Neznatan rast indeksa i skroman promet obilježili su na Montenegroberzi sedmicu u kojoj je najavljeno da će Crna Gora u ponedjeljak zatvoriti pregovaračko poglavlje 32 – Finansijski nadzor.
Pokazatelj vrijednosti deset najboljih kompanija na Montenegroberzi MNSE10 i indeks MONEX ojačali su neznatno na 1.189,67 poena, odnosno 18.568,49 bodova.
Promet je u odnosu na prošlosedmični bio 1,7 puta manji i iznosio je 12,98 hiljada eura.
Crna Gora bi u ponedjeljak, na Međuvladinoj konferenciji u Briselu, trebalo da zatvori pregovaračko poglavlje 32 – Finansijski nadzor.
Ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević, kazala je nakon sjednice Vlade da je to više nego dobra vijest za Crnu Goru.
- Sa snažnim vjetrom u leđa ulazimo u najvažniju godinu na našem integracionom putu - poručila je Gorčević.
Ona je objasnila da se Poglavlje 32 - Finansijski nadzor odnosi na usvajanje međunarodno prihvaćenih standarda u oblastima javne unutrašnje finansijske kontrole, eksterne revizije i najbolje prakse EU i njhovu primjenu na cijeli javni sektor, disciplinu i transparentnost u korišćenju nacionalnih i sredstava EU.
Akcije Crnogorskog Telekoma i Hemijske industrije Poliex Berane ojačale su po 1,3 odsto na 2,33, odnosno 1,55 eura.
Gubila je akcija Solane “Bajo Sekulić” 43,5 odsto na 1,35 eura.
Po nepromijenjenoj cijeni trgovalo se dionicama Elektroprivrede (EPCG) 5,57 eura, Poslovno-logističkog centra (PLC) Morača pet eura, Otrantkomerca 4,5 eura, preduzeća Mješovito 50 centi i Plantaža 17,1 cent.
Predstavnici EPCG i podgoričke kompanije Vigoris Ecotech potpisali su ove sedmice ugovor za realizaciju projekta izgradnje male hidroelektrane (mHE) „Otilovići“, vrijedan 6,79 miliona eura.
Iz EPCG su objasnili da ugovor obuhvata izradu glavnog projekta, izgradnju građevinskih objekata, isporuku i montažu elektro-mašinske opreme, ispitivanja i puštanje u rad, po principu „ključ u ruke“.
- Ugovor je zaključen nakon sprovedenog otvorenog postupka javne nabavke, a ukupna vrijednost investicije iznosi 6,79 miliona eura, bez uračunatog poreza na dodatu vrijednost (PDV). Projekat podrazumijeva ugradnju dva agregata sa horizontalnim Francis turbinama, ukupno instalisane snage 3,2 megavata (MW), uz planiranu godišnju proizvodnju od oko 11 gigavat sati (GWh) - navodi se u saopštenju.
Takođe, Vlada je ove sedmice dala garanciju na kredit Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) kod Evropske banke za obnovu i razvoj, u vrijednosti od 15 miliona eura, za potrebe rekonstrukcije 220 kilovoltnog (kV) dalekovoda.
Iz Vlade su, nakon sjednice, saopštili da je usvojena Informacija o rezultatima pregovora i zaključivanju ugovora o garanciji za kredit neophodan za finansiranje projekta povećanja propusne moći 220 kV dalekovoda.&nbsp;
Vlada je, kako su podsjetili, krajem decembra usvojila Informaciju o polaznim osnovama za pregovore u vezi sa zaključivanjem ugovora o garanciji za kredit.&nbsp;
Dalekovod Trebinje (Bosna i Hercegovina) – Perućica – Podgorica – Koplik (Albanija) puštan je u pogon sukcesivno, odnosno dionica Trebinje – Podgorica 1965. godine, a Podgorica – Koplik 1972. godine.&nbsp;
Udruženje međunarodnih prevoznika tereta Crne Gore najavilo je da će u ponedjeljak organizovati blokadu teretnog saobraćaja na granicama. Oni će trajno parkirati kamione na proširenjima u blizini više graničnih prelaza i početi blokadu prolaza za sve vrste teretnih vozila.
Kamiondžije blokade organizuju jer traže izmjene visine akcize čiji povrat dobijaju po litru goriva, brži povrat poreza na dodatu vrijednost (PDV), duži rad graničnih carinskih i fitosanitarnih inspekcija, promjene ETIAS-a i beneficirani radni staž.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Neznatan rast indeksa, promet gotovo prepolovljen

Studenti u blokadi Univerziteta u Beogradu najavili su protest "Indeks je jači od pendreka" u ponedjeljak, 8. septembra u 14 sati ispred Vlade Srbije.
- U ponedjeljak sve staje. Vidimo se - poručili su studenti.
Studenti su na društvenim mrežama objavili ilustraciju plana protesta, u kojem je prva tačka Vlada Srbije, zatim Palata pravde, zgrada Jedinice za obezbjeđenje određenih ličnosti i objekata i na kraju Sektor unutrašnje kontrole Ministarstva unutrašnjih poslova.

500x500

Studenti u Srbiji najavili novi protest: U ponedjeljak sve staje, indeks je jači od pendreka

Dionice su pale u ponedjeljak, jer su se tržišta ohladila nakon pobjedničkog početka avgusta.
Trgovci su iščekivali ključne rezultate maloprodaje i godišnji govor predsjednika Federalnih rezervi Jeromea Powella na summitu centralne banke u Jackson Holeu, prenosi SEEbiz.
Dow Jones Industrial Average pao je 30 bodova, odnosno 0,1 odsto. S&amp;P 500 dodao je gotovo 0,1 odsto, dok se Nasdaq Composite zadržao blizu pozitivne nule.
Dionice Mete i Microsofta pale su oko 2,5 odsto i jedan odsto, povlačeći prema dolje šire tržište.
Ulagači će ove sedmice analizirati finansijske rezultate velikih trgovaca, uključujući Home Depot, Lowe's, Walmart i Target, kako bi dobili naznake o zdravlju američkih potrošača. Zabrinutost zbog povišenih procjena, carina i umjerenog rasta radnih mjesta ostaje glavna tema za učesnike na tržištu uoči druge polovine godine.
- Izvještaji o zaradi trgovaca ove sedmice vjerovatno će odražavati zabrinutost zbog carina, porast inflacije i očekivano usporavanje privrede - rekao je viši strateg za globalno tržište u Wells Fargo Investment Institutu Skot Vren, dodajući da će se rast dionica koji se vidio posljednjih sedmica „vjerovatno zaustaviti“ kao rezultat toga.
Fed će takođe i dalje biti u fokusu ove sedmice dok članovi scentralne banke putuju u Jackson Hole u Vajomingu na godišnji simpozijum o ekonomskoj politici. Ulagači će pratiti događaj kako bi dobili naznake o budućem kretanju kamatnih stopa. Futures ugovori o fondovima Fed-a uračunavaju gotovo 85 odsto vjerovatnosti da će centralna banka smanjiti kamatne stope na sljedećem sastanku o politici u septembru, prema alatu FedWatch CME-a.
Tri glavna prosjeka dolaze iz druge uzastopne pozitivne sedmice, koji je ujedno obilježio i četvrtu sedmicu rasta od posljednjih pet za S&amp;P 500 i Nasdaq. Dionice male tržišne kapitalizacije nadmašile su prošlu sedmicu jer su se ulagači kladili na nadolazeća smanjenja kamatnih stopa.

1250x600

1084x550

Indeksi pali

Na većini svjetskih berzi cijene dionica su ove sedmice pale jer se ulagači plaše širenja krize na Bliskom istoku, s obzirom na eskalaciju izraelsko-iranskog rata.
Na Wall Streetu je Dow Jones ojačao 0,02 odsto, na 42.206 bodova, a Nasdaq indeks isto toliko na 19.447 bodova. S&amp;P 500 skliznuo 0,2 odsto, na 5.967 bodova, prenosi SEEbiz.
Na tržištima vlada oprez, jer je žestoko raketiranje između Izraela i Irana ušlo u drugu sedmicu, a sukob bi mogao dodatno eskalirati jer je Vašington poručio da razmatra mogućnosti napada na Iran.
Bijela kuća poručila je ove sedmice da će predsjednik SAD-a Donald Tramp u idućih 15 dana odlučitio ulasku SAD u izraelsko-iranski rat.
Međutim, Tramp nije čekao tako dugo, pa su u nedjelju rano ujutro američki avioni bombardirali tri iranska nuklearna postrojenja.
U fokusu ulagača bila je prošle sedmice i redovna sjednica čelnika američke centralne banke. Kao što se očekivalo, Fed je ostavio kamatne stope nepromijenjene, a predsjednik centralne banke Jerome Powell ponovio je da zbog uvođenja carina očekuje rast inflacije idućih mjeseci, pa Fed ne treba žuriti sa smanjenjem kamatnih stopa.
- Powell je jasno poručio da ne namjerava da mijenja monetarnu politiku dok ne bude jasno kako su carine uticale na inflaciju - kaže Piter Kardilo, ekonomista u kompaniji Spartan Capital Securities.
I na evropskim berzama cijene dionica ove sedmice su pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,7 posto, na 8.774 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,7 posto, na 23.350 bodova, a pariški CAC 1,2 odsto, na 7.589 bodova.

Indeksi pali zbog eskalacije na Bliskom istoku

Vrijednost dolara prema korpi valuta pala je i treću uzastopnu sedmicu jer je američka valuta i dalje pod pritiskom zbog trgovinskog rata između SAD-a i Kine.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je ove sedmice 0,6 odsto na 99,23 boda, novi najniži nivo u tri godine, prenosi SEEbiz.
Pritom je kurs eura porastao 0,3 odsto na 1,1390 USD. Američka valuta oslabila je i prema japanskoj, 0,9 odsto, pa je njena cijena zaronila na 142,2 JPY.
Pad kursa dolara treću sedmicu zaredom posljedica je nastavka trgovinskog rata između SAD-a i Kine. Predsjednik SAD-a Donald Tramp kazao je da očekuje trgovinski dogovor s Kinom, ali nije to detaljnije obrazložio.
Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova poručilo je da Kina više neće obraćati pažnju ako SAD nastavi igru s carinskim brojkama. To je bio odgovor na prijetnju Vašingtonu da će povećati recipročne carine na uvoz iz Kine na ukupno 245 odsto zbog njenih protivmjera.
I dok se Vašington fokusirao na rat carinama, Kina je uvela niz necarinskih restriktivnih mjera. Među ostalim, u uslužnim djelatnostima, kao što su finansije, konsalting i turizam, u kojima SAD godinama ima veliki suficit u razmjeni s Kinom, kažu analitičari.
SAD i Kina zaplele su se u dosad neviđenu i skupu igru kukavice i čini se da nijedna strana ne namjerava da odstupi, rekao je Ting Lu ekonomista u kompaniji Nomura.
Osim toga, dolar je pod pritiskom jer se očekuje slabljenje američke ekonomije. Prošle sedmice predsjednik Američke centralne banke Džeroum Pauel kazao je da će veće nego što se očekivalo carine vjerovatno značiti višu inflaciju, a sporiji rast privrede.
Fed će, prema riječima Pauela, pričekati više ekonomskih podataka prije nego nešto preduzme s kamatnim stopama.
Zbog toga su splasnule špekulacije da će centralna banka uskoro smanjiti kamate, bez obzira na to što je Tramp ponovo pozvao Pauela da ih smanji i zaprijetio da će ga uskoro smijeniti.
Za razliku od Feda, Evropska centralna banka smanjila je ove sedmice, treći put ove godine, ključne kamatne stope 0,25 procentnih bodova kako bi podržala privredu u vrijeme nesigurnosti zbog carinskog rata.

Dolar oslabio treću sedmicu zaredom

Vrijednost dolara prema korpi valuta porasla je prošle sedmice, druge zaredom, jer bi američka centralna banka Fed mogla usporiti tempo smanjenja kamatnih stopa. 
 
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošle sedmice 1,6 odsto na 106,67 bodova, prenosi SEEbiz. 
 
Pritom je kurs eura prema dolaru pao 1,7 odsto na 1,0540 USD, blizu najnižeg nivoa u godini. 
 
Američka valuta je ojačala i prema japanskom jenu, 1,1 odsto, pa je njen kurs dostigao 154,3 JPY. Tokom sedmice dolarov indeks probio se, prvi put nakon godinu, i iznad nivoa od 107 bodova. 
 
To je posljedica poruke da bi Fed mogao usporiti tempo popuštanja monetarne politike. 
 
Naime, predsjednik Feda Džeroum Pauel kazao je na jednom skupu da ekonomija i dalje stabilno raste, da je tržište rada solidno, a da je inflacija i dalje iznad ciljanih dva odsto, pa da centralna banka može pažljivo razmatrati smanjivanje kamatnih stopa. 
 
- Ekonomija ne šalje nikakve signale da bi trebalo žuriti sa smanjenjem kamata - poručio je Pauel.

Dolar nastavio trend rasta

Dionice su se povukle u utorak jer su rastuće napetosti na Bliskom istoku izlile vodu na entuzijazam ulagača nakon snažnog tromjesečja. 
 
Dow Jones Industrial Average pao je 173,18 bodova ili 0,41 odsto na 42.156,97. S&amp;P 500 se povukao 0,93 odsto na 5.708,75, dok je Nasdaq Composite izgubio 1,53 odsto i završio na 17.910,36, prenosi SEEbiz. 
 
Sirova nafta West Texas Intermediate skočila je nakon što su Izraelske odbrambene snage rekle da Iran ispaljuje projektile na zemlju. CBOE indeks volatilnosti (VIX), poznat i kao mjerač straha na Wall Streetu, premašio je 20 na svojoj najvišoj tački dana, naglašavajući rastuću zabrinutost među trgovcima. 
 
Ali nafta se smirila na najvišim nivoima, a dionice su se pomakle s najnižih nivoa nakon napada Irana jer su se trgovci nadali da će šteta i naknadna osveta Izraela biti minimalne. 
 
Viši upravitelj portfelja u Globalt Investmentsu, Kit Bjukenen, rekao je da je strah od zaraze uvijek destabilizujući. 
 
- Osim, naravno, najvećeg uticaja na živote, tržišta primaju direktan udarac kada postoje sile koje gotovo obećavaju određeni nivo destabilizacije - kazao je Bjukenen. 
 
Više od tri od svakih pet dionica S&amp;P 500 bile su niže tokom sesije, naglašavajući široke probleme za tržište. Međutim, nazivi energetskih kompanija značajno su se razišli nakon izvještaja za Bliski istok, pri čemu je sektor S&amp;P 500 porastao više od dva odsto. 
 
Tehnička imena osjetila su najveći teret pada u utorak, objašnjavajući goleme gubitke Nasdaqa. Tesla, Nvidia i Apple završili su dan u padu. Međutim, Meta Platforms, matična kompanija Facebooka, suprotstavila se ovom trendu, objavljujući unutardnevni maksimum svih vremena. 
 
Dionice male kapitalizacije takođe su pretrpjele udarac, s Russell 2000 padom od 1,5 odsto. 
 
Trgovci su takođe pratili štrajk članova Međunarodnog udruženja dužobalnih radnika na istočnoj i obali Meksičkog zaliva. Iako potrošači možda neće odmah osjetiti pad, obustava bi mogla koštati američku privredu stotine miliona USD.

Pad indeksa zbog eskalacije na Bliskom istoku

Rast indeksa i skroman promet obilježili su na Montenegroberzi sedmicu u kojoj je objavljeno da je bruto domaći proizvod (BDP) Crne Gore u drugom kvartalu porastao 2,7 odsto. 
 
Pokazatelj vrijednosti deset najboljih kompanija na Montenegroberzi MNSE10 i MONEX ojačali su po 1,5 odsto na 1.022,24 poena, odnosno 15.427,96 bodova. 
 
Promet je iznosio 65,7 hiljada eura i bio je 18 odsto manji od prošlosedmičnog. 
 
Prema preliminarnim podacima Monstata, BDP Crne Gore porastao je u drugom kvartalu 2,7 odsto. BDP je u drugom kvartalu iznosio skoro 1,85 milijardi eura, dok je u istom periodu prošle godine bio 1,72 milijarde eura. 
 
Monstat je objavio i da je BDP Crne Gore u prošloj godini porastao 6,3 odsto. 
 
- BDP je u prošloj godini iznosio 6,96 milijardi eura, dok je u 2022. godini iznosio 5,92 milijarde eura - navodi se u saopštenju. 
 
Ove sedmice, najviše je ojačala akcija barske kompanije Absolute, 300 odsto na 1,2 eura. 
 
Poskupila je i dionica Izbora Bar 60 odsto na 0,4 centa i Plantaža 0,6 odsto na 15,5 centi. 
 
Dobijali su i Solana “Bajo Sekulić” 47 odsto na 2,5 EUR, Hipotekarna banka deset odsto na 6,5, Hotelska grupa Budvanska rivijera 1,4 odsto na 7,5 i Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) 0,7 odsto na 1,4 eura. 
 
Gubio je Montecargo 8,5 odsto na 23,8 centi i Elektroprivreda (EPCG) 2,4 odsto na 5,27 eura. 
 
Nepromijenjenu cijenu akcije zadržali su Veleprodaja 25 eura i Poliex Berane 14,7 centi.

Rast indeksa i skroman promet

Crnogorski reprezentativac Marko Perović danas je i zvanično postao član Atletiko Madrida.
On je u Madrid stigao iz Almerije, kao pozajmljen igrač, sa opcijom otkupa ugovora.
- Veoma sam srećan i uzbuđen što započinjem novo poglavlje u ovom sjajnom klubu - kazao je Perović za sajt Atletika.
Perović će u početku igrati za drugi tim "jorgandžija", koji se tamčiči u Trećoj ligi.
On je ove sezone igrao šest mečeva za Almeriju u La Ligi 2.
Dva meča odigrao je i u Kupu Kralja.
Za reprezentaciju Crne Gore odigrao je četiri meča.

Marko Perović i zvanično u Atletiku

Crnogorski košarkaš Petar Popović igraće do kraja sezone za Perspektivu Iliriju, nakon što je sporazumno raskinuo ugovor sa Igokeom.
Dvadesetdevetogodišnji bek u Iliriju dolazi sa ozbiljnim iskustvom regionalne košarke i jasnim profilom igrača koji može da donese stabilnost, prje svega u defanzivi.
Najveći dio karijere vezao je za KK Budućnost, gdje je igrao i kao bek, ali i kao plej pa čak i na poziciji trojke.
Sa "plavo-bijelima" je osvojio titulu ABA lige, bio jedan od igrača od zadatka tadašnjeg trenera Aleksandra Džikića.
Nosio je dresove FMP-a i Igokee.
Visina, iskustvo i izraženo razumijevanje igre razlozi su zbog kojih u Iliriji vjeruju da su dobili igrača koji može da napravi razliku u nastavku sezone i da donese dodatni kvalitet timu iz Ljubljane u njihovoj prermijernoj sezoni u ABA ligi.

Popović novi košarakaš Ilirije

Ne moraš mijenjati granice da bi promijenio državu! Politika tzv. „srpskog sveta“ u potpunoj je suprotnosti s evropskim vrijednostima, jer se ne može graditi politika na negiranju jedne nacije, jedne države i njenog identiteta - poručila je specijalna savjetnica ministra vanjskih poslova Hrvatske Vanda Babić Galić gostujući u emisiji Građanski ugao na Televiziji E.
Srbi u Crnoj Gori, kako je naglasila, imaju svoja prava i slobode, no istovremeno postoji i temeljna obveza svake manjine da djeluje u interesu države u kojoj živi.
- S politikama „srpskog sveta“ nije moguće ući u Evropsku uniju. U interesu je svima da Crna Gora, sa svojim vrijednostima i identitetom, takva kakva jeste, postane dio evropske porodice. Crna Gora pripada zapadnom svijetu - jasna je Babić Galić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLnjFrvuJvHY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Babić Galić: S politikama „srpskog sveta“ nije moguće ući u EU, Crna Gora pripada zapadnom svijetu

Zajednica opština Crne Gore (ZOCG) uputila je Parlamentu amandman na Predlog zakona o dopuni Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kako bi bila korigovana odredba važećeg zakonskog teksta kojom se propisuju koeficijenti za obračun zarada gradonačelnika i predsjednika opština, a koja je već osporena pred Ustavnim sudom.
Prema osporenoj odredbi, koeficijenti za zaradu gradonačelnika i predsjednika opštine propisani su u rasponu od 15,56 do 21,62, u zavisnosti od broja stanovnika u lokalnoj samoupravi. U Zajednici opština ocijenjeno je da rješenje koje utvrđuje različitu zaradu u zavisnosti od broja stanovnika, pri identičnim poslovima, ovlašćenjima i odgovornostima na najznačajnijim pozicijama u opštini, predstavlja grubu povredu ustavnog načela ravnopravnosti i jednakosti građana pred Ustavom i zakonom.
– Napominjemo da je predsjednik opštine inokosni izvršni organ koji ima iste nadležnosti u svakoj opštini bez obzira na broj stanovnika, kao i personalizovanu krivičnu, prekršajnu, materijalnu i svaku drugu odgovornost za obavljanje funkcije. Stoga je sporni koeficijent za obračun njegove zarade ne samo protivustavan, već i krajnje neobjektiviziran. Ovo iz razloga što je koeficijent predsjednika opštine do 10.000 stanovnika izjednačen sa koeficijentom člana Disciplinske komisije ili zamjenika šefa kabineta predsjednika Vlade, a koeficijent predsjednika opštine koja ima od 10.000 do 50.000 stanovnika (17,29) sa koeficijentom docenta na univerzitetu, uz napomenu da je ovaj koeficijent značajno manji od koeficijenta ljekara specijaliste ili sekretara DIK-a. Takođe, njegov koeficijent u opštini koja ima preko 100.000 stanovnika izjedanačen je sa koeficijentom naučnog savjetnika ili predsjednika Upravnog suda. U tu grupu spada i koeficijent gradonačelnika Glavnog grada koji čini trećinu Crne Gore – navodi se u obrazloženju amandmana.
Predlog Zajednice je da se uvede jedinstven koeficijent za obračun zarada gradonačelnika/predsjednika opštine nezavisno od broja stanovnika, u visini koeficijenata za obračun zarade ministara i poslanika.
– Ovo iz razloga što predsjednik opštine predlaže i izvršava lokalnu politiku u velikom broju različitih upravnih oblasti iz nadležnosti opštine, dok ministar vrši slične poslove u okviru ograničenog broja svojih resora. Iz ovog se može zaključiti da predsjednik opštine ima veći obim raznorodnih nadležnosti u odnosu na ministra, te je izjednačavanje njihovih koeficijenata opravdano – stoji u obrazloženju.
Budući da važećim zakonom nisu utvrđeni koeficijenti ostalih lokalnih funkcionera i visoko-rukovodnog kadra, već se određuju na opsnovu instrukcija Ministarstva finansija, ovim amandmanom su predloženi odgovarajući koeficijenti, čime se stvara pravna sigurnost, jer se isključuje primjena različitih instrukcija i mišljenja.
Amandman sadrži i odredbu po kojoj nadležni organ lokalne samouprave koja nije u mogućnosti da obezbijedi dovoljno sredstava za isplatu zarada u skladu sa zakonom, može da umanji koeficijente do 20 odsto.
Predlog zakona je na dnevnom redu sjednice Skupštine zakazane za 2. februar, a u dopisu koji je generalna sekretarka ZOCGMišela Manojlovićuputila predsjedniku ParlamentaAndriji Mandićuizražava se očekivanje da poslanici prepoznaju značaj ovog pitanja i u skladu sa svojim nadležnostima predlože amandman koji im je dostavljen.

Tag: indeks