Interkulturalizam na Zapadnom Balkanu nije samo politički koncept, već i istorijsko iskustvo zajedničkog života, kao i prostor stalnih preispitivanja - ocijenjeno je u emisiji Građanski ugao na Televiziji E, koju realizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO).
O interkulturalizmu kroz istoriju i danas, njegovim društvenim i političkim dimenzijama, ali i o ulozi obrazovanja, politike i medija u oblikovanju narativa o različitosti, Zvezdana Kovač, direktorka za strategiju i komunikacije u CGO-u, razgovarala je sa akademicima Šerbom Rastoderom iz Crne Gore i Husnijom Kamberovićem iz Bosne i Hercegovine, Irenom Stefoskom, istoričarkom i profesoricom na univerzitetu Sv. Kiril i Metodije u Skoplju i Draganom Popovićem, istroričarem iz Beogarda.
- Interkulturalizam je često potisnut političkim interpretacijama. Zajednički život postoji, pogotovo među običnim ljudima. Bez obzira na to šta političke elite o tome misle, praksa saradnje i solidarnosti često se odvija izvan dominantnih političkih narativa - ocijenio je Husnija Kamberović.
Šerbo Rastoder je naglasio razliku između multikulturalizma i interkulturalizma, objašnjavajući da je „interkulturalizam aktivna koegzistencija različitosti dok je multikulturalizam parola“. On je ukazao da region ima snažno multikulturno nasljeđe, ali da savremena društva ne uspijevaju uvijek da to nasljeđe pretvore u osmišljene javne politike niti strateški pristup, podupirući to i primjerom Crne Gore i jaza između društvene realnosti i institucionalnog djelovanja.
Irena Stefoska je istakla da su društva regiona istorijski multikulturalna, ali da je ključno pitanje prelaska u interkulturalnu fazu, odnosno iz pasivnog postojanja različitosti u aktivnu interakciju. „Međuetnička kohabitacija nikada nije završen proces i to pitanje nikad ne možete da arhivirate kao pitanje na koje je definitivno odgovoreno“, upozorila je ona.
- U regionu se vodi dugotrajna borba oko interpretacije interkulturalizma, pri čemu nacionalističke ideologije imaju uticaja u oblikovanju političkog prostora. Njihov cilj je da se zajednice razdvoje, da se ljudi uplaše, da bi mogli lakše da vladaju - kazao je Dragan Popović, naglašavajući da bez demokratizacije društva nije moguće razvijati interkulturalne prakse.&nbsp;
- U jednom sistemu koji je pretežno autoritaran, kakav je sad, na primjer, u Srbiji, kad imate jako autoritarnu vlast koja vlada strahom, koja vlada pravljanjem podjela, izazivanjem mržnje, vi nemate čak ni priliku da diskutujete o tim pitanjima - naveo je on.
U emisiji je posebno istaknuto da građansko društvo i nacionalni identiteti nijesu suprotstavljeni.
- Građansko društvo bez slobode ne možemo graditi. Sloboda pojedinca i sloboda identiteta predstavljaju komplementarne principe, a ne suprotstavljene koncepte - ukazao je Kamberović.&nbsp;
Rastoder je, međutim, upozorio da balkanska društva i dalje imaju ograničen prostor za razvoj građanskog društva.
- Građansko društvo je pitanje pojedinca i bez jačanja uloge pojedinca nije moguće prevazići dominaciju kolektivnih identiteta u političkom prostoru. Da ne budem ciničan, to je ono kad svaki protivnik Jevreja ima prijatelja Jevreja i ovdje svaki protivnik nekog drugog ima prijatelja iz te zajednice. &nbsp;To je folkorno. Suština života je nešto sasvim drugo - pojasnio je on.
Govoreći o političkoj instrumentalizaciji identiteta, i o tome kako političke elite često nastupaju kao jedini tumači identitetskih pitanja, čime učvršćuju vlast i produbljuju društvene podjele, Popović je ukazao da se „političke elite postavljaju kao jedini arbitri u identitetskim pitanjima i kao jedini predstavnici svojih zajednica“, ocjenjujući da to otežava otvorenu društvenu debatu.
Kamberović je upozorio na naglašene narative o nemogućnosti zajedničkog života koji su, zapravo, štetna politička konstrukcija.&nbsp;
- Političke elite konstruiraju narative o tome kako interkulturalizam nije moguć, iako svakodnevna praksa pokazuje suprotno - kontinuiranu interakciju, saradnju i razmjenu među zajednicama - kazao je on.
Govoreći o ulozi istorije u savremenim društvima, Popović je rekao da istorijsko iskustvo zajedničkog života nije sporno, već da je ključno pitanje kako se to iskustvo tumači i koristi danas.
- Pitanje je kako to iskustvo transformišemo danas, šta iz njega učimo i koliko uspijevamo da se suprotstavimo revizionističkim narativima - upozorio je on, ustvrdivši da se prošlost tumači selektivno.
Rastoder je mišljenja da se prošlost ne može promijeniti, ali da se interpretacije mijenjaju. Ukazao je na razliku između naučne reinterpretacije zasnovane na novim dokazima i političkog nametanja interpretacija, upozoravajući na opasnost instrumentalizacije istorije.
Na pitanje o obrazovanju kao ključnom prostoru za razvoj interkulturalnosti, Stefoska je ukazala da svakodnevna iskustva zajedničkog života često nijesu dio nastavnih programa, jer je fokus na nacionalnim narativima, herojima i velikim događajima, što ograničava razvoj interkulturalnog razumijevanja kod mladih.
- Mi uvijek i s pravom potenciramo političke elite kao nosioce najveće moći, ali ne zaboravimo da političke elite ne mogu ništa bez intelektualnih elita, bez medijskih elita i tako dalje - podvukla je ona.
Popović je, govoreći o istorijskim primjerima, naglasio da su saradnja i konflikt paralelni procesi u istoriji regiona.
- Izbor na čemu se gradi savremena politika predstavlja vrijednosnu odluku društava. Dakle, svako područje koje je mješovito onoliko koliko je naše, naravno da ima različitih konflikata i saradnje. Vaša je sad stvar, kao ozbiljnog i modernog demokratskog društva, na čemu hoćete da gradite i sadašnost i budućnost. Naglašavanje konflikata kao dominantnog istorijskog obrasca predstavlja pojednostavljivanje koje može imati ozbiljne političke posljedice - kazao je on.
U osvrtu na iskustvo Jugoslavije, Kamberović je podsjetio kako je ideja zajedničkog života postojala i imala stvarne društvene efekte. Ukazao je da su mnogi pojedinci i zajednice unutar tog okvira ostvarivali razvoj i afirmaciju, ali i da su kasniji politički procesi pokazali krhkost tog modela i snagu nacionalističkih narativa koji su ga potisnuli.
Sagovornici su se osvrnuli i na pitanje „matičnih država“, upozoravajući da takvi koncepti mogu imati destabilizujući potencijal, posebno kada se koriste kao politički argument u identitetskim debatama. Istaknuto je da je pitanje lojalnosti državama u kojima građani žive ključno za stabilnost i razvoj građanskog društva.
Emisija je dio projekta “Zajednički otisci različitosti”, koji je finansijski podržan od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dq4reRbQkjcQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Jedni sa drugima ili jedni pored drugih

Interkulturalizam predstavlja ključ za oblikovanje harmoničnih zajednica, u kojima različite kulture ne samo da koegzistiraju, već i obogaćuju jedne druge. Ovakve diskusije ne samo da doprinose izgradnji međusobnog povjerenja, već i jačanju socijalne kohezije, što je ključno za stabilnost i prosperitet društva - dio je poruka sa javne tribine o interkulturalizmu, koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) danas organizovao u prostorijama Opštine Bijelo Polje.

Kroz otvorenu komunikaciju i razmjenu iskustava, kako je saošteno, razgovaralo se o brojnim neuralgičnim tačkama koje daju pečat društvenoj dinamici, toleranciji ili netoleranciji, kao i socijalnim distancama, ali i o posljedicama koje to ostavlja na lokalnu zajednicu.

- U vremenu kada se globalno suočavamo sa brojnim izazovima i polarizacijama, važno je da zajedničkim snagama čuvamo prostor za dijalog, saradnju i doprinos opštem dobru - poručio je Tufik Bojadžić, potpredsjednik Opštine Bijelo Polje, koji je bio jedan od panelista.

Jako ga, kaže, raduje što se ovoj tribini odazvao lijep broj ljudi različitih generacija, a da su najviše interesovanja pokazali oni najmlađi.
- To pokazuje da sa ovim temama nismo završili, da je potrebno da o njima više razgovaramo, a onda i da se nadamo da će to ishodovati boljim međusobnim razumijevanjem - ocijenio je Andro Martinović, reditelj i, takođe, jedan od panelista.

Ovakvi događaji su, poručuje, potrebni našem gradu kako bismo radili na jačanju i očuvanju vrijednosti koje baštinimo.
- Drago nam je što smo i na ovoj tribini u Bijelo Polju isticali primjere dobrih odnosa jer to podstiče da se još više radi u ovoj oblasti - ističe Ena Pušija, iz NVO Multimedijal Montenegro, koja je učestvovala na tribini.

Tribina je organizovana u okviru projekta „Harmonija u raznolikosti” koji CGO sprovodi uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

CGO: Inkluzivno društvo se gradi kroz dijalog i saradnju

U novom izdanju emisije Vikend popodne na Televiziji E očekuje vas inspirativna i raznovrsna priča! Gost nam je priznati crnogorski režiser Nikola Vukčević, sa kojim razgovaramo o kinematografiji, stvaralačkom procesu i njegovom najnovijem filmu Obraz, ostvarenju koje je obišlo svijet i osvojilo više od 17 festivalskih nagrada.
U susret Danu energetske efikasnosti, sa pomoćnikom direktora Eko fonda otkrivamo koji su ključni projekti planirani za 2026. godinu i kako mogu doprinijeti održivoj budućnosti.
Za sam kraj, atmosferu opušta naša Sandra Manojlović, koja dijeli praktične kuhinjske trikove.
Pratite nas kao i svakog vikenda od 17 sati!

Vikend popodne na TV E: Sa Nikolom Vukčevićem o filmu „Obraz“

&nbsp;Tunel Sozina je od početka godine opslužio 440,56 hiljada vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 4,14 miliona vozila.
U 2024. godini kroz tunel je prošlo 3,76 miliona vozila, a 2023. godini 3,5 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.&nbsp;

Tunel Sozina opslužio 440,56 hiljada vozila

Viši sud u Podgorici je, po predlogu Specijalnog državnog tužilaštva, zamrznuo imovinu deset osoba i jednog preduzeća iz Podgorice, zbog sumnje da je stečena kriminalnom djelatnošću.
U pitanju je, pišu Vijesti, imovina izvršitelja Vladimira Vujotića, kontrolora opsluživanja vazduhoplova u Aerodromima Crne Gore Gorana Čulića, vlasnika firme "Pro Imel" Ivana Popovića, Podgoričana Stefana Ilića i Mata Kneževića, suspendovanog šefa danilovgradske policije Marka Drobnjaka, Žarka Vukadinovića, Vojina Vučinića...
- Viši sud u Podgorici je, u postupku finansijske istrage, po predlogu Specijalnog državnog tužilaštva, rješenjem Kris br. 124/25, od 17. februara ove godine, odredio privremene mjere obezbjeđenja u odnosu na nepokretnu i pokretnu imovinu 10 okrivljenih lica (V.V., G.Č., O.R., M.K., Ž.V., B.S., I.P., V.V., S.I. i M.D. i pravnog lica 'V.G.' DOO Podgorica, jer postoji osnovana sumnja da je stečena kriminalnom djelatnošću - saopštio je SDT.
Time je, kako su pojasnili, zabranjeno raspolaganje okrivljenima i pomenutom preduzeću u odnosu na nepokretnosti u Podgorici, Danilovgradu, Budvi, Baru i Kolašinu, ukupne površine od 18.939 kvadratnih metara, i to za jednu stambeno-poslovnu zgradu, 28 stanova i pet kuća, ukupne površine 2.257 kvadratnih metara, sedam garaža i pomoćnih objekata, ukupne površine 427 kvadratnih metara, 11 poslovnih prostora, ukupne površine 729 kvadrata i drugog različitog zemljišta, ukupne površine 15.526 kvadratnih metara, uz zabilježbu svih zabrana u katastru nepokretnosti.
- Okrivljenima i sa njima povezanim licima je uskraćena isplata gotovog novca sa računa kod komercijalnih banaka u ukupnom iznosu od 174.465 eura, a određena je i zaplijena pokretnih stvari - gotovog novca, u ukupnom iznosu od 31.635 eura, putničkih vozila, skupocjenih ručnih satova, vatrenog oružja i municije, hladnog oružja i dr - piše u saopštenju SDT-a.

Po predlogu SDT-a Vujotiću i ostalima zaplijenjena imovina

Mještani Botuna najavili su da će od ponedjeljka radikalizovati proteste povodom izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda u tom zetskom naselju.
Mještanin Dimitrije Raičković kazao je, na protestu u Botunu, da je bilo dosta obećanja bez pokrića i priče kako je sve po zakonu, „dok se zakon selektivno primjenjuje“.
- Danas jasno poručujemo da od ponedjeljka radikalizujemo proteste, blokade više neće trajati tri sata, od ponedjeljka ćemo blokirati šest sati - od šest sati ujitru do 12 sati - naveo je Raičković.
On je kazao da blokada podrazumijeva da radnicima neće biti omogućen ulazak na gradlište.
- Ovo nije samo borba Botuna, ovo je borba za poštovanje zakona, referenduma, dostojanstva i za budućnost čitave Zete. Ne branimo mi samo zemlju, nego pravo da odluke koje donosimo važe i branimo budućnost naše djece. Ako misle da ćemo se podijeliti, varaju se - rekao je Raičković.
Botun i Zeta, kako je poručio, ne odustaju.
- Vidimo se u ponedjeljak, bićemo još brojniji, odlučniji, glasniji, jer ovo je naša kuća i naša budućnost koju treba da branimo svi zajedno - naveo je Raičković.
On je kazao da su građani Zete na referendumu jasno i glasno rekli šta misle o postrojenju i izabranoj lokaciji.
Raičković je podsjetio da je Skupština opštine (SO) Zeta donijela odluku o zabrani realizacije projekta izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Raičković je pitao “ko ima pravo da pregazi referendum, ignoriše odluku SO Zeta i da Botun pretvori u deponiju cijele Podgorice”. 
- Danas ne stojimo ovdje zato što nam je dosadno, zato što želimo sukob, nego zato što smo primorani, jer nas ignorišu, gaze i misle da smo mali i da ćemo ćutati, ali Botun i Zeta neće ćutati - naveo je Raičković.

Mještani Botuna najavili radikalizaciju protesta od ponedjeljka

Društvo

Na tavanu kuće u Nikšiću pronađene lovačke puške sa dozvolom, dva stara policijska pancira; Aco Đukanović priveden u CB Nikšić, ujutro daje izjavu osnovnom tužiocu

Politika

Šta se to dešava - Čarapić i Nedović uzdržani na amandmanu kolege Lakovića

Hronika

Član porodice Olivere Krivokapić podignutim prstom prijetio Vesni Pejović, njen suprug se advokatu unio u lice

Da li je Predrag Šuković progonom Gorana Mitrovića štitio biznismene bliske vlasti?