„Zamisli kada bi pripravnika izabrali za sudiju ili da postane advokat, i nakon što se otkrije da nije ispunjavao početne uslove zauzme se stanovište da je on ipak bio sudija ili advokat te četiri godine i da sad može da ide i kandiduje se za viši sud“ reče nam ugledni podgorički pravni pregalac o generalnom RTCG povodom rješenja Inspekcije rada. Koja kontra zakonu uvodi kao uslov za konkurs nekakav faktički rad. Što podrazumijeva i rad na crno. Time priznaju i nezakonit rad kao „radno iskustvo po zakonu“. Veselite se emigranti, useljenici, na divlje zapošljeni konobari i svi se krijete. Raširite ruke kad vidite inspektora. Tražite doprinose za radni staž tokom svih godina rmbanja „ispod žita“! Detalje će vam razraditi portal RTCG. Oni znaju kako jer tvrde naslovom da je Generalni zakonito primljen na posao. Čega nema u dokumentu inspekcije. Nego samo da ispunjava uslove. Zbunilo ih je što nije stavljena tačka kad se proglasila nemeritornom. Nego su nastavili obrazlaganje pokazavši - meritornost (uostalom potvrđenu već od Upravnog suda) izvrtanjem činjenica i neispravno citirajući zakon. <h2>Faktička radost</h2> Portal je pojačao naslov probravši prigodnog advokata da uputi kako taj faktički rad mora čak bit upisan u radni staž Raonića. Afirmisanjem tog moranja preplašiše Vladu. Slutnjom iznenadnog budžetskog deficita. Slijedi navala upisnih zahtjeva crnog tržišta rada. Zbog toga, a ne suda, smijeniće omiljenog direktora. Knjižare gomilaju zalihe radnih knjižica jer eksplanator pridade kako se faktički rad tamo upisuje. Ostade da visi da li se doprinosi zbog nelegalnog izbora moraju nadoknaditi firmi koju si uzurpirao? RTCG branilac dodaje kako se pravo ima na zdravstvenu zaštitu u faktičkom radu! Nijesu znali mnogi radnici na divlje, pa stečenu crkavicu davali ljekarima ako ih je zlo snašlo. Nadam se da su dovoljno u tom neznanju imali. Da su se izliječili. Posmatrajmo poslodavca. Ako ga neprijavljeni građevinac ne zadovolji na skeli smije li ga prijaviti za faktički nerad? Držim stranu Raoniću, jer se faktički iskazao u ponečemu. Toliko je krečio po zgradi, i još uvijek, da mu treba uručiti neku zahvalnicu proizvođača jupola i eloksirane bravarije. Bilo bi očekivano da su ga nekako i - faktički nagradili. Ako nijesu, sram ih bilo! Utješno mu je firma usula faktičku verijabilu. Ko zna dokle bih improvizovao da nema proste začkoljice: faktički rad se ne pominje u <a href="https://www.paragraf.me/propisi-crnegore/zakon-o-radu.html">Zakonu o radu</a>. <h2>Imenovanje izbjegavati mimo konkursa</h2> Inspekcija se prepala jednog pojma. Zbog kog krivotvori. Moj je konkurent Srđan Čović primijetio kako „citiraju“ zakon da za generalnog direktora „može biti lice …“ umjesto „može biti imenovano lice“. Izbjegavaju ili obezvređuju „imenovanje“. Prema postupajućem inspektoru imenovanje nije predviđeno kao uslov za zasnivanje radnog odnosa. Bez objašnjenja zašto i u tom slučaju nije preduzeo korake protiv Savjeta RTCG? Jer su konkurs raspisali za - imenovanje!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241031101012_688f1bac384e15372c865c522acf35d23b0d409073aeb9ef1ea36851c5f8e252.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241031101012_688f1bac384e15372c865c522acf35d23b0d409073aeb9ef1ea36851c5f8e252" data-rendition-name="original" width="1329" height="527" loading="lazy" alt="Konkurs"> </figure>  Akcija protiv inkriminisanog izraza traje jer se jer direktor RTCG smije imenovati samo dva puta. Po neparafraziranom Zakonu. Pošto je Raonić imenovan četiri puta, brojanje su inspektori proglasili nevažnim, (zamara ih?) jer vele možete pokrenuti postupak pred nadležnim sudom. Uzurpirajte, griješite, mobingujte, falsifikujte, lažno se predstavljajte, da ne kažem što jače. Koliko hoćete puta jer kome smeta može se žaliti. Boris će, fino vidimo, nacifrati jedno 16 imenovanja. Na zdravlje radnim kontrolorima. Možda štucnu, svi zajedno, i to je sve.&nbsp; <h2>Mandatiranje</h2> Podmeće se dakle „mandat“ kao sinonim za Imenovanje. U stalnom naporu da elaborira mandate inspekcija drugi Raonićev mandat smatra nastavkom prvog. Iskazavši nepoštovanje Višeg suda. Po kome je nezakonit. I drugi mandat je nedavno isto prošao, ali što vrijedi kad su inspektori iznad. Pa dozvoljena imenovanja prevode kao odobren zbir mandata od po četiri godine. Portal RTCG je čak angažovao jednu univerzitetsku profesoricu radnog prava, koja smatra da se zakonska norma mora tumačiti (prije no poštovati?), da se ne može primijeniti samo jezičko tumačenje. Koja li to još tumačenja trebuju: pravno, psihološko, matematičko. Da li je jezičko „za bačit“ zbog jasnog jezika? Možda je u pravu jer jezičko-logički pošto generalni nije biran na pune mandate i nije postojala smetnja za njegov izbor, prema njenoj analizi, ispada da je direktor biran na prazne mandate.&nbsp; Mandati su istorijski, uvedimo i takvo tumačenje, skraćeni sudskim presudama. Ili ostavkom. Nije voljeni biran na nepune mandate, da oprosti pravno tumačenje. Što su nezakoniti, profesorica precizno ne tumači, pa nejezički stičemo utisak kako mu se između redova skraćenja moraju nadoknaditi? Dok ne izdirektoruje dva puna mandata uz bezbroj imenovanja! Konsultovah još jednog advokata, pokazavši mu tekst sa portala. Reče „možda je baš zakonodavac i htio prosto jezičko tumačenje norme o imenovanju, a ne kako profesorica tvrdi. Da se stane na kraj ovakvim nezakonitim imenovanjima“. <h2>Niko još kažnjen</h2> Direktora Media centra pitah što misli o mandatima kao zamjeni za imenovanje i faktičkom radu. Razmišlja slično nama: „Hipotetički, Raonić je svake godine mogao podnositi ostavku i opet se kandidovati. Tako 8 godina. Poenta imenovanja jeste da se mandat završi a ne stimulisati podnošenje ostavke. Pa da se opet kandiduješ. Komentarišući kazivanje od RTCG izabranog advokata „da se zbog presude suda prvi mandat ne može računati i da se poništava ali da se mora računati faktički radni staž“ Đurović veli da bi tom logikom neko mogao biti stalno nezakonito imenovan do penzije. U Raonićevom slučaju razmatrani „faktički radni staž je posljedica neprimjenjivanja pravosnažnih presuda. Sud jedino može utvrditi da li se vrijeme nezakonito provedeno na funkciji može uračunati u radni staž. Po mom mišljenju se ne može steći pravo da budeš izabran na osnovu nezakonitih radnji tj. 3 godine nezakonitog obavljanja funkcije. Ne može se uračunati u potrebno radno iskustvo.“ O neprimjenjivanju pravosnažnih presuda je govorila i portparolka EK govoreći za Vijesti. Hoće li policija, tužilac ili neki drugi organ natjerati Savjet RTCG na poznanije prava ne precizira, nego poručuje kako je „Na vlastima da postupaju u skladu sa presudom Višeg suda u slučaju Raonića“.&nbsp; Puste evropske snove raspršio je premijer Spajić. Iako prijeti kako nikome neće dozvoliti da ugrozi put ka EU smjesta to anulira stavom da je „Inspekcija rada rekla je kako je sve po zakonu“. Iako se ponavljaju kritike EK vezane za RTCG. Teško da će predsjednik Vlade zaustaviti sam sebe. Iako je podržavanjem inspekcijskih umjesto sudskih odluka upravo ugrozio put kojem, zasad, tobože stremi.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Inspekcija protiv EK

Nalaz Inspekcije rada u vezi sa trećim nezakonitim imenovanjem generalnog direktora RTCG je dokaz da je ovaj inspekcijski organ i dalje pod političkim uticajem, ocijenio je direktor Media centra Goran Đurović.
Nakon nedavnih izmjena zakonske regulative i ukidanja Uprave za inspekcijske poslove, sada, kaže Đurović, direktan politički uticaj nad ovom inspekcijom vrši Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga na ćijem je čelu Naida Nišić.
- Inspekcija rada i postupajući inspektor Azren Vučetović, smišljeno pogrešno interpretiraju činjenice u postupku imenovanja generalnog diektora RTCG i treće imenovanje generalnog direktora tretiraju kao drugo. Zakon o nacionalnom javnom emiteru RTCG u članu 35 propisuje da “isto lice može biti imenovano za generalnog direktora najviše dva puta”. Postupajući inspektor u svom nalazu utvrđuje da je Boris Raonić tri puta imenovan ali smatra da se radi o dva mandata (?) te da se time ne krši zakon. Dva prethodna nezakonita imenovanja Raonića, bez obzira što su se desila u periodu kraćem od zakonom utvrđenog mandata, predstavlaju prepreku za njegovo treće imenovanje. Da je zakonodavac htio da veže za “mandat” dozvoljeni broj godina koje jedno lice može provesti na funkciji generalnog direktora, onda bi to bilo tako i napisano. Zakon je precizno vezao za “imenovanje” mogućnost izbora istog lica na funkciju generalnog direktora - kazao je Đurović.
Postupajući inspektor, ističe Đurović, u prvostepenom rješenju, prihvata da se u radno iskustvo Raonića računaju i godine koje je nezakonito (po pravosnažnim presudama suda) proveo na mjestu generalnog direktora. 
- Zakon o radu je precizno utvrdio da se kao radno iskustvo “podrazumijeva vrijeme provedeno u random odnosu i stručnom osposobljavanju u skladu sa zakonom, u kvalifikaciji nivoa obrazovanja.” Kako je moguće da se nezakonito provedene tri godine na funkciji generalnog direktora RTCG uračunaju kao zakonito radno iskustvo i uvrste u neophodnih najmanje pet godina radnog iskustva, koliko mora imati kandidat za generalnog direktora RTCG? Kako je moguće da se iz neprava rodi parvo - rekao je Đurović.
Naglašava da postupajući inspektor Azren Vučetović u svom inspekcijskom nalazu ipak pravi otklon i saopštava da samo sud može meritorno utvrditi da li se vrijeme koje je neko nezakonito proveo na funkciji može tretirati kao zakonito radno iskustvo.
- Naravno, RTCG u današnjem prenošenju inspekcijskog nalaza skriva od javnosti ovu rečenici kako ne bi produbljivao sumnju u nalaz postupajućeg inspektora i kako bi javnost doveo u zabludu da je nalaz Inspekcije rada neprikosnoven u pogledu ocjene zakonitosti postupka - navodi Đurović.
Kolika je pouzdanost nalaza Inspekcije rada, a i nalaza drugostepenog organa (nadležnog ministarstva), najbolje pokazuje, ističe Đurović, presuda Upravnog suda iz aprila ove godine kojom je poništena odluka Inspekcije i Ministarstva da inspekcijski organi ne mogu preispitivati odluke Savjeta RTCG.
- Nakon 28 mjeseci Upravni sud je prihvatio tužbu Media centra i poništilo rješenje nekadašnjeg Ministarstva ekonomskog razvoja iz 42 vlade Zdravka Krivokapića, kojom se potvrđuje prvostepeno rješenje Inspekcije rada, a kojim se odbija izvršenje ocjene zakonitosti postupka imenovanja generalnog direktora RTCG sprovedenog u avgustu 2021. godine - naglasio je Đurović.
Podsjeća da je Inspekcija rada odbila da utvrdi zakonitost postupka imenovanja Raonića u avgustu 2021. i junu 2023. godine oglašavajući se nenadležnom. Sada je očigledno Inspekcija rada postala nadležna ali i dalje svoj posao radi nezakonito.
- O trećem imenovanju Raonića na funkciju generalnog direktora RTCG ocjenu će ponovo dati sud u postupku koji će trajati nekoliko godina. Velika je vjerovatnoća da Raonić uz političku podršku nezakonito provede na funkciji generalnog direktora RTCG sedam godina. Šteta koja je nastala za budžet RTCG, tj. budžet svih građana, je do sada preko 160.000 eura (nezakonito isplaćene zarade Raonića) - naglasio je Đurović.
On napominje da za sve ovo vrijeme nikome u vlastima od 2020. godine do danas nije palo na pamet da ne vrši pritisak na Inspekciju rada, da proširi nadležnosti Zaštitnika imovnisko-pravnih interesa Crne Gore i na javna preduzeća (kako bi mogli pokrenuti postupak povraćaja nezakonito stečenih zarada Raonića i njemu sličnih).
- RTCG i druge institucije su i dalje zarobljene a to što su predstavnici skoro svih političkih partija dobili nakon 2020. priliku da pričaju šta hoće na RTCG ne znači da je javni servis postao mnogo bolji. RTCG i dalje, kao i do 2020. godine ne smije da kritkuje vlast jer je generalni direktor ucijenjen a sa funckcije ga kad god požele mogu maći njegovi sadašnji politički mentori Andrija Mandić, Milojko Spajić, Milan Knežević - zaključio je Đurović.

Đurović: Inspekcija rada smišljeno pogrešno interpretira postupak imenovanja Raonića

Djelovi Zete i Plava biće u subotu više sati bez struje zbog planiranih radova na mreži - saopšteno je iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS). 
 
Navodi se da će u Zeti, od deset sati do 13 sati, bez struje ostati dio Balabana, dio Golubovaca oko crkve, Rog Livade, dio Trešnjice, Gostilj i Studenac. 
 
U Plavu će, od osam do 15 sati, bez struje biti selo Novšice. 
 
- U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni - kazali su iz CEDIS-a.

Djelovi Zete i Plava u subotu više sati bez struje

Najmanje 39 Palestinaca poginulo je danas u izraelskim vojnim udarima u Pojasu Gaze, saopštili su zdravstveni zvaničnici palestinske enklave. 
 
Navodi se da su mete napada bile uglavnom na sjeveru Pojasa Gaze, a među metama je bila i jedna bolnica, prenosi Rojters. 
 
Izraelska vojska optužila je ranije palestinsku militantnu grupu Hamas da koristi bolnicu Kamal Advan u Bejt Lahiji u vojne svrhe, navodeći da se u njoj kriju "desetine terorista". 
 
Palestinski zdravstveni zvaničnici i Hamas negirali su te tvrdnje. 
 
Ministarstvo zdravlja palestinske enklave, kojim rukovodi Hamas, pozvalo je sva međunarodna tijela "da zaštite bolnice i medicinsko osoblje od brutalnosti okupacije". 
 
Sjeverna Gaza, za koju je Izrael u januaru rekao da je demontirao Hamasovu komandnu strukturu, trenutno je glavni fokus vojnih napada. 
 
Ranije ovog mjeseca Izrael je poslao tenkove u Jabaliju, Beit Hanoun i Bejt Lahiju kako bi, kako su obrazložili zvaničnici te države, istjerali militante koji su se navodno pregrupisali u tom području.

Najmanje 39 Palestinaca poginulo u današnjim napadima Izraela

Crna Gora se nalazi u začaranom i pogubnom političkom krugu. Tu činjenicu ne može promijeniti niti najnoviji briselski izvještaj o tzv. napretku, niti Spajićeve improvizatorske ekonomske mjere, još manje bilo kakav šuplji optimizam koji dolazi iz vladinih kuloara i od novorežimskih lojalista - ocijenili su u Građanskoj inicijativi 21. maj.
Ističu da je s jedne strane vlast koja je pokazala da je nesposobna da upravlja državom - a pritom, kako je dodao, napumpana sa nizom Vučićevih diverzanata i doušnika, a s druge strane opozicija koja nema snage da izađe iz lavirinta sterilne i okamenjene politike.
- Serija proteklih izbora i sve prisutnija &nbsp;apstinencija birača nedvosmisleno je pokazala svu odbojnost crnogorske politike. Ovu vlast većina građana više ne želi, baš kao što ne želi da se ovakva opozicija ponovo dočepa vlasti - ocijenili su u GI 21. maj.
Posljedica ovog stanja je, smatraju oni, delegitimizovana politička klasa.&nbsp;
- Međutim, otvoren je novi prostor za političke i društvene alternative, ali i upućena jasna poruka srozanim parlamentarnim strankama koje moraju da se mijenjaju ili da nastave sa gubitkom povjerenja - zaključili su u GI 21. maj.

GI 21. Maj: Ovu vlast većina građana više ne želi, baš kao što ne želi da se ovakva opozicija ponovo dočepa vlasti

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata S.A. zbog neovlašćenog držanja pištolja.
- Osumnjičeni je u svom porodičnom stanu neovlašćeno držao vatreno oružje - pištolj, bez izdatog oružanog lista, sa uklonjenim oznakama-izbrisanim fabričkim brojem u kojem se nalazio jedan komad municije istog kalibra - kazali su u podgoričkom ODT-u.
On se sumnjiči da je izvršio krivično djelo neovlašćeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.

Zadržavanje zbog neovlašćenog držanja pištolja

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Jedna osoba je podlegla povredama nakon saobraćajne nesreće koja se sinoć dogodila u mjestu Mateševo u Kolašinu - potvrđeno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.
Kako su precizirali, do saobraćajne nezgode u kojoj su učestvovala dva vozila, došlo je sinoć oko 21:20 sati.
Povrijeđeno je pet osoba, od kojih je jedna podlegla povredama.

Stradala jedna osoba u saobraćajnoj nesreći u Kolašinu

Opština Zeta zatražila je od generalnog direktora Javnog servisa Borisa Raonića i predsjednika Savjeta te medijske kuće Veselina Drljevića „da pokrenu hitnu istragu u vezi sa postupanjem novinara Saše Radovića“ tokom izvještavanja sa manifestacije „Dani zetskih kolača i priganica“, u sklopu koje je organizovan koncert Jelene Karleuše.
Radovićevo javljanje uživo postalo je viralno na društvenim mrežama, a on je u razgovoru sa v.d. direktoricom Turstičke organizacije Zeta Tatjanom Bojanić kada je ona kazala kako se nadaju da će Karleuša „povećati promociju naše zemlje i opštine Zeta“, ukazao da ona između ostalog pjeva i o kokainu i pitao sagovornicu ide li kokain s priganicama, na što je ona odgovorila: „pa, ne ide samo uz priganice“.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dt9qjGSzPrpM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Iz Opštine Zeta, u obraćanju Raoniću i Drljeviću navode da je izvještavanje Radovića „u najmnaju ruku skandalozno i nedopustivo“.
- Pomenuta persona ni u jednom momentu nije uvažila svoju sagovornicu, aktere manifestacije kao i samu Opštinu Zeta, pa s tim u vezi tražimo da odmah reagujete i da protiv istog pokrenete disciplinski postupak jer njegovo ponašanje i shvatanje medijske profesije se kosi sa svim moralnim načelima kao i etičkim normama, pa Vas molimo da postupite u skladu sa zakonom i pravilnikom, jer istom nije prvi put da pravi slične incidente koji omalovažavaju, u ovom slučaju, Zećane i aktere ove tradicionalne manifestacije – navode u obraćanju iz zetske opštine.
Iz Opštine Zeta su naveli da će medije, Delegaciju EU u Crnoj Gori i sve relevantne adrese upoznati sa postupanjem Saše Radovića, koji, kako oni smatraju, „u kontinuitetu sije mržnju i pokušava da diskredituje ljude koji imaju karijeru o kojoj on vjerovatno može samo da sanja“.
U nastavku obraćanja, iz Opštine Zeta su otišli i korak dalje pa su za novinara, prepoznatog po svojstvenom satiričnom stilu, izrazili sumnju da je on „u trenutku intervjuisanja naše koleginice bio možda pod dejstvom tih istih opijata“.
Potom, opštinari patetično izražavaju žalost što „jedan zetski potomak“ daje sebi za pravo da „vrijeđa i nas i naše goste, pa s tim u vezi Vas i obavještavamo što se Opštine Zeta tiče ta persona i mi kao lokalna samouprava sigurno više nikad nećemo imati nikakvu saradnju“.

Karleuša, priganice i kokain razljutili opštinare: Sporan im prilog RTCG-a, u obraćanju vrijeđali novinara

Službenica u Specijalnom državnom tužilaštvu Jovanka Krunić, koja je radila sve ekonomske analize u predmetimima organizovanog kriminala i korupcije, na saslušanju 4. oktobra pred specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem, a u istrazi koja je vođena protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, ispričala je da se sjeća da je vidjela papir na kojem je pisalo da nekadašnji policajac Ljubo Milović ima - 40 miliona eura u kriptovalutama. Milović je nedostupan crnogorskim vlastima i njegovo ime je na više optužnica zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, neovlašćene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga, krijumčarenja, nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011016_5e899c0568e41d7f47c323a046aac9dc5feac91ebfc7eef44edf6ff1181e7516.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241015011016_5e899c0568e41d7f47c323a046aac9dc5feac91ebfc7eef44edf6ff1181e7516" data-rendition-name="original" width="760" height="631" loading="lazy" alt="Ljubo Milović, slika sa Skaj aplikacije"> </figure>  Tereti se da je radio za kavačku kriminalnu grupu i da je interese državne službe podredio mafijaškom klanu na čijem je čelu, prema evidencijama bezbjednosnih službi, Radoje Zvicer. TRANSAKCIJE I POSREDOVANJE&nbsp; Krunić je u svojstvu svjedokinje objasnila da joj je specijalni tužilac Zoran Vučinić dao odštampan dokument sa „Skaj“ aplikacije na kojoj se vidjelo da Milović posjeduje milione u kriptovalutama. -Na tom dokumentu, odnosno fotografiji, nigdje nije pisalo ime Ljuba Milovića, već mi je tužilac Vučinić rekao da se odnosi na njega –objasnila je Krunić. <blockquote>Katnić je nakon svjedočenja Krunić saopštio da je od partnerskih službi iz inostranstva dobio informaciju da ukrajinska banka koće da kupi jednu banku u Crnoj Gori a da u kupovini posreduje Ljubo Milović.</blockquote> Na pitanje Katnića, ona je navela da je od specijalnog tužioca Saše Čađenovića i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića dobila operativni podatak da Milović namjerava da kupi banku u Crnoj Gori. -Tu mi nije dat nalog da vršim bilo kakvu provjeru, već da se prate transakcije u smislu da li će zaista doći do kupovine banke. Iz same sadržine mog izvještaja se vidi da nijesam radila sveobuhvatnu analizu računa Ljuba Milovića, već sam sačinila izvještaj iz javno dostupnih izvora. Po nalogu tužioca Vučinića, provjerila &nbsp;sam sa kojeg računa su evidentirana novčana sredstva koja su prikazana u kripto valutama – rekla je svjedokinja Krunić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011020_a551c46e4425ae0fa7f86ca70d55d86dae0584f0cf015a8b198aaa54ce12f066.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241015011020_a551c46e4425ae0fa7f86ca70d55d86dae0584f0cf015a8b198aaa54ce12f066" data-rendition-name="original" width="1000" height="555" loading="lazy" alt="Ilustracija: Euri "> </figure>  Katnić je nakon svjedočenja Krunić saopštio da je od partnerskih službi iz inostranstva dobio informaciju da ukrajinska banka koće da kupi jednu banku u Crnoj Gori a da u kupovini posreduje Ljubo Milović. -Ja te 2019. godine nijesam znao ko je Ljubo Milović. Sve ove podatke sam dobio na flešci. Miloviću je na račun leglo 10 do15 miliona eura, a možda i 20 miliona. Ovo Saša Čađenović nije znao, u to sam siguran i on Jovanki Krunić nije mogao dati flešku sa ovim podacima. Tu flešku sam joj dao ja, i u to sam siguran 99 posto, a jedan posto ostavljam mogućnost da joj je dao Dragan Radonjić. Do trgovine nije došlo i novac sa računa Ljuba Milovića je vraćen u matičnu banku. Za taj novac smo preko partnerskih službi utvrdili da se radi o legalnom novcu – ispričao je Katnić. Bivši glavni specijalni tužilac je ponovio da se on nije saglasio sa odlukom tužioca Čađenovića da ne preduzima gonjenje protiv službenika policije Petra Lazovća i Ljuba Milovića, već je naglasio da je tu odluku - on (Katnić) sam donio. -Meni je Saša Čađenović rekao: „Šefe ja mislim da ovdje predmet treba riješiti službenom zabilješkom, ali Vi odlučite“ i ja sam na osnovu njegovog nacrta odluke i onoga što sam vidio u izjavama Dragana Radonjića i viskopozicioniranog službenika policije Milorada Žižića i u predmetima koji su formirani na osnovu informacija Petra Lazovića, a posebno predmete cetinjske i budvanske grupe Kavčana odlučio da predmet treba da se riješi službenom zabilješkom – ispričao je Katnić. On je između ostalog naveo da je službenu zabilješku potpisao u srijedu ili četvrtak a da je nije ni gledao, kao što nije gledao ni zahtjev za međunarodnu pravnu pomoć koji je potpisao. <blockquote>Krunić je na pitanje Katnića, navela da je od specijalnog tužioca Saše Čađenovića i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića dobila operativni podatak da Milović namjerava da kupi banku u Crnoj Gori.</blockquote> Nakon toga je, prema riječima Katnića, Čađenović u poneđeljak došao kod njega i saopštio mu da bi saslušao Milovića u svojstvu građanina na sve okolnosti koje se pominju u nekad zaštićenoj skaj aplikaciji. Bivši glavni specijalni tužilac je predočio da je od prijatelja koji je radio u BIA-i dobio podatke o Miloviću, ali da ih nikom nije saopštio jer se radilo o strogo tajnim podacima koje je čuvao za sebe. Siguran je da Čađenoviću nije saopštio informacije koje je dobio o Miloviću, dok ostavlja mogućnost da je o tome upoznao Radonjića. BIA I TAJNE VEZE -Ljubo Milović je na aerodromu Beograd sačekivan od posebnog, tajnog odjeljenja BIA, tajno je vožen blindiranim zatamnjenim vozilom, tamo je boravio u tajnim prostorijama i sa njima je išao u tajne lokale. Moj prijatelj koji mi je prenio ove informacije vjerovao je da se radi o ruskom oficiru koji priprema terorizam. Takođe, sam uz Ljuba Milovića imao osobu koja mu je bila bliska i koja je trebalo da bude svjedok saradnik. Dakle, kao i u drugim predmetima tako i u ovom sam radio na tome da ta osoba postane svjedok saradnik – ispričao je Katnić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011016_3ebf67ce6cc074bdc94f96e8039b0627a1d0efe734ae971a3e0b90c5ff3e7854.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241015011016_3ebf67ce6cc074bdc94f96e8039b0627a1d0efe734ae971a3e0b90c5ff3e7854" data-rendition-name="original" width="656" height="655" loading="lazy" alt="Logo BIA "> </figure>  Iz tih razloga, kako je objasnio, u poneđeljak - kada je tužilac Čađenović rekao da bi uzeo izjavu od Milovića – glavni specijalni tužilac Katnić mu je rekao da stane sa tim iz razloga koje je naveo, te i da će ga obavijestiti kada će prema njemu biti potrebno da se preduzmu „radnje“. Pritvoreni Katnić je ponovio da ta svoja saznanja o Miloviću nije predočio Čađenoviću. On je istakao da bi predmet Ljuba Milovića realizovao da nije 17. februara nasilno razriješen sa funkcije glavnog specijalnog tužioca a u prilog toj tezi je naveo da je već došao do osobe koja bi bila svjedok saradnik u tom postupku. Protiv Katnića i Lazovića je specijalni državni tužilac Miloš Šoškić u petak, dva dana prije isteka pritvora dugog šest mjeseci, podnio optužni akt koji ih tereti za stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu službenog položaja, nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Optužnicom Lazoviću se na teret stavlja i pranje novca. &nbsp;Viši sud je prihvatio prijedlog tužioca Šoškića pa je Katniću pritvor produžen zbog opasnosti od bjekstva i ponavljanja krivičnog djela, a Lazoviću zbog opasnosti od bjekstva i naročito „teškog izvršenja krivičnog djela“. &nbsp;Svjedočenje Katnića o Ljubu Miloviću izgleda nije bilo interesantno za specijalnog tužioca Šoškića, kao ni neka druga svjedočenja, naročito o vezama pojedinih novinara sa vrhom Specijalnog državnog tužilaštva o kojima će Portal ETV izvijestiti uskoro.&nbsp; &nbsp;