<p>„Zamisli kada bi pripravnika izabrali za sudiju ili da postane advokat, i nakon što se otkrije da nije ispunjavao početne uslove zauzme se stanovište da je on ipak bio sudija ili advokat te četiri godine i da sad može da ide i kandiduje se za viši sud“ reče nam ugledni podgorički pravni pregalac o generalnom RTCG povodom rješenja Inspekcije rada. Koja kontra zakonu uvodi kao uslov za konkurs nekakav faktički rad. Što podrazumijeva i rad na crno. Time priznaju i nezakonit rad kao „radno iskustvo po zakonu“. Veselite se emigranti, useljenici, na divlje zapošljeni konobari i svi se krijete. Raširite ruke kad vidite inspektora. Tražite doprinose za radni staž tokom svih godina rmbanja „ispod žita“!</p> <p>Detalje će vam razraditi portal RTCG. Oni znaju kako jer tvrde naslovom da je Generalni zakonito primljen na posao. Čega nema u dokumentu inspekcije. Nego samo da ispunjava uslove. Zbunilo ih je što nije stavljena tačka kad se proglasila nemeritornom. Nego su nastavili obrazlaganje pokazavši - meritornost (uostalom potvrđenu već od Upravnog suda) izvrtanjem činjenica i neispravno citirajući zakon.</p> <h2><b>Faktička radost</b></h2> <p>Portal je pojačao naslov probravši prigodnog advokata da uputi kako taj faktički rad mora čak bit upisan u radni staž Raonića. Afirmisanjem tog moranja preplašiše Vladu. Slutnjom iznenadnog budžetskog deficita. Slijedi navala upisnih zahtjeva crnog tržišta rada. Zbog toga, a ne suda, smijeniće omiljenog direktora. Knjižare gomilaju zalihe radnih knjižica jer eksplanator pridade kako se faktički rad tamo upisuje. Ostade da visi da li se doprinosi zbog nelegalnog izbora moraju nadoknaditi firmi koju si uzurpirao?</p> <p>RTCG branilac dodaje kako se pravo ima na zdravstvenu zaštitu u faktičkom radu! Nijesu znali mnogi radnici na divlje, pa stečenu crkavicu davali ljekarima ako ih je zlo snašlo. Nadam se da su dovoljno u tom neznanju imali. Da su se izliječili.</p> <p>Posmatrajmo poslodavca. Ako ga neprijavljeni građevinac ne zadovolji na skeli smije li ga prijaviti za faktički nerad? Držim stranu Raoniću, jer se faktički iskazao u ponečemu. Toliko je krečio po zgradi, i još uvijek, da mu treba uručiti neku zahvalnicu proizvođača jupola i eloksirane bravarije. Bilo bi očekivano da su ga nekako i - faktički nagradili. Ako nijesu, sram ih bilo! Utješno mu je firma usula faktičku verijabilu.</p> <p>Ko zna dokle bih improvizovao da nema proste začkoljice: faktički rad se ne pominje u <a href="https://www.paragraf.me/propisi-crnegore/zakon-o-radu.html">Zakonu o radu</a>.</p> <h2><b>Imenovanje izbjegavati mimo konkursa</b></h2> <p>Inspekcija se prepala jednog pojma. Zbog kog krivotvori. Moj je konkurent Srđan Čović primijetio kako „citiraju“ zakon da za generalnog direktora „može biti lice …“ umjesto „može biti <b>imenovano</b> lice“. Izbjegavaju ili obezvređuju „imenovanje“. Prema postupajućem inspektoru imenovanje nije predviđeno kao uslov za zasnivanje radnog odnosa. Bez objašnjenja zašto i u tom slučaju nije preduzeo korake protiv Savjeta RTCG? Jer su konkurs raspisali za - imenovanje!</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241031101012_688f1bac384e15372c865c522acf35d23b0d409073aeb9ef1ea36851c5f8e252.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241031101012_688f1bac384e15372c865c522acf35d23b0d409073aeb9ef1ea36851c5f8e252" data-rendition-name="original" width="1329" height="527" loading="lazy" alt="Konkurs"> </figure>  <p>Akcija protiv inkriminisanog izraza traje jer se jer direktor RTCG smije imenovati samo dva puta. Po neparafraziranom Zakonu. Pošto je Raonić imenovan četiri puta, brojanje su inspektori proglasili nevažnim, (zamara ih?) jer vele možete pokrenuti postupak pred nadležnim sudom. Uzurpirajte, griješite, mobingujte, falsifikujte, lažno se predstavljajte, da ne kažem što jače. Koliko hoćete puta jer kome smeta može se žaliti. Boris će, fino vidimo, nacifrati jedno 16 imenovanja. Na zdravlje radnim kontrolorima. Možda štucnu, svi zajedno, i to je sve.&nbsp;</p> <h2><b>Mandatiranje</b></h2> <p>Podmeće se dakle „mandat“ kao sinonim za Imenovanje. U stalnom naporu da elaborira mandate inspekcija drugi Raonićev mandat smatra nastavkom prvog. Iskazavši nepoštovanje Višeg suda. Po kome je nezakonit. I drugi mandat je nedavno isto prošao, ali što vrijedi kad su inspektori iznad. Pa dozvoljena imenovanja prevode kao odobren zbir mandata od po četiri godine.</p> <p>Portal RTCG je čak angažovao jednu univerzitetsku profesoricu radnog prava, koja smatra da se zakonska norma mora tumačiti (prije no poštovati?), da se ne može primijeniti samo jezičko tumačenje. Koja li to još tumačenja trebuju: pravno, psihološko, matematičko. Da li je jezičko „za bačit“ zbog jasnog jezika? Možda je u pravu jer jezičko-logički pošto generalni nije biran na pune mandate i nije postojala smetnja za njegov izbor, prema njenoj analizi, ispada da je direktor biran na prazne mandate.&nbsp;</p> <p>Mandati su istorijski, uvedimo i takvo tumačenje, skraćeni sudskim presudama. Ili ostavkom. Nije voljeni biran na nepune mandate, da oprosti pravno tumačenje. Što su nezakoniti, profesorica precizno ne tumači, pa nejezički stičemo utisak kako mu se između redova skraćenja moraju nadoknaditi? Dok ne izdirektoruje dva puna mandata uz bezbroj imenovanja!</p> <p>Konsultovah još jednog advokata, pokazavši mu tekst sa portala. Reče „možda je baš zakonodavac i htio prosto jezičko tumačenje norme o imenovanju, a ne kako profesorica tvrdi. Da se stane na kraj ovakvim nezakonitim imenovanjima“.</p> <h2><b>Niko još kažnjen</b></h2> <p>Direktora Media centra pitah što misli o mandatima kao zamjeni za imenovanje i faktičkom radu. Razmišlja slično nama: „Hipotetički, Raonić je svake godine mogao podnositi ostavku i opet se kandidovati. Tako 8 godina. Poenta imenovanja jeste da se mandat završi a ne stimulisati podnošenje ostavke. Pa da se opet kandiduješ.</p> <p>Komentarišući kazivanje od RTCG izabranog advokata „da se zbog presude suda prvi mandat ne može računati i da se poništava ali da se mora računati faktički radni staž“ Đurović veli da bi tom logikom neko mogao biti stalno nezakonito imenovan do penzije.</p> <p>U Raonićevom slučaju razmatrani „faktički radni staž je posljedica neprimjenjivanja pravosnažnih presuda. Sud jedino može utvrditi da li se vrijeme nezakonito provedeno na funkciji može uračunati u radni staž. Po mom mišljenju se ne može steći pravo da budeš izabran na osnovu nezakonitih radnji tj. 3 godine nezakonitog obavljanja funkcije. Ne može se uračunati u potrebno radno iskustvo.“</p> <p>O neprimjenjivanju pravosnažnih presuda je govorila i portparolka EK govoreći za Vijesti. Hoće li policija, tužilac ili neki drugi organ natjerati Savjet RTCG na poznanije prava ne precizira, nego poručuje kako je „Na vlastima da postupaju u skladu sa presudom Višeg suda u slučaju Raonića“.&nbsp;</p> <p>Puste evropske snove raspršio je premijer Spajić. Iako prijeti kako nikome neće dozvoliti da ugrozi put ka EU smjesta to anulira stavom da je „Inspekcija rada rekla je kako je sve po zakonu“. Iako se ponavljaju kritike EK vezane za RTCG. Teško da će predsjednik Vlade zaustaviti sam sebe. Iako je podržavanjem inspekcijskih umjesto sudskih odluka upravo ugrozio put kojem, zasad, tobože stremi.&nbsp;</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Inspekcija protiv EK

<p>Nalaz Inspekcije rada u vezi sa trećim nezakonitim imenovanjem generalnog direktora RTCG je dokaz da je ovaj inspekcijski organ i dalje pod političkim uticajem, ocijenio je direktor Media centra <b>Goran Đurović</b>.</p>
<p>Nakon nedavnih izmjena zakonske regulative i ukidanja Uprave za inspekcijske poslove, sada, kaže Đurović, direktan politički uticaj nad ovom inspekcijom vrši Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga na ćijem je čelu <b>Naida Nišić</b>.</p>
<p>- Inspekcija rada i postupajući inspektor <b>Azren Vučetović</b>, smišljeno pogrešno interpretiraju činjenice u postupku imenovanja generalnog diektora RTCG i treće imenovanje generalnog direktora tretiraju kao drugo. Zakon o nacionalnom javnom emiteru RTCG u članu 35 propisuje da “isto lice može biti imenovano za generalnog direktora najviše dva puta”. Postupajući inspektor u svom nalazu utvrđuje da je <b>Boris Raonić </b>tri puta imenovan ali smatra da se radi o dva mandata (?) te da se time ne krši zakon. Dva prethodna nezakonita imenovanja Raonića, bez obzira što su se desila u periodu kraćem od zakonom utvrđenog mandata, predstavlaju prepreku za njegovo treće imenovanje. Da je zakonodavac htio da veže za “mandat” dozvoljeni broj godina koje jedno lice može provesti na funkciji generalnog direktora, onda bi to bilo tako i napisano. Zakon je precizno vezao za “imenovanje” mogućnost izbora istog lica na funkciju generalnog direktora - kazao je Đurović.</p>
<p>Postupajući inspektor, ističe Đurović, u prvostepenom rješenju, prihvata da se u radno iskustvo Raonića računaju i godine koje je nezakonito (po pravosnažnim presudama suda) proveo na mjestu generalnog direktora. </p>
<p>- Zakon o radu je precizno utvrdio da se kao radno iskustvo “podrazumijeva vrijeme provedeno u random odnosu i stručnom osposobljavanju u skladu sa zakonom, u kvalifikaciji nivoa obrazovanja.” Kako je moguće da se nezakonito provedene tri godine na funkciji generalnog direktora RTCG uračunaju kao zakonito radno iskustvo i uvrste u neophodnih najmanje pet godina radnog iskustva, koliko mora imati kandidat za generalnog direktora RTCG? Kako je moguće da se iz neprava rodi parvo - rekao je Đurović.</p>
<p>Naglašava da postupajući inspektor Azren Vučetović u svom inspekcijskom nalazu ipak pravi otklon i saopštava da samo sud može meritorno utvrditi da li se vrijeme koje je neko nezakonito proveo na funkciji može tretirati kao zakonito radno iskustvo.</p>
<p>- Naravno, RTCG u današnjem prenošenju inspekcijskog nalaza skriva od javnosti ovu rečenici kako ne bi produbljivao sumnju u nalaz postupajućeg inspektora i kako bi javnost doveo u zabludu da je nalaz Inspekcije rada neprikosnoven u pogledu ocjene zakonitosti postupka - navodi Đurović.</p>
<p>Kolika je pouzdanost nalaza Inspekcije rada, a i nalaza drugostepenog organa (nadležnog ministarstva), najbolje pokazuje, ističe Đurović, presuda Upravnog suda iz aprila ove godine kojom je poništena odluka Inspekcije i Ministarstva da inspekcijski organi ne mogu preispitivati odluke Savjeta RTCG.</p>
<p>- Nakon 28 mjeseci Upravni sud je prihvatio tužbu Media centra i poništilo rješenje nekadašnjeg Ministarstva ekonomskog razvoja iz 42 vlade Zdravka Krivokapića, kojom se potvrđuje prvostepeno rješenje Inspekcije rada, a kojim se odbija izvršenje ocjene zakonitosti postupka imenovanja generalnog direktora RTCG sprovedenog u avgustu 2021. godine - naglasio je Đurović.</p>
<p>Podsjeća da je Inspekcija rada odbila da utvrdi zakonitost postupka imenovanja Raonića u avgustu 2021. i junu 2023. godine oglašavajući se nenadležnom. Sada je očigledno Inspekcija rada postala nadležna ali i dalje svoj posao radi nezakonito.</p>
<p>- O trećem imenovanju Raonića na funkciju generalnog direktora RTCG ocjenu će ponovo dati sud u postupku koji će trajati nekoliko godina. Velika je vjerovatnoća da Raonić uz političku podršku nezakonito provede na funkciji generalnog direktora RTCG sedam godina. Šteta koja je nastala za budžet RTCG, tj. budžet svih građana, je do sada preko 160.000 eura (nezakonito isplaćene zarade Raonića) - naglasio je Đurović.</p>
<p>On napominje da za sve ovo vrijeme nikome u vlastima od 2020. godine do danas nije palo na pamet da ne vrši pritisak na Inspekciju rada, da proširi nadležnosti Zaštitnika imovnisko-pravnih interesa Crne Gore i na javna preduzeća (kako bi mogli pokrenuti postupak povraćaja nezakonito stečenih zarada Raonića i njemu sličnih).</p>
<p>- RTCG i druge institucije su i dalje zarobljene a to što su predstavnici skoro svih političkih partija dobili nakon 2020. priliku da pričaju šta hoće na RTCG ne znači da je javni servis postao mnogo bolji. RTCG i dalje, kao i do 2020. godine ne smije da kritkuje vlast jer je generalni direktor ucijenjen a sa funckcije ga kad god požele mogu maći njegovi sadašnji politički mentori<b> Andrija Mandić, Milojko Spajić, Milan Knežević </b>- zaključio je Đurović.</p>

Đurović: Inspekcija rada smišljeno pogrešno interpretira postupak imenovanja Raonića

<p><b>Srđanu Vukčeviću</b>, jednom od osumnjičenih za ubistvo <b>Gorice Medojević</b> (39) u Podgorici,<b> </b>nakon saslušanja<b> </b>u Višem državnom tužilaštvu (VDT) u Podgorici, određeno je uadržavanje do 72 sata. Vukčević se branio ćutanjem.</p>
<p>On je jutros uhapšen, a za drugim osumnjičenim <b>Nebojšom Vujkovićem </b>se i dalje traga.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvukcevic-uhapsen-za-vujkovicem-se-jos-traga&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“, Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, su sinoć 20 minuta nakon ponoći u ulici Radosava Burića locirali i lišili slobode S.V., jednog od izvršilaca teškog ubistva koje je izvršeno 19. novembra na štetu G.M. u Podgorici - saopšteno je jutros iz Uprave policije.</p>
<p>On će, kako su naglasili, u zakonskom roku biti priveden postupajućem tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost.</p>
<p>- Pripadnici Uprave policije preduzimaju intenzivne aktivnosti na lociranju i lišenju slobode drugog lica - N.V. koje se sumnjiči za ovo krivično djelo - dodali su u policiji.</p>
<p>Medojević je prije tri dana, pola sata nakon ponoći, ubijena u dvorištu porodične kuće na Zabjelu. Više državno tužilaštvo (VDT) je formiralo predmet i naložilo obdukciju tijela.</p>
<p>Iz Višeg suda juče je TV E rečeno da su i Vujković i Vukčević osuđivani pred tom sudskom instancom.</p>
<p>- N. V. je osuđen odlukom Višeg suda u Podgorici zbog krivičnog djela silovanje na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine i šest mjeseci. S. V. je osuđen zbog krivičnog djela prinuda iz člana 165 stav 1 Krivičnog zakonika Crne Gore na kaznu zatvora u trajanju od tri mjeseca - naveli su za TV E iz Višeg suda u Podgorici.</p>
<p>Podsjećamo, ranije su iz Uprave policije kazali identifikovali dvije osobe za koje sumnja da su preksinoć pola sata nakon ponoći počinili ubistvo 39-godišnje<b> </b>Gorice Medojević,<b> </b>u dvorištu porodične kuće na Zabjelu.</p>
<p>- Radi se o N. V.<b> </b>(44) i S. V.<b> </b>(50), oba iz Podgorice, za koje postoji sumnja da su izvršioci krivičnog djela teško ubistvo u saizvršilaštvu i krivičnog djela nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - naveli su iz Uprave policije.</p>
<p>Sumnja se, kako su naveli u saopštenju, da su N. V. i S. V. izvršili teško ubistvo na način što su upotrebom vatrenog oružja nanijeli povrede Medojević od kojih je ona preminula.</p>
<p>- Nakon izvršenog krivičnog djela oni su se dali u bjekstvo u nepoznatom pravcu. Protiv njih je postupajućem tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorci podnijeta krivična prijava, a policijski službenici preduzimaju intenzivne mjere i radnje na njihovom lociranju i lišenju slobode - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Iz policije ističu da su svo troje registrovani u evidencijama Uprave policije kao izvršioci krivičnih djela.</p>
<p>- Osumnjičeni N. V. evidentiran je kao izvršilac krivičnih djela u vezi zloupotrebe narkotika, nedozvoljenog držanja vatrenog oružja, ugrožavanja sigurnosti, te krivičnih djela sa elementima nasilja i silovanje. S. V. je poznat policiji kao izvršilac krivičnih djela sa elementima nasilja, krivičnih djela iz oblasti imovinskih delikata i heterogenih krivičnih djela. G. M. je bila registrovana kao izvršilac krivičnih djela iz oblasti zloupotrebe droga - precizirali su iz Uprave policije.</p>

Srđanu Vukčeviću određeno zadržavanje do 72 sata, branio se ćutanjem

<p>Crna Gora je, osim Slovenije, jedina država u regionu koja je svoj djeci oboljeloj od cistične fibroze (CF) obezbijedila inovativni lijek Trikaftu, kazao je direktor Instituta za bolesti djece (IBD) Kilničkog centra (KCCG), <b>Velibor Majić</b>.<br/>
<br/>
Iz KCCG je saopšteno da je povodom 21. novembra - Međunarodnog dan oboljelih od cistične fibroze, Udruženje za pomoć i podršku oboljelim od cistične fibroze u dvorištu IBD-a zasadilo 65 crvenih ruža.<br/>
<br/>
- U Crnoj Gori oboljeli od cistične fibroze, mogu sa ponosom da kažem, u posljednje vrijeme imaju u potpunosti adekvatnu zdravstvenu zaštitu kakvu imaju djeca u najrazvijenijim zemljama svijeta - naglasio je Majić.<br/>
<br/>
On je istakao da je IBD pojačan i sa kadrom, pa sada umjesto jedne doktorice koja je godinama posvećeno liječila djecu sa tom rijetkom i teškom bolešću, imaju četiri dječija pulmologa.<br/>
<br/>
Majić je, kako je saopšteno iz KCCG-a, istakao saradnju između ljekara i djece oboljele od cistične fibroze i njihovih roditelja.<br/>
<br/>
- Oni su svi kao jedna velika porodica, jer se svi međusobno poznaju, imaju kontakte sa doktorima, mogu da ih nazovu u svako doba dana i noći. Mislim da je to pravi pristup kako se treba ponašati prema djeci ili prema oboljelima sa tako ozbiljnom bolešću kakva je cistična fibroza - rekao je Majić.<br/>
<br/>
Predsjednik Udruženja <b>Vladislav Vujković </b>je, kako se navodi, takođe istakao dobru saradnju, ne samo sa ljekarima KCCG-a, već i svim zdravstvenim institucijama u Crnoj Gori.<br/>
<br/>
On je rekao da očekuje da će u Crnoj Gori, u naredne dvije do tri godine, biti obezbijeđena i revolucionarna genska terapija, što će, kako je naveo, u potpunosti riješiti to oboljenje.<br/>
<br/>
- Veliko hvala svim zdravstvenim institucijama što je Crna Gora omogućila da ova djeca imaju normalan i dugovječan život - naglasio je Vujković.<br/>
<br/>
On je kazao da Međunarodni dan oboljelih od cistične fibroze ove godine obilježavaju na poseban i simboličan način, a to je sadnja 65 crvenih ruža, koje predstavljaju zaštitni znak oboljelih od te teške genetske bolesti.<br/>
<br/>
- Neka ovaj ružičnjak predstavlja obilježavanje velike zajedničke borbe, nas kao Udruženja i svih institucija zdravstva, gdje smo zajedničkom borbom i naporom uspjeli da djeci damo novi život i da prvi u regionu obezbijedimo svim pacijentima najsavremeniju terapiju - magični lijek Trikafta - naveo je Vujković.</p>

Oboljeli od cistične fibroze imaju adekvatnu zdravstvenu zaštitu

<p> Košarkaškom klubu Budućnost Voli blokiran je žiro račun, a nalog za blokadu izdao je direktor Uprave lokalnih javnih prihoda <b>Aleksandar Rašović</b>, saopšteno je iz Glavnog grada.

Navodi se da je nalog izdat nakon više izrečenih opomena, a zbog, kako stoji u saopštenju, poreskog duga koji mjesecima unazad samo raste, uprkos uvjeravanjima da će biti izmiren.

Rašović je, komentarišući odluku, kazao da odgovoran odnos prema prihodnoj strani budžeta podrazumijeva i poštovanje procedura koje osiguravaju jednak tretman i dosljedan odnos prema svima.

- Uprkos uvjeravanjima uprave kluba, KK Budućnost Voli nije izmirivao obaveze, zbog čega smo morali postupiti onako kako postupamo prema ostalim dužnicima, a kako bismo osigurali jednak tretman i dosljednost u poštovanju zakonskih procedura. Uostalom, od toga zavisi i prihodna strana budžeta Glavnog grada od koje se finansira cijeli sistem, a ne samo jedno privredno ili sportsko društvo -  kazao je Rašović.

On je podsjetio da je tokom maja 2024. godine izvršena kontrola prireza porezu na dohodak fizičkih lica poreskog obveznika i tom prilikom utvrđeno je da su dospjele poreske obaveze po osnovu prireza porezu na dohodak fizičkih lica za period 01.12.2020 - 01.04.2024. godine u iznosu od 152 hiljade i 840,90 EUR.

- Na utvrđeni iznos duga, obračunata je kamata za neblagovremeno plaćanje u iznosu od 25 hiljada i 989,5 EUR, što za ukupni dug sa pripadajućom kamatom iznosi 178 hiljada i 830,30 EUR - kazao je
Rašović.

Prema njegovim riječima, Uprava lokalnih javnih prihoda je, kako nijesu ispoštovane obaveze, odnosno nije postupljeno po navedenom rješenju o utvrđivanju poreske obaveze ka Glavnom gradu, donijela rešenje o prinudnoj naplati, koje je i uručeno poreskom obvezniku 1. oktobra.

- A kako i dalje nije bilo uplata za navedeni dug rešenje je upućeno 18. novembra Centralnoj banci Crne Gore na izvršenje. Uprava lokalnih javnih prihoda sva navedena rješenja donijela u skladu sa zakonom. Uvažavajući značaj KK Budućnost Voli za Glavni grad i državu, Uprava je ostavila vrijeme za izvršenje obaveza u razumnom roku, ali taj rok nije ispoštovan - kazao je Rašović.

On je podsjetio da je Glavni grad za KK Budućnost Voli u 2024. godini izdvojio milion EUR i da su sredstva uplaćena već tokom prve polovine 2024. godine.</p>

KK Budućnost Voli blokiran račun, Rašović izdao nalog za blokadu

<p>Javnost mora znati ko su vlasnici medija, kako bi imala povjerenja u njih, a strano vlasništvo jedan je od većih problema crnogorske medijske scene, poručeno je sa otvaranja konferencije - "Medijski horizonti: Kako do transparentnosti, pouzdanosti i javnog interesa?”. </p>
<p>Konferenciju je organizovala Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU), u saradnji sa Misijom OEBS-a u Crnoj Gori.</p>
<p>Amabasador Evropske unije (EU) u Crnoj Gori <b>Johan Satler</b> rekao je da je regulisan medijski sektor važan za suočavanje sa velikim porastom dezinformacija, polarizacije i komercijalizma.</p>
<p>On je istakao da je za Crnu Goru u procesu EU integracija ovo bila dobra godina i da će vjerovatno biti zatvorena četiri poglavlja.</p>
<p>- Nemojte se zanositi, nema mjesta opuštanju, ali u isto vrijeme ubijeđen sam da treba da prihvatimo ovu hvalu i treba istaći da su ostvarene stvari koji nijesu bile jednostavne -  rekao je Satler.</p>
<p>On je istakao da je AMU uložila ogromne napore kako bi izvršila usklađivanje sa Direktivom EU.</p>
<p>- Bitno je da je sama direktiva jako dobro transformisala samu agenciju, tako da imamo i određene sankcije vezano za njeno kršenje -  rekao je Satler.</p>
<p>On je rekao da mu je drago što je Agencija poboljšala svoje operativne kapacitite i da treba da ih iskoristi na pravi način.</p>
<p>- EU želi da vidi bilans uspjeha koji je kontinuiran, a koji je pokazala Agencija, što se odnosi na audiovizuelno tržište. Moramo da imamo Agenciju koja je nezavisna i da je rukovodstvo na vrhu zadatka -  istakao je Satler.</p>
<p>On je rekao da, zbog dva člana Savjeta čiji se mandat završava, treba završiti postupak kako bi se obezbijedila nesmetanost rada Agencije.</p>
<p>Salter je kazao da je bitno da je Agencija preuzela odgovornost za poboljšanje medijske pismenosti.</p>
<p>On je naglasio da se nastavlja posao vezan za usklađivanje propisa sa EU.</p>
<p>- Zato vidimo nove propise i novi zakonodavni okvir koji je izuzetno bitan, a tiče se digitalnih usluga -  naveo je Satler.</p>
<p>Kako je kazao, EU želi da garantuje pluralizam i to je izuzetno bitno, kako bi se osiguralo da medijske kuće rade bez ikakvog upliva i uticaja.</p>
<p>- Mediji moraju da služe javnim interesima. Kako bismo to uspostavili mora da postoji dobra saradnja između svih zainteresovanih subjekata i međunarodnih partnera -  poručio je Satler.</p>
<p>Vršilac dužnosti šefa Misije OEBS-a u Crnoj Gori<b> Đovani Gabasi </b>rekao je da je Misija posvećena u pomoći Crnoj Gori u suzbijanju pojava poput gvora mržnje u medijima.</p>
<p>On je rekao da je, prema godišnjem indeksu medijske pismenosti, u prošloj godini Crna Gora bila na 33. mjestu od 61. države.</p>
<p>Gabasi je kazao da je mehanizam za žalbe važan za samoregulaciju medija.</p>
<p>- Da bi građani imali povjerenje u kontrolu moraju da shvate i da vjeruju u te mehanizme -  rekao je Gabasi.</p>
<p>On je ukazao na to da Crna Gora ima dva samoregulativna mehanizma i to Savjet za samoregulaciju i internog ombudsmana.</p>
<p>Gabasi je istakao da je medijska transparentnost u smislu vlasništva veoma važna, posebno kada su u pitanju onlajn mediji.</p>
<p>- I strani mediji su takođe veoma važni u smislu vlasništva i vrlo važno je da se vlasništvo učini transaprentijim kao protivotrov korupciji i pranju novca -  naglasio je Gabasi.</p>
<p>On je istakao da je Radio Televizija Crne Gore jedina TV stanica koja ima nacionalnu pokrivenost u CG i u crnogorskom vlasništvu i to ima vitalnu ulogu.</p>
<p>- Nedavno usvojen Zakon o audioviuzelnim medijskim servisima pruža kontrolne mehanizme i AMU je zadužena za određene korake i Misija je sigurna da ćemo imati korake u Crnoj Gori u smislu poštovanja vladavine prava -  dodao je Gabasi.</p>
<p>Predsjednik Savjeta AMU-a <b>Branko Bošković</b> rekao je da je Agencija dobila proširene medijske nadležnosti koje u jednom dijelu obuhvataju i online prostor.</p>
<p>- Ova insititucija brine o građanima i medijima i kroz mehanizme omogućava građanima da ostvare prava i budu aktivni kreatori u medijskom prostoru Crne Gore -  naveo je Bošković.</p>
<p>On je istakao da ima mnogo stranog vlasništva u crnogorskim medijima.</p>
<p>- Smatram da je to jedan od većih problema crnogorske medijske scene -  naglasio je Bošković.</p>
<p>On je kazao da je obaveza da se javnosti predstavi ko su vlasnici medija i ko su ljudi koji suštinski upravljaju medijskom scenom.</p>
<p>- Ako želimo medije u koje će građani imati povjerenje, moramo znati ko su im vlasnici, jer ako nijesu oni transparentni, ne možemo to očekivati od nekog drugog -  dodao je Bošković.</p>
<p>On je kazao da dio aktivnosti AMU-a, pogotovo vezan za standarde i etiku, treba da bude dio samoregulacije.</p>
<p>Bošković je naveo da je neophodno da se zna koje medije građani najviše prate i koji su zato najuticajniji.</p>
<p>- Transparetnost u tom smislu je važna za medije. Agencija je tu da da doprinos da se mjerenje gledanosti uradi na što transparentniji način -  dodao je Bošković.</p>
<p>On je istakao da je AMU institucija koja uživa značajno povjerenje javnosti, što su potvrdili kroz više od dvije decenije uspješnog rada.</p>
<p>Bošković je naglasio da je uloga Agencije da doprinese što kvalitetnijem radu medijima.</p>
<p>- Siguran sam da će Agenciju i u nastavku biti na usluzi građanima -  rekao je Bošković.</p>
<p>Konferencija je organizovana na Svjetski dan televizije, koji se u svijetu obilježava 21. novembra.</p>
<p>Ministarka kulture i medija <b>Tamara Vujović </b>je, na panelu- Vlasništvo nad medijima: Transparentnost kao preduslov povjerenja -  rekla da je transparentnost vlasništva nad medijima jedno od ključnih pitanja.</p>
<p>- Ministarstvo je posvetilo veliku pažnju tom pitanju, što se vidjelo usvajanjem seta medijskih zakona -  navela je Vujović.</p>
<p>Ona je istakla da nezavisni mediji doprinose jačanju povjerenja društva u medije.</p>
<p>- Legitimno pravo javnosti je da zna ko su vlasnici medija -  rekla je Vujović.</p>
<p>Ona je kazala da je Ministarstvo preduzelo niz koraka u jačanju medijske regulative.</p>
<p>Vujović je istakla da je, kada je u pitanju tranarentnost vlasništva, ključna uloga AMU, koja je zadužena za vršenje inspekcijskog nadzora.</p>
<p>- Mislim da smo uredili ovaj sistem barem kada su u pitanju osnovni podaci u vlasničkoj strukturi, jer njihovo nedostavljanje može da bude osnov za pokretanje postupka -  dodala je Vujović.</p>
<p>Ona je rekla da sve što rade ide u pravcu onoga što EU očekuje od Crne Gore u dijelu transparetnosti vlasništva.</p>
<p>- Idemo ka tome da se jača funkcija Agencija koja će biti ključna tačka koja će sadržati sve podatke o medijima koje zakoni i pravilnici podrazumijevaju -  istakla je Vujović.</p>
<p>Ona je naglasila da je dosta urađeno u zakonodavnom smislu, ali da to nije sve.</p>
<p>- Mislim da zajedno možemo doći do najodgovornijeg odnosa prema crnogorskoj javnosti -  dodala je Vujović.</p>
<p>Ona je ukazala da je samo Javni servis u potpunom crnogorskom vlasništvu.</p>
<p>Vujović je rekla da poštuju pravo stranih medija da djeluju u Crnoj Gori, ali da su svjesni da prekomjerni strani uticaj može da ima negativne implikacije.</p>
<p>- Jasno je i da taj strani interes u Crnoj Gori u ovolikom medijskom tržištu ne može da bude ekonomski interes, već je u pitanju politički ili neki drugi interesi -  dodala je Vujović.</p>
<p>Direktorica AMU <b>Sunčica Bakić</b> ukazala je da je veoma značajno da se zna ko finansira medije.</p>
<p>- Ono što vidimo u Crnoj Gori je rezultat ili posljedica odluka koje je država donijela još davno, tokom usvajanja prvih medijskih zakona i dugogodišnje prakse -  istakla je Bakić.</p>
<p>Kako je rekla, crnogorsko tržište je samo po sebi izazovno, jer je malo i izloženo regionalnoj konkurenciji.</p>
<p>- Mislim da je pitanje medijskog vlasništva dio tog medijskog problema -  dodala je Bakić.</p>
<p>Ona je kazala da je jedna od posljedica tog problema ekonomska, druga se veže za zaštitu kulture i identiteta, dok se treća odnosi na potencijalni nelegitimni strani uticaj.</p>
<p>Prema riječima Bakić, u Crnoj Gori postoji značajno prisustvo stranog kapitala koje nužno ne mora biti loše, ako doprinosi pluralizmu i snaži medijsku scenu.</p>
<p>Ona je rekla da, zbog nedostatka inspekcijskog nadzora, postoje u Crnoj Gori subjekti koji koriste nacionalne resurse, a ne ispunjavaju sve obaveze prema građanima i na neki način predstavljaju nelojalnu konkurenciju crnogorskim medijima.</p>
<p>- Mislim da bi bilo mnogo bolje po Crnu Goru i da je strani kapital diverzifikovaniji i da u tom dijelu imamo pluralizam, ali ga nemamo jer je taj kapital vezan za jedan centar -  ocijenila je Bakić.</p>
<p>Ona je naglasila da su dva ključna mehanizma borbe protiv stranog uticaja na medije zabrana stranog kapitala iznad određenog procenta i ozbiljan skrinig stranih investicija, a ne koristi se nijedan.</p>
<p>Šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope <b>Lejla Dervišagić </b>istakla je da je sloboda medija suština svakog demokratskog društva i osnovna ljudska prava.</p>
<p>- Od postojanja pa do danas, SE je razvio veliki broj preporuka i daje smjernice članicama Savjeta EU kako da regulišu tu oblast -  navela je Dervišagić.</p>
<p>Ona je rekla da preporuke SE naglašavaju koliko je važna transparentnost vlasništva nad medijima.</p>
<p>Dervišagić je rekla da posljednja preporuka SE, iz 2022. godine, govori o novim principima upravljanja medijima i transparentnosti kao temeljnom zahtjevu za upravljanje medijima.</p>
<p>- Preporuka kaže da mediji treba da osiguraju transparentnost, uključujući uređivačke standarde. Kaže i da se podaci o vlasništvu trebaju redovno ažurirati i da budu dostupni -  navela je Dervišagić.</p>
<p>Ona je rekla da je Ukrajina jedina država u Evropi koja ima Zakon o transparentnosti i medijskom pluralizmu.</p>
<p>- Postojala je inicijativa da se u Bosni i Hercegovini usvoji takav zakon, ali se nije napredovalo dalje od nacrta -  rekla je Dervišagić.</p>
<p>Ona je naglasila da u članicama EU nema takvog zakona, već se to reguliše zakonom protiv pranja novca ili nekim drugim pravnim aktima.</p>
<p>Govoreći o analizi vlasništva u medijima koja će uskoro biti predstavljena, a koju je naručila AMU, Dervišagić je rekla da je u većina preporuka iz analize uvrštena u nove zakone, jer je rađena prije usvajanja medijskih zakona.</p>
<p>Ona je istakla da je važno da svi mediji otkrivaju strukturu vlasništva, navodeći da se u studiji ističe da je transparentnost ključni alat za izgradnju povjrenja građana.</p>
<p>Kako je rekla, AMU mora imati potrebna ovlašćenja za redovno praćenje pluralizma.</p>
<p>- Studija kaže da je neophodno uspostaviti bazu podataka o vlasništvu medija -  dodala je Dervišagić.</p>

Za povjerenje u medije potrebno da javnost zna ko su vlasnici

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>