Izmjene ZKP-a mogu ubrzati suđenja i ojačati prava žrtava, ali važna pitanja ostala neriješena

Skupština Crne Gore usvojila je 4. septembra izmjene i dopune Zakonika o krivičnom postupku (ZKP), nakon gotovo četiri godine usklađivanja sa Evropskom komisijom, kojoj je tekst prvobitno upućen na mišljenje u decembru 2022. godine.

Izmjene stupaju na snagu 17. septembra, dok je za formiranje stručnih službi za podršku žrtvama predviđen rok od godinu. Odredbe koje se odnose na prava žrtava počeće da se primjenjuju šest mjeseci nakon uspostavljanja tih službi.

Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ocjenjuju da više od 100 usvojenih izmjena može doprinijeti efikasnijem vođenju krivičnih postupaka i značajno unaprijediti zaštitu žrtava krivičnih djela, prava odbrane i lica lišenih slobode. Ipak, upozoravaju da su pojedina važna pitanja ostala neriješena, dok su neka unaprijeđena samo djelimično.

Manje odlaganja i ponavljanja postupaka

Jedna od značajnijih novina odnosi se na kontrolu optužnice, koja će se, po pravilu, obavljati na osnovu pisanih izjašnjenja okrivljenog i njegovog branioca, bez obaveznog održavanja ročišta u svakom predmetu.

Pod zakonom propisanim uslovima, glavni pretres moći će da bude održan i bez prethodno saslušanog optuženog ukoliko je njegov branilac prisutan. Povećana je i novčana kazna za branioca koji neopravdanim izostankom prouzrokuje odlaganje glavnog pretresa – do 5.000 eura.

Promjena predsjednika ili člana sudskog vijeća više neće automatski značiti ponovno saslušavanje svih svjedoka i vještaka i ponovno izvođenje već izvedenih dokaza. Sud će moći da pročita ranije date iskaze ako procijeni da bi ponovno izvođenje dokaza bilo nepotrebno.

Izmjene donose novine i u drugostepenom postupku. Pretres će, pod određenim uslovima, moći da bude održan bez uredno pozvanog optuženog koji neopravdano izostane, dok će isto rješenje prvostepenog suda, odnosno sudije za istragu, moći da bude ukinuto samo jednom.

HRA ocjenjuje da bi takva rješenja mogla da smanje broj odlaganja, procesne zloupotrebe i nepotrebno ponavljanje dokaznih radnji. Njihov efekat će, međutim, zavisiti od primjene i usklađivanja potrebe za efikasnošću sa pravom na odbranu i pravično suđenje.

Veća prava žrtava, ali se na punu primjenu čeka

Značajno se proširuju i prava žrtava, posebno žrtava trgovine ljudima, krivičnih djela protiv polne slobode, nasilja u porodici, ratnih zločina i terorizma, kao i djece žrtava.

Predviđeni su besplatan pristup stručnim službama za podršku, psihološka i stručna pomoć, zaštita od zastrašivanja i odmazde, pratnja osobe od povjerenja, saslušanje bez neopravdanog odlaganja, pojedinačna procjena potreba i pravo na informacije o toku postupka.

Podrška neće zavisiti od toga da li je podnijeta krivična prijava ili pokrenut postupak, već će biti dostupna prije, tokom i nakon krivičnog postupka.

HRA, međutim, problematizuje rokove – godinu za formiranje službi i dodatnih šest mjeseci do početka primjene odredbi o pravima žrtava.

– To je dug period tokom kojeg će zakonom garantovana prava ostati bez pune institucionalne podrške – upozoravaju iz HRA, podsjećajući da je formiranje tih službi najavljivano još 2022. godine.

Posebno ukazuju na položaj žrtava i svjedoka u predmetima ratnih zločina koji žive van Crne Gore, za koje je potrebno blagovremeno organizovati putovanje, smještaj i stručnu i psihološku podršku.

Obavezan ljekarski pregled kada postoji sumnja na zlostavljanje

Među prihvaćenim predlozima HRA je obaveza zdravstvenog pregleda osobe lišene slobode kada postoji sumnja na zlostavljanje, uz prilaganje medicinskog izvještaja spisima predmeta.

U HRA smatraju da je riječ o važnoj garanciji zaštite od policijskog zlostavljanja. Podsjećaju da su njihova istraživanja ukazivala na slučajeve u kojima su odbijani zahtjevi za hitan ljekarski pregled, kao i da je na probleme u ovoj oblasti ranije ukazivao Evropski komitet za sprečavanje mučenja (CPT).

Novina je i obaveza državnog tužioca da sudu obrazloži odluku o odustajanju od optužbe, čime se oštećenom omogućava da zna razloge takve odluke i procijeni da li će koristiti raspoloživa pravna sredstva ili sam preuzeti krivično gonjenje.

Unaprijeđena su i prava odbrane – branilac će prije prvog saslušanja moći neposredno da pročita dio krivične prijave koji se odnosi na njegovog branjenika.

Dodatno je uređena zaštita identiteta djeteta, pa će snimci i fotografije djeteta koji se koriste kao dokaz, kada je to potrebno, biti reprodukovani uz izmjenu lika i glasa.

Maksimalno trajanje pritvora nije povećano

HRA posebno ističe da, uprkos ranijim javnim inicijativama, maksimalno trajanje pritvora nije povećano sa tri na pet godina.

Time je, prema njihovoj ocjeni, očuvan dostignuti nivo zaštite prava na slobodu.

Djelimičan napredak, međutim, vide kod korišćenja fotografija i snimaka nastalih bez saglasnosti osumnjičenog ili okrivljenog.

Takvi snimci moći će da se koriste bez saglasnosti za krivična djela za koja je propisana kazna zatvora od najmanje pet godina. HRA je predlagala potpuno ukidanje uslova saglasnosti, navodeći da za lakša krivična djela i dalje može nastati situacija u kojoj sud ne može koristiti vjerodostojan, čak ni javno dostupan snimak koji su napravili građani ili mediji.

HRA tražila obavezno snimanje svih policijskih radnji

Izmjenama je predviđeno i da se saslušanje osumnjičenog u izviđaju „po pravilu snima“, što HRA smatra nedovoljnim.

Podsjećaju da je CPT audio-vizuelno snimanje policijskih radnji prema građanima i osumnjičenima isticao kao jednu od ključnih mjera za sprečavanje zlostavljanja. HRA je zbog toga tražila obavezno snimanje svih policijskih radnji, a ne samo saslušanja osumnjičenog.

Usvojeno rješenje, kako navode, ne obuhvata prethodno policijsko postupanje, niti propisuje jasne kriterijume kada se od snimanja može odstupiti i kako se takva odluka evidentira.

Što je ostalo za novi ZKP

HRA očekuje da se radna grupa koja će pripremati novi ZKP pozabavi pitanjima koja nijesu obuhvaćena sadašnjim izmjenama.

Među njima navode obavezno psihijatrijsko vještačenje kada postoji sumnja na mučenje ili zlostavljanje, u skladu sa Istanbulskim protokolom, strože uslove za određivanje pritvora, kraće rokove policijskog i tužilačkog zadržavanja, ograničavanje trajanja mjera tajnog nadzora i preciziranje mogućnosti ulaska policije u stan bez sudske naredbe radi izvršenja odluke o pritvoru, dovođenju ili lišenju slobode.

Traže i da se odbrani obezbijedi pravo na obrazloženu odluku kada joj se uskrati uvid u spise predmeta.

Iz HRA zaključuju da usvojene izmjene predstavljaju važan korak ka efikasnijem krivičnom postupku i snažnijoj zaštiti njegovih učesnika, ali upozoravaju da posao na usklađivanju ZKP-a sa standardima zaštite ljudskih prava još nije završen.