Od 2017. godine, kada je donijet Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, legalizovano je oko 4.000 objekata. To je užasno loš rezultat, ocijenila je v.d. generalne direktorice Direktorata za stanovanje Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Radmila Lainović, na Prednovogodišnjem razgovoru na temu „Koliko vrijedi objekat bez dozvole?“ koji je organizovao Institut ovlašćenih procjenjivača Crne Gore (IOPCG) u Podgorici.
Lainović se osvrnula na uticaj Zakona o legalizaciji na sektor komercijalnih i stambenih procjena.&nbsp;
- Suština čitavog procesa jeste sigurnost evidencije nepokretnosti. Značajan broj bespravnih objekata egzistira na teritoriji Crne Gore, u značajnom segmentu je narušena pravna sigurnost izgradnjom bespravnih objekata i njihovim upisom u katastar. Proces legalizacije započet je 2017. godine sa donošenjem Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata. Od tada legalizovano je oko 4.000 objekata. To je užasno loš rezultat procesa legalizacije. Možemo da zaključimo da bespravni graditelji nisu motivisani, a dobrim dijelom je i zakon bio prepreka, jer je uslov za legalizaciju bio da postoji planski dokument i da bespravni objekat mora biti izgrađen u skladu sa planskim dokumentom - navela je Lainović.&nbsp;
Istakla je da su objekti značajno drugačije izgrađeni u odnosu na ono što su osnovni urbanistički parametri važećih planskih dokumenata.&nbsp;
- Na loše rezultate je uticalo i to što bespravni graditelji nisu bili motivisani, niti je bila ikakva sankcija za ljude koji ne legalizuju svoje objekte iako su imali mogućnost za to - dodala je Lainović.&nbsp;
Direktor Uprave lokalnih javnih prihoda Aleksandar Rašović ukazao je da lokalne samouprave nisu spremne za Zakon o legalizaciji.&nbsp;
- Uprava lokalnih javnih prihoda je od nadležnog opštinskog organa trebala da dobije listu zahtjeva za legalizaciju koji su odbijeni i listu bespravnih objekata. Veliki broj bespravnih objekata nije evidentiran u katastru nepokretnosti, a podaci o takvim objektima biće dostupni tek nakon što vlasnici upišu takve objekte. Iz lokalnog Sekretarijata za planiranje i održivi razvoj nam stižu podaci da je od 2018. do sada podnijeto oko 15.400 zahtjeva za legalizaciju, a odbijeno je više od 10.500 zahtjeva, donijeto je svega 679 rješenja za legalizaciju, prekinuto je 2.384 postupaka, obustavljeno je njih 367, a u toku je 1.875. Od stupanja na snagu Zakona o legalizaciji u avgustu ove godine u Glavnom gradu je podnijeto svega 559 zahtjeva za legalizaciju - ispričao je Rašović.&nbsp;
Anastasija Boljević, generalna sekretarka Instituta sertifikovanih računovođa Crne Gore istakla je da je jako bitno zbog kojih razloga je pravno lice steklo određenu imovinu.&nbsp;
- Postavlja se pitanje da li vlasnik rentira prostor ili očekuje da ga drži i zbog promjene tržišnih uslova zaradi nešto prilikom prometovanja aktivnosti. Ako on zarađuje od rentiranja tog objekta i ne planira da ga proda, ali je krenuo u proces legalizacije, može da se ne desi ništa. U slučaju da entitet nije sagledao revizor u procjeni i da je bilo obezvrjeđenje, a da nije inkorporirano u finansijski iskaz, revizor opet može da sugeriše da se koriguju finansijski iskazi napomena, a ako klijent to neće, slijedi kvalifikacija - ispričala je Boljević.&nbsp;
Mladen Perić, direktor Sektora rizika Adriatic banke, ukazao je na efekte koje će novi Zakon o legalizaciji imati na banke u Crnoj Gori.&nbsp;
- U ranijem periodu je bilo mnogo više nepokretnosti koje su bile predmet kolaterala u bankama, a sada ima odstupanja. Podijelio bih bespravne objekte u dvije kategorije – one koji nemaju građevisnku dozvolu i one koji nemaju upotrebnu dozvolu. Banke su uzimale zgrade koje nemaju upotrebne dozvole i samim tim su došle do situacije da moraju da obezvrijede taj plasman. Banke još uvijek nisu to uradile. Pristupili smo modelu iznalaženja nekog rješenja da ne bismo imali značajan uticaj na sam kapital banke, što za određene banke može predstavljati veliki udarac - ispričao je Perić.&nbsp;
Nakon panela uručeni su sertifikati novim procjenjivačima Instituta ovlašćenih procjenjivača Crne Gore (IOPCG), a zatim je upriličen koktel i prateći muzički program. &nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Lainović: Užasno loš rezultat, legalizovano oko 4.000 objekata od 2017.

Prvi crnogorski satelit „Luča“ uspješno je lansiran u orbitu, saopštili su iz organizacije Montenegro Space Research, navodeći da je tim činom Crna Gora ispisala novo poglavlje svoje tehnološke i naučne istorije.
U saopštenju se navodi da je ideja o pokretanju inicijative za prvi crnogorski satelit proistekla iz ranih razgovora i entuzijazma grupe mladih ljudi, među kojima su Nikola Perović, Filip Jovićević i Nina Drakulić.
&nbsp;- Dok je cjelokupna realizacija projekta, njegov tehnički razvoj i institucionalno vođenje sprovedeno u okviru organizacije Montenegro Space Research - dodaje se u saopštenju.
&nbsp;Kako su kazali iz organizacije Montenegro Space Research, u narednom periodu slijedi faza inicijalne stabilizacije sistema.&nbsp;
&nbsp;- Prvi signal sa satelita očekuje se u kratkom roku, dok će puna operativna komunikacija biti uspostavljena u periodu do deset dana nakon lansiranja, u skladu sa standardnim procedurama za ovu vrstu misija - kazali su iz te organizacije.
&nbsp;Prema njihovim riječima, operator satelita je Nikola Perović, pozivni znak 4O6MSR.
Iz organizacije Montenegro Space Research su pojasnili da je primarna misija satelita mjerenje kosmičke radijacije.&nbsp;
Pored toga, kako su naveli, satelit je opremljen kamerom koja će snimati vizuale sa visine od oko 600 kilometara, kao i telekomunikacionim sistemima za prenos podataka ka Zemlji.
- Uz crnogorski satelit Luča, u okviru iste misije lansirani su i emiratsko-kuvajtski satelit QMR-KWT 2, katarski TriSat-3, ekvadorski Galapagos-1, kao i drugi sateliti, čime misija dobija izrazito međunarodni karakter - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Ističe se da satelit, iako je pravno i tehnički u vlasništvu Montenegro Space Research, simbolično pripada svim građanima Crne Gore.&nbsp;
&nbsp;- Naša je želja da se svaki građanin osjeća dijelom ovog istorijskog projekta i da Luču doživljava kao svoju - poručili su iz te organizacije.

Prvi crnogorski satelit "Luča" uspješno lansiran u orbitu

Dolar je ove sedmice oslabio prema korpi valuta, najviše prema japanskom jenu, pa je na putu gubitka u ovoj godini više od devet odsto.
&nbsp;Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je 0,7 odsto na 98,05 bodova.
&nbsp;Pritom je dolar prema evropskoj valuti oslabio 0,5 odsto, pa je kurs eura dostigao 1,1770 USD.
&nbsp;Američka valuta oslabila je i u odnosu na japansku, 0,8 odsto, pa je cijena dolara skliznula na 156,55 jena (JPY), prenosi Hina.
&nbsp;Pad dolara prema jenu posljedica je prijetnji japanskih vlasti da će intervenisati na tržištu kako bi se zaustavilo slabljenje jena.
&nbsp;Naime, premda je japanska centralna banka nedavno povećala kamatne stope na najviši nivo u 30 godina i poručila da je naredne godine zbog visoke inflacije moguće dalje povećanje kamata, jen je bio pod pritiskom zbog najave izuzetno podsticajne fiskalne politike.
&nbsp;Kako bi podstakla rast privrede, Vlada premijerke Sanae Takaichi predložila je rekordnu budžetsku potrošnju u narednoj fiskalnoj godini, uz ograničavanje daljeg zaduživanja.
&nbsp;To je na tržištu izazvalo zabrinutost zbog previše ekspanzivne fiskalne politike, pa su jedino prijetnje intervencijom mogle zaustaviti pad jena.
&nbsp;S druge strane, dolar se našao pod pritiskom u odnosu na euro i još neke važne valute, jer se na tržištu procjenjuje da će američka centralna banka naredne godine još u dva navrata smanjiti kamatne stope.
&nbsp;A kako su evropska i neke druge centralne banke pri kraju ciklusa smanjenja kamata, tako će se smanjiti razlika između kamata u SAD-u i tim zemljama.
&nbsp;Kako su u ovoj godini Federalne rezerve (Fed) smanjile kamate u tri navrata za po 0,25 procentnih poena, dolar je već mjesecima pod pritiskom. Tim više što ulagače već duže vrijeme zabrinjava neizvjesna carinska politika američkog predsjednika Donalda Trumpa.
&nbsp;Zbog toga je od početka godine dolarov indeks pao više od devet odsto, što je njegov najveći godišnji gubitak od 2003.

Dolar na putu gubitka u ovoj godini više od devet odsto

Odlukom odbornika vladajuće većine u Kolašinu je, uz negativno mišljenje predsjednika Opštine Petka Bakića, odbijen svaki od 19 amandmana koje je naš odbornički klub podnio na Prijedlog odluke o budžetu za 2026. godinu. Ostavljamo građanima Kolašina da sami prosude koliko aktuelna vlast misli na njih - kazali su Kluba odbornika DPS-SD-Građani.
Ističu da se na juče održanoj sjednici Skupštine Opštine Kolašin raspravljalo o veoma važnim odlukama koje su trebale biti usvojene u interesu građana Kolašina.
- Juče je po ko zna koji put uklonjena maska kojom se vlast prikriva, a ispod koje se krije neozbiljnost, nestručnost, nemar i nerad. Kakva je ozbiljnost odbornika vlasti najbolje govori činjenica da su se za vrijeme rasprave koja je trajala skoro dvanaest (12) sati za diskusiju javila samo dva (2) odbornika vladajuće većine, uz po jednu izgovorenu rečenicu. Interesantno je da se na raspravu o budžetu nije javio ni jedan odbornik vlasti, pa je jasno koliko i oni sami vjeruju da je budžet u interesu grada i građana - istaknuto je u saopštenju.
Osim što je predložen van zakonskog roka, kako dodaju, budžet je urađen nekvalitetno.
- Naročito u kapitalnom dijelu pa je i stoga bila potrebna intervencija amandmanima, ali nažalost, odbornicima vlasti i predsjedniku Opštine to nije bilo dovoljno, uz njegovu nevjerovatnu konstataciju da su subvencije za članarine u sportskim klubovima, pomoć penzionerima za prevoz i lijekove populističke - navode u saopštenju.
Po konstataciji Bakića, kako su rekli, subvencije za đačke ekskurzije nijesu potrebne kolašinskoj djeci jer ekskurzije nijesu obavezne.&nbsp;
- Voljom odbornika vlasti građani Kolašina su ostali bez kapitalnih saobraćajnih projekata, a Fudbalski klub Gorštak bez sredstava za proslavu 100 godina kluba - dodali su u saopštenju.

Klub odbornika DPS-SD-Građani: Odbijeno 19 naših amandmana na budžet za 2026, građani da prosude koliko vlast misli na njih

Članica Budve Bojana Gojković i Tomislav Đinović iz Bokserskog kluba Zlatičanin najbolji su bokseri Crne Gore u 2025. godini, u tradicionalnom izboru Bokserskog saveza.
Đinović je i prošle godine bio najbolji, dok je Gojković peti putuzastopno zaslužila to priznanje.
Za najboljeg pionira (U13) izabran je Matej Petrović iz BK Podgorica, dok je priznanje za najboljeg školarca (U15) dobio Nikola Ilić (BK Podgorica).
Pehar za najbolju školarku (U15) pripao je Eni Hot iz BK Feniks iz Bijelog Polja, najbolji u juniorskoj konkurenciji (U17) u 2025. godini je evropski šampion Matija Roganović iz BK Nikšić, dok je za najboljeg mladog boksera (U19) izabran Danilo Marković iz BK Power boksing.
Najbolji sudija je Blažo Jabučanin, dok je priznanje za najboljeg trenera pripalo Bošku Draškoviću iz BK Nikšić, koji je izabran i za najbolji bokserski klub u 2025. godini.
Saopšteno je da je Bokserski savez dodijelio priznanja &nbsp;na osnovu ostvarenih rezultata na domaćoj i međunarodnoj sceni, kao i ukupnog doprinosa razvoju crnogorskog boksa.
Predsjednik Aleksander Klemenko, koji je uručio pehare i priznanja najsupješnijim, kazao je da je crnogorski boks u proteklom periodu zabilježio snažan takmičarski i organizacioni napredak.
- Naš cilj je da nastavimo sa jačanjem baze, razvojem mladih talenata i unapređenjem uslova za rad, kako bi Crna Gora imala još više međunarodnih uspjeha u godinama koje dolaze - rekao je Klemenko.&nbsp;

Bojana Gojković i Tomislav Đinović ponovo najbolji

Zimska oluja je pogodila djelove sjeveroistoka Sjedinjenih Američkih Država, uključujući Njujork, Nju Džersi i sjeverni dio države Njujork, zbog čega su putovanja poslije Božića postala izuzetno rizična, istakli su američki zvaničnici.
Prema prognozama, oluja bi mogla da donese najveće količine snijega Njujorku u posljednjih nekoliko godina, prenosi ABC.
Obilne snežne padavine očekuju se u djelovima Njujorka, istočne Pensilvanije, Nju Džersija, Konektikata, zapadnog Masačusetsa i Roud Ajlenda.
Zbog oluje je do sada otkazano više od 1.500 letova, a najviše su pogođeni aerodromi u Njujorku, kao i Međunarodni aerodrom u Filadelfiji. U Njujorku i Nju Džersiju proglašeno je vanredno stanje.
Guvernerka Njujorka Keti Hočul apelovala je na građane da prate lokalne vremenske prognoze, izbjegavaju nepotrebna putovanja i preduzmu sve mjere predostrožnosti ukoliko moraju da putuju.
Najjače sniježne padavine zahvatile su u petak oblast tri države i nastaviće se tokom noći, što će, prema prognozama, dodatno da oteža saobraćaj na relaciji od Filadelfije do Njujorka i Olbanija.

Njujork i Nju Džersi zahvatila zimska oluja, otkazano 1.500 letova

Rusija je napala u subotu Kijev i druge ukrajinske regione raketama i dronovima uoči, kako je naveo predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, ključnog sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trampom s ciljem postizanja dogovora o okončanju skoro četvorogodišnjeg rata.
Prije napada, Zelenski je kazao da će se njegovi sjutrašnji razgovori na Floridi fokusirati na teritoriju koju bi svaka strana kontrolisala nakon obustave borbi koje su počele u februaru 2022. godine, invazijom ruskog predsjednika Vladimira Putina na manjeg susjeda, prenosi Rojters.
U Kijevu su se čule eksplozije, aktivirani su sistemi ukrajinske protivavzdušne odbrane, a vojska je na aplikaciji Telegram objavila da se raspoređuju rakete.
Vazdušne snage su saopštile da ruski dronovi ciljaju glavni grad i regione na sjeveroistoku i jugu zemlje.
Rusija nije odmah komentarisala napade. 
Ukrajinske vlasti su rekle da je Rusija u četvrtak uveče pogodila ukrajinsku energetsku infrastrukturu i pojačala napade na južnu regiju Odesu, gdje se nalaze glavne ukrajinske morske luke.
Usred nastavka žestokih borbi, teritorija ostaje glavna diplomatska prepreka.
Nacrt od 20 tačaka u kampanji koju predvode Sjedinjene Američke Države (SAD) za postizanje mirovnog plana dovršen je 90 odsto, rekao je Zelenski novinarima u Kijevu.
On je naveo da je sporazum o bezbjednosnim garancijama između Ukrajine i SAD-a skoro spreman.
- Mnogo se toga može odlučiti prije Nove godine - naveo je Zelenski na društvenim mrežama.
Tramp je rekao da vjeruje da će sjutrašnji sastanak dobro proći. On je naveo i da očekuje da će uskoro razgovarati s Putinom.
Osim teritorije, ključno pitanje je i kontrola nad nuklearnom elektranom Zaporožje, koju je Rusija zauzela u prvim sedmicama rata.
Moskva zahtijeva da se Ukrajina povuče iz djelova istočne Donjecke regije koje ruske snage nijesu uspjele da zauzmu u nastojanju da osiguraju cijeli Donbas, koji uključuje i regiju Lugansk.

Ruski napad dronovima i raketama uoči sastanka Zelenskog i Trampa

Apelacioni sud u Beogradu juče je donio odluku da trajno oduzme dio imovine od osuđenog Darka Šarića, za koju se sumnja da je proistekla iz krivičnog djela.
Drugostepeni sud je donio odluku da odbije kao neosnovane žalbe osuđenog Darka Šarića i trećih lica, osim u dijelu koji se odnosi na oduzimanje garaže od N.Š, kao i žalbu tužilaštva na odbijajući dio rješenja i potvrdio prvostepeno rješenje.
S druge strane, sud je usvojio žalbe punomoćnika S.D, D.Š. i D.N.Š. u cjelosti i N.Š, u dijelu koji se odnosi na oduzimanje garaže površine 22,67 kvadratnih metara, i ukinuo prvostepeno rješenje i u tom dijelu predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno odučivanje, objavljeno je na sajtu tog suda.
Prethodno je Viši sud u Beogradu usvojio zahtjev Javnog tužilaštva za organizovani kriminal i od Šarića je trajno oduzeta imovina proistekla iz krivičnog djela.
Od Šarića je oduzeta porodična stambena zgrada u Kragujevcu, stambeni objekat sa garažom i bazenom u Sremskoj Kamenici, nekoliko placeva i objekata u istom mjestu, kao i novac na dinarskom računu od 1.764.533,73 dinara, i na deviznim računima od 5.435,48 eura i od 3.162,69 eura, kao i sve pokretne stvari pronađene u nepokretnostima.
Pored toga, prvostepenim rješenjem od trećih lica je oduzeto i to od T.A. stan u Beogradu, od N.Š. takođe stan u Beogradu i jedan na Zlatiboru, od D.Š. dva stana i garaža u Beogradu, dok je od I.Š. oduzeta stambena zgrada u Beogradu, od D.Š. stan u Beogradu, od L.P. jedan stan, objekat, automobil "BMW", 17.250 eura i pokretne stvari, od S.D. je oduzet stan u Šapcu, od M.Š. 110.000 eura i od D.Š. sa deviznog računa 30.922 eura.
Prvostepenim rješenjem odbijen je zahtjev tužilaštva da se od Šarića trajno oduzme nekoliko parcela i objekata u Sremskoj Kamenici, kao i od trećeg lica N.Š. stan u Beogradu, prenosi Tanjug.
Darko Šarić je inače pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od 15 godina zbog krijumčarenja 5,7 tona kokaina Južne Amerike u Evropu, dok se protiv njega pred Specijalnim sudom u Srbiji vode još dva krivična postupka.

Darku Šariću se trajno oduzima dio imovine

Završetak svake godine je vrijeme za sumiranje i analizu u dometima unutrašnje i vanjske politike i njenih rezultata u praktičnom smislu. Iako je nezahvalno u situaciji kada rijetko što funkcioniše u državi Crnoj Gori baviti se onima koji su na političkoj trpezi najmanje krivi za takvu situaciju, okolnosti nameću da nije moguće izbjeći širu sliku, uključujući i razmjere učinkovitosti suverenističkog političkog bloka i političkih partija koje se deklarišu kao dio tog korpusa. Očito je problem jasne diferencijacije od zla očigledna naklonost EU da Crnu Goru iskoristi kao primjer svoje otvorenosti za proširenje, kao motiv drugim zemaljama Zapadnog Balkana da pojačaju reforme i brže ispune kriterijume za članstvo. Dijelom zbog agresije Rusije na Ukrajinu, a dijelom zbog očitog mekog uticaja Ruske Federacije i Kine na prostorima Zapadnog Balkana, koji se širi i na neke bivše socijalističke zemlje, današnje članice EU. <h2>BURIDANOV MAGARAC</h2> Naklonost EU za prijem Crne Gore i očigledno formalizovanje uslova, bez ulaženja u samu suštinu da li se crnogorsko društvo istinski reformiše ili se radi o providnom simulakrumu, kao da je suverenistički blok stavila u poziciju Buridanovog magarca. Da li je prihvatljiva cijena urušavanja svega u državi zbog otvorene mogućnosti za relativno brzi ulazak Crne Gore u EU, izbjegavajući bilo kakav ozbiljniji otpor otvorenom urušavanju svih demokratskih principa, spajanju sve tri grane vlasti pod kontrolom vladajuće većine i otvorenoj diskriminaciji najbrojnije etničke grupe u Crnoj Gori, sa tendencijom promjene etničke strukture u cilju ostvarenja ideje „srpskog sveta“, kao parafraze Putinove politike o vraćanju istorijske imperijalne politike na prostore bivšeg SSSR-a. Dok, čini se, suverenistički blok mrtvijem snom spava, svodeći svoje aktivnosti samo na nesporno argumentovane govore u Skupštini, vladajuća većina je faktički osvojila svojim uglavnom poluobrazovanim, nesposobnim i autoritativnim kadrovima sve sfere društva: od pravosuđa, kulturnih i obrazovnih institucija, do bezbjednosnog sektora i institucija sile: vojske i policije. Kao da gaje iluzije u opoziciji da će se ulaskom u EU ti problemi vratiti na svoje mjesto, iako nikada nijesu ni bili na svom mjestu, kao što su se gajile iluzije da će pristupom članstvu u NATO Crna Gora riješiti problem svoje suverenosti i odbraniti se od otvorenih nasrtaja spolja. Bojim se da će ta zabluda skupo koštati Crnu Goru i da je sve očiglednije da većinska vlast koristi priliku da otvori sve više pitanja koja zadiru u sami habitus crnogorskog društva i njegov konstitutivni karakter, dok se maše crvenom maramom članstva u EU. Nekako se i može shvatiti strah građanskih političkih elita od konformizma koji odavno krasi pristalice crnogorskog suverenizma, samim tim i od fijaska javnih manifestacija nezadovoljstva, ali je teško razumjeti parlamentarno saučestvovanje u razgradnji ono malo institucionalnog suverenizma što je postignuto za vrijeme predavgustovske vlasti, kao i inertnost u korišćenju međunarodnih sudskih i političkih institucija u procesuiranju očiglednog kršenja osnovnih ljudskih prava i otvorenu diskriminaciju etničkih Crnogoraca i procrnogorskih institucija. Eskapizam ili ambivalencija?!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_980802b80a41b80b3545be8a5cd53b9b077f44bbe257ad07312139ff85375987.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251227211236_980802b80a41b80b3545be8a5cd53b9b077f44bbe257ad07312139ff85375987" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"><figcaption>DRŽI NA OKUPU ROGOVE U VREĆI: Andrija Mandić</figcaption></figure>  Na najvažnije državne funkcije postavljaju se ljudi bez ikakvih profesionalnih perfomansi i značaja, čak i osobe koje više priliče higijenskim radnicima u osnovnoj školi u nekoj crnogorskoj zabiti, nego direktorkama kulturnih ustanova, dok se smjenjuju svi koji ne pripadaju političko–religioznom komplotu koji drži na okupu rogove u vreći od većinske vlasti. Dok vreću drži vojvoda od Krnje Jele, Andrija Mandić. <h2> ZAŠTO ĆUTI OPOZICIJA</h2> Ako se Ustavni sud oglasio kao nenadležan za odlučivanje o tzv. Temeljnom ugovoru države Crne Gore sa Crkvom Srbije, zašto opozicija nije podnijela zahtjev sudu u Strazburu sa osnovnim zahtjevom da se definiše status tog Ugovora, jer on nije međunarodni zato što se međudržavni ugovori sklapaju sa državama, a ne pojedinačnim pravnim subjektima iz drugih država. Zato taj Ugovor nije ni ratifikovan u Skupštini, što bi moralo biti da je međudržavni ugovor. Drugo, kako je moguće ugovorom sa pravnim subjektom iz druge države uređivati unutrašnje pravo u Crnoj Gori, koja ima već donešen Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji moraju poštovati svi ugovori sa bilo kojom vjerskom zajednicom u Crnoj Gori. Zašto opozicija izlaskom iz parlamenta ne problematizuje snižavanje kriterijuma za rukovodeća mjesta u svim javnim oblastima, nepoštovanje konkursa i kriterijuma kvaliteta prilikom izbora kadrova i, konačno, zašto se dikriminušu kadrovi crnogorske nacionalnosti, iako očigledno ispunjavaju profesionalne i druge standarde, višestruko više od onih koji se biraju? Zašto država Crna Gora izdvaja ogroman novac za Crkvu Srbije i srpske manifestacije i institucije, dok procrnogorske institucije su na rubu opstanka, a mnoge se i gase? U kojoj je to zemlji moguće na čelo kulturnih i prosvjetnih ustanova postavljati osobe koje su otvoreni neprijatelji nezavisnosti Crne Gore i otvorene pristalice druge države? Kako je moguće da se u vojsci i policiji Crne Gore sprovodi partijski veting, u kojem nema kriterijuma koji je primaran u svim zemljama svijeta: bezrezervna odanost svojoj zemlji? Kad bi se primjenjivao taj kriterijum bojim se da bi, od ministra pa nadolje, otpala većina zapošljenih.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251227211236_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Profirije Perić i Dritan Abazović"><figcaption>TZV. TEMELJNI UGOVOR JE TREBALO DA ZAVRŠI NA SUDU U STRAZBURU: Profirije Perić i Dritan Abazović (Photo: Vlada CG)</figcaption></figure>  <h2> POLITIČKI ZATVORENICI</h2> Zašto se politički ne problematizuje postojanje političkih zatvorenika u Crnoj Gori i postojanja osoba iz vlasti koje su eskulpirane od svake odgovornosti, zahvaljujući tužiocima i sudijama koji su iz redova njihovih pristalica? Svako sa zrnom mozga vidi da su optužbe protiv bivšeg SDT Milivoja Katnića, njegovog bivšeg zamjenika Saše Čađenovića i bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića najobičnije amaterske konstrukcije, nedostojne bilo kojeg brucoša pravnog fakulteta. Kako je moguće da Odbor za pravosuđe u izboru sudija Ustavnog suda postavlja pitanja o nacionalnoj pripadnosti i o tome kako bi presudili u slučaju kolokvijalno nazvanom „državni udar“? Kako je moguće prenebregnuti da je u navedenom slučaju „državni udar“ dokazima potkrijepljen svaki iskaz svjedoka saradnika, počev od materijalnih dokaza, do šifrovanih komunikacija, susreta sa optuženima, novca koji im je predavao, itd? Zašto je jedina odbrana optuženih u predmetu „državni udar“ kredibilitet svjedoka saradnika, kada se proces vodi upravo kako bi se u postupku potvrdilo da li su njegovi iskazi istiniti, što je izvođenjem dokaza nedvosmisleno utvrđeno? Institut svjedok saradnik je i zamišljen tako da osobe iz kriminalnog miljea otkriju tužilaštvu detalje na osnovu kojih oni mogu prikupiti dokaze i formirati optužnicu. Ne samo na osnovu svjedočenja svjedoka saradnika, što očigledni krivci i njihova politička sabraća pokušavaju da podvale. <h2> ISTORIJSKI REVIZIONIZAM</h2> Izostanak institucionalnih promjena sa ciljem sistemske podrške razvoju konsensualne političke kulture i konsekventne konstitucionalizacije i utemeljenja Crne Gore kao građanske, pravno uređene države, pokazuju se kao veoma bitan faktor i indikator nepostojanja stvarne evropeizacije Crne Gore. Sve što podśeća na otvorenost, građanstvo, pluralizam, univerzalizam i multikulturalizam pretrpjeli su krah i vraćaju nas aspektima kobnih posrtanja i sunovrata mračnih devedesetih. Demokratizacija sistema, ispostavilo se, nema neophodni građanski (očigledno daleko precjenjeni) potencijal, a snaga konzervativnih obrazaca je toliko jaka (često potcjenjivana) da je čak prevladala i među partijama vlasti koje se deklarišu kao prozapadne i građanske. Zahvaljujući tim konzervativnim obrascima Crna Gora se sve više odriče svoje antifašističke prošlosti i tradicije i potpada pod uticaj Crkve Srbije i njihovog ničim utemeljenog, zasnovanog samo na bajanju, bez ikakvih argumenata, istorijskom revizionizmu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_2149e9bd975d8ac1d00d47d159a53a1dfadd43938f2da6738bbe843ad195d57b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251227211236_2149e9bd975d8ac1d00d47d159a53a1dfadd43938f2da6738bbe843ad195d57b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"><figcaption>ŠTAZIJEVCI I SEKURITATEAVCI IZ DEMOKRATA: Boris Bogdanović (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Istorijski revizionizam – kako ga definiše Todor Kuljić – predstavlja „preradu prošlosti nošenu jasnim ili prikrivenim namjerama pravdanja užih nacionalnih ili političkih ciljeva“. Drugim riječima, u slučaju istorijskog revizionizma na djelu je ne samo prevrijednovanje tj. novo ili modifkovano tumačenje prošlosti, već neposredna prerada (falsifkovanje, izostavljanje, izvrtanje, itd.) istorijskih činjenica i izvođenje odgovarajućih objašnjenja, koja imaju krajnje utilitarnu vrijednost u određenom kontekstu. Čini se kao da ne postoji svijest da iza istorijskog revizioionizma Crkve Srbije ne stoji samo formalna zamjena teza, već duboko ukorijenjena namjera da se promijeni i etnička i istorijska lična karta Crne Gore. U zabludi su suverenističke partije da se istorijski revizionizam Crkve Srbije i velikosrpskih partija može retorički vratiti na deponiju sa koje su ih konzumenti uzeli, jer iza njihovog konzumiranja ne stoji želja za istinom, već upravo suprotno. Neka vas zato ne čude štazijevci i sekuritateavci iz Demokrata, što reče jedna moja prijateljica, što postavljaju popove, vazda lakome na pare, da naprasno volontiraju i trkeljišu po arhivima. Ko zna, možda se jednog dana policija i vojska pojave sa kokardama na kapama. Čudo su volonteri!

Tag: institut-ovlascenih-procjenjivaca-crne-gore

Lainović: Užasno loš rezultat, legalizovano oko 4.000 objekata od 2017.

Prvi crnogorski satelit "Luča" uspješno lansiran u orbitu

Dolar na putu gubitka u ovoj godini više od devet odsto

Klub odbornika DPS-SD-Građani: Odbijeno 19 naših amandmana na budžet za 2026, građani da prosude koliko vlast misli na njih

Bojana Gojković i Tomislav Đinović ponovo najbolji

PRATITE TVe UŽIVO