<p>Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za demokratsku tranziciju (CDT) upozoravaju da Ustavni sud koji obilježava već 60 godina postojanja nije transparentna institucija, koja drži do svog integriteta.</p>
<p>U pismu predsjednici Ustavnog suda Snežani Armenko, HRA i CDT su predložili da se šest decenija postojanja suda proslavi i objavom o tome kada je i kojim redosljedom planirano rješavanje zaostalih, preko 2000 ustavnih žalbi i preko 300 inicijativa za ocjenu ustavnosti. HRA i CDT posebno naglašavaju i problem urušavanja integriteta Ustavnog suda činjenicom da dvoje od šest sudija uzurpiraju funkcije suprotno Ustavu Crne Gore, a da ni Skupština ni predsjednik države o tome nijesu zvanično obaviješteni, suprotno zakonu.</p>
<p>- Netransparentnost i zatvorenost Ustavnog suda je godinama predmet kritika i <b>međunarodnih</b> i <b>domaćih organizacija</b>, posebno u kontekstu postupanja po izbornim žalbama, ali te kritike nisu donijele nikakve promjene. Ustavni sud ne objavljuje termine sjednica ni redosled odlučivanja o predmetima iz svoje nadležnosti, niti ističe koje predmete odlučuje da rješava prioritetno i iz kojih razloga - ukazali su oni.</p>
<p>ODIHR iz godine u godinu, kako su istakli, ponavlja da je za veću transparentnost u rješavanju izbornih sporova potrebno uspostaviti javni registar žalbi i održavati javne rasprave, uz prisustvo i izlaganje stranaka.&nbsp;</p>
<p>- Takođe, naglašavaju da Ustavni sud treba obavezno da objavljuje sve izborne žalbe i odluke na svojoj internet stranici i blagovremeno ih dostavlja strankama. Međutim, umjesto ispunjavanja ovih preporuka, Ustavni sud je uveo još jednu negativnu praksu. Umjesto hitnog prosljeđivanja izbornih žalbi Državnoj izbornoj komisiji (DIK) radi izjašnjenja, što je bila ranija praksa, postupak se odlaže danima, čak i sedmicama, i formalističkim tumačenjem postupa suprotno cilju zakona. Kratki rokovi za odlučivanje o izbornim žalbama nijesu slučajni – oni su utemeljeni u standardu hitnosti u zaštiti izbornih prava. Iz duha i smisla Zakona sasvim je jasno da dostavljanje žalbi DIK mora biti izvršeno bez odlaganja da bi se omogućila pravovremena reakcija, uz poštovanje rokova od 24 časa za dostavu odgovora i 48 časova za donošenje odluke Ustavnog suda - naveli su u CDT i HRA.</p>
<p>Za sve to vrijeme javnost, kako su ukazali, nema zvaničnu informaciju ni o broju primljenih žalbi.&nbsp;</p>
<p>- Ovakvo odugovlačenje predstavlja ozbiljnu prijetnju zaštiti izbornih prava. Postavlja se i ozbiljno pitanje je li Ustavni sud u Ustavu i zakonu utemeljena institucija? Dvoje od šest sudija je uveliko ispunilo uslove za starosnu penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (ZPIO), pa im je funkcija morala prestati na osnovu Ustava (član 154, stav 1), dok treća sutkinja ispunjava te uslove u decembru. Međutim, uprkos tome, obje sudije i dalje sude, a ovlašćeni predlagači novih kandidata o tome nijesu obaviješteni - smatraju u CDT i HRA.</p>
<p>Iako nadležni predlagači o datumu prestanka funkcija sudijama moraju biti obaviješteni šest mjeseci unaprijed, Ustavni sud o tome, kako su kazali, nije obavijestio ni Skupštinu ni predsjednika države, jer su, na sjednici u junu mjesecu, sve njegove sudije „glasale” o tome kada funkcija treba da im prestaje.</p>
<p>- &nbsp;Pa je većina (4:2) zaključila da na funkciji treba da ostaju duže, dok ne nastupi obavezni prekid radnog odnosa iz Zakona o radu, umjesto da napuste funkciju u skladu s Ustavom Crne Gore, „kad ispune uslove za starosnu penziju”, koje propisuje Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (ZPIO). Poseban skandal predstavlja činjenica da dvoje neposredno zainteresovanih sudija nije izuzeto od odlučivanja, nego im je dopušteno da odlučuju „u svojoj stvari”, tj. u očiglednom sukobu interesa o tome kada funkcija mora da im prestane, što je suprotno načelu <i>nemo iudex in causa sua</i> koje obavezuje čak i Ustavni sud Crne Gore, prema &nbsp;važećem Zakonu o Ustavnom sudu - naveli su u ove dvije NVO.</p>
<p>U međuvremenu, svim ostalim sudijama redovnih sudova u Crnoj Gori funkcije, kako su ukazali, prestaju u skladu s identično propisanom ustavnom normom „kad ispune uslove za starosnu penziju”, koji su propisani ZPIO, dok jedino sudije Ustavnog suda, mada, kako su kazali, ne sve, insistiraju na tome da im funkcija traje duže i koriste situaciju da sopstvenu odluku nameću kao pravilo.</p>
<p>- Drugim riječima, da su sudija Budimir Šćepanović, koji je u maju mjesecu navršio 65 godina života, i Desanka Lopičić, koja je stekla uslov za penziju sa 40 godina radnog staža, sudije npr. Vrhovnog suda Crne Gore, funkcija bi im davno prestala i ovih dana sigurno ne bi mogli da sude i primaju goste kao domaćini na proslavi Ustavnog suda - naveli su CDT i HRA.</p>
<p>Oni podsjećaju da je osnovni uslov ulaska Crne Gore u Evropsku Uniju da ima institucije sposobne da obezbijede vladavinu prava.</p>
<p>- Ustavni sud u ovakvom stanju nije takva institucija - zaključili su u saopštenju.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

HRA i CDT: Ugroženi integritet, transparentnost i efikasnost Ustavnog suda

<p>Akcija za ljudska prava (HRA) je dostavila juče <a href="https://www.hraction.org/wp-content/uploads/2024/11/Pismo.pdf" target="_blank">pismo</a> Sudskom savjetu, u kojem apeluje da se obezbijedi javnost rada ovog tijela i zaštiti nezavisnost sudstva u Crnoj Gori.</p>
<p>- Zakon i Poslovnik koji uređuju rad Savjeta propisuju da je rad Savjeta u načelu javan i da su sjednice po pravilu otvorene za javnost. Međutim, predstavnicama HRA je od juna ove godine čak pet puta sasvim uskraćena mogućnost prisustvovanja sjednicama zbog nedostatka prostora. Iako razumijemo izazov ograničenog prostornog kapaciteta, ovim izgovorom se ne može opravdati uskraćivanje pristupa sjednicama zainteresovanoj javnosti - naveli su oni.</p>
<p>HRA je apelovala da se sjednice audio-vizuelno snimaju i prenose, kako to i omogućava Poslovnik Savjeta (član 20, stav 7), kao i da se informacija o zakazanim sjednicama i predloženom dnevnom redu objavljuje bar dva dana unaprijed - umjesto na dan održavanja sjednice.</p>
<p>- Pored toga, apelovali smo na Sudski savjet da reaguje na izjave visokih državnih funkcionera koje narušavaju integritet sudstva u skladu s osnovnom ustavnom obavezom tog tijela iz člana 126 da štiti nezavisnost i samostalnost sudova i sudija. U vezi s izjavom premijera koji je ocijenio odluke pojedinih sudija kao „sramotne“ i izrazio neslaganje s odlukama sudova o puštanju “nasilnika” na slobodu, smatramo da je neophodno da Sudski savjet reaguje, koji je za to i nadležan. Ovakvi komentari visokih predstavnika izvršne vlasti narušavaju princip podjele vlasti i neopravdano negativno utiču na povjerenje građana u rad sudova u cjelini - istakli su u HRA.</p>
<p>Oni pozivaju Sudski savjet da obavijesti javnost o konkretnim koracima koje će preduzeti da unaprijedi transparentnost svog rada i zaštiti princip podjele vlasti u Crnoj Gori.</p>

HRA: Sudski savjet da otvori vrata javnosti i reaguje na političke pritiske

<p>Danas je podignuta optužnica protiv policijskih službenika Borisa Anđušića i Zorana Backovića zbog iznuđivanja iskaza od Mila Jovanovića u januaru 2021. godine.</p>
<p>To je saopšteno iz Akcije za ljudska prava (HRA).&nbsp;</p>
<p>- HRA pozdravlja napredak u ovom slučaju policijske torture, još jednom koji je potkrijepljen fotografijama iz Skaj aplikacije. Očekujemo da državno tužilaštvo s istom posvećenošću pristupi i preostalim predmetima koji sadrže ozbiljne navode o pretrpljenoj policijskoj torturi posebno iz 2020-2021. godine. Neophodno je ispitati, u skladu s preporukama CPT-ja, i odgovornost rukovodećeg kadra u policiji, nadređenog neposrednim izvršiocima, koji je bio obavezan da spriječi, odnosno da procesuira svaki vid torture . naveli su u HRA.</p>
<p>&nbsp;S druge strane, neophodno je, podvlače oni, ispitati i odgovornost državnih tužilaca, koji su istrage policijske torture činili nedjelotvornim i počiniocima omogućavali da izbjegavaju odgovornost.</p>
<p>- Milo Jovanović je 2021. godine prijavio da je 22. januara te godine mučen od strane policijskih službenika, koji su ušli u stan u kome se nalazio i vršili pretres, kako bi iznudili priznanje o određenim krivičnim djelima. Navodi da nije pružao nikakav otpor ali je odmah oboren na pod i više maskiranih policajaca (sa fantomkama) ga je udaralo pesnicama po leđima. Tom prilikom mu je nanijeta povreda nosa. Poslije izvjesnog vremena prebačen je u drugu prostoriju u kojoj se maltretiranje nastavilo gaženjem čizmama po nogama i rukama, i udarcima po genitalijama i u predjelu rebara. Zatim je iz Tivta prebačen u Podgoricu, u prostorije policije u City mall-u (prostorije Sektora za borbu protiv kriminala), gdje se zlostavljanje nastavilo - navode iz HRA.</p>
<p>Kako dodaju, fotografija Jovanovića koja potvrđuje torturu, na kojoj se vidi jasna povreda nosa - o kojoj je govorio još 2021. godine, nalazi se u prepiskama iz Skaj aplikacije.&nbsp;</p>
<p>- Međutim, izostanak djelotvorne istrage i volje tužilaštva da u ključnim trenucima pribavi neophodne dokaze, doveli su do toga da preko tri godine u ovom predmetu gotovo nije ni bilo pomaka. HRA je već upozoravala da propusti prvobitno nadležne tužiteljke Ivane Vuksanović u istrazi ukazuju na namjerno pomaganje službenicima policije da izbjegnu odgovornost - istakli su u HRA.</p>
<p>I Tužilački savjet je, ukazuju oni, još 13. maja 2023. godine utvrdio da je pritužba na rad tužiteljke Vuksanović osnovana, jer u predmetu nije postupala blagovremeno, nakon čega je predmet ustupljen tužiteljki Nađi Martinović, i tada istraga počinje da se intenzivira. Istragu je okončao državni tužilac Marko Ivanović, koji je i podigao današnju optužnicu.</p>
<p>- Podsjećamo, u ovom predmetu je i Ustavni sud u aprilu 2024. godine zaključio da je zbog nedjelotvorne istrage tužiteljke Vuksanović (istraga nije sprovedena ni hitno ni temeljno ni nezavisno), Jovanoviću povrijeđen materijalni i procesni aspekt prava na nepovredivost fizičkog i psihičkog integriteta, i zabrana mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja. Ustavni sud je “van razumne sumnje” potvrdio vjerodostojnost navoda o zlostavljanju od strane policijskih službenika. Zaključak je izveden na osnovu „skupa indicija, dokaza, kao i nespornih, dovoljno ozbiljnih, jasnih i usaglašenih pretpostavki poput nastalih tjelesnih povreda koje su konstatovane u Urgentnom centru, a za koje se vještak medicinske struke izjasnio da su mogle nastati za vrijeme njegovog lišenja slobode“ - istakli su HRA.</p>
<p>Zadovoljni su, kažu, što je intenziviranje istrage poslije svega ipak dovelo do konkretnih pomaka u vidu optuženja.&nbsp;</p>
<p>- Međutim, još jednom pozivamo Vrhovnog državnog tužioca da kako u ovom predmetu, tako i u ostalim, utvrdi odgovornost svih državnih tužilaca koji su svojim propustima u predmetima policijske torture doprinosili izbjegavanju odgovornosti policijskih službenika i objavi šta će biti preduzeto da se ista praksa ne nastavi - zaključili su.</p>

Podignuta optužnica protiv policijskih službenika; HRA: Napredak u još jednoj istrazi policijske torture

<p>Akcija za ljudska prava (HRA) odbija poziv Demokrata Crne Gore upućen nevladinim organizacijama da zajedno sa njima „podignu glas protiv neodgovornog ponašanja sudova koji kriminalce u rekordnom roku nakon izvršenog krivičnog djela puštaju na slobodu“.</p>
<p>- Takve pozive smatramo razočaravajućim populizmom, protivnom ljudskim pravima. Podsjećamo da ljudska prava svih ljudi, i onih koji su osumnjičeni ili okrivljeni u krivičnom postupku, štiti Evropska konvencija o ljudskim pravima, koja već 20 godina obavezuje Crnu Goru, a što je Vlada danas proslavila - naveli su u HRA.</p>
<p>Naglašavaju da pritvor nije i ne smije biti kazna.</p>
<p>- Već da je po Ustavu Crne Gore, zakonu i međunarodnim standardima samo i isključivo krajnja mjera za obezbjeđenje prisustva u krivičnom postupku. Ako su obezbijeđeni dokazi, ako nema dokaza da postoji opasnost od bjekstva ili da će se ponoviti djelo, svako ko je i osnovano sumnjiv da je izvršio krivično djelo mora biti pušten da se od optužbi brani sa slobode! Ovo bez obzira na to što političari smatraju da treba da ostane u zatvoru i dobije kaznu bez suđenja - istakli su u HRA.</p>
<p>To što se neko pušta iz pritvora ne znači, podvlače oni, da neće biti upućen na izdržavanje zaslužene zatvorske kazne.</p>
<p>- Ali poslije pravičnog suđenja, koje je civilizacijska tekovina utemeljena i u našoj zemlji. Odugovlačenje suđenja i zloupotrebe koje se u tom pogledu dešavaju, a koje Demokrate u istom kontekstu pominju, ne mogu da opravdaju odustajanje od poštovanja člana 5 Evropske konvencije o ljudskim pravima koji opravdano predviđa stroge uslove za lišavanje slobode - poručili su u HRA.</p>
<p>Oni upozoravaju da paušalna politička saopštenja na račun sudija i suđenja nanose štetu i primjeni prava na argumentovanu kritiku sudskih odluka, kakva je inače prihvatljiva i poželjna u demokratskom društvu.</p>
<p>- Ovakva saopštenja mogu da nanesu štetu i ostvarivanju ljudskih prava u krivičnom postupku. Ne želimo državu u kojoj političari odlučuju o pritvoru, jer bi takva država bila nedemokratska, protivna vladavini prava i sigurno ne bi zasluživala učlanjenje u Evropsku uniju - naveli su u HRA.</p>
<p>Naglašavaju da Demokratska Crna Gora, kao i druge članice vladajuće koalicije, imaju posebnu odgovornost da se uzdrže od proizvoljnih napada na sudsku vlast.</p>
<p>- U toj političkoj stranci itekako ima uglednih pravnika, koji razumiju ljudska prava i opravdano stroge razloge za određivanje i produžavanje pritvora, i nejasno je zašto ne utiču na ovakva saopštenja? Tačno je da nijesu samo Demokrate reagovale na račun puštanja iz pritvora maloljetnika osumnjičenog za težak oblik nasilja u Baru, nego i Bošnjačka stranka. Međutim, ta stranka je reagovala uzdržanije, apelujući na preispitivanje odluke, što se i desilo, pa je Apelacioni sud objavio uvjerljive i na zakonu zasnovane razloge zbog kojih je potvrdio odluku da se maloljetnik posle devet dana u pritvoru pusti kući, da odatle učestvuje u krivičnom postupku koji se protiv njega vodi - kazali su u HRA.</p>
<p>Oni poručuju i da je posljednji stravičan slučaj vršnjačkog nasilja u Baru duboko potresao većinu stanovnika Crne Gore, ali da problem vršnjačkog nasilja mora da se posmatra mnogo šire, ako želimo da se problem rješava.</p>
<p>- Pored neposredne individualne odgovornosti izvršilaca nasilja, treba pošteno sagledati i postupanje svih državnih institucija u borbi protiv vršnjačkog nasilja i procijeniti jesu li agilnijim i svrsishodnijim radom mogle da spriječe da se nasilje među djecom ponavlja i to sa sve težim ishodima? Takav odgovoran pristup, koji je upravo u nadležnosti izvršne vlasti, za razliku od donošenja sudskih odluka, očekujemo od Demokrata i drugih političkih stranaka koje čine vladajuću koaliciju. Mjera koju je nedavno preduzeo Savjet za prava djeteta u pravcu izrade analize o nasilju u školama bi mogla biti na pravom putu ka bezbjednijoj budućnosti - zaključili su u HRA.</p>

HRA: Pritvor nije kazna, dosta je neosnovanih političkih napada na sudije

<p>Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA i Centar za građansko obrazovanje (CGO) poručuju da su iznenađene efikasnom reakcijom Ministarstva kulture i medija koje je uputilo prijedlog, ali i Vlade Crne Gore, koja je u rekordnom roku dala saglasnost za podizanje spornog spomen-obilježja pokojnom mitropolitu Amfilohiju u Beranama.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvlada-dala-saglasnost-za-spomenik-amfilohiju-becic-cast-mi-je-sto-sam-predsjedavao-sjednicom-kao-i-kada-je-donijet-zakon-o-slobodi-vjeroispovijesti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- A mjesecima ignoriše nezakonite revizionističke memorijalizacije u Pljevljima. Očigledno loš predizborni rejting u Podgorici čini čuda da treba potegnuti pokojnog Amfilohija za šaku glasova - dodali su u NVO sektoru.&nbsp;</p>
<p>Spomen-obilježje je, ističu, sporno jer je mitropolit produbljivao podjele u crnogorskom demokratskom društvu kritikovanjem crnogorske nacije, negiranjem LGBTIQ osoba, žena nerotkinja, ali i veličanjem četničkog pokreta i ratnih zločinaca devedesetih godina, kao i drugim kontroverznim izjavama.</p>

1250x600

1084x550

Loš predizborni rejting u Podgorici čini čuda - pa treba potegnuti pokojnog Amfilohija za šaku glasova

<p>Osnovni sud u Podgorici 6. novembra donio je rješenje o izvršenju kojim se nalaže Radio televiziji Crne Gore da u roku od 15 dana od prijema donese novu i na zakonu osnovanu odluku o izboru generalnog direktora te medijske kuće - od prijavljenih kandidata koji ispunjavaju uslove po konkursu iz 2021. godine.</p> <p>Sudija <b>Miloš Jokanović</b> ovo rješenje donio je na osnovu prethodne pravosnažne presude Osnovnog suda, a odlučujući u pravnoj stvari po zahtjevu Srđana Čovića, jednog od prijavljenih kandidata na konkursu od 17. juna 2021. godine.</p> <p>Kako se navodi u rješenju, RTCG mora kao izvršni dužnik, pod prijetnjom izricanja novčane kazne za pravno lice u iznosu od &nbsp;2.000 EUR i odgovornom licu u iznosu od 500 EUR, donijeti zakonitu odluku po konkursu iz 2021. godine.&nbsp;</p> <p>Ukoliko se u roku od 15 dana ta obaveza ne ispuni, sud će odrediti novi rok za izvršenje i izreći novu kaznu u većem iznosu, u skladu sa odredbama i članovima Zakona o izvršenju i obezbjeđenju.</p> <p>- Predsjednik Savjeta RTCG, takozvani docent <b>Veselin Drljević</b>, &nbsp;koliko m je poznato, o ovome nije obavijestio članove Savjeta RTCG, a to će vjerovatno učiniti na svečanosti koje nelegalno rukovodstvo kani upriličiti povodom 80 godina RTCG – naveo je Čovć u dopisu medijima.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112006114_ca7340961861b241db696cb8945bc9bef3fef8a55da7a6a2d309991b752bf04c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024112006114_ca7340961861b241db696cb8945bc9bef3fef8a55da7a6a2d309991b752bf04c" data-rendition-name="original" width="813" height="1080" loading="lazy" alt="Rješenje o izvršenju Raonić RTCG"> </figure>  <p>Prema Zakonu o izvršenju i obezbjeđenju, na koji se Osnovni sud u presudi poziva, rješenjem o izvršenju sud će, ako izvršni dužnik u roku ne ispuni obavezu, izreći novčanu kaznu, i to fizičkom licu i odgovornom licu u pravnom licu, odnosno organu od 200 eura do 2.000 eura, a pravnom licu, preduzetniku i organu od 2.000 eura do 20.000 eura.</p> <p>- Ako izvršni dužnik u ostavljenom roku ne ispuni obavezu, sud će, po službenoj dužnosti, sprovesti izvršenje rješenja o izrečenoj novčanoj kazni – navodi se u Zakonu.</p> <p>U ovom slučaju, sud će istovremeno donijeti novo rješenje kojim će ostaviti izvršnom dužniku novi rok za ispunjenje obaveze i izreći novu novčanu kaznu u većem iznosu nego prethodnim rješenjem, ako ni u tom roku ne ispuni obavezu.</p> <p>Protiv izvršnog dužnika koji i pored izrečene kazne ne ispuni svoju obavezu, sud će i dalje postupati na istovjetan načina, sve dok dužnik ne ispuni obavezu.</p> <p>U pravosnažnoj presudi od 30. aprila, na osnovu koje je donijeto rješenje o izvršenju 6 novembra, Osnovni sud je konstatovao, a Viši sud potvrdio, da osporena odluka o imenovanju <b>Borisa Raonića </b>ne sadrži obrazloženje koji kriterijumi su prevagnuli u njegovu korist, u odnosu na ostale kandidate.</p> <p>- I po ocjeni ovog suda, nasuprot žalbenim navodima, odluka o imenovanju generalnog direktora tuženog od 1. 6. 2023. suprotna je odredbi čl. 29 st. 1 tačka 2 Zakona o nacionalnom javnom emiteru RTCG kojom je propisano da članovi Savjeta ne mogu biti lica koja bira, imenuje ili postavlja predsjednik Crne Gore, Skupština i Vlada… Kako je Boris Raonić, u momentu prijave na predmetni oglas od 17. 6. 2021. godine bio član Savjeta Agencije za elektronske medije (SAEM), to isti nije mogao biti izabran na mjesto generalnog direktora RTCG, jer je za ocjenu ispunjenosti uslova oglasa relevantno stanje koje je aktuelno u momentu raspisivanja oglasa. U suprotnom bi se obesmislilo prikupljanje oglasne dokumentacije i utvrđivanje činjeničnog stanja u vezi sa tom dokumentacijom - navedeno je, pored ostalog, u presudi koju potpisuje predsjednik Vijeća sudija Višeg suda <b>Milorad Marotić</b>, a kojom je potvrđena odluka Osnovnog suda</p> <p>Sudovi su već konstatovali da Boris Raonić, na dan raspisivanja konkursa u junu 2021. godine, pa i 6. avgusta iste godine kada je izabran za direktora, nije ispunjavao uslove koji se tiču radnog iskustva, shodno članu 50 Zakona o javnom emiteru.</p> <p>Utvrđeno je da je Raonić diplomirao na Pravnom fakultetu 2018. godine, te da je jasno da nije ispunjavao uslov koji se odnosi na deset godina radnog iskustva u nivou kvalifikacije VII1 nivoa obrazovanja.</p>

Izvršna presuda RTCG-u, Drljević je sakrio od članova Savjeta?

<p>Crnogorski fudbaleri večeras su pobijedili Tursku na utakmici u Nikšiću i to rezultatom 3:1.</p>
<p>U posljednjem kolu Lige nacija, Nikola Krstović dao je sva tri gola.</p>
<p>Meč je počeo u 20 sati i 45 minuta.</p>

Velika pobjeda Crne Gore i het-trik Nikole Krstovića protiv Turske

<p>U podgoričkom naselju Masline, u autobusu na liniji L1 danas je bačen suzavac - saopšteno je iz gradskog preduzeća Putevi.</p>
<p>Iz ovog preduzeća su saopštili da će stoga sjutra na liniji L1 saobraćati jedno vozilo manje.</p>
<p>- Termini koji neće biti realizovani su: Botun: 06.00, 08.00, 10.00, 12.00, 14.00, 16.00, 18.00, 20.00, 22.00; Masline: 07.00, 09.00, 11.00, 13.00, 15.00, 17.00, 19.00, 21.00 - zaključuje se u saopštenju Puteva.</p>

Suzavac u autobusu u Maslinama, sjutra neće saobraćati

<p>Budžet se nije predstavljao juče, jer nije bio prezentovan i pitanje je, šta je Vlada usvojila u petak 15. novembra, jer je budžet postao javno dostupan 18. novembra, poslije 17 sati - što je, suprotno Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti - poručila je ekonomska analitičarka Mila Kasalica.</p>
<p>Ona je, gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, podvukla da o budžetu ne može da se priča neozbiljno.</p>
<p>- Ako premijer Spajić neće da služi građanima Crne Gore, posebno poreskim obveznicima, onda neka se igra keksićima jer o budžetu Crne Gore ne može da se priča na neozbiljan način. Analizu je ubila 44. Vlada, odnosno gospodin Spajić i njegovo neistinovanje javnosti Crne Gore. Ako je trebalo da prozove koga da mu izađe na crtu, onda ću ja njega da pitam itekako ,,Đe si ti bio dječače nezreli?” Jer ima nas dobrano koji smo uložili svoju struku, svoje znanje i svoj integritet, kako u sve što se dešavalo do 30.avgusta, tako i u sve što se dešavalo posle 30. avgusta - rekla je Kasalica.</p>
<p>BDP je, ističe ona, rastao zbog potrošnje - i to lične potrošnje građana, a ne zato što su se, kako je kazala, donosile neke izuzetne ekonomske mjere.</p>
<p>- Dug od 105 posto BDP-a je napravio Spajić, i sad je to svedeno na 62, tako što smo iz onoga što se zadužio obveznicom od 750 miliona 2020. godine, pola je vraćeno duga, a onda je pola vraćano 2022, 2023. i 2024. godine, odnosno smanjivao se dug, a rastao je bruto društveni proizvod, koji je rastao zbog potrošnje, lične potrošnje, a ne zato što su se donosile neke izuzetne ekonomske mjere. Mi smo ušli u osjetljivost kriznih razmjera, jer naša lična potrošnja na nivou makro parametara ušla u procente preko 93, 94, a investiciona pala skoro na pet procenata do sedam, ukupnog bruto društvenog proizvoda. Tako se ne obnavlja investicioni ciklus, tako se ne mogu razmišljati i promišljati održivosti javnih finansija - zaključila je Kasalica.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>

Kasalica: Spajić je prekršio zakon o budžetu, on je neozbiljan i neodgovoran premijer

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: hra