<p>Neophodno je dodatno razmotriti izmjene i dopune zakonske regulative Nacrta zakona o igrama na sreću, kako bi se osigurala pravna sigurnost i ekonomska održivost priređivača igara na sreću, s obzirom na to da je javna rasprava o predmetnom tekstu zakona organizovana netransparentno i u kratkom periodu, bez konsultacija sa preduzećima koja se bave tom specifičnom privrednom djelatnošću.&nbsp;</p>
<p>Ovo je poručeno na sjednici Grupacije priređivača igara na sreću Privredne komore održanoj 4. novembra, koju je vodila zamjenica predsjednika Grupacije <b>Marijana Zec</b>.</p>
<p>Tokom sjednice su, zajedno sa predstavnicamama Uprave igara na sreću <b>Milenom Đuričić</b> i <b>Natašom Mijatović</b>, kako se navodi u saopštenju Privredne komore, razmotrene sve odredbe Nacrta zakona kako bi se zajednički došlo do održivih rješenja koja će zadovoljiti interese svih strana, a posebno zaštitu maloljetnika i očuvanje javnog interesa.</p>
<p>Zec je istakla da će novi zakon izazvati ozbiljne negativne posljedice kako za državu, tako i za industriju igara na sreću. Smatra da je posebno zabrinjavajuće to što nije prethodno sprovedena analiza uticaja na stabilnost tržišta igara na sreću, kao ni na naplatu varijabilnih naknada koje država ostvaruje.</p>
<p>Đuričić je istakla da je zakonodavni proces otvoren i transparentan, te da je glavni cilj ažurirati i prilagoditi regulativu kako bi se omogućio bolji rad sektora. Ona je takođe apostrofirala kompleksnost implementacije novog informacionog sistema, koji je ključan za rad svih koncesionara.&nbsp;</p>
<p>-Mi, kao Uprava igara na sreću, imamo obavezu da budemo podrška poslovanju, a ne prepreka, naravno unutar okvira zakona – kazala je ona, istakavši važnost koordinacionog tijela koje bi trebalo uskoro da se sastane i nastavi dalji rad na zakonodavnom okviru.</p>
<p>S obzirom na značaj članova zakona, posebno člana 3a, Đuričić je upozorila na potrebu za preciznijim definicijama i tumačenjima koja će obezbijediti pravnu sigurnost.&nbsp;</p>
<p>– Iako je zakon star i neodređen, naš cilj je da ga prilagodimo aktuelnim potrebama tržišta i obezbjedimo zaštitu maloljetnika – istakla je ona, dodajući da se ova djelatnost želi osnažiti, ali na opštu dobrobit cjelokupnog društva.</p>
<p>Jedna od glavnih primjedbi priređivača odnosila se na član koji predviđa da se pravo priređivanja igara na sreću prenosi upravnim postupkom. Ova promjena predstavlja značajnu promjenu u odnosu na dosadašnji koncesioni model, čime se postavlja pitanje transparentnosti i jednakosti u procesu dodjele koncesija.</p>
<p>- Učesnici smatraju da je važno osigurati da se koncesije dodjeljuju pod jedinstvenim uslovima i da svi privrednici imaju jednake šanse. Takođe, prijedlog je da se član 106 izmijeni kako bi se osiguralo da koncesioni ugovori ostaju na snazi do njihovog isteka, omogućavajući privrednim društvima da usklade svoje poslovanje s novim zakonom. Takođe, naglašeno je da bi privredna društva mogla imati poteškoća u prikupljanju opsežne dokumentacije potrebne za odobrenje u predviđenom roku od 90 dana, te apeluju da se ovaj rok smanji - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Druga značajna primjedba odnosila se na član 4 Nacrta zakona, koji definiše način raspodjele prihoda od igara na sreću.&nbsp;</p>
<p>- Učesnici su ukazali na potrebu jasnog definisanja javnog interesa, koji uključuje socijalno-humanitarne potrebe, i naglasili da sredstva iz igara na sreću moraju biti raspoređena transparentno i efikasno. Smatraju da izostavljanje člana 15 postojećeg zakona, koji detaljno razrađuje kako se sredstva raspodjeljuju, može dovesti do nedostatka jasnoće i potencijalnih zloupotreba - rekli su iz Privredne komore.</p>
<p>U vezi sa definicijama u članu 6, Nacrta zakona učesnici su predložili doradu kako bi se osiguralo da su primjenjive na sve oblike priređivanja igara.&nbsp;</p>
<p>- Precizne definicije "igrača" i "stvarnog vlasnika" su od ključnog značaja kako bi se izbjegle pravne nejasnoće. Takođe, ukazano je na diskriminatornu odredbu u članu 16, koja se odnosi na ograničenja u oglašavanju, a koja ne bi trebala favorizovati jedan oblik priređivanja igara nad drugim, te smatraju da, priređivači igara na sreću koji nisu registrovani u Crnoj Gori, ne bi smjeli da imaju pravo oglašavanja - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Jedna od centralnih tema diskusije bio je i član 25, Nacrta zakona gdje je predloženo da se udaljenost objekata za igre na sreću od obrazovnih ustanova mjeri najkraćim pješačkim putem, a ne vazdušnom linijom.&nbsp;</p>
<p>- Osim toga, odredba iz člana 26, koja zahtijeva potvrdu od nadležnog organa za vođenje krivične evidencije za direktore i članove društava, predstavlja kršenje prezumpcije nevinosti. Učesnici su predložili skraćenje roka za rješavanje zahtjeva iz člana 27 sa 90 na 30 dana kako bi se osigurala efikasnost postupka. Takođe, sugestije su upućene i na odredbe člana 36 Nacrta zakona, koje se odnose na oporezivanje i određivanje osnovice za izračunavanje naknada, koje su neprimjenjive i dovode do duplog oporezivanja. Povećanje fiksne naknade po kladionici takođe je osporeno, a predloženo je da se smanji na 500 eura, uzimajući u obzir ekonomsku održivost i trenutno stanje na tržištu - naveli su iz Privredne komore.</p>
<p>Shodno navedenom, Grupacija priređivača igara predlaže da se produži rok trajanja javne rasprave po ovom pitanju, te još jednom razmotre svi ključni aspekti novog zakona, kako bi se izbjegle pravne nejasnoće i osigurala zaštita interesa svih učesnika na tržištu.</p>
<p>Đuričić je naglasila da, iako postoje brojni izazovi, Uprava igara na sreću ostaje otvorena za saradnju i spremna da razmatra sve predloge koji će doprinijeti unapređenju zakonskog okvira.&nbsp;</p>
<p>- Ova industrija se brzo mijenja, i zato je važno da se svi zajedno uključimo u proces izrade novih rješenja koja će biti na obostranu korist - poručila je ona.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Brojne sugestije privrednika na Nacrt zakona o igrama na sreću

<p>Crna Gora je od nagradnih i igara na sreću u prvih sedam mjeseci po osnovu koncesionih naknada zaradila oko 18 miliona eura, što je preko 80 odsto veći prihod nego u istom periodu prošle godine.

Direktor Uprave za igre na sreću Spasoje Papić kazao je za Radio Crne Gore da je država samo u julu prihodovala 3,2 miliona eura.

On je kazao da je ovo jako ozbiljan rezultat koji je potvrda ispravnih politika i mehanizama države u kontekstu stvaranja neophodnih preduslova za snažnije budžetske prihode od oblasti igara na sreću.

- Smatram da je potrebno dalje unapređivati ambijent za odgovoran rad priređivača igara na sreću, ali se tako na bazi objektivnih parametara u kontinuitetu snažiti segment naplate prihoda od ove oblasti, jer prostora za to svakako ima. Takođe sam i uvjeren da će se vrlo brzo stvoriti neophodni normativni preduslovi da ponovo dio tih sredstava bude usmjeren za razvoj oblasti od javnog interesa poput sporta, mladih, obrazovanja, socijalne zaštite i osoba sa invaliditetom - rekao je Papić.

On je ocijenio da je država svjesna potencijalnih opasnosti koje donose igre na sreću. Zato prihode od igara na sreću želi da usmjeri na opšte dobro zajednice.

Papić je naveo i da su u prethodnoj godini uključili veliki broj resora i formirali Vladino koordinaciono tijelo da bi se unaprijedila situacija u toj oblasti.

- U realizaciji treba da učestvuje dosta različitih aktera, ne samo vladine institucije, već i NVO sektor i sami priređivači. Uprava kao jedan od svojih ciljeva osim redovnog zakonskog djelovanja, ako i unapređenja nadzora koji je u toku planira da u saradnji sa drugim resornim organima širi svoje aktivnosti i kampanje koje informišu javnost o štetnosti kockanja i znakovima zavisnosti, tako da nas do nove godine očekuju nove aktivnosti u ovom pravcu koje su i uvrštene u naš polugodišnji plan - rekao je Papić.

On je naveo i da samo priređivači treba da promovišu odgovorno kockanje kroz jasne poruke i alate za samokontrolu, ali i mehanizme pomoći za one koji osjećaju da imaju problem sa kockanjem.

Papić je ukazao i na to da treba dalje unapređivati ambijent za odgovoran rad priređivača igara na sreću, ali i isto tako u kontinuitetu snažiti segment naplate prihoda, jer prostora, kako kaže, za to svakako ima.

On je ocijenio da će se kroz novi zakon o igrama na sreću značajno unaprijediti ambijent za funkcionisanje tog sistema.</p>

Od nagradnih i igara na sreću 18 miliona eura

<p>Premijer Milojko Spajić danas je saopštio da hotel u Donjoj Gorici nije kupljen od firme Čelebić za potrebe preuređenja u studentski dom.</p>
<p>- Govorili ste o tome da je kupljeno nešto? Nije kupljeno, mi taj objekat nismo kupili. Ni jedan euro iz državnog budžeta nije otišao za kupovinu bilo kog objekta - rekao je Spajić.</p>
<p>Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović saopštila je javnosti 26. septembra da je Vlada od kompanije Čelebić City kupila objekat u podgoričkom naselju Donja Gorica za potrebe novog studentskog doma, u kojem će biti smješteno najmanje 230 studenata.</p>
<p>Jakšić Stojanović je tada na konferenciji za novinare, kazala da je Vlada na sjednici usvojila informaciju Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija o kupovini objekta za smještaj studenata.</p>
<p>- Objekat za novi studentski dom kupljen je od kompanije Čelebić City Podgorica, koja je u postupku javne nabavke ponudila internat u naselju Donja Gorica, površine 4.204 kvadrata, sa 110 soba i minimum 230 ležajeva - rekla je tada Jakšić Stojanović.</p>
<p>Ona je kazala da je cijena objekta 6,3 miliona eura i da će u narednih deset do 15 dana on biti na raspolaganju za smještaj studenata.</p>
<p>Prema riječima Jakšić Stojanović, u okviru postojećeg objekta nalaze se kuhinja i trpezarija, ali se moraju uložiti dodatna sredstva kako bi to prilagodili potrebama studenata.</p>
<p>- Drugim riječima, u domu će postojati i menza, ali će nam trebati vremena da to prilagodimo. Imaćemo i prostorije namijenjene za druženje - dodala je Jakšić Stojanović.</p>
<p>Ministarka je takođe poručila da MPNI i Vlada neće stati na tome, navodeći da je od naredne godine planirana izgradnja novog studentskog doma, čime bi riješili problem smještajnih kapaciteta u Podgorici.</p>

Spajić: Nijesmo kupili objekat za studentski dom

<p>Gost 27. emisije „Ne pričam ti o tome“ večeras će biti Dimitrije Mićo Maksić - gitarista, kompozitor i tekstopisac nikšićke grupe “Osma sila” iz osamdesetih godina.&nbsp;</p>
<p>Učestvovali su na Subotičkom festivalu 1981, a zatim na dvodnevnom rock hepeningu na beogradskom „Hipodromu“ uz „Bijelo dugme“, „Film“, „Haustor“, Slađanu Milošević, „Divlje jagode“, „Atomsko sklonište“, a tehničari specijalnih gostiju – grupe „Iron Maiden“ pobrinuli su se oko gitara i bubnjeva nikšićkih muzičara.</p>
<p>Bili su jedna od predgrupa na koncertu „Bijelog dugmeta“ na Beogradskom sajmu aprila 1983. godine, predgrupa „Riblje čorbe“ i „Divljim jagodama“ na turneji po Crnoj Gori. Pod promijenjenim imenom „Leonardo“, nastupali na Opatijskom festivalu 1985. godine. Iako su snimili desetak profesionalnih snimaka u studijima u Beogradu, nikad nisu izdali album. "Osma sila“ se ponovo okupila 2019. i upravo u studiju dovršavaju rad na starim i novim snimcima, najavljujući album nakon toliko godina. Urednik i voditelj Željko Milović.</p>
<p>Emisiju Ne pričam ti o tome možete pogledati večeras u 22h.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Do5F8hf3Tt5s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Dimitrije Mićo Maksić večeras u 22 sata u emisiji „Ne pričam ti o tome“

<p>Na filmu je 95 posto tima činio domaći kadar, a to je ono na čemu treba insistirati i investirati u domaći kadar. Kvalitet regiona treba da se postigne, ali on se postiže kroz rad, kroz praktične i vježbe, i na kraju malo veće projekte - kazao je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, reditelj Senad Šahmanović.</p>
<p>Svečana premijera filma Pontonovo srce, reditelja Seada Šahmanovića, zakazana je za utorak, 26. novembra u Podgorici.</p>
<p>Da bi se razbila sumorna stvarnost, i odmakli se od tema koje opterećuju, kaže Šahmanović, potrebno je posvetiti se malim momentima i uživati, kako kaže, u svakodnevnim rutinama.</p>
<p>,, Pontonovo srce je romantična komedija, ima elemente drame, kao i svakodnevni život, znači neki usponi i padovi, što mi proživljavamo kroz svakodnevnu komunikaciju i svakodnevne naše želje, šta želimo da promijenimo, da učinimo nešto lijepo za nekoga, da život krene pravim tokom. Što bi rekao jedan od najvećih reditelja u istoriji &nbsp;Hičkok, to je zapravo život iz koga su isječeni dosadni dijelovi” - rekao je Šahmanović.</p>
<p>Izazov je preći sa ozbiljnih tema na romantičnu komediju, prisjeća se Šahmanović, jer je to želja svih koji rade kao glumci, reditelji, i mnogi drugi kreativni pozivi, kako navodi,koji su vezani za stvaranje filma, da se, kako kaže, oprobaju u različitim žanrovima.&nbsp;</p>
<p>,, Svako želi da se potvrdi i da se iskaže u različitim žanrovima. Meni je bilo ovo jedno lijepo iskustvo! Svakako, bilo je izazova dosta i sve te stvari, mi vrlo često na setu kažemo, dobre stvari pamtimo a loše zaboravljamo i dobre stvari i ostaju iza nas. To je bio izazov, ali bilo je i uživanje, nekako ste rastećeni, samo ste posvećeni kreaciji, nemate taj grču grdima, kao što je bio prethodni moj film, kada kontrolišete te duboke emocije, esenciju i suštinu fima i sa manje riječi pričati o velikim temama nije jednostavno, onda to, i tokom montaže i svega, malo vas troši. Ovo nije bilo lišeno emocija, ali &nbsp;na neki drugi način” - istakao je Šahmanović.</p>
<p>Teško je zadovoljiti sve ukuse i kriterijume publike, cijeni Šahmanović, jer je publika sa ovih prostora, kako kaže, malo zahtjevnija, ali kad je nešto dobro onda se, ističe on, izmame i osmjesi i ljudi se opuste.</p>
<p>,, Politika je tu, u svim našim porama, jednostavno ne možemo pobjeći od nje. To je, kako se probudimo, uglavnom, na stanicama su vijesti šta se događa, hoće li biti ovoga, neće li biti onoga, hoće li se usvojiti ovo ili ono…To je kao da živimo paralelnu realnost. Jednostavno, ne možete se probuditi a da ne otvorite novine, društvene mreže, šta god, upalite televiziju, i nekako je vrlo tih malih stvari, takozvanih, koje čine život. Mi stalno govorimo o kulturi, o sportu, o svim stvarima koje čine život ljepšim, &nbsp;i ljudi koji se bave tim poslovima, koji &nbsp;dobar dio sebe posvećuju i za opšte dobro, i za svoje dobro, da prezentuju i grad, i zemlju u svijetu. Posvećuje se pažnja tome, ali to je sve instant “ naglasio je Šahmanović.</p>
<p>Inostrana koprodukcija je važna, poručuje Šahmanović, jer je to zajedničko tržište bivše zemlje, ali i pored tih gostujućih, ističe on, afirmisanih ljudi, na filmu Pontonovo srce je bilo mnogo, kako kaže naših ljudi, koji krče svoj put ka karijeri filmskoj.</p>
<p>,, Ono na šta sam posebno ponosan, imali smo jednog, ili eventualno dvojicu, gostujućih glumaca, a da je bilo preko trideset, što mladih i što iskusnih, i da je 95 posto kreativnog tima, i uopšte tima koji je realizovao ovaj projekat, domaći kadar. I to je nešto što je mnogo važno i nešto što treba svi da insistiramo, &nbsp;da investiramo u domaće kadrove. Da mi pravimo naše, jer tu postoji dosta kvaliteta. Treba stvarno biti uvijek objektivan, nije to taj kvalitet regiona, treba da se postigne, ali on se postiže kroz rad, kroz praktične i vježbe, i na kraju malo veće projekte. Ljudi stiču iskustvo, i znanje, i samopouzdanje, jer ako toga nema, ako nije dobio priliku, znate i u sportu, i u fudbalu, onaj igrač koji ne igra, koji se pojavi 5 minuta, je izgubio samopouzdanje…Treba dati ljudima priliku i da pogriješe, i da ne budu možda najbolji na tom svijetu, ali će tokom rada, tokom procesa, tokom stvaranja, razviti i samopouzdanje, &nbsp;i iskustvo, &nbsp;i čuti neke lijepe riječi od starijih kolega” - zaključio je Šahmanović.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</b></p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsNVh0fIQfV8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Šahmanović: Život iz koga su isječeni dosadni dijelovi

<p>Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Andrija Nikolić </b>odgovorio je na navode lidera Demokratske narodne partije (DNP) <b>Milana Kneževića</b> slučaju o pokušaju terorizma 2016. godine u kojem su se među optuženima našli on i predsjednik Skupštine <b>Andrija Mandić</b>, poručujući mu da pokušava da nastavi sa političkim pritiskom na pravosuđe.&nbsp;</p>
<p>- Kazali ste da je <b>Zoran Pažin</b> vršio određene pritiske na neke advokate, pominjete advokata koji danas, gle čuda, zastupa <b>Duška Kneževića</b> - jednako kao što su Vas u procesu pokušaja terorizma zastupali neki od onih koiji su branili optužene u akciji „Sablja“. To što vi pokušavate da nastavite sa političkim pritiskom na pravosuđe je ključna odlika onoga o čemu je govorio <b>Milojko Spajić </b>– istakao je Nikolić.</p>
<p>On je podsjetio da je Knežević najavio da će vrhovnog državnog tužioca glasati tek onda kad čuje kakav odnos ima prema slučaju pokušaja terorizma.&nbsp;</p>
<p>- To je vaš odnos prema vladavini prava i neka građni sude o tome – podvukao je Nikolić.</p>
<h2>Spajićeva amnezija</h2>
<p>Nakon što je premijer Milojko Spajić izjavio da se <a href="https://etv.me/politika/spajic-od-europola-smo-dobili-podatke-ko-je-iz-policije-saradivao-sa-kriminalnim-sluzbama">saosjeća sa Kneževićem i ostalima iz koalicije Za budućnost Crne Gore u periodu kada su bili opozicija</a>, Nikolić je poručio da je razlika između bivše i aktuelne opozicije to što je ona danas konstruktivna.</p>
<p>- Prvo gospodine Spajiću, kad kažete da je drastična razlika između statusa bivše opozicije do 2020. i nakon toga: moram da Vas podsjetim na osnovnu razliku: Vi danas imate konstruktivnu opoziciju. Do 2020. opozicija većinski nije bila konstruktivna - pola te opozicije je provela mandat u bojkotu, a druga polovina je učestvovala u radu parlamenta i unijela atmosferu ulice u rad zakonodavnog doma. Treba li da vas podsjetim da su u susret izborima 2016. godine, prije slučaja pokušaja terorizma, opozicioni prvaci organizovali blokadu grada i parlamenta zbog činjenice da crna gora treba da postane članica NATO? Zaboravili ste to vjerovatno i to me ne čudi jer danas činite koalicini savez sa njima. I neka građani sude o vašoj amneziji. Ona je posljedica Vaše potrebe da po svaku cijenu ostanete u fotelji predsjednika Vlade - podvukao je Nikolić, a nakon što je Spajić kazao da se saosjeća sa liderom DNP-a Milanom Kneževićem i ostalima iz ZBCG u periodu kada su bili opozicija.</p>
<p>Nejednak status današnje opozicije je, kaže, jer danas postoje dvostruki aršini u radu SDT-a prema ubjeđenju opozicije.&nbsp;</p>
<p>- Ne postupa se jednako u slučajevima kad se targetiraju ljudi koji su dio bivšeg sistema ili pripadaju opoziicji, u odnosu na ljude koji su vezani za današnji sistem. Treba li da idemo od nalaza budžetske inspekcije, skidanja imuniteta određenim poslanicima... Kad govorite na ove teme morate se držati argumenata. U neslobodnim sistemima opozicija ne može da smijeni vlast na izborima. Ovdje je vlast 2020. godine smijenjena na izborima - a 30 godina ste bili u opoziciji jer nijeste bili dovoljno sposobni da budete vlast. I rezultati svih izbora nakon 2020. potvrđuju tu tezu - poručio je Nikolić.</p>

Nikolić Kneževiću: Pokušavate da nastavite sa političkim pritiskom na pravosuđe, tako ste i najavili da ćete VDT-a glasati nakon što čujete njegov stav o slučaju pokušaja terorizma

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>