Grupacija priređivača igara na sreću pri Privrednoj komori Crne Gore predstavila je Program rada za period 2025–2026, koji, kako je saopšteno, predstavlja strateški iskorak u unapređenju rada sektora igara na sreću.
Potpredsjednik Grupacije Miloš Lalević istakao je da usvajanje Programa označava početak snažnijeg institucionalnog pristupa zasnovanog na dijalogu, transparentnosti i profesionalnim standardima.
– Sektor igara na sreću jedan je od najstrože regulisanih u Crnoj Gori. Naš prioritet je jačanje partnerstva sa Ministarstvom finansija, Upravom za igre na sreću, Poreskom upravom, Upravom policije, Centralnom bankom i drugim institucijama – poručio je Lalević, dodajući da se puni efekti zakonskog okvira mogu postići samo putem kontinuirane i stručne saradnje.
On je ukazao da crno tržište igara na sreću ostaje najveći izazov pred državom.
– Nelegalne online platforme, razvoj tehnologija i nedovoljno efikasni kontrolni mehanizmi omogućavaju procvat crnog tržišta, što predstavlja opasnost za javne finansije, bezbjednost korisnika i poštovanje zakona. Snažna institucionalna akcija je ključna – naglasio je Lalević.
Grupacija će, istakao je, nastaviti da promoviše standarde odgovornog priređivanja kroz saradnju sa civilnim sektorom, stručnim organizacijama i lokalnim samoupravama.
– Odgovorno priređivanje nije samo zakonska obaveza, već zajednički društveni interes – kazao je Lalević.
On je najavio i intenziviranje prekogranične saradnje, u cilju jačanja regulatorne transparentnosti i nadzora, te unapređenja borbe protiv nelegalnog tržišta.
– Jedinstven i profesionalan nastup industrije ključan je za efikasno zastupanje interesa legalnih priređivača i jačanje ugleda sektora – poručio je Lalević.
Zaključio je da Grupacija ostaje posvećena transparentnom i odgovornom poslovanju u skladu sa novim zakonskim okvirom.
– Bićemo konstruktivan partner institucijama i pouzdan sagovornik javnosti – zaključio je Lalević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Lalović: Novi program borba protiv crnog tržišta i jačanje partnerstva sa državom u fokusu

Nedavna presuda Vrhovnog suda Španije mogla bi imati dalekosežan uticaj na regulaciju oglašavanja igara na sreću u cijeloj Evropskoj uniji, ali i u zemljama kandidatima za članstvo, uključujući Crnu Goru. Španski sud poništio je odluku kojom je 2020. uvedena potpuna zabrana reklamiranja priređivača igara na sreću, ocjenjujući je kao neustavnu i protivnu osnovnim principima prava EU, saopšteno je iz Montenegro Bet-a.
Kako navode u saopštenju, presuda jasno naglašava da:
- Komercijalno oglašavanje spada pod slobodu izražavanja, te zabrana direktno narušava ovo pravo.
- Potpuna zabrana je prekomjerna i ne predstavlja proporcionalnu mjeru u odnosu na ciljeve zaštite građana.
- Zabrane narušavaju konkurenciju, jer ograničavaju fer tržišnu utakmicu, koja je jedan od temelja funkcionisanja EU.
Ova odluka, kako navode, &nbsp;nosi značajnu pravnu i političku poruku za sve države koje teže članstvu u EU. Crna Gora, kao kandidat, dužna je da svoje zakonodavstvo uskladi sa evropskim vrijednostima i praksom.&nbsp;
To, kako kažu, &nbsp;konkretno znači:
-Zabrane poput španske iz 2020. godine ne mogu biti model, jer su sada i formalno proglašene nespojivim sa pravom EU.
-Regulacija mora biti uravnotežena, usmjerena na zaštitu ranjivih grupa, ali bez kršenja prava na oglašavanje i slobodu pružanja usluga.
- Fokus treba biti na odgovornom oglašavanju i edukaciji, ne na opštoj zabrani.
Dodaju da Evropska unija jasno poručuje da zaštita potrošača i ranjivih grupa ne smije ići nauštrb osnovnih demokratskih prava, kao što su sloboda izražavanja, pravo na informisanje i fer tržišno takmičenje. Za Crnu Goru to znači obavezu da kreira regulatorni okvir koji istovremeno poštuje evropske standarde i štiti građane.
Posebno je važno istaći da ova presuda ima i širi značaj za medijsku zajednicu: potvrđuje da oglašavanje i komercijalne informacije predstavljaju sastavni dio prava na slobodno informisanje u demokratskom društvu.
- Ukoliko Crna Gora želi da bude dio evropske zajednice do 2028. godine, kako je zacrtano, mora pokazati spremnost da primjenjuje upravo ovakve pravne standarde – koji štite građane, ali ne guše tržište i osnovna ljudska prava- zaključuju u saopštenju.

1250x600

1084x550

Presuda iz Španije važna i za Crnu Goru – sloboda izražavanja ispred zabrana

Vlada Crne Gore je na današnjoj telefonskoj sjednici donijela Odluku o dodjeli koncesije za priređivanje posebnih igara na sreću u kazinima u kazinu ''Merit Royal Budva'', koji se nalazi u hotelu Splendid u Bečićima.
Ovim putem koncesionar je postao DOO ''NET MONTENEGRO'', privredno društvo iz Podgorice, koji je dobio pravo priređivanja posebnih igara na sreću u kazinu ''Merit Royal Budva'' kuglicama, kockama i kartama do 29 stolova (ruletm, island texas hold'em poker, trio poker, novo poker, ruski poker, bakara, major poker, blekdžek i slično) i do 250 automata za igra na sreću, na period od deset godina, navodi se u saopštenju Vlade.
- Koncesionar je dužan da uplati jednokratnu naknadu za dodjelu licence za priređivanje igara na sreću u kazinu u iznosu od 2.000.000,00 eura, do zaključenja ugovora o koncesiji. Koncesija je neprenosiva, a koncesionar je dužan da koncesionu naknadu za priređivanje igara na sreću u kazinu plaća na način i u rokovima utvrđenim Zakonom o igrama na sreću- zaključuje se u saopštenju.

Vlada dala pod koncesiju kazino u hotelu Splendid

Ukupni prihodi od igara na sreću i nagradnih igara u prva dva mjeseca dostigli su iznos od 5,89 miliona eura, što je 55,13 odsto više u poređenju sa istim periodom prošle godine, saopšteno je iz Uprava za igre na sreću.
- U navedenom periodu zabilježen je porast prihoda u segmentu priređivanja igara na sreću putem interneta i drugih telekomunikacionih sredstava 226,59 odsto, čiji je iznos 2,51 milion eura - navodi se u saopštenju.
Ukupni prihodi od kazinskih igara iznose 553,15 hiljada eura, pa je i taj segment ostvario rast od 31,93 odsto.
- Takođe, po osnovu priređivanja igara na sreću u automat klubovima prihodovano je 1,17 miliona eura, čime se i u tom dijelu bilježi povećanje od 13,86 odsto - rekli su iz Uprave.
Pored toga, ukupni prihodi od kladioničkih igara iznose 1,65 miliona eura, što predstavlja povećanje od 4,93 odsto.
- Ovaj trend rasta ostvaren je, prije svega, zahvaljujući unapređenju nadzora kroz implementaciju novog informacionog sistema koji doprinosi efikasnijoj kontroli i suzbijanju sivog tržišta u oblasti igara na sreću - navodi se u saopštenju.
Uprava za igre na sreću svojim djelovanjem, kako su rekli, potvrđuje kontinuitet kvalitetnog rada, što se, pored ostalog, ogleda i kroz konstantan rast prihoda.
- Rad Uprave je u potpunosti usklađen sa zacrtanim ciljevima Vlade i Ministarstva finansija, naročito u pogledu stabilnog jačanja budžetskih prihoda - zaključuje se u saopštenju.

Prihodi od igara na sreću 5,89 miliona eura

Neophodno je dodatno razmotriti izmjene i dopune zakonske regulative Nacrta zakona o igrama na sreću, kako bi se osigurala pravna sigurnost i ekonomska održivost priređivača igara na sreću, s obzirom na to da je javna rasprava o predmetnom tekstu zakona organizovana netransparentno i u kratkom periodu, bez konsultacija sa preduzećima koja se bave tom specifičnom privrednom djelatnošću.&nbsp;
Ovo je poručeno na sjednici Grupacije priređivača igara na sreću Privredne komore održanoj 4. novembra, koju je vodila zamjenica predsjednika Grupacije Marijana Zec.
Tokom sjednice su, zajedno sa predstavnicamama Uprave igara na sreću Milenom Đuričić i Natašom Mijatović, kako se navodi u saopštenju Privredne komore, razmotrene sve odredbe Nacrta zakona kako bi se zajednički došlo do održivih rješenja koja će zadovoljiti interese svih strana, a posebno zaštitu maloljetnika i očuvanje javnog interesa.
Zec je istakla da će novi zakon izazvati ozbiljne negativne posljedice kako za državu, tako i za industriju igara na sreću. Smatra da je posebno zabrinjavajuće to što nije prethodno sprovedena analiza uticaja na stabilnost tržišta igara na sreću, kao ni na naplatu varijabilnih naknada koje država ostvaruje.
Đuričić je istakla da je zakonodavni proces otvoren i transparentan, te da je glavni cilj ažurirati i prilagoditi regulativu kako bi se omogućio bolji rad sektora. Ona je takođe apostrofirala kompleksnost implementacije novog informacionog sistema, koji je ključan za rad svih koncesionara.&nbsp;
-Mi, kao Uprava igara na sreću, imamo obavezu da budemo podrška poslovanju, a ne prepreka, naravno unutar okvira zakona – kazala je ona, istakavši važnost koordinacionog tijela koje bi trebalo uskoro da se sastane i nastavi dalji rad na zakonodavnom okviru.
S obzirom na značaj članova zakona, posebno člana 3a, Đuričić je upozorila na potrebu za preciznijim definicijama i tumačenjima koja će obezbijediti pravnu sigurnost.&nbsp;
– Iako je zakon star i neodređen, naš cilj je da ga prilagodimo aktuelnim potrebama tržišta i obezbjedimo zaštitu maloljetnika – istakla je ona, dodajući da se ova djelatnost želi osnažiti, ali na opštu dobrobit cjelokupnog društva.
Jedna od glavnih primjedbi priređivača odnosila se na član koji predviđa da se pravo priređivanja igara na sreću prenosi upravnim postupkom. Ova promjena predstavlja značajnu promjenu u odnosu na dosadašnji koncesioni model, čime se postavlja pitanje transparentnosti i jednakosti u procesu dodjele koncesija.
- Učesnici smatraju da je važno osigurati da se koncesije dodjeljuju pod jedinstvenim uslovima i da svi privrednici imaju jednake šanse. Takođe, prijedlog je da se član 106 izmijeni kako bi se osiguralo da koncesioni ugovori ostaju na snazi do njihovog isteka, omogućavajući privrednim društvima da usklade svoje poslovanje s novim zakonom. Takođe, naglašeno je da bi privredna društva mogla imati poteškoća u prikupljanju opsežne dokumentacije potrebne za odobrenje u predviđenom roku od 90 dana, te apeluju da se ovaj rok smanji - navodi se u saopštenju.
Druga značajna primjedba odnosila se na član 4 Nacrta zakona, koji definiše način raspodjele prihoda od igara na sreću.&nbsp;
- Učesnici su ukazali na potrebu jasnog definisanja javnog interesa, koji uključuje socijalno-humanitarne potrebe, i naglasili da sredstva iz igara na sreću moraju biti raspoređena transparentno i efikasno. Smatraju da izostavljanje člana 15 postojećeg zakona, koji detaljno razrađuje kako se sredstva raspodjeljuju, može dovesti do nedostatka jasnoće i potencijalnih zloupotreba - rekli su iz Privredne komore.
U vezi sa definicijama u članu 6, Nacrta zakona učesnici su predložili doradu kako bi se osiguralo da su primjenjive na sve oblike priređivanja igara.&nbsp;
- Precizne definicije "igrača" i "stvarnog vlasnika" su od ključnog značaja kako bi se izbjegle pravne nejasnoće. Takođe, ukazano je na diskriminatornu odredbu u članu 16, koja se odnosi na ograničenja u oglašavanju, a koja ne bi trebala favorizovati jedan oblik priređivanja igara nad drugim, te smatraju da, priređivači igara na sreću koji nisu registrovani u Crnoj Gori, ne bi smjeli da imaju pravo oglašavanja - navodi se u saopštenju.
Jedna od centralnih tema diskusije bio je i član 25, Nacrta zakona gdje je predloženo da se udaljenost objekata za igre na sreću od obrazovnih ustanova mjeri najkraćim pješačkim putem, a ne vazdušnom linijom.&nbsp;
- Osim toga, odredba iz člana 26, koja zahtijeva potvrdu od nadležnog organa za vođenje krivične evidencije za direktore i članove društava, predstavlja kršenje prezumpcije nevinosti. Učesnici su predložili skraćenje roka za rješavanje zahtjeva iz člana 27 sa 90 na 30 dana kako bi se osigurala efikasnost postupka. Takođe, sugestije su upućene i na odredbe člana 36 Nacrta zakona, koje se odnose na oporezivanje i određivanje osnovice za izračunavanje naknada, koje su neprimjenjive i dovode do duplog oporezivanja. Povećanje fiksne naknade po kladionici takođe je osporeno, a predloženo je da se smanji na 500 eura, uzimajući u obzir ekonomsku održivost i trenutno stanje na tržištu - naveli su iz Privredne komore.
Shodno navedenom, Grupacija priređivača igara predlaže da se produži rok trajanja javne rasprave po ovom pitanju, te još jednom razmotre svi ključni aspekti novog zakona, kako bi se izbjegle pravne nejasnoće i osigurala zaštita interesa svih učesnika na tržištu.
Đuričić je naglasila da, iako postoje brojni izazovi, Uprava igara na sreću ostaje otvorena za saradnju i spremna da razmatra sve predloge koji će doprinijeti unapređenju zakonskog okvira.&nbsp;
- Ova industrija se brzo mijenja, i zato je važno da se svi zajedno uključimo u proces izrade novih rješenja koja će biti na obostranu korist - poručila je ona.

Brojne sugestije privrednika na Nacrt zakona o igrama na sreću

Crna Gora je od nagradnih i igara na sreću u prvih sedam mjeseci po osnovu koncesionih naknada zaradila oko 18 miliona eura, što je preko 80 odsto veći prihod nego u istom periodu prošle godine.

Direktor Uprave za igre na sreću Spasoje Papić kazao je za Radio Crne Gore da je država samo u julu prihodovala 3,2 miliona eura.

On je kazao da je ovo jako ozbiljan rezultat koji je potvrda ispravnih politika i mehanizama države u kontekstu stvaranja neophodnih preduslova za snažnije budžetske prihode od oblasti igara na sreću.

- Smatram da je potrebno dalje unapređivati ambijent za odgovoran rad priređivača igara na sreću, ali se tako na bazi objektivnih parametara u kontinuitetu snažiti segment naplate prihoda od ove oblasti, jer prostora za to svakako ima. Takođe sam i uvjeren da će se vrlo brzo stvoriti neophodni normativni preduslovi da ponovo dio tih sredstava bude usmjeren za razvoj oblasti od javnog interesa poput sporta, mladih, obrazovanja, socijalne zaštite i osoba sa invaliditetom - rekao je Papić.

On je ocijenio da je država svjesna potencijalnih opasnosti koje donose igre na sreću. Zato prihode od igara na sreću želi da usmjeri na opšte dobro zajednice.

Papić je naveo i da su u prethodnoj godini uključili veliki broj resora i formirali Vladino koordinaciono tijelo da bi se unaprijedila situacija u toj oblasti.

- U realizaciji treba da učestvuje dosta različitih aktera, ne samo vladine institucije, već i NVO sektor i sami priređivači. Uprava kao jedan od svojih ciljeva osim redovnog zakonskog djelovanja, ako i unapređenja nadzora koji je u toku planira da u saradnji sa drugim resornim organima širi svoje aktivnosti i kampanje koje informišu javnost o štetnosti kockanja i znakovima zavisnosti, tako da nas do nove godine očekuju nove aktivnosti u ovom pravcu koje su i uvrštene u naš polugodišnji plan - rekao je Papić.

On je naveo i da samo priređivači treba da promovišu odgovorno kockanje kroz jasne poruke i alate za samokontrolu, ali i mehanizme pomoći za one koji osjećaju da imaju problem sa kockanjem.

Papić je ukazao i na to da treba dalje unapređivati ambijent za odgovoran rad priređivača igara na sreću, ali i isto tako u kontinuitetu snažiti segment naplate prihoda, jer prostora, kako kaže, za to svakako ima.

On je ocijenio da će se kroz novi zakon o igrama na sreću značajno unaprijediti ambijent za funkcionisanje tog sistema.

Od nagradnih i igara na sreću 18 miliona eura

Demokratska partija socijalista upućuje čestitke građanima Zete na uspješno iskazanoj volji na referendumu, imajući u vidu ostvarenu izlaznost, saopštio je Šef kluba odbornika DPS-a Zeta Miroslav Boljević.
Kako je dodao Boljević,, Demokratska partija socijalista nije vodila kampanju, jer ni na koji način nije željela da interpretira argumentaciju dvije strane iste medalje – partija koje su trenutno na vlasti u Crnoj Gori.
- Već sada, a uvjereni smo da će to biti još izraženije u narednim danima, svjedočimo pokušajima lokalnih lidera i Demokratske narodne partije da rezultate referenduma predstave kao svoj politički trijumf i kao pokazatelj navodne podrške koju imaju u Zeti, iako to nikako ne odgovara realnom stanju- rekao je Boljević.
Prema njegovim riječima, sigurni su da, da ovo pitanje nije bilo politički obojeno, izlaznost bi bila znatno veća.
Boljević je istakao da glas naroda svakako treba poštovati i dati mu adekvatno mjesto i težinu u daljim pregovorima, ali se ipak nadaju kompromisu, jer ne žele ni da pomisle na drugačije scenarije.
Na kraju, kako je saopštio Boljević, žele da istaknu da bez Demokratske partije socijalista ovaj referendum ne bi imao potrebnu većinu. Dajući legitimitet ovom procesu, poslali smo jasnu poruku podrške mještanima Botuna i Gornje Zete, poštujući njihovu zabrinutost i njihovu borbu.

Boljević: DPS dao legitimitet ovom procesu, poslali smo jasnu poruku podrške mještanima Botuna i Gornje Zete

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp osudio je danas napad na jevrejsku zajednicu na plaži Bondaj u Sidneju opisavši ga kao „čist antisemitski napad“, dodajući da Jevreji u SAD ne treba da se plaše da proslave Hanuku.
- To je očigledno bio antisemitski napad- rekao je Tramp tokom božićne proslave u Bijeloj kući.
Istovremeno, američki predsjednik je istakao da Jevreji u SAD koji obilježavaju Hanuku ne treba da budu zabrinuti za svoju bezbjednost.
- Slavite ponosno. Budite ponosni na to ko ste- naglasio je Tramp u izjavi za Foks njuz.

Tramp: Napad u Sidneju čist antisemitizam, Jevreji u SAD da se ne plaše

Komesar policije australijske države Novi Južni Vels Mal Lanjon izjavio je da policija ne traga za trećim napadačem na plaži Bondi u Sidneju u kojem je poginulo najmanje 16 osoba, uključujući jedno dijete, kao i da su dvojica napadača otac i sin.
Lanjon je rekao da su dvojica naoružanih napadača bili otac i sin, stari 50, odnosno 24 godine, prenio je Skaj njuz.
Naveo je da je oca ubila policija, dok je sin u bolnici u kritičnom stanju.
Lanjon je istakao da je utvrđeno da je otac imao dozvolu za nošenje šest komada vatrenog oružja otprilike deceniju i da je šest komada oružja pronađeno na licu mjesta.
Broj poginulih u napadu na plaži Bondi tokom proslave jevrejskog praznika Hanuke porastao je na 16, uključujući jedno dijete, izjavio je ministar zdravlja Novog Južnog Velsa Rajan Park.
On je za televiziju ABC rekao da broj ubijenih uključuje i jednog od dvojice napadača. Istakao je da je 38 ljudi povrijeđenih u napadu i dalje u bolnici.
Prethodno je saopšteno da je danas u pucnjavi na pripadnike jevrejske zajednice koji su se okupili da bi proslavili praznik Hanuku na plaži Bondi u Sidneju poginulo najmanje 12 osoba, među kojima i jedan od dvojice napadača, dok je 29 ljudi ranjeno.

Sidnej: Policija ne traga za trećim napadačem, počinioci otac i sin

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević zadovoljan je zbog skoro stoprocentnog rezultata nakon referenduma na kojem su građani Zete rekli ,,ne“ gradnji postrojenja u Botunu.
- To je najbolji odgovor svima onima koji su mislili da postrojenje treba graditi u Botunu. Za one kojima ovaj referendum nije pravno obavezujući poručio bih neka grade postrojenje u njihov obor. Za nas je pravno obvezujući i, što se tiče građana Zete i Botuna, neće ga graditi u Botunu- poručio je Knežević.
Jedan od predstavnika mještana Botuna Jagoš Bećirović iskazao je veliku zahvalnost zbog podrške Zećana, a posebno zbog velike izlaznosti i podrške Botunjana.
- Ovdje smo u industrijskoj zoni KAP-a, u veseloj atmosferi proslavljamo pobjedu- kazao je Bećirović.&nbsp;
Podsjetimo, prema riječima predsjednika Opština Zeta Mihaila Asanovića, samo dva stanovnika Botuna podržala su gradnju postrojenja u tom mjestu.

Knežević: Za one kojima referendum nije obavezujući, neka grade postrojenje u svoj obor

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Patriote moraju zajedno protiv pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije

Juče smo imali priliku da u dnevnim novinama Vijesti pročitamo detalje sa saslušanja Ranka Ubovića koje je održano u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Novinarkama ovog medija Jeleni Jovanović i Biljani Nikolić je neko iz Specijalnog državnog tužilaštva dao zapisnik sa saslušanja Ubovića, sa određenim ciljem.
To je saopštio predsjednik Crogorske kulturne mreže (CKM) Aleksandar Damjanović i dodao da su, između ostalog, novinarke Vijesti u tekstu fokus stavile na sina Ranka Ubovića zbog kupovine kompanije Bemax čija prodaja, kako navodi, državi nikakvu štetu nije nanijela.
- Lično me ne čudi što novinarke Jovanović i Nikolić ne poštuju starocrnogorski postulat da se čovjeku bez obzira o čemu se radilo nikad ne napada porodica. Na pitanje ko je dao zapisnik o saslušanju građanima koji mu plaćaju obezbjeđenje, gorivo, telefon, putovanja i mjesecnu zaradu koja iznosi više hiljada eura odgovor treba da da specijalni državni tužilac Vladimir Novović - rekao je Damjanović.
Gospodin Novović kao prvi čovjek SDT-a ima obavezu da, kako je kazao, zaštiti privatnost svakog građanina koji dode na saslušanje bez obzira koje vjere, nacije boje kože i političkog uvjerenja bio.
- Tužilac Vladimir Novović bi trebalo da zna da građane koji plaćaju njegov rad vise zanima šta se dešava sa krivičnim prijavama koje su podnijete protiv premijera Milojka Spajića, za kojeg se sumnja da je oštetio državni budžet nego li kako je sin Ranka Ubovića kupio Bemax. Da ne budem od crnogorske javnosti pogrešno shvaćen, nije mi cilj da stanem u zaštitu Ranka Ubovića, jer je on pokazao da sebe i te kako može odbraniti od pokušaja SDT da ga neosnovano drži u pritvoru, već želim da ukažem da curenje informacija iz SDT-a urušava ugled Crne Gore i nanosi štetu pravdi - naveo je Damjanović.
U svakoj ozbiljnoj zemlji za ovakav tekst novinarke Jovanović i Nikolić bi, dodaje se, bile privedene na saslušanje radi nanošenja štete tužilaštvu i državi.
- Bez obzira radilo se o Ranku Uboviću ili nekom drugom građaninu ovaj gest SDT-a je neprimjeren i zaslužuje osudu javnosti. Javno pitam gospodina Vladimira Novića kako očekuje da građanin moze imati povjerenje u rad SDT-a, kada informacije sa saslušanja izalaze u medijima? Važno je da tužilac Novović zna da se u svijetu kompanije koje zapošljavaju hiljadu ljudi kao Bemax poštuju i ako kojim slučaju budu predmet nekog izviđaja o njihovom ugledu dok se ne proglase krivim se vidi dobro računa - navodi se u saopštenju.
Dio beneficija u kojima uživa po funkciji Vladimir Novović se, dodaje se, između ostalih finasira od poreza koji u crnogorski budžet uplaćuje Bemax.
- Finalno, slučajno ili ne SDT plasira u javnost priču u kojoj se spominje Bemax neposredno pred početak otvaranja ponuda za nastavak izgradnje auto puta - stoji u saopštenju Damjanovića.

Damjanović: Novović da objasni kako su ''Vijesti'' dobile informacije sa saslušanja Ubovića

Na sastanku opštinskog tima za vanredne situacije pored Darija Vraneša predsjednika opstinskog tima za vanredne situacije sastanku su prisustvovali i njegov zamjenik Bogdan Bojović rukovodilac službe zaštite i spašavanja opštine Pljevlja, Dana Krezović rukovodilac opštinske službe za zaštitu životne sredine,lekari iz zdravstvenih ustanova iz Pljevalja, predstavnik EPCG, kao i predstavnik meteorolške službe u Pljevljima.
U svom obraćanju Vraneš je izjavio da se opšinski tim za vanredne situacije sastao po hitnom postupku zbog sinoćnih alarmantnih prekoračenja sumpor dioksida u vazduhu u gradu od kojih su najveća iznosila 805 mikrograma po metru kubnom.utros u 9 časova predsjednik Vraneš je razgovarao sa direktoromAgencije za zaštitu životne sredine Milanom Gazdićem koji je tvrdio da je situacija izuzetno ozbiljna i da je osnovni uzrok zagađenja rad te Pljevlja, jer se juče u toku dana i tokom noći magla visoko podigla iznad dimnjaka termoelektrane, a TE P ljevlja počela rad bez osumporavanja i da je to osnovni uzrok drastričnog zagađenja.
Vraneš poziva EPCG da prestane da prestane sa eksperimentima nad građanima opštine Pljevlja, jer je u Pljevljima situacija neizdrživa, jer se ovde ljudi guše, kao i stotine djece U svakom slučaju tražimo da se struka izjasni i da se sve radi po zakonu. Ako se utvrdi da jedan dio zagađenja tražimo da se ukine potpuno plaćanje struje u zimske mjesece za građane Pljevalja.Uz to mjerna stanica u Gagovića imanju je servisirana upravo ovih dana tako da ovih dana nije ni mjerila podatke za PM čestice.
Dana Krezović rukovodilac službe za zaštitu životne sredine opštine Pljevlja tvrdi da odavno radi na ovom poslu i da nikad nije bila ovakva situacija što se tiče praga prekoračenja sumpor dioksida.Radi se o alarmantnom stanju, posebno što će i narednih dana meteoroška situacija biti slična. S obzirom da smo vidjeli da je termoelektrana na neki način najveći krivac, jer je dimnjak termoelektrane u magli i da je izuzetno visok invezioni sloj magle,Krezović je uputila apel EPCG da termoelektrana zastane sa radom dok je ovakva situacija u Pljevljima, jer postoji mogućnost smrtnih slučajeva kod velikog rasta štetnih koncentracija za zdravlje ljudi.
Operativni tim opštine Pljevlja na čelu sa predsjednikom će svakako predložiti mjere u skladu sa kratkoročnim akcionim planom za sumpor dioksid za Pljevlja sa obavještenjem stanovništvu kako da se ponaša u ovakvoj situaciji.
Dr Biljana Čarkilović načelnica Higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja Pljevlja apeluje na građane Pljevalja, posebno oni iz osjetljivih grupa da prilikom velikog zagađenja vasduha ne bi trebali da borave na otvorenom prostoru.Školska djeca i u prijepodnevnim i poslepodnevnim smjenama su takođe izložena udisanju izuzetno visokih štetnih materija iz vazduha,pa bi moguće bilo neophodno dok trajeva ovakva situacija prekinuti nastavu. Trebalo bi razmotriti mogućnost da se svim grupama u vrtiću i svakom odjelenju u školama donira makar po jedan aparat za prečišćavanje vazduha, a to važi i za sve fiskulturne sale u kojima treba postaviti više prečišćivača vazduha,zavisno od kvadrature objekta.
Dr Maja Terzić, pedijatar iz Dječijeg odjelenja opšte bolnice Pljevlja tvrdi da je stanje u dječijem odjelenju opšte bolnice kritično. Odjelenje je popunjeno, čak ima djece iz Pljevalja koja su poslata za Podgoricu i nalaze se na intezivnoj njezi, a od sve primljenje djece polovina njih su na kiseoniku zbog respirotornih problema.Radi se o danonoćnoj borbi.
Prestavnik EPCG je izjavio da TE Pljevlja radi sa smanjenim kapacitetom, ali je potvrdio da pogon za osumporavanje još nije u funkciji iako je planiran u okviru ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja.
Predstavnik meteoroške službe makar za par narednih dana nije imao ohrabrujućih podataka u vezi promjene vremenskih prilika što pogoduje temperaturnim inverzijama.
U toku rada opštinskog tima za Vanredne situacije putem telefona prisutni su mogli čuti i mišljenje Gordane Đukanović, rukovodioca u službi Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore koja je veoma objektivno u skladu sa strukom govorila o razlozima ovako alarmantne ekološke i zdravstvene situacije u Pljevljima.

Tag: igre-na-srecu