Iz Institucije Zaštitnika ljudskih prava (Ombudsman) saopštili su da još jednom osuđuju reinkarnaciju duhova prošlosti nakon što je u selu Gornje Zaostro kod Berana postavljen spomenik četničkom komandantu i zločincu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmetodije-spomenik-pavlu-durisicu-cemo-staviti-u-crkvu-pa-neka-dodu-da-je-ruse&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Iako je stav institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore prema zločinu jasan i ne pravi razliku između bilo kog akta mržnje i pogroma usmjerenog prema bilo kojoj naciji, vjeri, rasi, očigledno je da se suočavamo sa svojevrsnim testiranjem zdravog razuma o tome šta je zločin i kako se postaviti prema zločinu i zločincima - ocijenili su oni.
Oni su naglasili da niko ne može biti prisiljen da stvara ili mijenja unutrašnja lična osjećanja, što je, kako su kazali, često pitanje lične savjesti i svijesti, te da ona ne mogu i ne smiju biti osnov da se javno pravda ili podržava zločin, direktno ili indirektno.
- Ovaj primjer nam još jednom pokazuje da se nažalost u Crnoj Gori još uvijek nijesmo naučili i odučili od onoga što zdravo društvo ne može baštiniti. Zato i iz ove institucije dolazi osuda glorifikacije zločina i promocija zločinaca čija su (ne)djela dokumentovana u više relevantnih istorijskih izvora - istakli su u Ombudsmanu.
Decidni su i da bi ćutanje samo stavilo još jednu mrlju na ionako često umrljanu društvenu stvarnost.
- A ako se čega treba sjetiti i obilježiti onda su to prije svega žrtve zločina. Sa druge strane jasno je i kakva se poruka šalje onima čiji su predaci pali pod rukom zločin(c)a ko god to bio i sa koje god strane gledano - zaključili su u Ombudsmanu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ombudsman o spomeniku Pavlu Đurišiću: Suočavamo se sa svojevrsnim testiranjem zdravog razuma

Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda prošle godine je primila 43 pritužbe na postupanja Uprave policije, koje su se najčešće odnosile na primjenu policijskih ovlašćenja. 
 
Iz institucije Zaštitnika su agenciji MINA kazali da su prošle godine primili 24 pritužbe manje na rad policije nego 2023. godine, kada ih je bilo 67. 
 
- Pritužbe su se najčešće odnosile na primjenu policijskih ovlašćenja, uključujući odgovarajuće informisanje uhapšenih osoba o svojim pravima, obavještenje porodice i obavještenje advokata - naveli su iz institucije Zaštitnika. 
 
Prema njihovim riječima, u pojedinim slučajevima pritužbe su se odnosile i na zlostavljanje i ponižavajuće postupanje prema građanima i uhapšenim osobama. 
 
Iz kancelarije Zaštitnika su kazali da je, prema preliminarnim podacima, najviše pritužbi na rad policije bilo u Podgorici, gdje ih je zabilježeno 19. 
 
Kako su rekli, u Baru i Beranama su imali po četiri pritužbe, u Bijelom Polju tri, u Nikšiću, Budvi i Danilovgradu po dvije, dok je za šest pritužbi nepoznato na koju se opštinu odnose. 
 
Iz institucije Zaštitnika su kazali da su njihovi predstavnici 25. decembra posjetili Upravu za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS). 
 
Oni su ukazali na to da su uslovi u Istražnom zatvoru i dalje loši. 
 
- Prenatrpanost je problem koji je u kontinuitetu zastupljen i dovodi do loših životnih uslova za pritvorene osobe - naglasili su iz institucije Zaštitnika. 
 
Oni su istakli da očekuju da će izgradnja objekata u okviru kompleksa zatvora, pomoći da se prevaziđu nedostajući smještajni kapaciteti. 
 
Iz institucije Zaštitnika su kazali da je zabilježen i nedostatak kadrovskih kapaciteta, a samim tim i adekvatnih rehabilitacionih programa i aktivnosti za osuđene osobe, što takođe predstavlja problem. 
 
Govoreći o zdravstvenoj zaštiti, oni su naveli da je u zatvorima ona na nivou pružanja usluga kao i kod opšte populacije. 
 
Kako su rekli iz institucije Zaštitnika, zatvorenici se i dalje žale na dugo čekanje na specijalističke preglede i ukazuju na nedostatak psihijatra u zatvoru. 
 
Pritužbe se, kako su naveli, i dalje javljaju i prilikom promjene terapije - smanjenja doze buprenorfina. 
 
- Međutim, prateći ove pojedinačne slučajeve zatvorenika primijetili smo da se svaki zahtjev i potreba zatvorenika za zdravstvenom njegom uglavnom realizuje - istakli su iz institucije Zaštitnika. 
 
Oni su naglasili da se Zdravstvena služba nosi sa deficitom kadrovskih kapaciteta. 
 
Prema navodima institucije Zaštitnika, kontinuirani problem je smanjeno interesovanje zdravstvenog kadra za zapošljavanjem, zbog značajnih disproporcija u visini koeficijenata. 
 
Kako su rekli, značajna je razlika zarada zdravstvenog kadra istih kvalifikacija zaposlenog u zdravstvenim ustanovama koje su u nadležnosti Ministarstva zdravlja.

1250x600

1084x550

Ombudsman prošle godine zaprimio 43 žalbe na postupanje policije

Prisustvo govora mržnje u onlajn prostoru predstavlja izuzetnu težinu, jer se brzo iz onlajn prostora, odnosno iz virtuenog prenosi &nbsp;u stvarni život, prije sve što su korisnici društvenih mreža mladi, pa tim prije daje veću težinu koliko treba raditi na pravovremenom procesuiranju govora mržnje, kroz krivično pravnu zaštitu i prekršajno pravno zaštitu, odnosno shodno Zakonu o zabrani diskriminacije - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, zamjenica Zaštitnika ljudskih prava za oblast zaštite od diskriminacije Nerma Dobardzić.
Za 2024.godinu bi izdvojila govor mržnje, poručuje Dobardžić, a naročito govor mržnje u onlajn prostoru, a shodno Zakonu o zabrani diskriminacije, podsjeća ona, govor mržnje spada u oblike diskriminacije.
- Zabilježili smo porast govora mržnje. Sada ne govorim samo o načinu obraćanja, jer vi znate da Zaštitnik postupa po pritužbama i sopstvenoj inicijativi, pored naših postupanja po pritužbama Zaštitnik se oglašavao, bio često i u medijima, gdje smo osuđivali govor mržnje putem saopštenja i javnog reagovanja. Prisustvo govora mržnje u onlajn prostoru predstavlja izuzetnu težinu, jer se brzo iz onlajn prostora, odnosno iz virtuenog prenosi &nbsp;u stvarni život, prije sve što su korisnici društvenih mreža mladi, pa tim prije daje veću težinu koliko treba raditi na pravovremenom procesuiranju govora mržnje, kroz krivično pravnu zaštitu i prekršajno pravno zaštitu, odnosno shodno Zakonu o zabrani diskriminacije - rekla je Dobardžić.
Tokom 2024.godine različite su manifestacije govora mržnje, objašnjava ona, ali i različiti subjekti govora mržnje, ističe, među kojima se ističe karnevalsko spaljivanje lutke u vidu lika, podsjeća ona, pisca i kolumniste.
- U spaljivanju lika pisca i kolumniste je utvrđen govor mržnje, i rekli smo da značaj karnevala, bunta, protesta protiv određenih društvenih pojava, i protiv donosioca javnih politika, ali nikako u konkretnom slučaju takav vid ispoljavanja nije mogao uživati zaštitu slobode izražavanja, koja je zajamčena Ustavom i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda - istakla je Dobardžić.
U protekloj godini se može izdvojiti i govor mržnje prema ženama, podsjeća Dobardžić, što znači da je bio prisutan mizogini, kako navodi, &nbsp;seksistički govor.
- Govor mržnje je bio prisutan prema ženama, kao ranjivoj grupi, prema LGBTQ populaciji, bio prisutan prema Romima, i prema manjinama, na nacionalnoj osnovi. Što se tiče lica sa invaliditetom više smo bilježili uvredljiv govor i neadekvatnu terminologiju - zaključila je ona.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCoX6iKVeLag&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Dobardžić: Godinu obilježio govor mržnje u onlajn prostoru, ali i mizogini i seksistički govori

Regionalna muzička zvijezda Seka Aleksić u ekskluzivnom intervjuu za Televiziju E otvoreno je govorila o svojim stavovima, zabranama i tome koliko cijena iskrenosti može da bude visoka u muzičkoj industriji.
Dok mnogi kolege biraju ćutanje kada je politika i društvena situacija u pitanju, Seka je odlučila da govori otvoreno.
- Misliti svojom glavom danas spada u skup sport - kaže ona, “posebno kada mnogi znaju da niko ne može da te kupi ili da naplati da razmišljaš drugačije".
Pjevačica je otkrila i posljedice svog stava.
- Baš dok sam se spuštala niz stepenice, saznala sam da sam zabranjena na Radiju S - moja muzika se ne može puštati jer nismo politički istomišljenici. Ali to mi ne smeta - što više zabranjuju, više ljudi voli. Ne možete ljudima zabraniti da nekoga vole - navela je.
Na pitanje o koncertima, Seka ističe da je rasprodala drugu Zagrebačku Arenu, ali zbog svojih stavova još uvijek ne može da održi koncert u Beogradu.
- Ne možete biti javna ličnost a da nemate mišljenje ili stav. Nije mene Beograd zabranio, nego par ljudi koje ja javno ne podržavam. Ali desiće se i taj Beograd, ne brinem se - kaže ona.
Naša novinarka Adela Mulić je pitala i o uticaju supruga Veljka na njene javne nastupe i stavove.
- On stalno kaže ‘ma nemoj, pusti’, ali pola ni ne zna šta pišem. Utiče na mene, a da ne utiče, Bog zna šta bih tek pisala - smije se Seka.
Kompletan intervju ne propustite večeras od 23:20 na programu Televizije E.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDT-WsQ9jItk%2F%3Figsh%3DMXNyajdxM2hiZWlzag%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Seka Aleksić o zabranama i stavovima: Ne možete zabraniti da me ljudi vole

Iz Ustavnog suda je saopšteno da su sa Pravnim fakultetom Univerziteta Crne Gore potpisali memorandum o saradnji kojim se studentima omogućava praktično osposobljavanje u Ustavnom sudu.
To je, kako su naglasili, učinjeno u trenutku kada se pravosuđe suočava sa sve izraženijim nedostatkom kvalifikovanih pravničkih kadrova i rastućim obavezama u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
Memorandum su potpisali predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko i dekan Pravnog fakulteta prof. dr Vladimir Savković.
Armenko je kazala da je saradnja sa Pravnim fakultetom odgovor na realne potrebe najviše ustavnosudske instance, navodeći da sudovi sve češće bilježe slab odziv na konkurse za pravnička radna mjesta.
- Više nego ikad potrebni su nam kvalitetni i dobro pripremljeni pravnici. Kroz ovu saradnju želimo da studentima omogućimo da još tokom studija steknu praktična znanja i jasnu sliku o radu Ustavnog suda, a ujedno da Sud dobije mlade ljude spremne za složene ustavnopravne izazove - istakla je Armenko.
Ona je dodala da će saradnja omogućiti i sudijama i ustavnosudskim savjetnicima da svoja specijalizovana znanja prenesu studentima, čime se jača veza između akademskog obrazovanja i sudske prakse.
Savković je istakao da će dogovoreno unapređenje saradnje između Ustavnog suda i Pravnog fakulteta UCG-a biti od velike koristi za obje institucije, ali jednako tako i za crnogorsku državu i društvu u cjelini, posebno u smislu obaveza koje Crnu Goru očekuju kao narednu članicu Evropske unije.
- Uloga ustavnih sudova u državama članicama Evropske unije posebno je osjetljiva u kontekstu načela supremacije unijskog prava nad nacionalnim zakonodavstvima i još uvijek otvorenih pitanja u vezi sa primatom unijskog prava nad nacionalnim ustavima. S tim u vezi, Pravni fakultet može predstavljati značajnu stručnu i naučnu podršku u radu Ustavnog suda, budući da se na njemu već realizuju značajni naučni projekti na planu izučavanja korelacije nacionalnog i unijskog prava, koji su podržane od strane Evropske komisije, poput Jean Monnet Katedre iz prava unutrašnjeg tržišta Evropske unije - naveo je Savković.
On je podsjetio da je Pravni fakultet pokrenuo postupak akreditacije posebnog dvogodišnjeg master programa posvećenog pravu Evropske unije, sa ciljem unapređenja znanja i kompetencija domaće pravničke profesije u ovoj oblasti.
Memorandumom je predviđeno da Ustavni sud i Pravni fakultet zajednički organizuju naučne i stručne skupove, učestvuju u naučno-istraživačkim projektima, kao i da realizuju simulacije javnih rasprava (moot court) za studente.
- Najboljim studentima Pravnog fakulteta biće omogućeno obavljanje stručne prakse u Ustavnom sudu, prisustvo plenarnim sjednicama i rad na konkretnim zadacima, sa ciljem sticanja praktičnih znanja i vještina neophodnih za rad u savremenom pravosuđu - naveli su u saopštenju.

Ustavni sud i Pravni fakultet UCG jačaju saradnju: Odgovor na manjak pravnika i EU izazove

Zanatska komora Crne Gore pozvala je sve zanatlije da se upišu u Registar i podsjetila da rok za pribavljanje potvrde o upisu ističe 13. februara.
Iz Zanatske komore su, u reagovanju na saopštenje Ministarstva ekonomskog razvoja, kazali da je rok za pribavljanje potvrde u skladu sa zakonom, te da su registrovana preduzeća i ranije bila dužna da prijave početak obavljanja zanata nadležnom organu lokalne uprave u propisanom roku.
U tom smislu se, prema njihovim riječima, rok za uspostavljanje Registra poklapa sa rokom za usklađivanje poslovanja sa važećim propisom.
- Pozivamo sve zanatlije da upis obave putem portala bit.ly/Registar-zanatlija. Procedura je u potpunosti digitalizovana i objašnjena korak po korak - navodi se u saopštenju.
Iz Zanatske komore su rekli da Ministarstvo ekonomskog razvoja ne može poništiti zakonske odredbe putem saopštenja za javnost, te da se pravna sigurnost može graditi isključivo dosljednom primjenom važećih propisa i jasnim, preciznim informisanjem zanatlija.
Oni su reagovali na navode Ministarstva, zbog, kako su kazali, zaštite pravne sigurnosti zanatlija i pravilne primjene važećih propisa.
- Tvrdnje prema kojima tumačenje zakona obavlja isključivo Ministarstvo kao nadzorni organ nijesu u skladu s osnovnim principima pravnog poretka, jer zakon tumače sudovi u postupcima, nadležni organi u okviru svojih ovlašćenja, kao i stručna javnost kroz legitimnu javnu raspravu - navodi se u reagovanju.
Oni su podsjetili da Zakon o zanatstvu, koji je donijet prošle godine i koji je predložilo Ministarstvo, propisuje novčane kazne do 20 hiljada eura za preduzeće i do šest hiljada eura za preduzetnika za neispunjavanje zakonom propisanih obaveza.
- Te odredbe su važeće i proizvode pravno dejstvo od stupanja zakona na snagu i ne mogu se derogirati saopštenjem organa uprave - rekli su iz Zanatske komore.
Istovremeno, Zakon o zanatstvu propisuje I da Registar zanatlija vodi Zanatska komora, kao zakonom ustanovljeni nosilac te nadležnosti. Ministarstvo, kako su objasnili, nema zakonski osnov da određuje softversko rješenje koje je, inače, već u funkciji i javno dostupno, čime su ispunili i tu zakonsku obavezu.
U vezi sa navodima Ministarstva o majstorskom ispitu kao alternativnom uslovu za obavljanje takozvanih složenih zanata, Komora smatra da se njegovim izjednačavanjem sa nižim oblicima kvalifikacija otvaraju ozbiljna pitanja u pogledu zaštite potrošača, posebno u kontekstu slobode pružanja usluga na tržištu EU.&nbsp;
- Stoga, kao što smo dužni da poštujemo zakon koji prevladava prilikom upisa u Registar, isto smo dužni da damo pune informacije o spornim aspektima zakonskih rješenja i EU praksama radi donošenja informisanih odluka - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Iz Zanatske komore su kazali da se u kontinuitetu suočavaju sa pokušajima političkog i administrativnog zadiranja u nadležnosti, koje su zakonom jasno definisane. Takva praksa, bez obzira na formu u kojoj se pojavljuje, narušava princip institucionalne autonomije Komore i odstupa od evropskih praksi odnosa države i strukovnih organizacija, u kojima država ima regulatornu i nadzornu, ali ne i upravljačku ulogu.
- Zanatska komora ostaje otvorena za institucionalni dijalog i saradnju, ali insistira na poštovanju zakonom utvrđenih nadležnosti svih strana u interesu pravne sigurnosti zanatlija - zaključuje se u saopštenju.

Rok za potvrdu o upisu u Registar zanatlija 13. februar

Izrael kaže da je pristao da ponovo otvori ključni granični prelaz Pojasa Gaze sa Egiptom tek nakon što se završi operacija pronalaženja tijela posljednjeg preostalog izraelskog taoca na toj teritoriji.
Prelaz Rafa bio je uglavnom zatvoren od maja 2024. godine, kada su izraelske snage zauzele palestinsku stranu. Planirano je da bude ponovo otvoren tokom prve faze primirja između Izraela i Hamasa, koje je počelo u oktobru.
Međutim, izraelska Vlada je to uslovila time da Hamas uloži sve napore da vrati tijelo posljednjeg taoca, policajca, glavnog narednika Rana Gvilija.
U nedjelju je izraelska vojska saopštila da je počela novu potragu za njegovim posmrtnim ostacima na sjeveru Gaze.
Iako u najnovijem saopštenju Izrael djeluje kao da nudi vremenski okvir za ponovno otvaranje prelaza, nije poznato koliko će potraga za Gvilijem trajati.
Izraelski mediji citirali su vojne zvaničnike koji su rekli da se operacija odvija na groblju u gradu Gazi i da bi mogla da potraje nekoliko dana.
U četvrtak je šef nove tehnokratske palestinske vlade u Gazi rekao da će prelaz Rafa ove nedjelje biti otvoren „u oba smjera“.
Ovo se dešava u trenutku dok SAD i drugi posrednici nastavljaju da vrše pritisak na obje strane kako bi preduzele sljedeće korake ka unapređenju mirovnog plana predsjednika Donalda Trampa.
U nedjelju uveče, kancelarija izraelskog premijera Benjamina Netanjahua saopštila je da je Izrael „pristao na ograničeno ponovno otvaranje prelaza Rafa isključivo za pješački saobraćaj, uz uslov potpunog izraelskog mehanizma inspekcije“.
U saopštenju se navodi da izraelska vojska „trenutno sprovodi fokusiranu operaciju kako bi iskoristila sve prikupljene obavještajne podatke u nastojanju da locira i vrati“ posmrtne ostatke Rana Gvilija.
- Po završetku ove operacije, i u skladu sa onim što je dogovoreno sa SAD, Izrael će otvoriti prelaz Rafa - dodaje se.
Izraelski list Harec citirao je izvor koji je rekao da će na prelazu postojati „potpuni izraelski mehanizam nadzora“, koji će uključivati kontrolu spiskova ulazaka i izlazaka.
Izrael takođe planira da uspostavi dodatnu tačku provjere za sve osobe koje ulaze u Gazu, smještenu u oblasti oko Žute linije, koja označava teritoriju koja je i dalje pod kontrolom izraelskih snaga prema sporazumu o prekidu vatre, dodao je izvor.
Ranije u nedjelju, izraelska vojska je saopštila da su trupe „počele ciljanu operaciju u oblasti Žute linije na sjeveru Pojasa Gaze“ kako bi pronašle Gvilijevo tijelo.
Izraelski vojni zvaničnici rekli su lokalnim medijima da se operacija zasniva na obavještajnim podacima prikupljanim tokom dužeg vremenskog perioda, koji ukazuju na to da bi Gvilijevi posmrtni ostaci mogli biti sahranjeni u oblastima Šedžaja i Daradž Tufah u gradu Gazi, istočno od Žute linije.
Na terenu su bile specijalizovane jedinice, uključujući rabine, timove za pretragu i stomatološke stručnjake opremljene mobilnim rendgen-aparatima, dodali su.
Vojno krilo Hamasa, Brigade Izedina el Kasama, saopštilo je u nedjelju da je „posrednicima dostavilo sve detalje i informacije kojima raspolaže u vezi sa lokacijom“ Gvilijevog tijela.
Dodaje se da izraelske snage „pretražuju jednu od lokacija“.
Gvilijeva porodica je u međuvremenu ponovila svoje snažno protivljenje ponovnom otvaranju prelaza Rafa prije nego što njegovo tijelo bude vraćeno u Izrael radi sahrane.&nbsp;
- Prije svega, Ran mora biti vraćen kući - poručili su.
Dvadesetčetvorogodišnjak je ubijen u kibucu Alumim tokom napada Hamasa na jug Izraela 7. oktobra 2023. godine, a njegovo tijelo je potom odnijeto u Gazu kao talac.
Početkom decembra, izraelska vlada je saopštila da će prelaz Rafa biti otvoren „u narednim danima“ kako bi se Palestincima omogućio izlazak iz Gaze.
Međutim, došlo je do spora sa Egiptom, koji je rekao da će prelaz biti otvoren samo ako kretanje bude dozvoljeno u oba smjera, čime bi se omogućio povratak desetina hiljada Palestinaca koji su tokom rata pobjegli iz Gaze.
U subotu su američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof i Trampov zet Džared Kušner predvodili delegaciju koja se sastala sa izraelskim premijerom, a razgovori su bili usmjereni na sprovođenje druge faze mirovnog plana za Gazu. Vitkof je rekao da je sastanak bio „konstruktivan i pozitivan“.
U okviru prve faze, Hamas i Izrael su se dogovorili o prekidu vatre, razmeni svih živih i mrtvih izraelskih talaca u Gazi za Palestince pritvorene u izraelskim zatvorima, djelimičnom povlačenju izraelskih snaga i značajnom povećanju isporuka humanitarne pomoći.
Druga faza bi trebalo da dovede do toga da nova tehnokratska palestinska vlada u Gazi preuzme upravljanje javnim službama, kao i obnovu i potpunu demilitarizaciju teritorije, uključujući razoružavanje Hamasa i drugih grupa.
Rat je pokrenut napadom 7. oktobra 2023. godine, kada je ubijeno oko 1.200 ljudi, a 251 osoba odvedena u Gazu kao taoci.
Izrael je odgovorio pokretanjem vojne kampanje u Gazi, tokom koje je, prema podacima Ministarstva zdravlja u Gazi kojim upravlja Hamas, ubijeno više od 71.650 ljudi.

Tag: institucija-zastitnika-ljudskih-prava-i-sloboda

Ombudsman o spomeniku Pavlu Đurišiću: Suočavamo se sa svojevrsnim testiranjem zdravog razuma

Ombudsman prošle godine zaprimio 43 žalbe na postupanje policije

Dobardžić: Godinu obilježio govor mržnje u onlajn prostoru, ali i mizogini i seksistički govori

Seka Aleksić o zabranama i stavovima: Ne možete zabraniti da me ljudi vole

Ustavni sud i Pravni fakultet UCG jačaju saradnju: Odgovor na manjak pravnika i EU izazove

Rok za potvrdu o upisu u Registar zanatlija 13. februar

Izrael uslovljava otvaranje prelaza Rafa potragom za tijelom posljednjeg izraelskog taoca

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO