Na zvaničnu inauguraciju pape Lava XIV u Vatikan će sjutra doći izaslanstva više od 150 zemalja, saopštila je danas Sveta stolica.
Predstavnici Italije, Perua i Sjedinjenih Država imaće mjesta u VIP loži, s obzirom na to da papa ima peruansko i američko državljanstvo, javljaju agencije.
Američku delegaciju predvodiće potpredsednik Džej Di Vens, a dolazak planira i državni sekretar Marko Rubio.
Dolazak na misu na Trgu svetog Petra potvrdili su njemački kancelar Fridrih Merc, italijanska premijerka Đorđa Meloni, kanadski premijer Mark Karni i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Inauguraciji će prisustvovati i crnogorski premijer Milojko Spajić.
Evharistijska proslava počeće sjutra u 10:00 časova po srednjoevropskom vremenu u bazilici i na Trgu Svetog Petra, čime će papa Lav XIV svečano početi svoju službu na čelu Rimokatoličke crkve.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Sjutra inauguracija pape Lava XIV

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović potvrdio je da će njegova inauguracija biti održana 18. februara, u Kancelariji predsjednika na Pantovčaku, prenosi Index.hr.
To je i krajnji rok za polaganje zakletve novog-starog predsjednika Republike, koji je s gotovo 75 odsto glasova uvjerljivo pobijedio na predsjedničkim izborima. Nakon razmišljanja i dilema, dodao je danas Milanović, odlučio se da inauguracija ipak bude ponovno u Kabinet predsjednika na Pantovčaku.
- Nisam bio 100 odsto siguran šta učiniti, kao što sam bio siguran prije pet godina. Iskreno govoreći, nijesam ni sebe uspio uvjeriti u temeljenost nekakve promjene odluke - rekao je, upitavši što bi sada radio na Markovu trgu ako prije pet godina nije bio tamo na inauguraciji za prvi mandat.
Rekao je i da ga puno ljudi zove sa željom da inauguracija bude negdje na javnom prostoru.
- Međutim, odluku sam donio prije pet godina i naprosto sam njome vezan. Smatram da su razlozi za nju isti kao što su bili prije pet godina. To je jedna ceremonija građanska, formalna, u kojoj ne slavimo kralja, papu, kardinala, ne znam što, nego građanski izabranog demokratskog predsjednika hrvatske moderne republike. Biće možda malo više ljudi i to je to - rekao je Milanović.
Na pitanje koga misli da pozove, odgovorio je da će to biti neki prijatelji i neki članovi obitelji koje nije zvao. 
- Osim majke i bratanice i najuže porodeice, nije bio niko (na prvoj inauguraciji) - kazao je on.
Stranih državnika neće biti jer je to, rekao je, “naša fešta”. Potvrdio je da će poslati pozivnicu i u vladu, a premijer je, kaže, odgovorio što je odgovorio i to je njegovo pravo: “Neće doći, neće doći!”
Upitan kako je to doživio, ponovio je da što se tiče čestitanja, nije ni on čestitao. 
- Nisam ja, taj koji nije čestitao, neko ko može prozivati nekoga zašto nije čestitao - rekao je Milanović.

Inauguracija Milanovića 18. februara, neće biti stranih državnika: To je naša fešta

Donald Tramp je juče položio zakletvu i stupio na poziciju predsjednika SAD-a, a nakon što je formalni dio inauguracije završen, održao je i svoj prvi govor u drugom mandatu na ovom mjestu.
Ono što je zanimljivo oko inauguralnog govora novog američkog predsjednika je što je najduži koji smo mogli čuti još od 1929. godine i inauguracije Herberta Huvera.
Naime, Tramp je tokom svog inauguralnog govora rekao čak 2.885 riječi, što je skoro dva puta više od svog prvog govora prije osam godina, kada je rekao 1.433 riječi.
Kako bi to stavili u kontekst, od Huvera do Trampa, odnosno u periodu od 96 godina, samo su Ronald Regan 1985. i Džo Bajden 2021. godine imali više od 2.500 riječi u svom inauguralnom govoru.
Apsolutni rekorder, koji vjerovatno nikada neće biti nadmašen u ovom pogledu, je Vilijam Henri Harison, čiji govor je 1841. godine imao čak 8.460 riječi. Drugo mjesto drži Vilijam Hauard Taft, koji je u svom prvom govoru 1909. godine imao "samo" 5.434 riječi.
Zanimljivo je vidjeti i koje riječi su se najviše ponavljale tokom Trampovog govora. Najpopularnija riječ bila je "Američki" (American, engl.) koja se mogla čuti 21 put, a po 20 puta je rekao "Amerika" i "nacija."
Zanimljivo je reći i da je Bajden, njegov prethodnik, u svom govoru prije četiri godine takođe ove tri riječi najviše koristio.
The New York Times je uradio komparaciju s bivšim predsjednicima, pa je tako Barak Obama u svom prvom govoru najviše koristio riječi "nacija", "Amerika" i "novi", dok su četiri godine kasnije najviše korišćene riječi bile "moramo", "vrijeme" i "ljudi."
Džorž V. Buš, Obamin prethodnik, je u svom prvom govoru najviše koristio riječi "nacija", "Amerika" i "građani", a u drugom su dominirale riječi "Ffreedom" i "liberty" (u prevodu obje znače sloboda), te riječ "Amerika."
Takođe je zanimljivo pogledati i govor prvog predsjednika SAD-a Džorža Vašingtona, gdje su dominirale riječi "vlada", "javno" i "građani." Njegov govor je imao 1.419 riječi.

Tramp održao najduži inauguralni govor u skoro 100 godina, najpopularnija riječ "američki"

Donald Tramp položio je zakletvu kao 47. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, otvarajući još jedan turbulentni četvorogodišnji mandat obećanjima da će pomjeriti granice izvršne vlasti, deportovati milione imigranata, osigurati odmazdu protiv svojih političkih neprijatelja i promijeniti ulogu SAD-a na svjetskoj sceni. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftrijumfalni-povratak-trampa-u-bijelu-kucu-nova-era-previranja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Na inauguraciju novoizabranog predsjednika došle su brojne zvanice iz svijeta biznisa i politike. <h2>Tok inauguracije pratite u nastavku:</h2> 18:18 - Tramp: Počinje zlatno doba Amerike Donald Tramp započeo je svoj predsjednički govor obraćajući se svojim prethodnicima i ostalim prisutnima na događaju, uključujući bivšu potpredsjednicu Kamalu Haris i bivšeg predsjednika Džoa Bajdena. - Zlatno doba Amerike počinje upravo sada. Od danas pa nadalje, naša zemlja će napredovati i biti poštovana - istakao je Tramp.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250120180140_b2224005736d9f8fc7ee3a82f052d3b09625ce7ce3a7bbe74dcfff989a20cf01.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250120180140_b2224005736d9f8fc7ee3a82f052d3b09625ce7ce3a7bbe74dcfff989a20cf01" data-rendition-name="original" width="1032" height="588" loading="lazy" alt="Donald Tramp"> <figcaption>Donald Tramp(Photo: FOX - stop kadar)</figcaption> </figure>  Kako je poručio, ameriku će staviti na prvo mjesto. - Vaga pravde će biti ponovno uravnotežena. Zlobna, nasilna i nepravedna instrumentalizacija Ministarstva pravosuđa i vlade će se završiti - izjavio je Tramp. Tramp je rekao i, kako je i ranije najavljeno, da će danas potpisati niz izvršnih odredbi. - Prvo proglasiću nacionalnu vanrednu situaciju na našoj južnoj granici - rekao je Tramp, što je dovelo do ovacije i aplauza u prostoriji. Dodao je i da će postati vojsku na granicu kako bi zaustavio priliv migranata. Najavio je da će i proglasiti narko kartele za strane terorističke organizacije, ali i da će vladina politika biti to da postoje samo dva roda: "muški i ženski." Izvršne naredbe su pismene naredbe koje predsjednik izdaje saveznoj vladi i koja ne zahtijeva odobrenje Kongresa. 18:03 - Tramp položio zakletvu Donald Tramp položio je zakletvu i postao 47. predsjednik Sjedinjenih Država. Zakletvu je vodio predsjednik Vrhovnog suda Džon Roberts. Džej di Vens položio je zakletvu koju je predvodio sudija Vrhovnog suda Bret Kavanauhg čime je postao novi američki potpredsjednik. Kako je ranije najavljeno, Tramp za zakletvu koristi Bibliju Abrahama Linkolna, istu onu koju je Linkoln koristio tokom svoje ceremonije polaganja zakletve 1861. godine. Uz to, Tramp koristi i svoju Bibliju. Obje je koristio za zakletvu 2017. godine. Vrhovni sudija Džon Roberts vodio je ceremoniju polaganja zakletve za Trampa. Tramp je zakletvu položio s lijevom rukom na Bibliji koju je držala njegova supruga Melanija, dok je desnu ruku podigao. Evo teksta zakletve: "Ja se svečano zaklinjem da ću vjerno obavljati dužnost predsjednika Sjedinjenih Američkih Država i da ću, koliko je u mojoj moći, očuvati, štititi i braniti Ustav Sjedinjenih Američkih Država. Tako mi Bog pomogao." 17:46 - Tramp stigao na zakletvu Uz aplauze i povike novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp stigao je u prostoriju zgrade Kongresa gdje će, uz potpredsjednika Džej Di Vensa položiti zakletvu. Nakon izbora 2020. godine, Tramp je postao prvi predsjednik SAD-a u posljednjih 150 godina koji je preskočio inauguraciju svog nasljednika. 17:42 - Letovi oko Vašingtona odgođeni zbog sigurnosnih mjera inauguracije Komercijalni letovi prema aerodromu najbližem ceremoniji inauguracije odgođeni su iz sigurnosnih razloga, navodi se u biltenu Savezne uprave za vazduhoplovstvo (FAA). Putnici na letovima prema aerodromu Reagan National u Arlingtonu, Virdžinija, nedaleko od Vašingtona, izjavili su za CNN da agenti Uprave za bezbjednost saobraćaja (TSA) na izlazima provjeravaju identifikacijske dokumente i sprovode dodatne sigurnosne preglede. FAA je navela da bi "aktivnosti na dan inauguracije" mogle "znatno da utiču na operacije" na aerodromu Reagan National. Od 11:15 sati po istočnom vremenu, letovi prema Reagan National (DCA) podliježu zadržavanju na tlu, a FAA je istaknula mogućnost potpunog zaustavljanja svih letova tokom dana, poznatog kao "ground stop". Prema najnovijim podacima FlightAwarea, 30 odsto svih letova prema DCA u četvrtak je odgođeno, dok je 20 odsto svih polazaka sa aerodroma kasnilo. 17:38 - Zašto se inauguracija održava 20. januara? Inauguracija američkog predsjednika kroz istoriju je simbol mirnog prenosa vlasti. U mnogim zemljama novoizabrani lider preuzima vlast u roku od nekoliko nedjelja ili, kao u slučaju Velike Britanije, čak i dan nakon izbora. U Sjedinjenim Državama, međutim, prođe oko dva i po mjeseca između izbora i inauguracije kako bi se novom predsjedniku dalo vremena da izabere novu administraciju, prenosi RSE. Inauguracija se od 1937. godine održava 20. januara nakon izbora prvog utorka u novembru. Međutim, prije ratifikacije 20. amandmana 1933. godine, većina inauguracija je upriličena 4. marta u podne. Naime, na taj dan 1789. je stupio na snagu Ustav SAD. 17:30 - Bivši predsjednici na inauguraciji Ceremoniji prisustvuju bivši predsjednici Džordž Buš sa prvom damom Laurom Buš, Barak Obama, te Bil Klinton sa suprugom, prvom damom i bivšom predsjedničkom kandidatkinjom Hilari Klinton. 17:15 - Stigao Bajden Američki predsjednik Džo Bajden stigao je u zgradu američkog Kongresa zajedno sa novoizabranim predsjednikom Donaldom Trampom. Predsjednička kolona vozila prošla je vašingtonskim ulicama uz velike mjere bezbjednosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250120170120_d1d331ceee7c2ebe322eed2ab903ee4b44e829238e3a3eddf8ad05e6561a9a87.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250120170120_d1d331ceee7c2ebe322eed2ab903ee4b44e829238e3a3eddf8ad05e6561a9a87" data-rendition-name="original" width="765" height="961" loading="lazy" alt="inauguracija"> <figcaption>Bajden i Tramp(Photo: EPA)</figcaption> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSkyNews%2Fstatus%2F1881333212930019392%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1881333212930019392%7Ctwgr%5E613206f295a37782c7f6b17549f8fb8a14470953%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tramp preuzeo dužnost i najavio: Vanredno stanje na južnoj granici, karteli će biti proglašeni za terorističke organizacije...

Sa 48 kilometara visoke zaštitne ograde, 25.000 policajaca i sigurnosnih kontrolnih punktova postavljenih za obradu stotina hiljada posjetilaca, Vašington se priprema za inauguraciju novoizabranog predsjednika Donalda Trampa sljedeće sedmice.
Polaganje zakletve u ponedjeljak 20. januara na stepenicama američkog Kapitola i parada do Bijele kuće uslijediće nakon vikenda na kojem će biti protesti Trampovih protivnika i stranaka i skupovi republikanskih pristalica. Predsjednička inauguracija Donalda Trampa trebalo bi da počne u podne po lokalnom vremenu.
Inauguracija stiže nakon dva pokušaja atentata na Trampa, te niza napada u Americi u kojima je u samo jednom ubijeno 14 osoba, a na desetine je povrijeđeno. Istog dana, aktivni vojnik američke vojske detonirao je Tesla Cybertruck ispred hotela Trampovog brenda u Las Vegasu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxHop_y9sEEE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
- Mi smo u okruženju veće opasnosti - rekao je glavni specijalni agent američke tajne službe Met Mekul na brifingu za novinare u ponedjeljak.
Sama inauguracija, kada Tramp formalno položi zakletvu s članovima Kongresa, Vrhovnog suda, njegovom budućom administracijom i desetinama hiljada drugih koji gledaju, održaće se na stepenicama Kapitola, okrenutim prema Vašingtonskom spomeniku.
To je isto mjesto gdje su 6. januara 2021. godine hiljade Trampovih pristalica razbile prozore, sukobili se s policijom i natjerali članove Kongresa da se boje po život u pokušaju da ponište Trampov izborni poraz od Džoa Bajdena.
Trampova suparnica na izborima 2024. godine, demokratska potpredsjednica Kamala Haris, priznala je svoj poraz 5. novembra, za razliku od Trampa koji i dalje tvrdi da je njegov gubitak rezultat prevare.
Zvaničnici bezbjednosnih službi rekli su da trenutno nemaju nikakve konkretne i koordinisane prijetnje uoči inauguracije niti na dan inauguracije.
Ono zbog čega su zabrinuti su tzv. vukovi samotnjaci, poput napadača iz Nju Orleansa ili dva slučaja iz prošle godine kada je, u jednom, muškarac uhapšen jer je pokušao da unese mačetu u Kapitol, a u drugom slučaju muškarac je uhapšen jer je pokušao da zapali vatru u blizini Kapitola.
FBI i Ministarstvo nacionalne sigurnosti u ponedjeljak su upozorili policiju širom zemlje na rizik od imitiranja napada sličnih u Nju Orleansu.
Veliki dio centra Vašingtona, koji se proteže oko tri kilometra od Bijele kuće do Kapitola, biće zatvoren za saobraćaj, a ulazne tačke su blokirane betonskim barijerama, kamionima za smeće i drugim teškim predmetima.
48 kilometara duga i dva metra visoka crna ograda, dizajnirana da se ne može popeti na nju, biće najduža ikada podignuta u Vašingtonu, rekli su zvaničnici.
Oko 7.800 vojnika Nacionalne garde i 4.000 oficira dovedenih iz drugih policijskih uprava širom zemlje pojačaće bezbjednost.
Dok su se neki stanovnici grada, u kojem je 90 odsto glasača glasalo za Haris protiv Trampa, spremali da odu na praznični vikend ili da ostanu kod kuće kako bi izbjegli zastoj, očekivalo se da će desetine hiljada ljudi doći u grad za proslave i proteste.
Oko 70 odsto od 34.500 hotelskih soba u Vašingtonu je rezervirano za noć inauguracije i prethodnu noć od prošle sedmice, prema podacima Smith Travel Researcha koje je prenijela Destination DC, zvanična turistička organizacija Vašingtona.
Popunjenost hotela bila je oko 95 odsto za Trampovu inauguraciju 2017. godine i oko 78 odsto za drugu inauguraciju bivšeg predsjednika Baraka Obame 2013. godine.
Trampovu inauguraciju 2017. obilježili su masovni protesti i kontraprotesti. Očekuje se da će daleko manja grupa od 25.000 ljudi učestvovati u maršu protiv Trampa u subotu, izjavila je u ponedjeljak šefica metropolitanske policije Pamela Smit.

1250x600

1084x550

Trampova inauguracija: 25.000 policajaca, 48 km visoke ograde i strah od "vukova samotnjaka"

Osnivač Amazona Džef Bezos planira da donira milion dolara za inauguraciju novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trampa, navodi se u medijskom izvještaju u četvrtak.
Bezos bi trebalo da posjeti Trampa u narednim danima, pridruživši se drugim tehnološkim liderima u izgradnji bližih veza s dolazećom administracijom, javio je SiEnEn (CNN).
Amazon je obećao donaciju od milion dolara u gotovini za inauguraciju i dodatni doprinos od milion dolara prenoseći događaj na televizijskoj mreži Amazon Video, navodi se u izvještaju.
Kompanija Meta Platforms juče je objavila da je donirala milion dolara fondu za inauguraciju novoizabranog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država.

Džef Bezos donira milion dolara za inauguraciju Trampa

Predsjednik SAD Džozef Bajden prisustvovaće ceremoniji inauguracije svog prethodnika i nasljednika na dužnosti Donalda Trampa 20. januara u Vašingtonu, saopštila je Bijela kuća, mada je Tramp odbio da ode na svečanost za Bajdena 2021.
- Predsjednik je obećao da će prisustvovati inauguraciji onoga ko pobedi na izborima. On i prva dama će poštovati to obećanje i prisustvovati inauguraciji Donalda Trampa - izjavio je novinarima Endrju Bejts, zamjenik portparola Bijele kuće tokom putovanja predsjedničkim avionom „Air Force One“.
Sjedinjene Države su 6. januara 2021. bile na ivici opšteg sukoba zbog napadom na Kapitol pristalica Trampa koji su pokušali da spriječe proglašenje pobjede Bajdena na izborima podstaknuti neosnovanim tvrdnjama Trampa da je bilo izborne prevare.
Četiri godine kasnije, Bajden svoje prisustvo na inauguraciji smatra „važnom demonstracijom posvećenosti poštovanju naših demokratskih vrijednosti ​​​​i poštovanju volje naroda, dok nastavljamo da obezbjeđujemo urednu i efikasnu tranziciju“, dodao je Endru Bejts.
Tokom predizborne kampanje, Bajden je više puta prikazivao Trampa kao opasnost za demokratiju, ali se obavezao da će tranzicija vlasti biti što lakša poslije pobjede tog republikanaca protiv potpredsjednice SAD Kamale Haris koja je na izborima 5. novembra bila kandidatkinja za šeficu države.
Dvojica predsjednika sastala su se nekoliko dana kasnije u Bijeloj kući na poziv Bajdena koji je Trampu čestitao pobjedu na izborima.

Bajden će prisustvovati ceremoniji inauguracije Trampa

U olupini broda koji se nasukao južno od grčkog ostrva Krit, pronađena su živa dva muškarca među 17 tijela, saopštila je grčka Obalska straža.
Obalska straža je dodala da je potraga u toku, ali da je jaki vjetrovi i nemirno more otežavaju.
Obalska straža je u subotu saopštila da je turski trgovački brod naišao na polupotopljeni čamac sa migrantima oko 66 kilometara jugozapadno od grada Jerapetre na jugu Krita.
Sedamnaest putnika na brodu, svi muškarci, već su bili mrtvi, a samo dvoje je preživjelo.
Preživjeli su transportovani do bolnice na Kritu, a tijela su prebačena u mrtvačnicu, kako bi se obavila autopsija.
Oni su Obalskoj straži rekli da su krenuli iz mjesta Tobruk u Libiji prvog decembra.

U olupini broda blizu Krita dva migranta pronađena živa

Službenici Uprave policije podnijeli su krivične prijave protiv kompanije "H" iz Podgorice i osnivača i izvršnog direktora ove firme B. V. (22), kao i pravnog lica "H.F.T.A.S" i izvršnog direktora H. M. L. (48) zbog sumnje da su izvršili krivično djelo utaja poreza i doprinosa u produženom trajanju, čime je izvršena šteta budžetu u iznosu od skoro 280.000 eura.
Kako su precizirali u saopštenju, B. V. je, kako se sumnja, postupajući u svojstvu izvršnog direktora i osnivača firme "H" kontinuirano od marta 2023. do septembra ove godine, iako je ostvarivao prihode, nije podnosio PDV prijave nadležnom organu Poreske uprave.
- On je tokom 2023, 2024. i 2025. trošio novac sa računa osumnjičenog pravnog lica u lične svrhe putem platne kartice na POS terminalima i podizao gotovinu na ATM aparatima, sa ciljem izbjegavanja plaćanja poreskih obaveza, a čime je po osnovu neprijavljenog PDV-a i utajenog poreza na dohodak fizičkih lica pribavio protivpravnu imovinsku korist u iznosu od 188.452 eura - precizirano je u saopštenju.
H. M. L, državljanin Egipta, tereti se da je postupajući u ime osumnjičenog pravnog lica "H.F.T.A.S" tokom 2021, 2022, 2023, 2024. i 2025. godine, sa ciljem izbjegavanja poreskih dažbina, podizao novac u gotovini sa računa bez adekvatne poslovne dokumentacije. On je od septembra 2022. do oktobra ove godine izdavao i fiskalne račune za koje nije predavao mjesečne PDV prijave Poreskoj upravi Crne Gore. Time je po osnovu utajenog poreza na dohodak fizičkih lica i neprijavljenog PDV-a pribavio protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 89.528 eura - istakli su iz Uprave policije.
Ukupna materijalna šteta koja je pričinjena budžetu Crne Gore iznosi 277.981 eura.
- Službenici Sektora za borbu protiv kriminala, u okviru nacionalne operacije dugoročnog karaktera pod kodnim nazivom „Evazija“, nastavljaju sa intenziviranim i ciljanim aktivnostima usmjerenim na identifikovanje i procesuiranje odgovornih osoba iz privrednog sektora čije nezakonite radnje ozbiljno ugrožavaju ekonomski sistem države - navodi se u saopštenju.
Zahvaljujući snažnoj saradnji i koordinaciji sa nadležnim institucijama, preduzimaju se konkretni i odlučni koraci radi zaštite finansijskih interesa građana i stabilnosti budžeta Crne Gore.
- Akcija „Evazija“ predstavlja jasnu i sistematsku reakciju države na poreske i finansijske zloupotrebe, sa ciljem unapređenja odgovornosti, zakonitosti i finansijske discipline u svim oblastima privrednog poslovanja - kazali su iz Uprave policije.

Dvije firme i njihovi direktori osumnjičeni da su utajili skoro 280.000 eura poreza

U Crnoj Gori je, prema podacima Centralne banke (CBCG), na kraju novembra u blokadi bilo 21,18 hiljada preduzeća i preduzetnika, 0,1 odsto više nego na kraju oktobra.
Ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi je 1,57 milijardi EUR, što je 0,98 odsto više nego u oktobru.
Koncentracija duga je, kako je saopšteno iz CBCG, relativno velika, tako da deset najvećih dužnika, odnosno 0,05 odsto ukupno evidentiranih, učestvuje sa 36,49 odsto u ukupnom iznosu blokade. Njima je blokirano 573,43 miliona EUR.
Kako se navodi, 55,22 odsto ukupnog iznosa blokade ili 867,63 miliona EUR, otpada na 50 najvećih dužnika, koji čine 0,24 odsto svih evidentiranih.
U neprekidnoj blokadi do jedne godine bilo je 1,25 hiljada dužnika čija je blokada iznosila 36,9 miliona EUR, što je 2,35 odsto ukupnog iznosa blokade.
Duže od godinu u blokadi je 19,93 hiljade kompanija ili preduzetnika, kojima je blokirano 1,53 milijarde EUR.

U blokadi 21,18 hiljada preduzeća

Poljska vlada odobrila je nacrt budžeta za narednu godinu kojim se izdaci za odbranu povećavaju na 4,8 odsto odsto BDP-a, što je znatno više nego kod većine članica NATO-a.
- Živimo u najopasnijim vremenima od kraja Drugog svjetskog rata. Svako od nas mora imati vještine, znanje i praktične sposobnosti da se nosi s krizom- rekao je poljski ministar odbrane Vladislav Kosinjak-Kamiš, predstavljajući program osmišljen da poveća otpornost civila i do 2027. obuči 400.000 građana. Program je dobrovoljan i otvoren za sve – od školaraca do penzionera, a uključuje obilazak skloništa, upotrebu plinskih maski i vježbe paljenja vatre.
Poljska je, zbog svog geografskog položaja u središtu Evrope, posebno ranjiva na napade. Invazija Ukrajine 2022. i ovogodišnji incidenti povezani s ruskim obavještajcima, uključujući uništenje željezničke pruge, dodatno su povećali uzbunu u zemlji.
&nbsp;- Mirna vremena su nažalost prošla. Čitam novine i analize obavještajnih zajednica koje govore da u narednih nekoliko godina možemo očekivati potpunu invaziju. Nadam se da neće- rekao je brigadni general Roman Brudlo, zapovjednik 9. oklopne konjičke brigade.
Kapetan Karol Frankovski, koji radi u komunikacijama brigade, opisao je iskustvo s NATO-ovih vježbi u Njemačkoj, simulirajući hibridni napad i koordinaciju s lokalnim stanovništvom. Jedna od ruskih hibridnih taktika, navode vojni zvaničnici, jeste podsticanje ilegalnih migracija na granicama. Brigade pomažu graničarima u otkrivanju osoba koje pokušavaju ući u Poljsku iz Bjelorusije, uključujući i slučajeve potencijalnih špijuna.
Vlada planira izgradnju novog „istočnog štita“ duž cijele granice s Bjelorusijom i Kalinjingradom, uključujući rovove, utvrde i GPS tornjeve za zaštitu od dronova. Novi objekti moraju imati i skloništa od bombi, dok se stara skloništa obnavljaju.
U gradiću Goldap, blizu granice s Kalinjingradom, mještani kažu da su mirni uprkos prijetnji Rusije.
- Strateški nas neće ciljati. Zaštićeni smo jer smo u NATO-u i ne vjerujem da bi nas napali iznenada kao Ukrajinu- navodi 15-godišnjakinja koja planira vojnu karijeru.

Poljska jača odbranu: U planu uvećanje vojnog budžeta i izgradnja ''istočnog štita'' duž granice sa Bejlorusijom i Kalinjingradom

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

05.12.
19:15h
Lakše je dovesti mozak u stanje u kojem je upleten u zabludu, nego da dovedeš isti mozak, da ga napadnu poluistine, a tek neistine.
Najteže je, iako možda danas u CG najisplativije - svjesno ga filovati namjernom zluradošću i zlom namjernom, zarad profita.
Koji nije izražen u novcu.
A može drugome zlo da nanese.
Tada je mozak opasniji od bombe.
Šta hoću da kažem.
Moj komšija i dobar poznanik (hm, ne znam ima li lošeg poznanika) Milan Knežević, napada SDT, VDT, sudiju Mugošu, zbog ukidanja pritvora Ranku Uboviću.
Dakle, zna da je tamo trebao da ostane.
Iako ne zna. I zna - da ne zna.
Ali mu žao što tamo ne trune.
A to nije po zetski.
Kada je tako, ja predlažem jedno. Da se donese zakon. Ili neki podzakonski akt. Recimo, uredba.
Koja će da normira kako se osloboditi Ranka Ubovića.
I još nekih.
Da ih nema.
Kako naredi Boris B. koji nije iz Zete, već iz Grbavaca, koji su vazda bili Zeta.
Tu bi pisalo:
Da se Ranko Ubović može uloviti "bez štete" i krivolova.
U vršu.
Parangalom.
Dinamitom. Iz čamca ili obale.
Strujom - dok si u čunu.
Ošćima - ako je plitka voda.
Lovačkom puškom ( krupna sačma) ako se zatekne u šumi.
Šleperom u njega, ako je na cesti.
Ribolovci, lovci i vozači neće odgovarati krivično.
Naprotiv.
Biće gosti raznih medija, portala, primiće ih u članstvo bilo koje partija (ne znam hoće li Bošnjaci) koja vrši vlast.
I nema nervoze. Ničije duševne patnje, ni političara, novinara, analitičara.
Inih vrana.
I tićadi od vrana.
P.S: Nije po zetski pljuvati Suzanu kad hoće da te zatvori, pa pljuvati SDT koji hoće isto, a onda istu ženu i isti SDT pljuvati što nekoga drugoga, iz tebi nepoznatog razloga - pusti na slobodu.
Uostalom, kada se moj komšija obrati iz Skupštine "poštovani građani i vi u ZIKS-u", morao bi da doda "i vi u ZIKS-u, osim Ranka i ostalih".
Što bi bio dugačak uvod i oduzimao bi poslaničko vrijeme.
Milan zna da nikada nijesam reagovao kada se godinama poštapao sa S.Č.
Sad moram.
Vrši pritisak na SDT da neke hapsi. Na isti onaj SDT koji psuje zato što hoće njega da uhapsi. Nije po zetski.

Tag: inauguracija