Onkološkim pacijentima je krajem prošle sedmice, u četvrtak i petak, rečeno da se vrate iz Instituta za onkologuju, jer terapije nema. Pacijenti su kazali redakciji da im je rečeno da je to zbog toga što je Klinički centar ispunio „kvotu“ koju je odredio Fond za zdravstveno osiguranje (FZO).
Iz KCCG je pojašnjeno da su svi onkološki pacijenti kojima je planirana terapija pregledani, napisani su izveštaji i preporučeno je vrijeme kada bi trebalo da se jave ordinirajućem onkologu radi nastavka terapije.
- Većina pacijenata je vraćena za narednu sedmcu te odlaganje od pet do sedam dana za primjenu terapije, ne kompromituje efikasnost iste – naglasili su iz KCCG.
Pojasnili su da je u konkretnom slučaju, tokom prošle sedmice došlo do nestašice pojedinih ljekova, prije svega „keytrude“.
- Sada ga imamo dovoljno da zadovoljimo potrebe pacijenata do kraja sedmice, i očekujemo nesmetan nastavak terapije za početak maja. Takođe, tokom prethodna dva radna dana nije bilo ljekova „phesgo“, „bevacizumab“, „nivolumab“, „alvelumab“, „cetuximab“, kao i pojedinih citostatika, te je navedena terapija sada pristigla u manjim količinama i očekujemo njihovu nesmetanu primjenu početkom maja – kazali su Pobjedi iz KCCG.
<h2>Racionalizacija</h2>
Iz Kliničkog centra Crne Gore su Pobjedi juče potvrdili navode pacijenata da je FZO u saradnji sa Minstarstvom finansija, uveo mjere racionalizacije u potrošnji ljekova.
- Shodno tome, jedna od mjera odnosi se na mjesečnu distribuciju godišnjeg budžeta za nabavku ljekova. Takav pristup zahtijeva precizno planiranje kako bi se potrošnja u potpunosti uskladila sa raspoloživim sredstvima. Moguće je i da uslijed trenutnih uvećanih potrošnji („pikovi“) dođe do prekoračenja odobrenih sredstava, a do čega je došlo u prethodnim danima – odgovoreno je Pobjedi iz Kliničkog centra.
Ističu da su ipak, sinhronizovanim komunikacijama sa FZO i Ministarstvom finansija, ovakvi nedostaci ljekova kratkotrajni i da za sada ne kompromituju liječenje onkoloških pacijenata.
Kazali su i da ne predstavljaju ništa neuobičajeno, što se ne dešava i u većim onkološkim centrima.
Podsjetili su i na činjenicu da je u prethodnim godinama, dolazilo do nestašice pojedinih citostatika i po nekoliko mjeseci, te da se to sada ne dešava.
Pobjeda je prethodih godina pisala o tim nestašicama ljekova, na koje su onkološki pacijenti dugo čekali i bili vraćani jer u Institutu nijesu imali potrebnu terapiju. Bilo je i situacija da nijesu znali ni kada će je primiti, te su se bojali da ne ugroze kontinuitet primanja neophodnih ljekova.
<h2>Pregledi redovni</h2>
Iz KCCG je pojašnjeno da se svi pacijenti u redovnim terminima pregledaju od strane ordinirajućih medikalnih onkologa i dodjeljuju im se precizni novi termini za primjenu terapije za maj, s tim što se iz svih navedenih razloga planira rad i za dane državnog praznika 21. i 22. maja.
- Ovo će dovesti do kratkotrajnog odlaganja terapije, ali neće uticati na kontinuitet liječenja naših pacijenata koji su na sistemskoj terapiji – odgovorili su Pobjedi iz KCCG.
Naglasili su da je u budućnosti neophodno voditi računa o kontinuitetu primjene onkološke terapije, kod pacijenata kod kojih je ista započeta, te u tom cilju treba i planirati potrošnju i zalihe navedenih ljekova.
<h2>Obnavljaju Dnevnu bolnicu</h2>
Još ranije planirana rekonstrukcija Dnevne bolnice Instituta za onkologiju, kako bi se proširili kapaciteti i postavile nove terapijske stolice biće obavljena tokom ove sedmice. Na taj način će se iskoristiti praznični dani.
- Zbog toga je planirano da tokom tri radna dana ove sedmice, redukujemo i gotovo obustavimo primjenu intravenske onkološke terapije, dok će se primjena subkutanih ljekova, intramuskularnih formi i HT potencijacija nesmetano odvijati – istakli su iz KCCG.
Pobjedi je iz Montefarma prekjuče rečeno da, kada je riječ o isporuci ljekova za onkološke pacijente koji terapiju primaju u JZU, kao i Kliničkom centru Crne Gore, isporučuju neophodnu terapiju shodno iskazanim potrebama i zahtjevima pomenutih ustanova, u skladu sa važećim protokolima i odobrenim terapijama.
Pobjeda je ranije pisala o nestašicama ljekova za onkološke pacijente i o problemima nabavke jer dobavljač nije u mogućnosti da na vrijeme isporuči lijek najčešće zbog problema u proizvodnji i u takvim situacijama nastaje trenutni zastoj u isporuci ugovorenih količina, što rezultira prekidom kontinuiranog snabdijevanja.
Početkom mjeseca se dogodio i zastoj u nabavci ljekova u Specijalnoj bolnici u Brezoviku kada, kako je objavio portal Standard, najmanje 40 pacijenata sa dijagnozom karcinoma pluća nije primilo propisanu terapiju iako su u prethodnom periodu liječeni istim ljekovima koje plaća država.
Ovo i druge zabrinjavajuće informacije su rezultat odluke Ministarstva finasija, prije svega, a onda i Fonda za zdravstveno osiguranje koje je nedavno uputilo dopis javnim zdravstvenim ustanovama u kojem ih upozoravaju na potrošnju ljekova u okvirima planiranog.
Fond je nedavno saopštio da ustanove same planiraju potrebe koje moraju biti usklađene sa opredijeljenim budžetom te „Montefarm“ ima obavezu da sprovodi nabavku i distribuciju.
FZO je u svom nacrtu budžeta za 2025. godinu predložio budžet u iznosu od 535,4 miliona eura, dok je Ministarstvo finansija opredijelilo oko 452,6 miliona.
Direktor FZO Vuk Kadić nedavno je izjavio da očekuje da će potrošnja biti između 490 miliona i pola milijarde te da će morati da se napravi rebalans u posljednjem kvartalu.
On je kazao i da ljekova u ovoj godini neće nedostajati iako je smanjen budžet za njihovu nabavku.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Većina onkoloških pacijenata primiće terapiju naredne nedjelje

Cilj je da formiramo jednu platformu koja će biti budućnost, koja će nas češće okupljati na ovakav način, i koja nam omogućiti baš ono što nam nedostaje, a to je ta međusobna saradnja različitih zdravstvenih institucija - kazala je u emisiji Srećan dan na Televiziji E direktorica Instituta za onkologiju KCCG dr Sanja Lekić. Prva regionalna konferencija za zdravlje žena održaće se 3. i 4. aprila u Podgorici &nbsp;u organizaciji NVO Brini o sebi i tehničkoj organizaciji &nbsp;Vision Eventa pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Crne Gore, te tim povodom su gošće emisije Srećan dan bile predsjednica udruženja NVO Brini o sebi Ivona Dabetić i Lekić. Suština konferencije je, kako je rekla Lekić, što će okupiti one koji rade direktno sa pacijentima i one koji odlučuju o tome kako će se određene grupe pacijenata u Crnoj Gori liječiti, kao i one koji su korisnici zdravstvenih usluga. - Mislim da je jedinstveni momenat da okupite ne samo stručnjake iz regiona, to je nešto što je za nas kao ljekare i profesionalce mnogo značajno, ta interregionalna saradnja, jer u regionu se svi susrećemo sa vrlo sličnim problemima, ali isto tako da okupimo žene, pacijentkinje, ali i onu zdravu populaciju, odnosno predstavnike društva iz različitih gradova Crne Gore. Nerijetko smo svjedoci da se većina događaja &nbsp;od nekog javnog zdravstvenog interesa dešava upravo u Podgorici kao najvećem gradu u Crnoj Gori, i da vrlo.često, da li zbog nedostatka mogućnosti, da li zbog nekih manjkavosti te saradnje između različitih institucija u zdravstvenom sistemu Crne Gore, mi možda i zapostavimo manje centre, manja mjesta, ne želeći to da uradimo namjerno možda i napravimo nekakav jaz između onoga što se dešava u Podgorici, kao glavnom i najvećem gradu, i onoga što dešava u drugim centrima - rekla je Lekić. U saradnji sa različitim nevladinim organizacijama, kako dodaje, pravljene su društveno korisne akcije u pravcu prevencije i informisanosti opšte javnosti o uopštenim zdravstvenim problemima da su najmanje takve aktivnosti bile na sjeveru Crne Gore. Karcinom dojke je, podsjeća Lekić, broj jedan bolest kod žena, a ginekološki karcinomi su u regionu najagresivnije forme bolesti jer se dosta kasno otkrivaju. - Vjerujte najveći odaziv i najveću pažnju smo imali na sjeveru Crne Gore, tako da je ovo jedna prilika da se svi zajedno okupimo u Podgorici - zaključila je Lekić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250325170320_109c4217e2130cd54ae4ca0a352847091abee0920ad22427930d715e537a4164.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250325170320_109c4217e2130cd54ae4ca0a352847091abee0920ad22427930d715e537a4164" data-rendition-name="original" width="1045" height="591" loading="lazy" alt="Ivona Dabetić"> <figcaption>Ivona Dabetić(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  Konferencija će uključivati i druge institucije, kaže Dabetić, poput Fonda za zdravstveno osiguranje, Montefarma, Instituta za javno zdravlje, domova zdravlja, a svim domovima zdravlja u cijeloj Crnoj Gori poslati su pozivi za prisustvo na konferenciji.&nbsp; - Cilj realizacije konferencije je stvaranje jedne platforme koja će ujediniti zdravstvene i socijalne institucije, i u okviru koje ćemo se baviti nekim veoma značajnim temama, kojima ne možemo dati previše pažnje, poput prevencije, inovativnih terapija, i generalno međuinstitucionalne i regionalne saradnje, s obzirom da ćemo imati renomirane stručnjake iz Instituta za onkologiju Srbije, Instituta za onkologiju Ljubljane, kao i predsjednice najutjecajnijih udruženja pacijenata iz regiona - rekla je Dabetić. Konferencija podrazumijeva, objašnjava ona, dostupnost jednake zdravstvene zaštite svim ženama i dostupnost svih informacija koje su potrebne u procesu liječenja.&nbsp; - Zbog toga smo se stvarno potrudili da obezbjedimo prisustvo žena iz svih dijelova Crne Gore, naravno snoseći im troškove prevoza do Podgorice, jer ćemo na jednom mjestu imati priliku da se pozabavimo nekim temama sa kojima možda one nemaju mogućnost toliko da se sretnu u toku liječenja, tako da vjerujem da ćemo zajednički prodiskutovati neke teme, da će dobiti brojne informacije koje su im potrebne danas i ubuduće - istakla je Dabetić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DuFfE6r9hcg8%20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Lekić o prvoj regionalnoj konferenciji za zdravlje žena: Potrudili smo se da obezbijedimo prisustvo iz svih djelova Crne Gore, kao i stručnjake iz regiona

Kompanija Novartis Pharma Services AG DSD Podgorica obezbijedila je finansijska sredstva, u iznosu preko 7.000€ za nabavku dvije hemoterapijske stolice. Donaciju je dr Sanji Lekić, direktorici Instituta za onkologiju uručila dr Jelena Stojimirović, direktorica kompanije Novartis u Crnoj Gori, saopšteno je iz Kliničkog centra Crne Gore.
Kako su iz KBC-a istakli, stolice za hemoterapiju su multifunkcionalne, posebno dizajnirane sa karakteristikama namijenjenim za udobnost i komfor pacijentima tokom primjene terapije. Elektronski su podesive, imaju antibakterijsku zaštitu, nagnuti naslon za noge sa funkcijom protiv grčeva, kao i podesive naslone za ruke.&nbsp;
Dr Lekić se zahvalila kompaniji Novartis na vrijednoj donaciji koja je namijenjena za potrebe Dnevne bolnice Instituta za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG).&nbsp;
- U ime pacijenata i zaposlenih Instituta za onkologiju najiskrenije se zahvaljujem što ste prepoznali značaj ovog segmenta našeg Instituta i još jednom pokazali i dokazali da ste društveno odgovorna kompanija koja, svojim filantropskim odnosom prema zajednici u kojoj posluje, doprinosi unaprjeđenju zdravstvene zaštite naših pacijenata- naglasila je dr Lekić.
Lekić je dodala da je javnosti poznato da je Institut za onkologiju referentna zdravstvena ustanova u kojoj se liječe, sa izuzetkom oboljelih od karcinoma pluća, svi onkološki pacijenti iz Crne Gore. S obzirom da se iz godine u godinu povećava broj pacijenata koji se liječe u našem Institutu, kapaciteti Dnevne bolnice su već sada ograničeni da pružimo pravovremenu i adekvatnu onkološku zaštitu. Moram naglasiti da sve relevantne institucije koje prate statistiku malignih oboljenja upozoravaju na značajan porast incidence i prevalence oboljelih u narednih deset godina. Želim da istaknem, takođe, da smo u cilju unapređenju rada i kapaciteta Instituta prvi preduslov ispunili kada smo početkom jula minule godine uspješno realizovali projekat centralne pripreme citostatika. Ovaj važan kapitalni projekat, od nacionalnog značaja, omogućiće da smanjimo gužve u Dnevnoj bolnici planiranjem protokola i u nekim slučajevima pripremom terpije dan ranije. Ovakva organizacija rada, pored ostalog, značajno utiče na komfor i zadovoljstvo pacijenta. Slijedi nam rekonstrukcija Dnevne bolnice radi proširenja kapaciteta od sedam do deset novih mjesta, čime ćemo obezbijediti dodatni prostor za primjenu terapije, te je suvišno naglašavati značaj današnje donacije, kazala je ona.
- Veliko nam je zadovoljstvo što możemo da doprinesemo unapređenju zdravstvene zaštite pacijenata u Crnoj Gori. Kompanija Novartis će nastaviti da podržava inicijative Instituta za onkologiju u cilju poboljšanja uslova liječenja. Pre svega, želela bih da zahvalim dr Lekić na podršci u realizaciji zajedničkih projekata i na odnosu strateškog partnera kompanije Novartis sa Institutom za onkologiju, odnosno Kliničkim Centrom Crne Gore- kazala je dr Stojimirović.

Institut za onkologiju dobio dvije hemoterapijske stolice

Na Institutu za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) dostupan je centralni venski sistem hemoport za onkološke pacijentime koji primaju dugotrajne i kontinuirane hemioterapijske protokole, saopšteno je iz KCCG. 
 
Iz te zdravstvene ustanove su pojasnili da se hemoport koristi kao venski pristup za primjenu hemioterpije, kao i da je preko njega moguće vađenje krvi, ordiniranje antibiotika, derivata krvi i infuzija. 
 
Iz KCCG su kazali da je stručni tim KCCG-a, na čelu sa hirurgom Centra za vaskularnu hirurgiju Tahirom Kalačem, specijalizantom hirurgije Harisom Cetkovićem i anesteziološkinjom Olgom Davidović Vulić, kod tri onkološka pacijenata su izveo intervencije, koje su protekle uredno i bez komplikacija. 
 
- Uvođenje još jedne nove procedure u našoj ustanovi, koja predstavlja nemjerljiv benefit i komfor onkološkim pacijentima, rezultat je edukacije Kalača u njemačkom gradu Gelsenkirhenu i saradnje Instituta za onkologiju, Hirurške klinike, Klinike za anesteziju, reanimaciju i terapiju bola i Operacionog bloka, da se navedeni projekat realizuje u što kraćem roku - navodi se u saopštenju KCCG. 
 
Kako se dodaje, taj vaskularni pristup omogućava za pacijente bezbjedniju i komforniju primjenu onkološke terapije, posebno u situacijama kada onkološki protokoli podrazumjevaju kontinuiranu primjenu citostatika tokom 24 ili 48 sati, primjenu polihemioterpijskih protokola, ali i onih protokola za koje se zna da često dovode do oštećenja perifernih vena i mogućnosti ekstravazacije citostatika i oštećenja okolnih mekih tkiva. 
 
Iz KCCG su kazali da se uvođenejm te metode unapređuje kvalitet života onkoloških pacijenta, kao i ishodi njihovog liječenja. 
 
- Ovo otvara i neke nove mogućnosti, prije svega uvođenje elastomernih pumpi za kontinuiranu primjenu nekih citostatika, što bi pacijentima omogućilo mobilnost prilikom primjene terapije od 72 sata, odlazak kući, smanjenje bolničkih dana, poboljšanje kvaliteta života, smanjenje troškova bolničkog liječenja i opterećenja hospitalnog dijela - navodi se u saopštenju KCCG. 
 
Iz te zdravstvne ustanove su naveli da se nadaju da će tokom naredne godine uspjeti da zaokruže i taj važan projekat.

U KCCG onkološkim pacijentima dostupan hemoport

Događaji poput šetnje za ozdravljenje (RFCT), su jako važni, prvenstveno u pogledu osvješćivanja šta ta bolest znači i koliko može da bude vrlo opasno ukoliko neke stvari ne odradimo na vrijeme, a sa druge strane da nadu, upravo kroz grupu žena koje su pobjednice - kazala je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, psihološkinja Instituta za onkologiju Damira Murić.
- Ovi dani ne samo da pozivaju na osvještenje samih pacijentkinja, nego svih nas žena, a samim tim i muškaraca, koji negdje staju iza nas, pružaju nam tu duhovnu, ali i fizičku snagu - rekla je Murić.
Rađamo se sa određenim emocijama,kaže Murić, &nbsp;koje su prirodne i primarne u našim životima, ali, dodaje ona, nikako da naučimo da ih kanališemo, i &nbsp;na jedan ispravan način iskazujemo.
- Pogrešan &nbsp;je uvid o samom sebi, i neše uloge uloge u društvu, posebno kad su žene u pitanju.Samim tim, kad kulturološki preuzmete neke obrasce vremenom život nosi izazove, a vi prolazite automatizovano kroz događaje i situacije, i prosto svaki put potisnete određene aspekte, i nekada vas to stigne. &nbsp;Sad koja je vrsta oboljenja, psihosomatika i slično, različito je kod nekih ljudi se odrazi na jedan način, kod drugih na drugi način, i upravo kada govorimo i o ovoj dijagnozi možemo je povezati sa našim emocijama, stilom života, pogledom na svijet, &nbsp;na same sebe, i tako dalje - istakla je Murić.
Pacijente su u početku uvijek skeptične, kaže Murić, ali znajući ambulantni rad jedan na jedan, pacijentkinje su se odvažile, dodaje ona, i napravila se određena grupa , prošlo se kroz nekoliko ciklusa, što emotivnog sadržaja, kako kaže, što kroz misaone procese i na kraju projektivne tehnike.
- Žene &nbsp;su &nbsp;poslije toga osjećale veliko olakšanje. I upravo taj koncept razmjene energije, jer svako od nas, bilo šta da imamo na iskustvu, uvijek mislimo, vjerovatno se to samo na dešava, i da možda sa nama nešto nije u redu kad imamo takvu emociju … Ja uvijek kažem kancer jednako poziv na buđenje, i smatram da šta god da se čovjeku desi, treba da posmatra to iz neke potpuno druge perspektive, koja ima tu pozitivnu konotaciju, da i u onom lošem što mi se desi mogu da izvučem nešto dobro - poručila je Murić.
Slogan ovogodišnje kampanje NVO Brini o sebi je ,, Pođi na kontrolu” i &nbsp;,, Nisi sama, tu smo za tebe” , poziv je svim ženama u crnogorskom društvu da u toku &nbsp;mjeseca oktobra obave preventivni pregled, ali i podrška je svim ženama koje se bore s karcinomom dojke.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DO-9JxBDfMuI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Murić: Kancer je poziv na buđenje

Karcinom dojke je najučestalija maligna bolest globalno, čini se, ipak, da poslednjih godina kampanje osvješćuju i podižu nivo zdravstvenog vaspitanja u našoj sredini, i da sa tog aspekta je sve veći broj karcinoma koji se otkrije u ranom stadijmu &nbsp;bolesti, što je svrha svih akcija - kazala je direktorica Instituta za &nbsp;onkologije Kliničkog centra Crne Gore doktorka Sanja Lekić u emisiji Srećan dan na Televiziji E.
U Crnoj Gori je karcinom dojke dojke na drugom mjestu po broju obolijevanja od karcinoma, podsjeća Lekić, odmah posle karcinoma pluća, što nije iznenađujuće, smatra ona, jer Crna Gora, kao i zemlje regiona, nema dobru kontrolu pušenja, što je glavni faktor, ističe ona, za nastanak karcinoma pluća.
- Kancer, karcinom, rak, je i dalje u Crnoj Gori tabu tema. I dalje se povezuje sa završnom fazom bolesti. Danas možemo slobodno reći da je karcinom hronična bolest poput kardiovaskularnih bolesti, poput endokrinoloških bolesti, šećerne bolesti, i drugih hroničnih oboljenja. On i jeste svrstan u grupu hroničnih &nbsp;nezaraznih oboljenja, i danas, zahvaljujući što tom ranom otkrivanju, koje je razlog činjenice sa se sve više priča o preventivnim pregledima, i da se sve veći broj populacije odaziva na preventivne preglede, ali i zahvaljujući novim napretcima u liječenju i u dijagnostici, mi zaista danas možemo reći da je karcinom jedna hronična bolest sa kojom se može dugo i kvalitetno živjeti - naglasila je Lekić.
Osim što imamo opcije za liječenje, poručuje Lekić, moramo raditi na preventivi, jer je, preventiva i rano otkrivanje najefikasniji i najjeftiniji način borbe protiv različitih kancera i različitih hroničnih nezaraznih bolesti.
Doktorka Lekić je mišljenja da šećer utiče &nbsp;na rast i malignih ćelija, jer on daje brzu energiju, objašnjava ona, ali nije presudno, i ne znači &nbsp;da će konzumacija šećera dovesti do malignih oboljenja.
- Naučnici su pronašli da je suština opstanka maligne bolesti, takozvana mimikrija. Maligna ćelija umije da obavije svoju membranu, svoju strukturu, na taj način da je naš imunološki sistem ne prepozna… Osnov savremene onkologije i imunoterapije je upravo u tome. Imunoterapija ne utiče kao toksična terapija direktno na malignu ćeliju, ubijajući nju. Ona potiče naš imunološki mehanizam, koji iz nekog načina ne prepoznaje tu malignu ćeliju, da se ponovo aktivira, da prepozna, njoj u tom trenutku nevidljive antigene na ćeliji, i na taj način omogući ubijanje maligne ćelije, odnosno pronalaženje maligne ćelije i tu reakciju koja omogućava njeno uništenje. Suština opstanka maligne ćelije jeste u tome što ona iznalazi način da je nevidljiva za naš imunološki sistem - zaključila je Lekić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DGAWk4z890TU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Lekić: Danas možemo slobodno reći da je karcinom hronična bolest

U Institutu za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore pušten je u rad savremeni multislajsni skener (MCT) 4D za potrebe zračne terapije, a koji je vrijedan preko 420 hiljada eura.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Kliničkog centra, ključna novina koju donosi ovaj aparat je to što omogućava, u ovom trenutku, maksimalno precizno planiranje i mapiranje površina zahvaćenih tumorom koje treba zračiti u respiratorno pokretljivim organima, uz povećanu zaštitu okolnih zdravih organa.&nbsp;
To je saopšteno na sastanku direktora KCCG, dr Aleksandra Radovića i medicinskog direktora, dr Đorđija Krnjevića sa državnom sekretarkom Ministarstva zdravlja, dr Milenom Cojić i predstavnicom Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici, Marinom Milić.
Uz novi multislajsni skener i postojeće aparate, onkološkim pacijentima omogućavamo nastavak liječenja savremenim tehnikama zračenja koje se trenutno sprovode u svijetu. Dodatno, u prvoj polovini 2025. godine očekujemo instalaciju i novog linearnog akceleratora koji je vrijedan blizu četiri miliona eura.
- Na taj način, Institut za onkologiju KCCG će zaokružiti uslugu liječenja svim onim što danas nudi savremena radijaciona terapija u svijetu, kako primarnih, tako i metastatskih tumora sa dugotrajnom kontrolom bolesti - navedeno je u saopštenju.
U KCCG-u kažu da na Institutu za onkologiju ne postoje liste čekanja za sprovođenje radioterapije, da vrijeme od indikovanja primjene do sprovođenja zračenja je jedno od najkraćih u Evropi i iznosi od 10 do 14 dana, a u slučaju hitnih indikacija i kraće.&nbsp;
- S obzirom na ovo, slobodno možemo reći da se onkološki pacijenti u Crnoj Gori liječe radijacionom terapijom na izuzetno visokom nivou, koji je sličan onom u velikim zapadnoevropskim onkološkim centrima - ističu u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori.
Dodaju da Ministarstvo zdravlja Crne Gore i Menadžment KCCG prepoznaju delikatnost trenutka kog karakteriše značajno povećanje pacijenata oboljelih od maligniteta u Crnoj Gori, što, kako kažu, predstavlja globalni trend, i čini napore da i u budućnosti nastavi izuzetnu saradnju sa ambasadom Sjedinjenih Američkih Država, koja podstiče saradnju i interesovanje američkih kompanija za učešće u nabavci savremene opreme za dijagnostikovanje i liječenje onkoloških bolesnika, kao i neophodnu edukaciju medicinskog kadra iz oblasti onkologije.&nbsp;
- Zahvalni smo na tome što SAD pruža kontinuiranu podršku unaprjeđenju i razvoju našeg zdravstvenog sistema. Nastavak osavremenjivanja medicinske opreme za liječenje onkoloških bolesnika i edukacija medicinskog kadra omogućiće nam da ostanemo lideri u ovoj oblasti, ne samo regionalno nego i šire - poručuju iz KCCG-a.

U Institutu za onkologiju pušten u rad skener vrijedan 420.000 eura; KCCG: Nema listi čekanja

Visoka predstavnica Evropske unije &nbsp;(EU) za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas poručila je da svaki sporazum Vašingtona i Moskve o okončanju rata u Ukrajini mora da uključi Kijev i EU.
Ona je kazala da će sjutra sa šefovima diplomatija članica EU razgovarati o narednim koracima.
- Sjedinjene Američke Države (SAD) imaju moć da primoraju Rusiju na ozbiljne pregovore. Svaki sporazum SAD i Rusije mora uključiti Ukrajinu i EU, jer se radi o bezbjednosti Ukrajine i cijele Evrope - rekla je Kalas.
Ona je navela da privremeno okupirane teritorije pripadaju Ukrajini, uz konstataciju da sporazum ne smije predstavljati odskočnu dasku za nastavak ruske agresije na Ukrajinu, transatlantski savez i Evropu, prenosi N1.
Kalas je najavila da će ministri se na sjutrašnjem sastanku razgovarati i o situaciji u Pojasu Gaze.

Kalas: Dogovor o okončanju rata u Ukrajini mora uključiti Kijev i EU

Najviši crnogorski zvaničnici - predsjednik države Jakov Milatović, premijer Milojko Spajić i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić čestitali su kadetskoj rukometnoj reprezentaciji osvajanje bronzane medalje na Evropskom prvenstvu.
Predsjednik države Jakov Milatović rekao je da crnogorski rukomet ima svijetlu budućnost i da borbenost i timski duh krase tu sjajnu generaciju mladih rukometašica.
- Neka vam ovaj uspjeh bude vjetar u leđa za još veće snove i nove pobjede koje su tek pred vama - naveo je Milatović.
Premijer Milojko Spajić kazao je da je ženski rukomet u Crnoj Gori u sigurnim rukama.
- Naše djevojke su to potvrdile na prvenstvu Evrope W17 u Podgorici i poslije 15 godina donijele nam medalju sa rukometnog šampionata za mlađe kategorije. Ova bronza najava je da imamo mnogo razloga da se nadamo i reprizi olimpijskog srebra iz 2012 - napisao je Spajić na mreži X.
Ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić rekao da su snaga, borbenost i zajedništvomladih rukometašica dokaz da je budućnost ženskog rukometa u Crnoj Gori u dobrim rukama.
- Neka vam ovaj veliki uspjeh bude vjetar u leđa za ostvarenje još većih snova, novih pobjeda i medalja koje vas čekaju. Vi ste ponos Crne Gore - poručio je Šćekić.

Milatović, Spajić i Šćekić čestitali rukometašicama osvajanje bronzane medalje na Evropskom prvenstvu

Termin lokalnih izbora za nas je nevažan. Radili smo i radimo jednako odgovorno i posvećeno bez obzira na bilo kakve izborne cikluse. Glasovi će doći ili neće doći ali će Cetinje za dvije godine biti još uređenije, ljepše i perspektivnije, ocijenio je danas gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković.
Kako je napisao na svom Fejsbuk profilu, lokalna vlast nastavlja da predano radi za dobrobit svih građana Cetinja, sa jasnom vizijom daljeg razvoja grada.
- U naredne dvije godine fokusiraćemo se na dalja ulaganja u javnu infrastrukturu, sa posebnim akcentom na rekonstrukciju vodovodne mreže. Takođe, posvećeno radimo na rješavanju problema otpadnih voda i rekonstrukciji gradskih saobraćajnica, od kojih je najznačajniji Bulevar crnogorskih junaka. U cilju podsticanja ekonomskog razvoja, radimo na stvaranju uslova za otvaranje novih radnih mjesta. Ključni koraci u tom pravcu su izgradnja hotela „Lokanda“ i nastavak realizacije projekta žičare Kotor – Lovćen – Cetinje, koji će značajno doprinijeti turističkoj ponudi i privrednom rastu našeg grada - naveo je Đurašković.&nbsp;
Paralelno sa tim, dodaje, ulažu u obrazovnu, zdravstvenu i kulturnu infrastrukturu.
- Već je raspisan tender za izgradnju sportske sale za Osnovnu školu „Lovćenski partizanski odred“, a u planu su i izgradnja dječije bolnice, multimedijalnog centra, rekonstrukcija škole na Njegušima i obnova bioskopa na Rijeci Crnojevića. Najkasnije na proljeće započeće rekonstrukcija puta od Ulića do Rijeke Crnojevića i transformacija u moderan magistralni put. Tender za ovaj projekat je već raspisan. Na prostoru Gornjeg Oboda već u novembru očekujem najmanje 15 novih radnih mjesta, a u uslužnim djelatnostima u gradu je već izvjesno novih 70 - najavljuje Đurašković.
Prema njegovim riječima, tender za potpunu rekonstrukciju parka 13. jul biće raspisan najkasnije u oktobru, a već na proljeće i tender za rekonstrukciju Njegoševog parka.
- Riječ je o temeljnoj rekonstrukciji parkova vrijednoj više od 2,5 miliona eura. Istovremeno nastavljamo program besplatnog vrtića, obezbjeđivanje naknada troškova za medicinski potpomognutu oplodnju, podršku ženskom preduzetništvu, poljoprivredi, start up biznisima, zatim sufinansiranje adaptacije spoljnih djelova stambenih zgrada, ali i brojne druge subvencije i programe kroz besplatan gradski prevoz za najstarije sugrađane, obezbjeđivanje prevoza za onkološke pacijente, osnivanje fondacije “Za naše Cetinje”, prevoz za učenike koji pohađaju školu u Podgorici, podršku uspješnim sportistima, mladim umjetnicima, učenicima, talentovanim pojedincima. Vjerujem da ovi projekti predstavljaju značajan iskorak u podizanju kvaliteta života svih naših sugrađana i potvrđuju našu čvrstu opredijeljenost da Cetinje nastavi da se razvija - poručio je gradonačelnik Prijestonice.

Đurašković: Odlaganje lokalnih izbora za jun 2027. godine znači nove investicije i snažan razvoj Cetinja

Hrvatski zastupnik u Evropskom parlamentu, Tomislav Sokol, gostujući u emisiji „24 sata“ &nbsp;Televizije E, osudio je veličanje četničkog ratnog zločinca Pavla Đurišića i ukazao na opasne posljedice prelivanja velikosrpskih ideologija iz Srbije u Crnu Goru. On je istakao ulogu Srpske pravoslavne crkve kao političkog faktora koji destabilizuje Crnu Goru i upozorio na zabrinjavajuće djelovanje prosrpskih snaga unutar crnogorske vlasti, posebno Demokrata.&nbsp;
Govoreći o bilateralnim odnosima Hrvatske i Crne Gore, osvrnuo se i na aktuelna sporenja oko vojne imovine i sigurnosnih pitanja, ističući da Crna Gora mora jasno izabrati svoj evropski put i odmaknuti se od destruktivnih ideologija koje ugrožavaju stabilnost i regionalnu saradnju.
TVE: Gospodine Sokol, reagovali ste kada je u berasnkom selu postavljen spomenik četničkom zločincu Pavlu Đurišiću porukom da - "Vrijeme prodavanja magle od prosrpskih stranaka i SPC lagano prolazi" i da za one koji podržavaju četničke zločine nema mjesta u Evropskoj uniji. Da li to znači da će Brisel reagovati i ima li mjesta u Uniji za državu koja ne može ili neće da se izbori sa ideologijama koje promiču fašizam?
Sokol: Dakle, radi se o kolaboracionistima koji su odgovorni za niz zločina prema prvenstveno hrvatskom i muslimanskom narodu. Konkretno, kada govorimo o Pavlu Đurišiću, on je najviše operirao upravo u području istočnog dijela Bosne i Hercegovine, gdje je na području Foče, Goražda i tako dalje počinio niz zločina, odgovoran je za niz zločina u kojima su pobijene hiljade civila.
Dakle, neosporno se radi o zločincu, a isto tako je neosporno da je četnički pokret bio kolaboracionistički pokret koji je surađivao sa Njemcima, a pogotovo Italijanima na području bivše Jugoslavije. Tako da nema dvojbe da se radi o pokretu čije bilo kakvo priznavanje, rehabilitiranje ili bilo što slično je neprihvatljivo u normalnoj evropskoj državi.
Ja bih samo podsjetio na nedavnu rezoluciju Evropskog parlamenta gdje se osuđuju svi totalitarni režimi i tu se svakako spadaju i fašisti, ali i svi njihovi kolaboracionisti. I naravno da se to odnosi i na černički pokret. Dakle, veličanje takvih ljudi, takvih zločinaca je apsolutno neprihvatljivo.
Ono što je međutim činjenica je da taj pokret i taj trend opet nije došao iz same Crne Gore, nego dolazi prvenstveno iz Srbije. Dakle, opet vidimo preljevanje zločinačkih ideologija i kojekakvih hegemonističkih politika iz Beograda, nažalost preko prosrpskih, velikosrpskih stranaka u Crnoj Gori, priljevanje na samu Crnu Goru. I to je ono što je glavni problem i to je ono protiv čega se treba boriti.
Međutim, ako stavimo stvari u kontekst, ono što bih ja rekao je da je tu država svakako trebala prije reagovati. Dakle, država je reagovala post festum, državne institucije su reagovale post festum, što mislim da je svakako prekasno, ali isto tako je i činjenica da je ovaj događaj koji je za svaku osudu pokazao vrlo negativnu ologu Srpske pravoslavne crkve o kojoj smo više puta govorili, koju je na kraju kraja u jednoj od nedavnih rezolucija osudio i Evropski parlament, ali isto tako se radi i o tome da se s ovime skreće pažnja sa mnogih negativnih stvari koje su se dogodile u zadnjim danima, a koje su isto tako inscenirane, odnosno uzrokovane od strane prosrpskih snaga u vladajućoj koaliciji, mislim najviše na Demokrate i njihovog ministra Krapovića, koji je opet učinio sve kako bi narušio odnose Hrvatske i Crne Gore. I svakako ne bi bilo dobro da ovaj događaj, koji je za svaku osudu, na neki način baci u drugi plan, ono što rade Demokrate kao još jedan izdanak te velikosrpske politike i kao neko ko se danas predstavlja kao možda i najveći problem u samom funkcionisanju crnogorske vlasti, jer mi sad vidimo da su Demokrate, Bečić, Krapović i cijela ta ekipa, trenutno više na braniku velikosrpske ideje, velikosrpske politike od samih Mandića i Kneževića, koji su se nekako povukli u drugi plan.
Tako da generalno sve što se događalo u zadnjih nekoliko nedjelja u ovim ljetnim vremenima u Crnoj Gori nije dobro. Mi imamo opet situaciju da vidimo da Crna Gora sve više i više klizi prema nejakom srpskom svetu, prema uticaju iz Beograda, da se to vidi i kroz veličanje četnika i kroz jačanje uloge Srpske pravoslavne crkve koja tome apsolutno daje podršku, ali isto tako i kroz to da pojedine političke stranke u vladajućoj koaliciji, sada konkretno Demokrate, čine sve kako bi Crnu Goru što više maknule od Zapada, od pozitivnih veza s Hrvatskom i približile više srpskom i ruskom svetu i to je ono što je najviše zabrnjavajuće u ovoj cijeloj situaciji, dakle trend nikako nije dobar.
TVE: Bronzanu statuu ratnog zločinca sada čuvaju popovi. Crkva Srbije u Crnoj Gori je Temeljnim ugovorom postala praktično država u državi, za nju ne važe zakoni Crne Gore. Tako se i ponaša i ima svoje sljedbenike, koji jedino crkvu doživaljavaju kao autoritet. Što ova situacija govori o državi Crnoj Gori, o društvu, vlastima?
Sokol: Srpska pravoslavna crkva je očito glavni temelj velikosrpske hegemonističke politike, to smo vidjeli i devedesetih, a to nažalost vidimo i danas, vidjeli smo to i za vrijeme litija, a nažalost vidimo i upravo u ovom vremenu. To je definitivno nešto što je veliki problem. Dokle god Srpska pravoslavna crkva igra ulogu koju igra, jako teško će se Crna Gora moći potpuno odvojiti iz kandža velikosrpstva u koje nažalost sve više i više ulaze. Svakako, ja sam rekao više puta, Evropski parlament je u nedavnim rezolucijama, spomenuo upravo to negativno djelovanje Srpske pravoslavne crkve i svakao sve više i više sazrijeva misao, sazrijeva svijest u europskim institucijama.
Dakle, govorimo o Srpskoj pravoslavnoj crkvi da je ona puno više od obične vjerske, religijske organizacije, da je ona praktički parapolitička struktura, parapolitička sila, koja je zapravo glavni čimbenik širenja velikorpskog uticaja i destabiliziranja okolnih zemalja, pa tako i Crne Gore.
Dakle, Srpsku pravoslavnu crkvu ne treba gledati na način kao što se gledaju druge vjerske zajednice, druge religijske organizacije, nego kao organizaciju koja je sve samo ne vjerska, odnosno ne religijska i koja ima vrlo jasne političke ciljeve.
Ja bih samo podsjetio na nedavne izbore u Nikšiću gdje znamo da je SPC praktično odradila kompletnu kompaniju za velikosrpske hegemonističke stranke gdje oni praktično na terenu nijesu morali ni izlaziti kada im je crkva odradila teren kompletno. I vidjeli smo kakvi su bili rezultati. Tako da, to je izuzetno veliki problem. Poseban status koji SPC uživa u Crnoj Gori je isto tako ono što je problem. I dok je njeno djelovanje takvo i dok ono ima moć koju ima, teško će se Crna Gora moći stabilizovali i potpuno odmaknuti od tog negativnog srpskog uticaja. Ali ono što je važno je da i te kako sazrijeva svijest o tome i u evropskim institucijama i da se shvaća da se tu mogu povlačiti neke vrlo jasne paralele.
Dakle, kao što je Ruska pravoslavna crkva gleda na Ukrajinu, slično Srpska pravoslavna crkva gleda na Crnu Goru na način da je potpunosti zapravo negira temelje crnogorskog identiteta i samobitnosti, da se Crnu Goru gleda kao nekakvo drugo oko u glavi, kao nekakvu drugu srpsku državu. I to je ono što je izvor, ja bih rekao, svih problema od Crnoj Gori, a Bećić, Mandić, Knežević i tako dalje, oni su samo provoditelji, odnosno izvršioci takve politike.
TVE: Kome na političkoj sceni, u Crnoj Gori, u regionu, odgovara veličanje zločinačkih ideologija? Zbog čega?
Sokol: Pa svakako odgovara ovom prosrpskom dijelu vladajuće koalicije, to je jasno svakome. Hrvatska vrlo dobro zna o kome se radi i nijesu slučajno upravo Mandić, Knežević i Bećić bili proglašeni personama non grata. Dakle, jasno je i vidimo o kome se radi, koje su to osobe koje su glavni problemi, koji su to glavni, kao što sam rekao, izvršioci te velikosrpske politike koja dolazi iz Beograda.
Nažalost, situacija u vladajućoj koliciji je takva da je očito i Pokret Evropa Sad u velikoj mjeri podijeljen. Tamo postoje i ljudi koji su procrnogorski, proevropski orientisani, ali postoji i veliki dio koji je prosrpski orijentisan, koji sa Evropom, osim u toj deklaratornoj razini, na taj deklaratorni način zapravo nema puno veze. I to je ono što je glavni problem, jer PES, ovakav kakav je, služi kao smokvin list upravo za te velikosrpske snage i dok je to tako, Crna Gora teško da se može stabilizovati i teško da može napraviti onaj ključni iskorak prema samoj Evropskoj uniji. A pogotovo u situaciji gdje te i takve srpske snage, odnosno stranke, u vladajućoj koaliciji kontolišu praktički kompletan sigurnosni i vojni sektor, dakle opet mislim na Demokrate, i dok je takva situacija da imamo praktički prosrpske i proruske političke snage koje drže ono što je ključ za nacionalnu sigurnost u zemlji koja je članica NATO-a, naravno da tu neće moći biti nekakve stabilnosti i naravno da će teško Crna Gora moći napraviti taj ključan iskorak prema samoj Evropskoj uniji.
TVE: Vidite li prostor u kojem se premijer Crne Gore Milojko Spajić može i mora otrgnuti od destruktivnih ideologija koje mogu državu koštati prije svega puta ka EU, može li se to uraditi rekonstrukcijom postojeće Vlade ili vanrednim parlamentarnim izborima koje pominju neki poslanici iz partija manje brojnih naroda?
Sokol: Ja bih rekao, da će PES ako ostane u koaliciji sa ovom prosrpskom ekipom nestati. Shvatam kako je PES nastao, shvatam da postoji određeni zazor od strane PES-a i dijela njegovih birača prema crnogorskim suverenističkim snagama i postoji ideja da ako bi PES promijenio koalicijske partnere, da bi to dovelo do toga da izgube velik dio svojih birača, ali mi vidimo da se taj scenarij događa ovako i onako.
Dakle, mi vidimo što se dogodilo u Nikšiću, vidjeli smo što se dogodilo i na drugim lokalnim izborima, da dok je PES u koaliciji sa velikosrpskim snagama, velikosrpske stranke jačaju, pogotovo Mandić koji se mudro izmaknuo sad iz prvog plana, ali oni radi na terenu, imaju podršku SPC i svakako jačaju, dok PES lagano kopni. Iako bi se u ovoj situaciji dogodili izvanredni izbori, mislim da bi PES prošao jako loše, a da bi velikostrpske stranke samo jačale. Tako da ne vidim da je to nekakva solucija, mislim da se treba razmišljati o drugim rješenjima, ali kažem, ja naravno neću sada tu suflirati i govoriti ko s kim treba i sl. Ali sigurno je da u ovom trenutku, ako se ovi trendovi ne okrenu, ako ovako nastane ili čak i dođe do nekakvih prijevremenih parlamentarnih izbora, bez da se dogodi radikalna promjena u odnosima unutar vladajuće koalicije, da će PES proći jako loše i da će velikosrpske stranke biti jače nego što su sada u Skupštini i to je nešto što nikako ne bi bilo dobro.
Dakle, rekao bih da se PES mora jako dobro zabrinuti o svojoj dugoročnoj sudbini, o svojoj dugoročnoj orijentaciji. Ja sam više puta rekao da vrijeme prodavanja magle, kao što sam spomenuo i u ovom tweetu, lagano prolazi. I da zbog toga oni naprosto se moraju odlučiti gdje su, s kim su i shvatiti da će njihova odluka imati posljedice. Dakle, pokušaj sjedinja na dvije stolice jednostavno očito ne funkcionira. Dakle, morat će se predijeliti jesu li za crnogorsku suverenističku prozapadnu proevropsku orijentaciju ili su za prosrpsku, prorusku sa svim posljedicima koje to nose. U svakom slučaju je ova ideja da oni mogu biti catch-all stranka koja će obugačati i jedno i drugo, mislim da to jednostavno ne funkcionira, da to jednostavno neće tako ići. I ako PES nastavi sa pokušajima da sjedi na taj način na više stolica, da će to dovesti do nesnaka, odnosno potpune marginalizacije samog PES-a i da će onda taj prostor između crnogorskih suverenističkih jasnih snaga i s druge strane prosrpskih snaga da će onda popuniti netko drugi. Tako da mislim da PES nema puno vremena. Ne vidim, kao što sam rekao, da su iznenredni izbori sada neakvo rješenje, ali doista PES se treba jasno odrediti kamo pripada, u koju smjeru ide, a naravno tome onda ovisi izbor s kim će ići u tom smjeru.
TVE: Hrvatska je nedavno Crnoj Gori poslala još jednu protestnu notu, nakon što je Ministarstvo odbrane izradilo značke na kojima je školski brod Jadran. Taj brod Hrvatka smatra svojom vojnom imovinom. Nije jedini. Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske tvrdi da joj Crna Gora, po osnovu sukcesije vojne imovine iz jugoslovenskog perioda, duguje dvije milijarde dolara. Hoće li to postati nova tačka u sporenjima Hrvatske i Crne Gore?
Sokol: Prvo što bih svakako istaknuo, i to je ključno, Hrvatskoj je u geopolitičkom, geostrateškom, svakom drugom interesu da Crna Gora uđe u Europsku uniju da se jasno odredi prozapadno. Ali ne Crna Gora koja će biti ispostava ruske ili srpske politike na Mediteranu, nego Crna Gora koja je suverenistička, koja je nezavisna, koja je samostalna i koja doista gleda prema Zapadu u punom smislu riječi. Dakle, naravno da u takvoj Crnoj Gori za one koje veličaju četničke ratne zločince ne može biti mjesta. To je nešto što je potpuno jasno, a isto tako i za političke stranke koje se ponašaju na način da uporno destabilizuju odnose između Hrvatske kao zemlje članice EU i Crne Gore.
Mi smo imali situaciju da je Krapović odbio poslati izaslanstvo na vojni mimohod u čast Oluje sa nekakvim obrazloženjem da je to osjetljivo pitanje unutar Crne Gore. Sad, ne znam kako Oluja, koja je bila ključna vojna akcija koja označila slom velikosrpske politike, može biti osjetljiva u Crnoj Gori. Ja ne znam kome je to osjetljivo. To jedino može biti osjetljivo onima koji su zagovornici velikosrpske politike, očito. Jer oni koji nisu zagovornici velikosrpske politike mogu samo slaviti Oluju, čestitati joj i biti sretni što se ona dogodila. Dakle, imamo to. Imamo opet novu provokaciju vezanu za ove značke i brod Jadran. Imamo rezoluciju o Jasenovcu. Dakle, imamo niz situacija koja su pokazale da je ovakva situacija u kojoj Demokrate zapravo drže vojnosigurnosni aparat u Crnoj Gori, nešto što i za Hrvatsku, ali i širem smisom, ja bih rekao i za NATO, predstavlja ozbiljan sigurnosni problem. Dakle, to je nešto što definitivno se mora riješiti.
Postoji, naravno, i niz bilateralnih pitanja koje su u procesu rješavanja. Pitanje sukcesije je samo jedno od njih, o tome se svakako treba razgovarati, ali ono što je ključno pitanje tu je da dok imamo ovakvu strukturu vlasti, dok imamo jednu stranku koja je navezana na prosrpsku i prorusku politiku, koja drži vojnosigurnosni aparat u Crne Gori, teško da možemo govoriti o Crnoj Gori kao nekakvoj pozdanoj članici NATO-a i zemlji koja bi ispunjavala uvjete za ulazak u EU.
Demokrate predstavljaju sigurnosni problem koji je širi od Hrvatske i Crne Gore. To je nešto što se mora riješiti. A naravno Hrvatska će učiniti sve da pomogne Crnoj Gori, ali naravno onim zapadnim političkim snagama u Crnoj Gori, da Crnoj Gori ispuni sve uvjetne i da postane nova članica EU. Ali kao što sam rekao, ruka koja je ispružena s hrvatske strane, mora dobiti odgovor i sa crnogorske strane. Dakle, mi ne možemo s jedne strane pogušavati rješavati bilateralne probleme, činiti sve da pomognemo s jedne strane Crnoj Gori koliko možemo, a s druge strane uporno dobivati pljuske, dobivati nove provokacije, dobivati nove pogušaje destabiliziranja, gledati nove poteze gdje zapravo dijelovi crnogorske vlasti se jasno stavljaju na stranu Beograda i velikosrpske mitomanije i velikosrpskog narativa kao što recimo o Oluji. Dakle, to je nešto što apsolutno nije prihvatljivo. Dakle, one kojome je Oluja osjetljiva, Oluja koja označila kraj velikosrpske hegemonije 90. očito nije netko s kime se može na ozbiljan način razgovarati i ko može biti dio vlasti koja Crnu Goru želi uvesti u Evropsku uniju.

Sokol: Demokrate čine sve kako bi Crnu Goru što više maknule od Zapada, PES će nestati ako ostane u koaliciji sa prosrpskom ekipom

Fotoreporter i novinar Pobjede Stevo Vasiljević, kao i fotoreporter Vijesti Boris Pejović fizički su napadnuti danas ispred crkve u Gornjem Zaostru.
Tokom napada razularene mase, Vasiljeviću je uništen fotoaparat i oštećen značajan dio opreme. Napad se dogodio oko 14:20 sati, u trenutku kada je spomenik Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu. Nakon što su Vasiljeviću oduzeli, pa potom polomili dio opreme, nasilno su ga uveli u šator i više ljudi je počelo da ga udara i da mu prijeti.
Novinarske ekipe su tada napadnute, a zahvaljujući prisebnoj reakciji par mještana izbjegnuto je ozbiljnije nasilje, pa čak i mogući linč. Vasiljević i Pejović kao i novinar Balša Rudović, koji nije fizički napadnut, su, vidno potreseni, hitno evakuisani iz Gornjeg Zaostra. Fotoreporteru Vijesti Borisu Pejoviću je prijećeno da, ukoliko bilo šta “izađe na Vijesti” da će ga ubiti golim rukama.
Cijeli incident dogodio se pred očima policije, koja nije blagovremeno reagovala.
Fotoreporteri Pobjede i Vijesti i novinar Vijesti su trenutno u beranskoj policiji gdje daju izjave povodom slučaja.

Napadnuti fotoreporteri Pobjede i Vijesti: Tukli ih i prijetili im da će ih zadaviti

Otkrivanju spomenika ozloglašenom četničkom komandantu Pavlu Đurišiću prekjuče je prisustvovao i Vladimir Janković iz Beograda, član Zemunskog klana, saradnik Vojnobezbjednosne agencije Srbije i Bezbjednosno-informativne agencije, pišu Vijesti pozivajući se na izvore iz bezbjednosnog sektora.
Da je Janković prisustvovao događaju, vidi se i na fotografijama fotoreportera tog lista Borisa Pejovića, koji je u subotu u popodnevnim satima, nakon uklanjanja spomenika, maltretiran, dok je njegov kolega Stevo Vasiljević iz Pobjede fizički napadnut.
Janković je, kako pišu Vijesti pozivajući se na izvore iz bezbjednosnog sektora, porijeklom iz beranskog sela Dapsiće.
Ranjavan je u Budvi 2007. godine, u bašti restorana „Jadranska straža“. Tada su ubijeni ukrajinski državljanin Adalbert Šut i Vladimir Rakočević.
Navodno je Vladimir Janković bio i vođa (Team Leader) za obuku ozloglašene ruske plaćeničke grupe Vagner u Angoli.
Na svojoj Fejsbuk stranici objavio je veliki broj fotografija pravoslavnih crkava i manastira koje je obilazio po svijetu i Crnoj Gori, među kojima su i fotografije s pokojnim mitropolitom Amfilohijem, kao i njegovim nasljednikom Joanikijem, zatim sa tivatskim parohom Mijajlom Backovićem, sveštenikom Jovanom Plamencem kod crkve na Rumiji...
Jankovića, koji se prethodno prezivao Ćorac, je u objavi na Fejsbuku pomenuo i Slavko Perošević, jedan od vođa blokada puta koje je u Šavniku organizovala lokalna opozicija. Perošević se juče pohvalio da je poslije 84 godine postao „prvi četnički vojvoda koji je položio zakletvu“ u Crnoj Gori.
- Zakletvu sam položio pred mitropolitom Metodijem i sveštenstvom, kao i pred četničkim vojvodama Miletom Pavićevićem Čičom, Stankom Magudom, Gigom Božovićem, Slavkom Labovićem i Ćorcem... - napisao je Perošević koji je bio jedan od učesnika prosrpskog protesta u Nikšiću 13. jula 2022. godine, na kojem je došlo do nasilnih incidenata.

Saradnik BIA prisustvovao otkrivanju spomenika Đurišiću

Mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije poručio je sa liturgije kod hrama Svete mati Paraskeve u selu Gornje Zaostro u Beranama u čijoj je blizini juče osvanuo spomenik u čast &nbsp;četničkom komandantu i zločincu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću, da će ga staviti u crkvu, da ga tu neće smjeti rušiti, te da očekuje da spomenik bude podignut i u centru Berana. Metodije je otkrio spomenik Đurišiću, nakon čega je intonirana himna države Srbije. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFgZScJLiTGc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Ova crkva nikad nije osveštana 20 godina od kako je izgrađena. Da se sabiramo ovde u Pavlovo ime, a onda ćemo ovde da pravimo trbine i predavanja, da dovedemo eminentne istoričare od nauke. Prvo spomenik utvrditi u srcima. Stavićemo spomenik u crkvu, pa nek ruše crkvu. Spomenik mu neće biti samo ovde, nego i u centru Berana, ako Bog da - kazao je &nbsp;Metodije ranije tokom liturgije, prenosi Pobjeda. Vojvodi Pavlu i Dragoljubu su, kako je rekao, ubili tijelo, ali im "nisu ubili dušu", &nbsp;rekao je misleći na Đurišića i Mihailovića. - Bez boga ni preko praga, bez kralja ništa valja. To su naši stari znali da kažu. A onda poslednjih 80 godina, od kada više nema kralja, nije toliko problem što više nismo bili ono što su bili naši stari ili što naša zemlja nije imala uređenje kakvo je imala prije tog nesretnog Drugog svijetskog rat. Najveća tragedija ovog naroda je što mu se ubijala duša cijelih 80 godina. Evo ne prestaju ni danas sa svojim mentorima da uništavaju sve što je sveto i čestito u ovom narodu. Sve što je sveto u ovom narodu, tradicija, istorija. Oni koji ubijaju dušu ovoga naroda, to je najveći genocid – rekao je i dodao kako ćemo se najbolje sačuvati u sabornosti - kazao je Metodije.&nbsp; Dodao je da vojvoda Pavle, rodom iz Lješanske nahije, po gubitku oca došao u Vasojeviće. - Mnogo je onih koji su završili vojne akademije i bili oficiri, ali je malo onih tako hrabrih kao Pavle, koje su poštovali ne samo oni koji su s njim ratovali, njegovi saveznici, već i njegovi protivnici. Bio je kod ujaka koji je bio kod vojvode Vuka, ratnik, četnik u ovim oslobodilačkim ratovima, kada smo od Otomanske imperije oslobađali Srbiju, Crnu Goru i ova brda istaru srbiju i makedoniju. Taj njegov ujak, pod njegovom komandom je ratovo i bio veliku junak. Poslije Prvog svjetskog rata, kad je vojvoda Vuk poginuo na Kajmakčalanu sa većinom svojih boraca, jedan od onih koji su ostali bio je ujak vojvode Pavla, koji ga je podigao i nadahnuo slavom srpskog viteza i junaka. Onda nijednim drugim putem nije mogao poći mali Pavle Đurišić nego putem slavnih svojih vitezova i junaka srpskih, ruskih i ratnika - kazao je on. Istakao je i kako je Đurišić, zajedno sa svojim narodom, prvi podigao ustanak protiv okupatora i oslobodio Berane, Rašku oblast i Sandžak. - Borio se sve vrijeme da odbrani srpski živalj i svoj narod, na koga su zinule ale sasvih strana da ga zbrišu i progutaju, i odbranio ga je. Ne bi uveta srpskog bilo, sve bi ustače poklale sa svojim ulizicama, da nije stao u odbranu svoga naroda - rekao je on. Naglasio je i kako je Đurišić završio kako završava svaki čestiti i pošteni junak. - Stradao je sa svojim narodom na najvećem stratištu, jasenovcu najvećem gradu pod zemljom srpskom. Tu je svoje kosti ostavio, ne zna mu se ni groba. Ali njegov duh napaja ovaj narod. Juče su mu čestiti dobrašinovići na svojoj zemlji podigli spomenik koji od 2002. dišu u vazduh titoisti i njihovi naslijednici. Ne daju da se pomene ime srpsko i onoga viteza koji je srpski narod branio. Ta čestita kuća, žao mi je što su sami to radili, što nisu sa mnom - kazao je on. Poručio je i da će spomenik Đurišiću on u crkvu staviti, pa neka, kako je rekao, sruše crkvu. - Ne bojimo se mi sile njihove, koja ne može ni red na ulice ove zemlje da uvede. Došli su da ruše spomenike najvećih srpskih vitezova. Došli su da ispune naredbu nečiju. To rade mladi momčići obučeni u fina odijela koji su zauzeli visoke političke i državne pozicije i misle da sa tog mjesta mogu da rade kako oni hoće. Nikad ga neće moći srušiti, jer što više vrijeme prolazi sve je veće ime i slava generala Dragoljuba i vojvode Pavla - naveo je Metodije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250808110844_6d6419b0180231f2c4b3a92b3675101c8f74c8379cad69eaef270fe784fa9479.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250808110844_6d6419b0180231f2c4b3a92b3675101c8f74c8379cad69eaef270fe784fa9479" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Metodije Gorenj Zaostro"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmetodije-drzi-liturgiju-u-blizini-spomenika-durisicu-okupljeni-nisu-dozvolili-uklanjanje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Metodije otkrio spomenik Đurišiću, intonirana himna Srbije, spomenik postaviti i u centru Berana

Na današnjem nezakonitom podizanju spomenika ratnom zločincu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću, u selu Gornje Zaostro kod Berana, prisustvovalo je više desetina osoba, među kojima i član Glavnog odbora Nove srpske demokratije (NSD) Andije Mandića, direktor Doma učenika i studenata i nekadašnji predsjednik SO Berane Goran Kiković, kao i predsjednik Skupštine Andrijevica Vesko Raketić. Potonji je u žižu javnosti dospio prije dvadesetak dana kada je na svečanoj sjednici povodom Dana opštine u Andrijevici, u prirustvu predsjednika države Jakova Milatovića, ministra poljoprivrede i potpredsjednika Vlade Vladimira Jokovića, ministara sporta i ekologije Dragoslava Šćekića i Damjana Ćulafića, građane koji se protive četničkoj ideologiji nazvao „fašistima“ i „montenegrinima“ – koristeći izraz „montenegrini“ u pežorativnom i omalovažavajućem smislu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpredsjednik-skupstine-andrijevica-gradane-nazvao-fasistima-i-montenegrinima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Drugi je prije oko dvije godine, u maju 2023, privođen u prostorije Centra bezbjednosti Berane zbog sumnje da je prebio suprugu. Kiković je, inače, jedan od zagovarača podizanja spomenika Pavlu Đurišiću, a predlagao je i da ulica u Beranama nosi naziv po ratnom zločincu Ratku Mladiću, pa su njegovo naimenovanje na funkciju direktora Doma učenika i studenata pratili komentari i fotografije na društvenim mrežama, gdje je opisan kao veliki pristalica četničkog pokreta. Kiković, koji je po struci istoričar, već 20-ak godina revizionističkim tretiranjem istorije potencira ideju da se četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, poznatom po ratnim zločinima u Drugom svjetskom ratu, podigne spomenik. Kiković je jedan od organizatora četničkih skupova koji se od 2003. godine organizuju u Gornjem Zaostru u blizini Berana gdje je tokom rata bio štab Pavla Đurišića. On stoji iza nevladinih organizacija Srpski monarhistički pokret i Srpski kulturni centar ,,Župan Prvoslav“, koje su predložile da beranske ulice ponesu imena osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, kao i četničkih komandanata u Drugom svjetskom ratu vojvode Momčila Đujića i Pavla Đurišića. Kiković je i jedan od osnivača Srpskog kulturnog centra ,,Župan Prvoslav“, kao i član Upravnog odbora tog udruženja, a nosilac je i „titule“ četničkog vojvode, baš kao i predsjednik NSD-a Andrija Mandić. Nezakonito podizanje spomenika ratnom zločincu slavio je danas i crnogorski bokserski reprezentativac, Petar Liješević. Doduše, na Instagramu gdje je na objavu Centra za građansko obrazovanje u kojoj navode da je Pavle Đurišić zločinac, a ne heroj, napisao komentar: „Vječna mu slava i hvala“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807230828_7012bbb593687174b49bd43575b1b444e5f95d760d4483dc13e74a5fed17457f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807230828_7012bbb593687174b49bd43575b1b444e5f95d760d4483dc13e74a5fed17457f" data-rendition-name="original" width="978" height="1040" loading="lazy" alt="Petar LIješević slavi Đurišića"> </figure>

Tag: institut-za-onkologiju