Povodom Međunarodnog dana borbe protiv govora mržnje, Akcija za ljudska prava (HRA) upozorava da javni prostor u Crnoj Gori postaje sve zagađeniji govorom mržnje, koji se prečesto toleriše, ignoriše ili čak podstiče – i to od strane najviših državnih i crkvenih autoriteta.
Govor mržnje je krivično djelo. On ne predstavlja slobodu izražavanja, već oblik diskriminacije koji podstiče nasilje, ugrožava ljudska prava i direktno prijeti društvenoj stabilnosti. Istorija nas podsjeća da su mnogi ratni zločini, uključujući genocid, počinjali upravo govorom mržnje.
Uprkos jasnim zakonskim odredbama, u Crnoj Gori institucije, naročito državno tužilaštvo, i dalje ne prepoznaju ozbiljnost ovog problema niti adekvatno reaguju. Godinu dana od javne ratnohuškačke izjave predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića, Skupština Crne Gore i dalje ignoriše zahtjev tužilaštva za skidanje imuniteta, dok tužilaštvo nije pokazalo inicijativu da ovaj slučaj efikasno procesuira.
Prema ocjeni Komiteta za ljudska prava Ujedinjenih nacija, govor mržnje je rasprostranjen u svim segmentima crnogorskog društva – posebno na internetu, u medijima, obrazovanju i među političarima. LGBTIQ osobe, etničke i vjerske manjine, kao i politički neistomišljenici, najčešće su meta ovakvih napada. Komitet je dodatno izrazio zabrinutost zbog porasta negiranja ratnih zločina i odsustva institucionalnog odgovora.
Evropska komisija je u svom posljednjem izvještaju ukazala na ozbiljan porast anti-LGBTIQ govora i diskriminatorske političke retorike, što dodatno potkopava demokratske vrijednosti. Ovakav ambijent dodatno kompromituje činjenica da se na čelu Odbora za ljudska prava i slobode Skupštine Crne Gore nalazi javni funkcioner koji je više puta javno ispoljio homofobne stavove.
Ni vjerski lideri nisu izuzeti od odgovornosti – pojedini mitropoliti Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, poput Joanikija i Metodija, kontinuirano veličaju ratne zločince, bez ikakve reakcije tužilaštva. Posebno zabrinjava ćutanje Ministarstva prosvjete na slučajeve veličanja četničkih komandanata u školskim ustanovama.
Akcija za ljudska prava zahtijeva od državnog tužilaštva i ostalih nadležnih organa da hitno i proaktivno počnu da procesuiraju javne govore mržnje – bez selektivnosti i političkih kalkulacija. Odsustvo djelovanja samo dodatno podstiče nekažnjivost i produbljuje društvene podjele.
Borba protiv govora mržnje je test za institucije, ogledalo stanja vladavine prava i temeljni preduslov za napredak ka Evropskoj uniji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

HRA: Govor mržnje opasno normalizovan – kada će državno tužilaštvo preuzeti odgovornost?

Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za građansko obrazovanje (CGO) ocjenjuju da javna tribina „Sabirni centar – Morinj: istorijska manipulacija (Zoran Gopčević – nije ratni zločinac)“, održana 7. juna 2025. u sali Kina “Boka”, predstavlja pokušaj istorijskog revizionizma i relativizacije ratnih zločina počinjenih 90ih na teritoriji Crne Gore i Hrvatske.
- Negiranje i opravdavanje ratnih zločina nije patriotizam, već vrijeđanje žrtava, ignorisanje činjenica i podrivanje mira. Kada se takve poruke šalju s javnih skupova, normalizuje se opasna ideja da je negiranje zločina prihvatljivo. Takav odnos prema prošlosti šteti budućim generacijama i usporava evropski put Crne Gore, stvarajući dodatne podjele. CGO i HRA ukazuju da je na ovoj tribini osporavan karakter logora Morinj, uz tvrdnje da „zločin postoji samo ako ima mrtvih ili trajno osakaćenih“, uz zaključak da „boravak u logoru nije bio prijatan, ali nije zločin“. Istorijske i sudski utvrđene činjenice to opovrgavaju. Logor Morinj, nazvan u optužnici Sabirni centar Morinj, osnovan od strane JNA kod Kotora, funkcionisao je od oktobra 1991. do avgusta 1992. godine, a u njemu je bilo zatočeno i zlostavljano oko 270 hrvatskih državljana, od čega polovina civila - navodi se u saopštenju za medije.
Viši sud u Podgorici zaključio je da je „u Sabirnom centru Morinj vladala atmosfera terora i straha za goli život kojoj su oštećeni bili neprestano izloženi”, kao i da su zatvorenici, kako civili, tako i ratni zarobljenici, sistematski mučeni i ponižavani.
- Četiri osobe su pravosnažno osuđene za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, a Crna Gora je, pored krivičnog gonjenja, odgovornost priznala i isplatom odštete – ukupno 1.430.000 EUR za oko 200 žrtava od 2017. godine. Prema međunarodnom humanitarnom pravu, nezakonito pritvaranje, zlostavljanje i mučenje civila i zarobljenika predstavljaju ratne zločine, bez obzira na to da li je neko ubijen. Treća i Četvrta Ženevska konvencija propisuju da se zatvorenici moraju humano tretirati i štititi od nasilja. U logoru Morinj je jedan zatvorenik izvršio samoubistvo, dok je više njih umrlo od posljedica zlostavljanja nakon izlaska - &nbsp;podsjećaju u saopštenju.
Ističu da se na tribini &nbsp;tvrdilo i da se 1991. „nije išlo na Dubrovnik, već da se gasila oružana pobuna nelegalnih jedinica“, te da to „nije bio rat Crne Gore i nekakve hrvatske, imaginarne, samoproglašene, nelegalne tvorevine, već rat suverene države koja se zvala SFRJ“, uz ocjene da Hrvatska “nije bila žrtva agresije” jer “oni nisu bili država”.
- Međutim, u decembru 1990. građani Slovenije su se izjasnili za nezavisnost, a u maju 1991. i građani Hrvatske. Obje države su uskoro postale međunarodno priznate, nezavisne i suverene. Za angažovanje JNA u Hrvatskoj nije bilo odluke legitimnog Predsjedništva SFRJ – jedinog ustavnog organa nadležnog za vojsku – jer ono nije moglo funkcionisati zbog blokade. Polovina članova nije učestvovala u radu, pa nije bilo ni legitimiteta ni pravne osnove za obavezujuće odluke. U vrijeme napada na Hrvatsku, SFRJ de facto više nije postojala, a JNA se već bila povukla iz Slovenije nakon desetodnevnog, takođe, besmislenog i neopravdanog ratovanja. Logika opravdanja tih napada identična je onoj kojom bi se zagovarao napad na Crnu Goru nakon referenduma o nezavisnosti - navode iz CGO i HRA.
Na skupu je izrečena i tvrdnja da se pokojni Zoran Džimi Gopčević, proslavljeni vaterpolista, ali i šef straže u logoru Morinj, našao na stubu srama “samo zato što je radio svoj posao časno i pošteno“.
- Međutim, branitelji Gopčevićevog lika i djela zanemaruju da njegova uloga u logoru Morinj baca sjenku na sve njegove sportske ili druge uspjehe. Dok su neki stražari, poput Mladena Proročića, javno pohvaljeni od strane bivših zatočenika zbog čovječnog odnosa, Gopčević nije ostao upamćen po takvom postupanju. Žalimo što je preminuo bez mogućnosti da se njegova odgovornost sudski preispita - saopštili su.
Kažu da posebno zabrinjava činjenica da je javna ustanova Kulturni centar „Nikola Đurković“, pod čijom je nadležnošću i kino „Boka“, ustupila prostor za događaj očigledno revizionističkog karaktera, što je bilo jasno već iz samog njegovog naslova.
- Dodatno uznemirava prisustvo na spornom događaju predsjednice Skupštine opštine Kotor, Maje Mršulje, i sekretara za investicije, Ognjena Vukasovića, koji je iz Demokrata, partije koja ima potpredsjednike i ministre u Vladi Crne Gore. Time se, nažalost, istorijski revizionizam i institucionalno afirmiše, što ozbiljno ugrožava proces potrebnog objektivnog suočavanja s prošlošću - zaključuju u saopštenju.

1084x550

HRA i CGO: Negiranje zločina je prijetnja miru i evropskoj budućnosti Crne Gore

Komisija za nestala lica Crne Gore danas je na privremenom groblju kod Trebjese, po zahtjevu Instituta za nestale osobe BiH, izuzela koštani uzorak radi DNK analize s ciljem potvrde identiteta posmrtnih ostataka Hasana, Feride i Sene Klapuh, ubijenih u ratnom zločinu u Plužinama 1992. godine.
Uzorak će biti poslat u laboratoriju Međunarodne komisije za nestale osobe u Hagu, a rezultati se očekuju za oko mjesec dana - uoči 33. godišnjice njihove smrti.
Pronađeni su posmrtni ostaci skeleta tri osobe, dvije žene i jednog muškarca. Oni će, kako su kazali u HRA, biti prenijeti u KCCG, gdje će se čuvati do okončanja DNK analize.
U Akciji za ljudska prava (HRA) su poručili da ohrabruje što su, poslije višegodišnjih apela sina i brata žrtava Ferida Klapuha, kao i inicijativa građanskog aktiviste Aleksandra Saše Zekovića i HRA, konačno preduzeti prvi konkretni koraci ka ekshumaciji, &nbsp;identifikaciji i dostojanstvenoj sahrani.
- Tijela ubijenih Hasana, Feride i Sene Klapuh su 1992. godine sahranjena u Nikšiću bez ikakvog grobnog obilježja - istakli su oni.
Nadaju se, kažu, da će Ferid Klapuh ovim dobiti djelić mira, jer pravda i dalje pretežno ostaje nedostižna.
Od petorice pripadnika vojske Republike Srpske koji su u Crnoj Gori pravosnažno osuđeni u odsustvu na po 20 godina zatvora - Radomira Kovača, Zorana Vukovića, Zorana Simovića i Janka Janjića - nijedan nije odgovarao. Dvojica su u međuvremenu preminula, dok Kovač i Vuković i dalje žive slobodno u Foči. Njihov pomagač, Vidoje Golubović, osuđen je na osam mjeseci, zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca i jedini je izdržao izrečenu kaznu.

1250x600

Nikšić: Izvršena reekshumacija, sumnja se da posmrtni ostaci pripadaju ubijenim članovima porodice Klapuh

Akcija za ljudska prava (HRA) uputila je apel Skupštini Crne Gore da ne usvoji Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, zbog, kako ističu, izuzetno spornih odredbi – članova 92a i 93b – koje bi mogle dovesti do nesrazmjernog ograničenja slobode izražavanja i prava na pristup informacijama.
Iz HRA podsjećaju da se zabrinjavajuća praksa dostavljanja zakonskih prijedloga bez prethodne javne rasprave, posebno onih koji zadiru u osnovna ljudska prava, mora hitno prekinuti. Ovakav pristup, poručuju, ukazuje na potrebu za uvođenjem preventivne kontrole ustavnosti zakona od strane Ustavnog suda – mehanizma koji bi omogućio ocjenu ustavnosti zakona prije njihovog stupanja na snagu.
Sporne zakonske odredbe zabranjuju „objavljivanje materijalnih informacija i drugih podataka u medijima i na javnim skupovima“ ukoliko bi njihovo objavljivanje moglo uticati na spremnost potencijalnih investitora da kupe državne obveznice. Kao „materijalne informacije“ označene su one „od strateškog značaja koje mogu imati uticaj na kretanje cijene javnog duga“, a zabrana bi važila od početka priprema emisije državnih hartija od vrijednosti do zvaničnog saopštenja Ministarstva finansija o njenom zaključenju.
HRA upozorava da su ovako formulisane zabrane izuzetno široke i neodređene, te da mogu omogućiti cenzuru ključnih informacija od javnog značaja – poput visine javnog duga, potencijalnih ekonomskih rizika, sumnjivih investicija, fiskalne nestabilnosti i drugih pitanja neophodnih za kvalitetnu javnu debatu i nadzor nad radom vlasti.
- Tržišni interesi države ne smiju biti iznad prava javnosti da bude informisana, uključujući i same investitore. Ovakvo ograničenje nije neophodno u demokratskom društvu, zbog čega je u suprotnosti sa članom 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima, kao i sa Ustavom Crne Gore - ističu iz HRA.
Pored toga, podsjećaju da Ustav (član 51) dozvoljava ograničenja pristupa informacijama kada je to u interesu ekonomske politike, ali da se ta ograničenja moraju podvrgnuti strogoj procjeni opravdanosti. Međutim, prijedlog zakona ne sadrži mehanizam tzv. „balansa interesa“, što je obaveza prema Konvenciji Savjeta Evrope o pristupu zvaničnim dokumentima, kao i domaćem Zakonu o slobodnom pristupu informacijama.
HRA naglašava da bi usvajanje ovakvih zakona dodatno narušilo povjerenje u institucije i učvrstilo sliku Crne Gore kao netransparentne države, što bi moglo imati odvraćajući efekat i na strane investitore.
Iako je predsjednik države Jakov Milatović pokušao da koristi svoje ovlašćenje kako bi blokirao pojedine zakone za koje je procijenjeno da nijesu u skladu s Ustavom, iz HRA poručuju da se u praksi pokazalo kako to nije djelotvoran mehanizam, s obzirom na to da Skupština često ponovo usvaja iste zakone bez izmjena.
- Zato predlažemo da se razmotri uvođenje preventivne kontrole ustavnosti od strane Ustavnog suda, što je praksa u više evropskih zemalja poput Francuske, Njemačke, Poljske i Srbije. Time bi se osnažio pravni poredak i zaštitila osnovna prava građana - zaključuju iz HRA.

HRA: Povući sporni prijedlog zakona koji ograničava pristup informacijama

U Opštini Herceg Novi održan je sastanak povodom inicijative nevladinih organizacija Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, za postavljanje spomen-obilježja žrtvama deportacije iz 1992. godine.
U saopštenju koje je medijima dostavila HRA navodi se da su ih predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi Miloš Konjević ohrabrili da, u saradnji sa Ministarstvom kulture i Ministarstvom unutrašnjih poslova, uz njihovu podršku, ponovo pokrenu inicijativu za izgradnju spomenika.
- Mi ćemo to učiniti već sjutra - kažu iz HRA.
Iz Opštine Herceg Novi su prethodno saopštili da je lokalna samouprava, kao i prethodnih godina, iskazala žaljenje zbog stradanja žrtava, pokazala spremnost da podrži inicijativu i ukazala inicijatorima na proceduralne korake koje moraju ispuniti kako bi došlo do postavljanja spomen obilježja.
- Uz pijetet prema žrtvama i njihovim porodicama, istaknuto je da lokalna samouprava, grad Herceg Novi i građani nijesu bili donosioci odluke, već je država bila ta koja je odredila da te 1992. godine Herceg Novi bude mjesto izvršenja ovog strašnog čina. Takođe, ukazano je da shodno Zakonu o spomen-obilježjima, zahtjev nevladinih organizacija ANIMA, HRA i CGO mora da bude formalizovan i prihvaćen od strane Ministarstva unutrašnjih poslova (u čijem vlasništvu je plato ispred OBHN gdje se spomen obilježje planira) i Ministarstva kulture i medija, odnosno Vlade Crne Gore koja mora dati saglasnost da spomen-obilježje može biti podignuto prije isteka roka od 50 godina od dana kada se događaj zbio, kako je to Zakonom predviđeno - saopštili su iz Opštine Herceg Novi.
Na taj način, dodaje se, Opština Herceg Novi je spremna da zahtjev za postavljanje uvrsti u sveobuhvatni Program postavljanja spomen-obilježja na teritoriji opštine Herceg Novi, a o kojem će se izjasniti odbornici SOHN.
Sastanku su prisustvovali i glavni administrator OHN, Nenad Đorđević, sekretarka za kulturu i obrazovanje, Ana Zambelić Pištalo, Alen Bajrović, sin stradalog Osma Bajrovića, Sejda Krdžalija, majka stradalog Sanina Krdžalije, i Hikmeta Prelo koja je izgubila sina Amera, brata Himza Čengića i zeta Smaila Hasanbegovića.

HRA, CGO i ANIMA će ponovo pokrenuti inicijativu za podizanje spomen-obilježja žrtvama deportacije iz 1992. godine

Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje, pozivaju na memorijalno okupljanje u ponedjeljak, 26. maja 2025. godine, u podne, ispred Centra bezbjednosti Herceg-Novi, u znak obilježavanja godišnjice ratnog zločina Deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992. godine, navedeno je u saopštenju. 
- Okupljanje organizujemo kao izraz savjesti crnogorskog društva, u znak sjećanja na žrtve zločina i u cilju podrške njihovim porodicama. Godinama se zalažemo za kažnjavanje odgovornih za ovaj zločin, kao i za to da se žrtvama podigne spomenik i da država uspostavi 25. maj kao Dan sjećanja na žrtve zločina Deportacije. Nastavićemo da to činimo i ove godine - dodali su.
Ovo je, kako navode, 21 godina da građansko društvo organizuje memorijalno okupljanje, a šesnaesta da se to čini pred zgradom Uprave policije u Herceg-Novom, odakle je većina izbjeglica prinudno odvedena i izručena vojsci Srpske Republike u Bosni i Hercegovini.
Dodaju da prema dostupnim zvaničnim dokumentima, crnogorska policija je u maju i junu 1992. godine, nezakonito uhapsila najmanje 66 Muslimana-Bošnjaka iz Bosne i Hercegovine (odnosno osoba pretpostavljene muslimanske nacionalnosti), koji su u Crnu Goru izbjegli od rata u BiH, a zatim ih isporučila njima neprijateljskoj vojsci Srpske Republike u BiH, koja je ubila najveći broj njih. 
- Samo dvanaestoro je uspjelo da preživi izručenje u koncentracione logore. Na teritoriji Crne Gore je istovremeno uhapšeno i 33 izbjeglica iz BiH srpske nacionalnosti, koji su vraćeni u Republiku Srpsku radi mobilizacije. Za razliku od izbjeglih Muslimana, deportovane izbjeglice srpske nacionalnosti nijesu tretirane kao taoci, niti je poznato da je neko od njih smrtno stradao od neposrednih posljedica deportacije - ističe se u saopštenju. 
Podsjećaju i da je Crna Gora 2008. godine za 200 članova porodica žrtava poslije četvorogodišnjeg suđenja na osnovu poravnanja platila naknadu štete zbog nezakonitog djelovanja crnogorske policije koje je dovelo do tragičnih posljedica. 
- Da su nezakonito uhapšeni i izručeni kao taoci utvrđeno je i pravosnažnom krivičnom presudom u Crnoj Gori, kao i presudom Haškog tribunala u predmetu Krnojelac (upravnik logora u Foči). Međutim, u krivičnom postupku vođenom u Crnoj Gori, svi okrivljeni su oslobođeni, jer je sud proizvoljno uveo zahtjev da su optuženi “morali pripadati organizaciji strane u sukobu ili postupati u službi strane u sukobu da bi bili odgovorni za ratni zločin”, pri čemu je zaključeno da Crna Gora nije bila strana u sukobu u Bosni i Hercegovini, i da optuženi nisu postupali u službi bosanskih Srba, što je suprotno utvrđenim činjenicama (presuda Ks. 6/12) - navodi se u saopštenju. 
U 2025. godini konačno je, naglašavaju, i žrtvama Deportacije priznat status civilnih žrtava rata kroz izmjene Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. 
Vlada Crne Gore je donijela i odluku o isplati jednokratne naknade od 100.000 eura i porodici stradalog u ovom zločinu, Osma Bajrovića, čiji su supruga i djeca crnogorski državljani. 
Ovaj čin, ističu, predstavlja važan korak ka priznavanju odgovornosti i ispravljanju dugogodišnje nepravde.
U 2022. godini Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije Crne Gore su uputili izvinjenje žrtvama Deportacije i njihovim porodicama.
- Ove godine će pored članova porodice Osma Bajrovića, skupu prisustvovati i dvije majke i dvije sestre žrtava Deportacije, koje za ovu priliku dolaze iz Goražda. To su Sejda i Sanela Krdžalija, majka i sestra Sanina Krdžalije, Hikmeta Prelo, majka Amera Prela, koji je bio najmlađa, osamnaestogodišnja žrtva Deportacije, i Hikmetina sestra Fikreta Hadžić. Hikmeta i Fikreta su u ovom ratnom zločinu ostale i bez brata Himza Čengića - navodi se u saopštenju. 
Skupu će, dodaju, u ime kabineta Predsjednika Crne Gore prisustvovati saradnici Marija Vesković i Drago Šundić. 
Oni su naveli da od premijera Milojka Spajića čekaju odgovor.
Skupu će, kako su saopštili, prisustvovati ministarka kulture i medija Tamara Vujović, ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Damir Gutić, ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Ernad Suljević, i ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka.
U ime Ministarstva unutrašnjih poslova prisustvovaće generalni direktor Direktorata za bezbjednosno-nadzorne poslove, Zoran Kujović i načelnik Odjeljenja bezbjednosti u Herceg Novom, Dragan Kontić. U ime Ministarstva evropskih poslova, prisustvovaće glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom, Predrag Zenović.
- Prisustvo skupu do sada su potvrdili i ambasador Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori, Branimir Jukić, predstavnici Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), kao i Liberalna partija, Socijaldemokrate, Bošnjačka stranka, glavna urednica nedjeljnika Monitor, Milena Perović i prethodni glavni urednik Monitora Esad Kočan, odbornik i istraživač kršenja ljudskih prava Aleksandar Saša Zeković, građani i predstavnici nevladinih organizacija - navodi se u saopštenju. 
Memorijalnom skupu prošle, 2024. godine, prisustvovali su Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković, ministarka kulture i medija Tamara Vujović, državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Petar Koprivica, načelnik Odjeljenja bezbjednosti u Herceg Novom Dragan Kontić, savjetnica potpredsjednika Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalnu politiku Mirjana Maslovar, službenik Ministarstva vanjskih poslova Drago Martinović, saradnica u Kabinetu predsjednika Crne Gore Marija Vesković, menadžer Opštine Herceg Novi Dušan Vukić i pomoćnik sekretara za prostorno planiranje i izgradnju u Opštini Herceg Novi Aleksandar Božović.
Godinu ranije, 2023. godine, prisustvovali su predsjednik Vlade Dritan Abazović, savjetnik premijera Đorđe Radulović, potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj i ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović, ministar pravde Marko Kovač, ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović, državni sekretar Ministarstva odbrane Krsto Perović i državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Mersudin Gredić. Ispred Opštine Herceg-Novi prisustvovao je menadžer Opštine, Dušan Vukić, iz političke partije URA.
<h2>TRI INICIJATIVE</h2>
Kako je saopšteno, HRA, CGO, ANIMA i tada član Savjeta za građansku kontrolu rada policije, Aleksandar Saša Zeković, prije četrnaest godina, 2011. godine, uputili su tri inicijative tadašnjem predsjedniku Skupštine Crne Gore, Ranku Krivokapiću, i svim šefovima poslaničkih klubova da se proglasi Dan sjećanja na žrtve zločina deportacije izbjeglica 1992. godine, tadašnjem predsjedniku Vlade Crne Gore Igoru Lukšiću, ministru unutrašnjih poslova Ivanu Brajoviću i ministru kulture Branislavu Mićunoviću, kao i tadašnjem predsjedniku Skupštine Opštine Herceg-Novi, Dejanu Mandiću, da se podigne spomen obilježje žrtvama deportacije izbjeglica 1992. godine ispred objekta Uprave policije u Herceg Novom, i tako podrži želja porodica stradalih žrtava, da crnogorska policija uputi izvinjenje zbog nezakonitog hapšenja i izručivanja izbjeglica njima neprijateljskoj vojsci Srpske Republike BiH.
- Godinama ponavljamo ove inicijative pa smo u maju 2021. godine, prvu inicijativu ponovili tadašnjem predsjedniku Skupštine Crne Gore, Aleksi Bečiću, koji nam je odgovorio kako u tom cilju treba mijenjati Zakon o državnim i drugim praznicima, ali nije učinio ništa da inicira njegovu izmjenu - istakli su. 
Drugu inicijativu su, kako navode, ponovili u septembru 2021. godine predsjedniku Opštine Herceg Novi, predsjedniku Skupštine Opštine Herceg Novi, Ivanu Otoviću, odborničkim klubovima Skupštine Opštine Herceg Novi i tadašnjoj ministarski prosvjete, nauke, kulture i sporta, Vesni Bratić. 
- Od njih nismo dobili nikakav odgovor. Prošle godine, zajedno sa Bošnjačkim vijećem, istu inicijativu smo uputili predsjedniku opštine Herceg Novi, Stevanu Katiću, i predsjedniku Skupštine Opštine Ivanu Otoviću, i svim odbornicima u lokalnom parlamentu HN, od kojih do danas nismo dobili nikakav odgovor navodi se u saopštenju. 
Oni su istakli i da je treća inicijativa jedina zvanično prihvaćena – realizovana je 2022. godine, kada su direktor Uprave policije Zoran Brđanin i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić prisustvovali memorijalnom skupu u Herceg-Novom povodom tridesetogodišnjice zločina. 
- Tom prilikom su uputili javno izvinjenje žrtvama i njihovim porodicama zbog postupaka crnogorske policije. Dodatno, u avgustu 2023. godine, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je u ime Crne Gore javno izvinjenje za ovaj zločin na sastanku sa Alenom Bajrovićem, sinom Osma Bajrovića, žrtve Deportacije i predstavnicama HRA, CGO i Anime - zaključili su.

Poziv na memorijalno okupljanje u znak sjećanja na žrtve: 33 godine od zločina deportacije izbjeglica

Ustavni sud Crne Gore će od 31. maja imati četvoro sudija, od propisanih sedmoro, što će uticati na smanjenje efikasnosti te sudske instance. Uz sve to, samo troje sudija koji tada budu ostali na funkciji imaće legitiman mandate, saopšteno je iz Akcije za ljudska prava (HRA) iz koje su pozvali Skupštinu da hitno izabere makar jednog sudiju.
- Od petoro sudija, koliko ih sada sudi, dvoje nezakonito obavlja posao. Budimiru Šćepanoviću i Desanki Lopičić je sudijska funkcija trebalo da prestane u maju, odnosno u junu prošle godine, a na osnovu imperativnih odredbi Ustava i Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (ZPIO), kada su ispunili uslove za penziju, navršivši 65 godina života, odnosno 40 godina radnog staža. Međutim, oni i dalje postupaju u predmetima jer se većina sudija tog suda, u pogledu prestanka funkcije, drži Zakona o radu (ZoR) – navode iz HRA.&nbsp;
Oni podsjećaju da taj akt propisuje obavezan prekid radnog odnosa kada osoba navrši 66 godina, što se, kako navode, kosi sa mišljenjem stručnjaka koji smatraju da se sudije ne nalaze u takvoj vrsti odnosa sa državom. Takođe, ističu iz HRA, sudijama svih drugih sudova u državi funkcija prestaje čim ispune uslove za penziju po ZPIO.
Iz HRA navode da ako Venecijanska komisija u međuvremenu ne podrži primjenu važećeg zakona o PIO, koji je Skupština prethodno primijenila u slučaju sutkinje Dragane Đuranović, odnosno ako Ustavni sud Crne Gore odluči da primijeni bar Zakon o radu, onda će sudiji Šćepanoviću funkcija prestati 31. maja, kada puni 66 godina, dok sutkinji Lopičić krajem decembra ove godine svakako ističe dvanaestogodišnji mandat.&nbsp;
- Uz sve to, kasni izbor novih sudija Ustavnog suda. To što bar jedan ili jedna već nijesu izabrani, pogubno utiče na efikasnost ovog suda, kojem je sada potrebno oko dvije godine da bi odlučio u predmetu – navode iz HRA.&nbsp;
Oni podsjećaju da kandidati za nove sudije treba da zamijene Milorada Gogića, kome je funkcija prestala još 30. avgusta 2024, Draganu Đuranović, čiji je odlazak u penziju konstatovan 17. decembra iste godine, o čemu treba da se izjasni Venecijanska komisija, i Budimira Šćepanovića, koji se do sada održao na funkciji, ali je nakon 31. maja ove godine ne bi trebao obavljati.
- Proces izbora nasljednika Dragane Đuranović zaustavljen je pred Ustavnim odborom do izjašnjenja Venecijanske komisije 13. i 14. juna. Nejasno je zašto se oklijeva s izborom kandidata koji treba da zamijeni Gogića. Intervjui sa svim kandidatima su obavljeni, a predsjednik Jakov Milatović je za nasljednicu Budimira Šćepanovića na sudijskoj funkciji predložio Mirjanu Vučinić. S obzirom na doživljenu pravnu nesigurnost u pogledu trajanja mandata, smatramo da bi Ustavom trebalo jasno propisati da funkcija sudije Ustavnog suda mora da prestane kada navrši određeni broj godina. Može se, na primjer, primijeniti rješenje iz Bosne i Hercegovine, u kojoj je Ustavom propisano da sudije mogu da rade do 70 godina – zaključuju iz HRA.

HRA: Skupština da odmah izabere bar jednog sudiju Ustavnog suda

Građani imaju pravo na izražavanje mirnog protesta i blokadom saobraćajnica u ograničenom trajanju, u skladu sa praksom Evropskog suda za ljudska prava, saopštavaju iz NVO Akcija za ljudska prava i Centar za ženska prava.
Poručili su da ćutanje vlasti neće doprinijeti da se patnje Cetinjana zaborave i upozoravaju da je toj zajednici potrebna iskrena podrška, sigurnost i uvjerenje da vlast radi za, a ne protiv njih.
- Umjesto zastrašivanja protestanata, pozivamo nadležne da im se obrate i odgovore na njihova legitimna pitanja - da li su porodice stradalih u masakru na Medovini dobile podršku države, odnosno lokalne samouprave kao i žrtve poslednjeg masakra? Kada će biti usvojen Zakon o oružju (Markov i Mašanov zakon)? Da li je, kada i kako povećana bezbjednost na Cetinju?- upitali su iz ovih NVO.
Poručili su da je grubo je i krajnje neempatično smatrati turističku sezonu važnijom od potreba duboko povrijeđene zajednice, kojoj vlast duguje odgovore.

HRA i Centar za ženska prava: Grubo i neempatično smatrati turističku sezonu važnijom od potreba povrijeđene zajednice

Akcija za ljudska prava (HRA) pozdravlja efikasno procesuiranje ljekara Vladimira Peruničića koga je novinarka Gradske TV Magdalena Čelanović prijavila zbog uvreda, prijetnji i uznemiravanja. Iz HRA su kazali da su savjetovali novinarki da prijavi već prvi slučaj verbalnog seksističkog nasilja prikazan na fotografiji.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250427080412_9d9ebc7e75f655cdcaf64bd5786b420f5f776e71116c6117da6a5fc538964279.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250427080412_9d9ebc7e75f655cdcaf64bd5786b420f5f776e71116c6117da6a5fc538964279" data-rendition-name="original" width="646" height="1068" loading="lazy" alt="Prijetnje Vladimira Peruničića"> </figure>  U međuvremenu je došlo do više sličnih poruka, od kojih su neke prikazane na fotografiji. (foto 2).&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250427080412_822c08d36988f66b2088761fcb9bf8c5b4a5be471cc56b82a210d1bbb2462f92.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250427080412_822c08d36988f66b2088761fcb9bf8c5b4a5be471cc56b82a210d1bbb2462f92" data-rendition-name="original" width="1038" height="1647" loading="lazy" alt="Poruke"> </figure>  Ovakvo seksističko ponašanje i proganjanje, ističu iz HRA, je sasvim neprihvatljivo i očekujemo da bude adekvatno sankcionisano. - Žene koje imaju hrabrosti za javni nastup nijesu “glineni golubovi”! Upozoravamo da su novinarke i novinari krivičnim zakonodavstvom i posebno zaštićeni - kazali su u saopštenju. Dodaju i da očekuju da Ljekarska komora Crne Gore i Klinički centar CG stanu u zaštitu dostojanstva ljekarske profesije i osude neprimjereno ponašanje ljekara. - Pozivamo sve žene izložene ovakvom i sličnom seksističkom nasilju da ga prijave - kazali su u saopštenju. Uprava policije je juče objavila da “oštro osuđuje sve oblike uvredljivog, prijetećeg i neprimjerenog ponašanja prema zaposlenima u medijima, naročito ponašanja kojim se vrijeđa dostojanstvo žena zaposlenih u novinarskoj profesiji.&nbsp; - Policija u okviru svojih nadležnosti kao prioritetne preduzima neselektivne mjere i radnje u odnosu na sva lica koja svojim ponašanjem ugrožavaju sigurnost, integritet i pravo na slobodno i objektivno izražavanje i izvještavanje u cilju stvaranja sigurnog ambijenta za život i rad zaposlenih u medijima" - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

HRA: Pozdravljamo procesuiranje ljekara Peruničića, očekujemo da Ljekarska komora i KCCG osude neprimjereno ponašanje

Organizacije civilnog društva oštro se protive inicijativi za uvođenje vjeronauke u obrazovni sistem Crne Gore, smatrajući da je takav prijedlog suprotan principima sekularnosti (vjerske neutralnosti javnih institucija), temeljnim ustavnim vrijednostima i najboljim interesima djece i mladih, navodi se u saopštenju 90 nevladinih organizacija i građanskih aktivista i aktivistkinja povodom inicijative za uvođenje vjeronauke u obrazovni sistem Crne Gore.&nbsp;
Smatraju, kako su kazali, da obrazovni sistem mora ostati prostor zajedništva, učenja i razvoja, a ne podjela i segregacije po vjerskoj osnovi.
Vjerska nastava je izričito zabranjena u javnim obrazovnim ustanovama u Crnoj Gori (čl. 5 Opšti Zakon o obrazovanju i vaspitanju), a inicijativom se sada traži ukidanje te zabrane i uvođenje vjeronauke u osnovne i srednje škole.
- Prema Ustavu Crne Gore i važećim zakonima o obrazovanju, Crna Gora je sekularna država, u kojoj su vjerske zajednice odvojene od države. Prema tome, i državni obrazovni sistem takođe mora ostati sekularan - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Mora se, dodaju, uzeti u obzir da se u državnim školama izučavaju predmeti koji su utemeljeni u naučnim disciplinama.&nbsp;
- Nauke saznanja stiču kroz naučna istraživanja, koja podstiču sumnju i konstantnu doradu, i koja su otvorena za intervencije i bolje dokaze. Vjerska učenja, suprotno tome, zasnivaju se na dogmi, nepobitna su, ne dozvoljavaju sumnju i insistiraju na vjeri. Smatramo da je u jednom cjelovitom sistemu obrazovanja djece nedopustivo imati cjeline zasnovane na pristupima koji su međusobno suprotstavljeni - naglašavaju iz organizacija.&nbsp;
Mnogo korisnije, ističu, za djecu i mlade je građansko vaspitanje i obrazovanje, koje uključuje kritičko mišljenje, etiku, medijsku pismenost, inkluziju i vještinu nenasilne komunikacije.&nbsp;
Tim sadržajima treba kroz reformu obogatiti nastavne programe, umjesto vjerskih dogmi.
Posebno zabrinjava, navode, činjenica da je Skupština Crne Gore ovoj inicijativi dala status prioriteta, uprkos negativnim stavovima stručne javnosti, dijela institucija i organizacija civilnog društva, kao i činjenici da za njeno razmatranje ne postoji ni stručna ni društvena opravdanost.
- Kada je Skupština Crne Gore 2023. godine uvela mehanizam E-peticija, to je bio pozitivan korak ka aktivnijem učešću građana i građanki u procesima donošenja odluka. No, izostalo je zakonsko definisanje obaveze Skupštine u vezi sa peticijama koje dobiju dovoljno potpisa da bi bile procesuirane, odnosno 6000 potpisa i više. U praksi ovo znači da Skupština ima pravo da odbije svaku peticiju koju ne smatra prioritetnom, čemu smo već svjedočili, jer su se u međuvremenu samo četiri peticije našle pred nadležnim skupštinskim odborima, od ukupno sedam koje su podržane s najmanje 6000 potpisa - kazali su u saopštenju.&nbsp;
Dodaju i da je peticija za uvođenje vjeronauke u škole, koja je pokrenuta 11. marta ove godine, već 19. marta je imala dovoljan broj potpisa.&nbsp;
- Skupština je zakazala sjednicu nadležnog Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport već za 16. april, čime je oborila svoj rekord za ažurno postupanje kada je riječ o pristiglim peticijama i napravila svojevrsni presedan, budući da su odlučili da razmatraju otvorenu peticiju za koju se još uvijek prikupljaju potpisi prije isteka roka, koji je prema sajtu E-peticije Skupštine Crne Gore 10. maj 2025. godine - istakli su u saopštenju.&nbsp;
Podjećaju da ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović, iz najveće partije u vlasti Pokreta Evropa sad (PES), smatra da vjeronauka nije potrebna u obrazovnom sistemu, a to mišljenje je dijelio i njen prethodnik, Miomir Vojinović, iz tada i sada vladajuće Socijalističke narodne partije (SNP). Međutim, kako kažu, za predsjednika nadležnog skupštinskog odbora, Nikolu Rovčanina (Demokrate) to je sada prioritet.
Ranije su i iz Zavoda za školstvo naveli da je pitanje religije u sistemu obrazovanja već prikladno uređeno, budući da djeca imaju priliku da o religiji uče kroz izborni predmet istorija religije, koji je dostupan u devetom razredu osnovne škole i u srednjim školama.
- Kroz predmet istorija religije sva djeca imaju priliku da zajednički uče o svim religijama i njihovim običajima, čime se podstiče interkulturalizam i zajedništvo, dok bi vjeronauka odvojila djecu vjernika od djece ateista, a i djecu vjernika dodatno razdvojila na različite vjeroispovijesti, čime bi se dodatno naglasile podjele zasnovane na etničkoj i vjerskoj distanci u crnogorskom društvu, koje su već izražene - naglašava se u saopštenju.&nbsp;
Za porodice koje žele vjersko obrazovanje za svoju djecu, vjerske zajednice, kažu, već organizuju vjersku nastavu u svojim objektima.
- Obrazovno-vaspitni sistem mora ostati mjesto gdje se djeca ne razdvajaju ni po jednom osnovu, već zajednički uče, rastu i razvijaju vještine zajedničkog života u demokratskom društvu, koje je etnički, kulturno i religijski raznoliko - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;
Organizacije civilnog društva koje stoje iza ovog protesta:
1. Akcija za ljudska prava (HRA)
2. Centar za građansko obrazovanje (CGO)
3. Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA
4. Prosvjetna zajednica Crne Gore
5. Agora Femina
6. Asocijacija SPEKTRA
7. Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG)
8. Crnogorski PEN centar
9. Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro
10. Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK)
11. KOD
12. Žuta kornjača – Normalizuj.me
13. Opštinsko udruženje multiple skleroze Bijelo Polje
14. Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG)
15. Prima
16. Juventas
17. Agencija za lokalnu demokratiju
18. Ipso Facto
19. Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)
20. Društvo crnogorskih izdavača
21. Ekološki pokret Ecopatriotizam
22. Centar za monitoring i istraživanje (CeMI)
23. Centar za afirmaciju RE populacije (CAREP)
24. Crnogorski ženski lobi
25. Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
26. Centar za građanske slobode (CEGAS)
27. Udruženje pravnika Crne Gore
28. Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
29. Sociološki centar Crne Gore (SOCEN)
30. LINK – Crnogorska mreža za smanjenje štete
31. Centar za kulturu Bihor
32. Udruženje „Štrpci – Protiv zaborava“
33. Gradionica
34. Expeditio
35. Prazan prostor
36. Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava
37. Centar za ženska prava (CŽP)
38. Korifej teatar
39. Kalem
40. Monte Lingva
41. Društvo profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG)
42. Udruženje profesora istorije Crne Gore – HIPMONT
43. Sigurna ženska kuća (SŽK)
44. Institut za medije Crne Gore (IMCG)
45. Pravozastupnik
46. Antifašisti Cetinja
47. Institut za rodnu ravnopravnost “Dulcinea”
48. Ulcinj Info
49. Novi Horizont
50. HUSEIN PAŠA
51. Centar za multimedijalnu produkciju (CEZAM)
52. Udruženje psihologa Crne Gore
53. Poligon za žensku izuzetnost – Sofija
54. Aktivna zona
55. Dr Martin Schneider-Jacoby Association –MSJA
56. Eduko Plus
57. Balkanski sektor
58. Bona Fide Pljevlja
59. Savez za djecu i mlade – Kuća
60. Forum MNE
61. Forum Bošnjaka Crne Gore
62. Centar za ekonomske i evropske studije (CEES)
63. ERA - Savez za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i u Turskoj
64. SOS Rožaje
65. Centar za obuku i obrazovanje
66. Centar za romske inicijative
67. Monitoring Group Ulcinj – MogUL
68. ALFA Centar
69. Udruženje LBTQ žena „Stana“
70. Djeca Crne Gore
71. Crnogorsko udruženje studenata političkih nauka - MAPSS
72. Romska organizacija mladih “Koračajte sa nama – Phiren Amenca“
73. Alumni akademija Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore
74. Fondacija za promovisanje nauke – Prona
75. Crnogorski kulturni krug
76. Naša akcija
77. NOVA Centar za feminističku kulturu
78. Most Kulture
79. SOS telefon za žene i djecu Nikšić
80. Moja šansa je i tvoja šansa
81. Srce
82. MULTIMEDIAL Montenegro
83. Socijalna pravda - Social justice
84. Udruženje roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju “OAZA”
85. 35 mm
86. Potreba – Need
87. Građanska inicijativa "21. maj“
88. Plan B
89. Internacionalna policijska organizacija Crne Gore
90. Sistem
1. Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
2. Jovana Marović, građanska aktivistkinja
3. Goran Đurović, građanski aktivista
4. Dragoljub Vuković, novinar i građanski aktivista
5. Tamara Milaš, građanska aktivistkinja
6. Dušan Pajović, građanski aktivista
7. Aleksandar Dragićević, građanski aktivista

Obrazovanje mora ostati sekularno: škole su mjesto znanja, a ne podjela

U Crnoj Gori, u posljednja 24 sata, evidentirano je 17 saobraćajnih nezgoda, u kojima su dvije osobe povrijeđene teže, a deset lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano osam saobraćajnih nezgoda, a u Baru i Kotoru po tri.
Po jedna nezgoda evidentirana je na Cetinju, Herceg Novom i u Budvi.
Izdato je 619 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 37 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela deset pari registarskih tablica.

Za 24 sata 17 saobraćajnih nezgoda

Sindikat prosvjete Crne Gore (SPCG) najavio je protest za ponedjeljak, 7. jula 2025. godine, zbog najavljenog umanjenja zarada zaposlenih u prosvjeti. Okupljanje je zakazano za 11 sati ispred zgrade Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija u Podgorici.
Kako navode iz SPCG-a, povod za protest je novi obračun zarada koji, prema njihovim tvrdnjama, nije usklađen sa članom 22 Granskog kolektivnog ugovora (GKU) i može dovesti do značajnog smanjenja primanja velikom broju nastavnika i nastavnica u Crnoj Gori.
- Ovim obračunom se krše odredbe kolektivnog ugovora i direktno ugrožavaju stečena prava zaposlenih u prosvjeti - kažu iz Sindikata.
Tokom protesta, SPCG će uputiti apel premijeru, ministru finansija i ministarki prosvjete, nauke i inovacija da se kroz socijalni dijalog i kompromis dođe do rješenja koje će biti prihvatljivo za sve strane.
- Dijalog je jedini ispravan put za rješavanje problema, i očekujemo od izvršne vlasti da hitno otvori prostor za ozbiljan razgovor sa predstavnicima zaposlenih - poručio je predsjednik SPCG-a Radomir Božović.
Sindikat poziva sve prosvjetne radnike i radnice da se pridruže protestu i brane svoja prava, uz poruku da je zaštita dostojanstva profesije zajednička odgovornost svih koji učestvuju u obrazovnom sistemu.

SPCG: Protest prosvjetara u ponedjeljak zbog najavljenog umanjenja zarada

Kandidatura sliva Skadarskog jezera za upis na UNESCO listu rezervata biosfere u okviru programa „Čovjek i biosfera” predstavlja važan korak ka održivom razvoju regiona, poručili su iz organizacije „Program za životnu sredinu” (EnvPro), reagujući na, kako navode, dezinformacije koje se ovih dana šire u dijelovima Riječke nahije.
U saopštenju se ističe da program ne donosi nove stepene zaštite niti ograničenja, već otvara mogućnosti za balansiran razvoj – uključujući turizam, poljoprivredu, infrastrukturne projekte i zapošljavanje – uz očuvanje prirodnog i kulturnog nasljeđa.
- Program "Čovjek i biosfera" nije prepreka razvoju – aktivnosti bilo koje vrste, uključujući vožnju čamcima, poljoprivredu i izgradnju infrastrukture, nijesu zabranjene. On ne uvodi nove zakonske odrednice, već se bazira na strategiji i dugoročnim razvojnim ciljevima - navodi EnvPro.
Organizacija ukazuje da se biosferski rezervati nalaze i u velikim urbanim sredinama poput Beča i Dablina, te da je i glavni grad Crne Gore, Podgorica, predložen kao dio nominacije.
Takođe, iz EnvPro poručuju da je netačno da bi ovakav program doveo do gubitka prava lokalnog stanovništva na korišćenje zemljišta ili prirodnih resursa.
&nbsp;- Pozivi na izlazak iz Nacionalnog parka Skadarsko jezero, koji se temelje na tvrdnjama da će građani izgubiti pravo korišćenja svoje imovine, predstavljaju dezinformacije koje izazivaju nepotreban strah i otpor -navodi se u saopštenju.
Program „Čovjek i biosfera“, kako ističu, ima potencijal da obezbijedi međunarodnu podršku za projekte koji doprinose održivom razvoju – poput razvoja infrastrukture, unapređenja ekoturizma i zelenih biznisa, kao i pristup grantovima i umrežavanje s drugim rezervatima širom svijeta.
- To je prilika da se kroz saradnju unaprijede kvalitet života, zaštita resursa i mogućnosti zapošljavanja lokalnog stanovništva, uz veću prepoznatljivost ovog kraja na turističkoj mapi Evrope i svijeta - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Iz EnvPro su najavili da će, u saradnji s Nacionalnim parkovima i Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, uskoro organizovati „dane otvorenih vrata” za dodatno informisanje lokalnog stanovništva o programu.
- Održiva, a time i dugoročna pozitivna transformacija ovog prostora moguća je samo uz saradnju i povjerenje. Zato pozivamo građane, lokalne predstavnike, civilni sektor i sve odgovorne aktere da se adekvatno informišu i uključe u proces - zaključuje se u saopštenju.

EnvPro: „Čovjek i biosfera“ nije prepreka razvoju, već prilika za održivu budućnost

U okviru Podgoričkog kulturnog ljeta, u poneđeljak, 7. jula, u 21 sat, u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“, biće izvedena predstava „I crvi su u modi“, u režiji Tee Puharić, saoošteno je iz Sekretarijata za kulturu.&nbsp;
- Predstava, rađena po motivima pisca Marka Kamoletija, vodi publiku u svijet prepun zabune, tajni i komičnih obrta. Jedna vikendica, šest likova i noć koja će im zauvijek promijeniti živote – sve to protkano duhovitim dijalozima, prepoznatljivim humorom i nizom neočekivanih situacija koje garantuju veče za pamćenje - dodaje se u saopštenju.
Uloge tumače: Petar Racić, Anđela Janković, Stefan Komatina, Sara Jović, Jana Rokić i Dalibor Šišković.
Ulaz je slobodan.

Predstava “I crvi su u modi” u poneđeljak u Velikoj Sali KIC-a “Budo Tomović”

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.
Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.

Tag: hra