Izraelska vojska saopštila je da je danas sprovela vazdušne napade na položaje libanskog pokreta Hezbolah u regionu Beka na istoku i u jugu Libanu, zemlji sa kojom je Izrael potpisao sporazum o primirju 27. novembra.
Vojska je „sprovela napad na vojnu lokaciju u kojoj je bila podzemna teroristička struktura u regionu Beka u Libanu i na vojnu lokaciju sa raketnim bacačima na jugu, u kojoj su otkrivene aktivnosti Hezbolaha“, navodi se u saopštenju izraelske vojske.
Zvanična libanska novinska agencija Ani ranije danas je prenijela da je bilo izraelskih napada na jugu i istoku zemlje.
- Neprijateljska avijacija napala je region Šare, na istočnoj padini planinskog lanca, u blizini grada Janta u regionu Beke - javila je libanska agencija.
Još jedan napad prijavljen je na periferiji grada Taraja, takođe u istočnom delu Libana. Novinska agencija je prenijela da su „četiri projektila“ ispaljena u regionu Nabatije na jugu Libana.
Nije bilo izvještaja o žrtvama.
Poslije napada palestinskog pokreta Hamas u Izraelu 7. oktobra 2023. godine, Hezbolah, njegov šiitski saveznik u Libanu, otvorio je drugi front ispaljujući sa juga Libana rakete na sjever Izraela.
Sporazum o primirju postignut 27. novembra okončao je više od godinu neprijateljstava, uključujući dvomjesečno otvoreno ratovanje. Međutim, Izrael nastavlja napade na libanskoj teritoriji i obje strane optužuju jedna drugu za kršenje primirja.
Liban zahtijeva potpuno povlačenje Izraela, smatrajući da ostanak izraelske vojske na pet mjesta, opisan kao „strateški“, predstavlja „okupaciju“.
Izraelske vlasti su navele da je to „privremena mjera dok libanske oružane snage ne budu u stanju da u potpunosti sprovedu sporazum“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Izraelska vojska tvrdi da je sprovela napade na istoku i jugu Libana

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu poklonio je američkom predsjedniku Donaldu Trampu zlatni pejdžer tokom svoje posjete u Vašingtonu, saopštio je danas kabinet premijera Izraela.
Pejdžer je podsjetnik na izraelsku operaciju protiv libanskog Hezbolaha u septembru prošle godine.
- Biper simbolizuje odluku premijera koja je predstavljala prekretnicu u ratu i označila početak moralnog kolapsa Hezbolaha - navodi se u saopštenju.
Ta strateška operacija, kako se dodaje, „odražava snagu, tehnološku superiornost i genijalnost Izraela u odnosu neprijatelja“.
Ovi uređaji, koje koriste pripadnici Hezbolaha, eksplodirali su 17. i 18. septembra u južnim predgrađima Bejruta, kao i na jugu i istoku Libana, u uporištima proiranskog islamističkog pokreta.
U ovim eksplozijama poginulo je 39, a povrijeđeno je skoro 3.000 osoba, saopštile su libanske vlasti.
Iako je operacija nosila znak Mosada, izraelske spoljne obavještajne službe, Izrael nije otvoreno preuzeo odgovornost za nju sve dok šef vlade u novembru nije rekao da je dao zeleno svjetlo za njeno sprovođenje.

Netanjahu poklonio Trampu zlatni pejdžer: "Simbol moralnog kolapsa Hezbolaha"

Libanski Hezbolah gleda na događaje u Siriji kao na "veliku, opasnu i novu transformaciju", rekao je u ponedjeljak visoki političar Hezbolaha, što je prva reakcija grupe koju podržava Iran na svrgavanje njenog saveznika Bašara al Asada.
Hezbolah je imao glavnu ulogu podržavajući Asada tokom rata u Siriji, prije nego što je prošle godine vratio svoje borce u Liban da se bore u ratu s Izraelom, pregrupisanje koje je oslabilo linije sirijske vlade.
Padom Asada Hezbolah je ostao bez vitalnog saveznika duž istočne granice s Libanom. Sirija kojom je upravljao Asad dugo je služila kao kanal Iranu za snabdijevanje oružjem šiitskog islamističkog Hezbolaha.
- Ono što se događa u Siriji velika je, opasna i nova transformacija, a kako i zašto se dogodila zahtijeva procjenu - rekao je poslanik Hezbolaha Hasan Fadlalah.
Sirijske naoružane grupe predvođene sunitskim islamističkim Hajat Tahrir al-Šamom ušle su u nedjelju u Damask, zauzele glavni grad i prisilile Asada da ode u Rusiju.
Izrael je zadao teške udarce Hezbolahu tokom više od godinu neprijateljstava, koja su počela kada je libanska grupa otvorila vatru 8. oktobra 2023. u znak solidarnosti sa svojim palestinskim saveznikom Hamasom u Gazi.
Prekid vatre u Libanu stupio je na snagu 27. novembra.

Libanski Hezbolah vidi "veliku, opasnu" promjenu u Siriji

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu zaprijetio je silovitim odgovorom na napad libanskog Hezbolaha na vojnu poziciju izraelske vojske u području Brda Dov na sjeveru.
- Vatra Hezbolaha na Brdo Dov predstavlja ozbiljno kršenje prekida vatre i Izrael će odgovoriti silovito - saopštio je Netanjahu, prenijeli su izraelski mediji.
On je dodao da je Izrael odlučan da nastavi sprovođenje primirja i da odgovori na svaki takav napad, te da će malo kršenje primirja biti tretirano kao veliko.
Izraelski lider je to rekao nekoliko minuta pošto su libanski mediji izvijestili o nizu izraelskih vazdušnih napada na jugu Libana.
Izraelski minstar odbrane Izrael Kac je prethodno zaprijetio da će izraelski odgovor biti oštar na prvi napad Hezbolaha na vojnu poziciju na granici, otkako je u srijedu prošle nedjelje stupio na snagu prekid vatre.
- Mi smo obećali da ćemo djelovati protiv svakog kršenja prekida vatre od Hezbolaha i to je tačno ono što ćemo raditi - objavio je Kac na platformi Iks.

Netanjahu optužio Hezbolah za kršenje prekida vatre, zaprijetio silovitim odgovorom

Libanska esktremistička organizacija Hezbolah potvrdila je u saopštenju da je izvela napad na izraelsku vojnu poziciju u području Brda Dov "poslije izraelskih ponovljenih kršenja prekida vatre".
Hezbolah je naveo da je napad početno upozorenje u odgovoru na napade izraelske vojske usred prekida vatre i nastavak narušavanja libanskog vazdušnog prostora od neprijateljskog izraelskog aviona, prenijeli su izraelski mediji.
Izraelska vojska je porekla da je prekršila prekid vatre i saopštila da su napadi u proteklim danima uslijedili pošto je Hezbolah prekršio prekid vatre.
Proiranski Hezbolah je naveo u saopštenju da žalbe te šiitske organizacije posrednicima zaduženim za prekid vatre nisu urodili plodom.
Predsjednik parlamenta Libana Nabih Beri je danas optužio Izrael da je 54 puta prekršio prekid vatre, te da su uz to rušene kuće u pograničnim selima, da izviđački dronovi stalno nadlijeću Liban i da je u vazdušnim napadima bilo žrtava.
Beri je u izjavi za libanski list Al – Džumhurija pozvao na hitnu intervenciju da se zaustavi to, kako je naveo flagrantno kršenje, prenio je Asošijeted pres.
Izrael tvrdi da zadržava pravo na osnovu sporazuma da odgovori na ono što smatra kršenjem primirja.

Hezbolah napao izraelsku vojnu poziciju, jer je "Izrael prekršio prekid vatre"

Izraelski avioni su u nedjelju 1. decembra lansirali vazdušni napad iznad libanskog pograničnog sela, dok su drugi pogranični gradovi i sela pod izraelskom kontrolom bili na udaru granata, javlja libanska državna medijska agencija.
Napadi dolaze nekoliko dana nakon što je stupio na snagu sporazum o prekidu vatre između Izraela i Hezbolaha, postignut uz američko posredovanje. Još nema izvještaja o žrtvama.
Izraelska vojska nije odmah komentarisala napad na selo Jarun, kao ni militantna grupa Hezbolah.
Izrael i dalje traži od raseljenih Libanaca da se ne vraćaju u sela na jugu, u trenutnoj fazi prekida vatre. Takođe je uvedena zabrana prelaska rijeke Litani između pet popodne i sedam ujutro.
Vršilac dužnosti premijera Nadžib Mikati i libanska vojska kritikuju izraelske napade i prelete otkad je prekid vatre stupio na snagu, optužujući Izrael da krši sporazum. Vojska navodi da je uputila prigovore, ali Hezbolah nije preduzeo konkretne vojne poteze kao odgovor, što znači da je krhko primirje i dalje na snazi.
Kada je Izrael objavljivao saopštenja o napadima, navodio je da su ih preduzimali da spriječe potencijalne napade Hezbolaha.
Prva faza primirja je 60-dnevni prekid vatre, u okviru kojeg militanti Hezbolaha trebaju da se povuku iz južnog Libana, sjeverno od rijeke Litani, dok bi izraelske trupe trebalo da se povuku iz južnog Libana u sjeverni Izrael. Libanska vojska bi trebalo u velikim brojevima da bude raspoređena na jugu, čime bi uz mirotvorce iz UNIFIL-a bili jedina oružana sila u regiji.
U međuvremenu, Liban pokušava da dođe do novca za obnovu zemlje nakon rata, a prema procjenama Svjetske banke šteta je oko 8,5 milijardi dolara.
Takođe pokušavaju da regrutuju i obuče trupe, da bi mogli da pošalju oko 10 hiljada vojnika na jug Libana.

Krhko primirje na jugu Libana još na snazi uprkos novim napadima Izraela

Oficir sirijske pobunjeničke grupe izjavio je za izraelski TV Kanal 12 da se iznenadna ofanziva, pokrenuta protiv sirijske vojske prošle nedjelje, poklopila sa početkom prekida vatre između Izraela i libanskog Hezbolaha, pošto je procijenjeno da će pripadnici te proiranske ekstremističke organizacije pobjeći preko granice - iz Libana u Siriju.
Identifikovan samo kao „Ipsilon“ pobunjenički oficir je rekao da je obnovljena borba protiv snaga predsjednika Sirije Bašara al Asada neophodna kako bi se osiguralo da „članovi Hezbolaha iz Libana, koji su došli u Siriju i stali uz Asadov režim, nemaju trajno uporište“.
On je rekao da je pobunjenička grupa shvatila da je ofanziva neophodna i da je pravo vrijeme da počne.
- Nećemo im dopustiti saveznicima Irana da se bore u našim područjima i nećemo dozvoliti Irancima da se tu učvrste i podržavaju iranske milicije u izvođenju neprijateljskih akcija protiv regiona koje smo oslobodili, bilo u provinciji Idlib ili Alepu - rekao je pobunjenički oficir.
On je dodao da je san pobunjenika da „zbace režim Asada i stvore novu klimu za sve Sirijce i sve etničke grupe i nacionalnosti“, te da uspostave snažne odnose sa svim susjednim zemljama.
- Biće to zemlja zasnovana na jednakosti i pravdi za sve sirijske građane bez izuzetka i biće mira i bezbjednosti sa čitavim regionom, uključujući Izrael - rekao je oficir za Kanal 12.
I sirijski opozicioni lider u izgnanstvu Fahad al-Masri je takođe govorio za Kanal 12 i apelovao na Izrael da djeluje protiv Irana, u znak podrške sirijskim pobunjeničkim grupama.
- Pozivamo izraelsko rukovodstvo da pokrene intenzivne napade na pozicije i pripadnike proiranskih milicija na sirijskoj teritoriji - rekao je on i ocijenio da će biti neophodni napadi na ciljeve u Homsu, Damasku i na libanskoj granici, te da će to pomoći da se sirijska teritorija oslobodi libanskog prisustva i oružja Hezbolaha i kako je rekao „pipaka hobotnice Irana“.
Novinar izraelskog Ynet njuza Ron Ben-Išaj je ocijenio da je ofanziva protiv Asada i šiitskih milicija u Siriji, direktna posljedica prekida vatre u Libanu i da ostavlja Damask izolovanim, bez podrške na koju je ranije računao od Hezbolaha, Irana i Rusije.
On procjenjuje da će kratkoročno taj napad imati pozitivne posljedice na bezbjednost Izraela i da će Asad u oslabljenoj državi izbjegavati sukob s Izraelom i razumjeti da Hezbolah ne može da mu pomogne. I mada od slabljenja Asada Izrael ima neke koristi, sunitski pobunjenici isto predstavljaju značajnu prijetnju, procijenio je taj novinar.
Izrael bi se zapravo mogao suočiti sa još većom bezbjednosnom prijetnjom ako suniti preuzmu kontrolu nad Sirijom i podsjetio da je Hamas pokazao kakva opasnost prijeti od džihadizma sunita, zaključio je Ron Ben-Išaj.

Pobunjenički oficir: Ofanziva protiv Asada sprečava bijeg članova Hezbolaha iz Libana u Siriju

Nekoliko stotina osoba okupilo se večeras, noseći svijeće, tokom ceremonije koju je organizovao libanski pokret Hezbolah, na mjestu gdje je prije dva mjeseca ubijen njihov vođa Hasan Nasralah, na jugu Bejruta.
Svijeće i žute zastave islamističke grupe postavljene su u ogromnom krateru koji je ostao nakon eksplozije, kao i na okolnom nasipu od ruševina, osvijetljenom reflektorima sa crvenim svjetlom.
Na zvučnicima su bili govori lidera Hezbolaha, a na tom mjestu su postavljeni njegovi džinovski portreti.
Primirje između Izraela i Hezbolaha stupilo je na snagu u srijedu u Libanu, čime je okončan sukob u kojem je stradalo oko 4.000 osoba.
Južno predgrađe Bejruta, uporište Hezbolaha, intenzivno su granatirale izraelske snage tokom dva mjeseca.
U napadu 27. septembra na Hasana Nasralaha, koji je bio u podzemnom bunkeru, uništen je niz zgrada u tom stambenom naselju.
Poginuo je zajedno sa drugim pripadnicima tog pokreta. Sahranjen je na nepoznatoj lokaciji iz straha da bi njegov pogreb mogao biti meta napada Izraela.

Okupljanje u Bejrutu na mjestu gdje je ubijen lider Hezbolaha

Izraelska vojska saopštila je danas da je sprovela nekoliko vazdušnih napada na položaje Hezbolaha u južnom Libanu tri dana nakon što je primirje sa libanskim islamističkim pokretom stupilo na snagu.
Vojska je pomenula četiri napada, uključujući jedan usmjeren na „instalaciju Hezbolaha sa raketnim bacačima u regionu Saide“, velikog grada na jugu Libana.
Primirje između izraelskih snaga i libanskog, proiranskog pokreta Hezbolah je stupilo na snagu prije tri dana.
Kao podrška palestinskom Hamasu u Pojasu Gaze, Hezbolah je 8. oktobra 2023. otvorio front protiv Izraela, svakodnevno gađajući izraelsku teritoriju iz južnog Libana.
Ta neprijateljstva su se 23. septembra ove godine pretvorila u otvoreni rat sa intenzivnim izraelskim napadima, navodno samo protiv uporišta libanskog pokreta, ali ipak sa mnogo civinih žrtava.

Izraelska vojska izvela vazdušne napade na Hezbolah na jugu Libana

Švajcarska vlada se juče usprotivila zabrani aktivnosti Hezbolaha i ispoljavanja podrške u Švajcarskoj tom libanskom proiranskom pokretu, ali se založila da se zabrane aktivnosti i izražavanje podrške palestinskom pokretu Hamas koji kontroliše Pojas Gaze.
Odbori Parlamenta Švajcarske su tražili zabranu Hezbolaha, ali im je Vlada odgovorila da nije ispunjen jedan od uslova Člana 74 Zakona o obavještajnim službama iz 2015. godine, jer taj libanski pokret nije zabranjen niti sankcionisan u UN, čime se isključuje pravosudni put zabrane Hezbolaha u Švajcarskoj.
Vlada smatra da, mada postoji i drugi način da se to postigne, "nije primjereno zabraniti Hezbolah stvaranjem novog posebnog zakona“.
Izradom nacrta zakona o zabrani Hamasa, Vlada je "ciljano odgovorila na terorističke napade koje je Hamas počinio 7. oktobra 2023. godine“, podsjetila je ona i dodala da je to u skladu s praksom zabranjivanja organizacija od slučaja do slučaja kad postoji "izuzetno važan razlog“.
Odbor za bezbjednosnu politiku Donjeg doma Parlamenta je naglasio da je "Hezbolah, kao i Hamas, radikalna islamistička teroristička organizacija odgovorna za mnoge akte nasilja i kršenja ljudskih prava“.
Parlament će idućeg mjeseca razmotriti stav Vlade i glasati o prijedlogu zakona o zabrani Hamasa na pet godina.

Švajcarska vlada će glasati o prijedlogu zakona o zabrani Hamasa na pet godina

Crnogorski paraolimpijac Filip Radović ostvario je polovičan učinak, dok je Luka Bakić upisao poraz prvog takmičarskog dana međunarodnog stonoteniskog Elit turnira u slovenačkom Laškom.
Radović je na startu takmičenja u kategoriji deset poražen od Čileanca Manuela Felipea Ečavegurina 3:0 (11:9, 11:5 i 12:10).
U drugom kolu prve grupe slavio je protiv Poljaka Pavela Vlodike 3:0 (11:9, 11:7 i 11:3).
Konačan plasman u grupi dva biće poznat nakon sjutrašnjeg duela Ečavegurina i Vlodike.
Bakić je, uprkos dobroj igri, poražen od Francuza Matea Bohasa nakon pet odigranih setova 3:2 (11:9, 6:11, 1:11, 11:5 i 11:6).
Sjutra u devet sati očekuje duel sa Tajpežaninom Sian Jin Suom.

Polovičan učinak Radovića, Bakić startovao porazom

Djeca sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori se još suočavaju sa sistemskim preprekama, jer u čak devet opština nedostaju usluge i stručna podrška koja im je svakodnevno potrebna, ocijenjeno je na konferenciji predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori.
Sa konferencije je poručeno da je u ostalim opštinama neophodno unaprijediti te usluge kako bi se poboljšao njihov kvalitet i kako bi one postale dostupne svakoj porodici sa djecom sa smetnjama u razvoju.
Kako su saopštili iz predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, u tom cilju su Ženski parlamentarni klub, Međunarodni ženski klub i Fondacija HEMIIAS prošle godine zajednički organizovali donatorsku akciju.
Oni su kazali da je prikupljeno više od 167 hiljada eura, zahvaljujući kojim je UNICEF obezbijedio potrebnu opremu i didaktičke materijale za 17 dnevnih centara za djecu sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori.
Iz UNICEF-a su rekli da više od 400 djece i mladih sa smetnjama u razvoju koriste usluge dnevnih centara.
- Danas im je, zahvaljujući donacijama obezbijeđenim kroz javno-privatno partnerstvo, na raspolaganju nova, raznovrsna oprema – asistivna tehnologija i IT oprema, uređaji i materijali za senzornu stimulaciju, oprema za fizioterapiju i rehabilitaciju, kao i didaktički i edukativni materijali prilagođeni individualnim potrebama djece - navodi se u saopštenju.
Jelena Kovačević, majka djevojčice Nikoline, korisnice bjelopoljskog Dnevnog centra „Tisa“, potvrdila je da podrška koju dnevni centri pružaju djeci sa smetnjama u razvoju ima ogroman značaj za porodice.
U saopštenju se navodi da je bjelopoljski dnevni centar prvi u Crnoj Gori otvoren prije 21 godinu, uz podršku UNICEF-a, kao dio reforme sistema socijalne i dječje zaštite.
Kovačević je rekla da roditelj ne može sve sam i da je njena ćerka u Dnevnom centru naučila da vjeruje u sebe.
- Tu koriste asistivnu tehnologiju, Montessori materijale, terapijski bazen, senzornu sobu, ali ono što najviše znači je to što je gledaju očima koje vide vrijednost, a ne prepreku - navela je Kovačević.
Ona je zahvalila svima koji su vjerovali da takvo mjesto treba da postoji i istakla da svako dijete zaslužuje šansu.
Kako se navodi u saopštenju, da bi usluge bile dostupnije, potrebno je više ulaganja, kao i planski razvoj ljudskih resursa – specijalizovanih stručnjaka u oblastima zdravstva, obrazovanja, socijalne i dječje zaštite.
Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Mikele Servadei naglasio je da je donatorska inicijativa dobar primjer kako se zajedničkim naporima institucija, privatnog sektora i međunarodnih partnera mogu unaprijediti prava djece, posebno najranjivije grupe, među kojima su svakako djeca sa smetnjama u razvoju.
- Potreban nam je nastavak i kontinuitet ulaganja, jer u devet opština u Crnoj Gori još ne postoji usluga dnevnog boravka za djecu sa smetnjama u razvoju i njihove porodice - istakao je Servadei.
Kako je poručio, da bi postigli jednaka prava i mogućnosti djece sa smetnjama u razvoju potrebna im je podrška cijelog društva – Vlade, Skupštine, lokalnih samouprava i privatnog sektora.
Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić poručio je da svako dijete treba da odrasta u porodici i bude dio zajednice koja toj porodici pruža podršku.
- Da bi to bilo moguće, važno je da svi akteri – od lokalnih samouprava do državnih institucija, preuzmu odgovornost za obezbjeđivanje neophodnih usluga - rekao je Gutić.
Prema njegovim riječima, Vlada treba da obezbijedi da sektori zdravstva, socijalne zaštite, obrazovanja i finansija rade usklađeno i pravovremeno planiraju sredstva.
- Jer je samo koordinisanom akcijom moguće obezbijediti da djeca i njihove porodice dobiju podršku u okviru zajednice kojoj pripadaju i onda kad im je najpotrebnija - istakao je Gutić.
Osnivačica i članica Borda Međunarodnog kluba žena Crne Gore Zorica Mišković Pavićević smatra da je donatorskom akcijom poslata jasna poruka – da ne zaboravljaju najranjivije.
- Snaga društva ne leži samo u ekonomiji i institucijama, već i u tome kako tretiramo one koji su drugačiji, ali jednako vrijedni. Vjerujem da je ovo početak još dublje saradnje i inspiracija da ne stanemo, jer svako dijete zaslužuje priliku, podršku i osmijeh - poručila je ona.
U saopštenju se navodi da dnevni boravci omogućavaju djeci da ostanu u svom porodičnom okruženju i istovremeno imaju pristup kvalitetnim uslugama.
- Zato je važno stvarati uslove da u svakoj opštini svaka porodica koja odgaja djecu sa smetnjama u razvoju dobije potrebnu podršku - ističe se u saopštenju.
Kopredsjednica Ženskog kluba Skupštine Zdenka Popović rekla je da donatorska inicijativa ima duboko značenje, jer je posvećena djeci sa smetnjama u razvoju, koja često ostaju nevidljiva u crnogorskom društvu.
Ona je navela da su, kroz zajedničke napore, uspjeli da osiguraju sredstva i obezbijede neophodnu opremu dnevnim centrima širom Crne Gore.
Time su, kako je dodala Popović, unaprijedili kvalitet rada tih centara pružajući djeci sa smetnjama u razvoju šansu da se razvijaju, napreduju i budu ravnopravni članovi crnogorskog društva.
- Danas zajedno slavimo razumijevanje, solidarnost i odgovornost prema našoj djeci - rekla je Popović.

Usluge dnevnog boravka za djecu sa smetnjama u razvoju nema devet opština

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) dodijelilo je dva miliona eura za istraživačke grantove za šest naučnoistraživačkih timova iz Crne Gore, saopšteno je iz tog Vladinog resora.
Iz MPNI su rekli da je taj novac dodijeljen u okviru Konkursa za dodjelu istraživačkih grantova za podsticanje izvrsnosti.
Oni su kazali da su, kroz snažno konkurentski proces selekcije, evaluatori prepoznali i nagradili projekte koji kombinuju naučnu izvrsnost, interdisciplinarni pristup i međunarodnu saradnju.
- Ova inicijativa predstavlja važan iskorak ka jačanju istraživačkih kapaciteta, povezivanju crnogorskih institucija sa partnerima iz inostranstva i stvaranju znanja primjenjivog u praksi, uključujući i u privredi - navodi se u saopštenju.
Navodi se da su grantovi dodijeljeni za projekte Matematička analiza, optimizacija i mašinsko učenje – profesor David Kalaj, Skalabilno praćenje podvodne životne sredine akustičnim mrežama: napredni distribuirani senzorski nadzor za procjenu stanja vodenih ekosistema – profesor Igor Radusinović.
Iz MPNI su rekli da su grantovi dodijeljeni i za projekte Povezanost mikrobioma digestivnog trakta i prehrambenih navika u cilju razvoja personalizovane ishrane za populaciju u Crnoj Gori – NutriBioMe – profesor Aleksandra Martinović i Optički prijemnik sa lavinskom foto-diodom za 3D kamere za primjene u robotima koji beru voće – profesor Nikša Tadić.
Kako su naveli iz tog resora, grantovi su dodijeljeni i za projekte Molekularno profilisanje slobodne cirkulišuće RNK za otkrivanje biomarkera i preciznu medicinu kod kolorektalnog karcinoma – doktor Maša Ždralević i Istraživanje uticaja primjene ESG standarda na finansijske performanse preduzeća – profesor Igor Lukšić.
Iz MPNI su kazali da ukupna vrijednost iznosi dva miliona eura, dok će se za prvu godinu realizacije obezbijediti 900 hiljada eura.
- Sredstva se dodjeljuju na period od tri do četiri godine, sa ciljem da ti projekti postanu nosioci budućih centara izvrsnosti i referentne tačke regionalne i evropske saradnje - navodi se u saopštenju.
Crna Gora, kako su naveli iz Ministarstva, ovim potvrđuje posvećenost razvoju nauke zasnovane na znanju, inovacijama i održivom razvoju.
Iz MPNI su čestitali dobitnicima i zahvalili svim učesnicima koji su predlozima doprinijeli jačanju naučnoistraživačke zajednice.

Dodijeljena dva miliona eura za istraživačke grantove

Više državno tužilaštvo izjavilo je žalbu danas na oslabađajuću presudu Višeg suda za oružanu pljačku nikšićke pošte i ubistva radnika obezbjeđenja Ljubiše Mrdaka 20. novembra 2021. godine.
Žalbu su, kako se navodi u saopštenju, uputili Apelacionom sudu.
Optužnicom tužilaštva bili su obuhvaćeni Mitar Knežević, Stojan Albijanić, Nemanja Miljković, Petar Zolak, Srđan Svjetlanović, David Banjac i Stefan Regojević.
Oslobađajuću presudu je krajem februara izrekao sudija Višeg suda u Podgorici Veljko Radovanović, koji je naveo da je sud doveden pred svršen čin i da je zbog ovakve optužnice sud morao da preuzme ulogu istražnog organa.
Na završnim riječima državna tužiteljka Radmila Gačević predložila je da sud optužene osudi na kaznu zatvora od po 30 godina.
Prema navodima te optužnice, okrivljeni su po prethodnom dogovoru i razrađenom planu uz prijetnju oružjem od pokojnog Ljubiše Mrdaka, Dragiše Dendića i Igora Ivanovića oteli novac namjenjen za isplatu penzija. Tom prilikom su ukrali 423.000 eura.&nbsp;
Istraga je pokazala da je ova grupa sa pripremama oružane pljačke krenula 9. avgusta 2021. godine.&nbsp;
Tako je, kako se navodi, optuženi Miljković po unaprijed utvrđenom se sa optuženim Svjetlanovićem iznajmio dva stana u Nikšiću u kojima su se krili prije i nakon pljačke Pošte.
Zbog oslobađajuće presude optuženima za ubistvo i pljačku Pošte, grupa građana organizovala je proteste u Nikšiću, a porodica Mrdaka zatražila je da se suđenje ponovi i da ga vode oni koji znaju svoj posao.

Više državno tužilaštvo izjavilo žalbu na oslabađajuću presudu za ubistvo Ljubiše Mrdaka i pljačku Pošte

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Što je to u biografiji Pavla Đurišića herojsko i junačko?

Crnogorska grupa "Perper" sinoć je na Trgu nezavisnosti u Podgorici priredila veče za pamćenje.
Nastup cetinjske čuvene grupe na Proljećnom pazaru ispunio je trg emocijama, ritmom i snažnom energijom, a publika je uglas pjevala njihove najpoznatije hitove poput "Montenegro jazz", "Perperi i zlato", "Zastave", "Kome dolaziš u san", "Dobrovoljac", "Sa dušom od kamena"...
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F_rAocTcegpU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poseban trenutak večeri bio je izvođenje pjesme "Goro moja", koja je, kako to inače biva, dirnula sve prisutne i izazvala pravu euforiju.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FHoRX87zgKws&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Čitava atmosfera bila je prožeta zajedništvom i ljubavlju prema muzici, a Perper je još jednom pokazao zašto je navoljeniji bendo domaće scene.

VIDEO: Perper i publika u harmoniji: "Goro moja" zagrmjela jednim glasom

Opasna zarazna bolest bruceloza, koja sa životinja može preći na čovjeka, otkrivena je na farmi ovaca u mjestu Bioče kod Podgorice. 
 
Kako je objavio portal RTCG, Institut za javno zdravlje utvrdio je da je bolest prešla i na čovjeka, a proizvodi sa tog gazdinstva su zabranjeni. 
 
Direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, Vladimir Đaković, rekao je da je farma na kojoj je otkrivena bruceloza pod strogim nadzorom nadležnih veterinarskih službi. 
 
- Radi se o potvrdi sumnje na brucelozu na jednom gazdinstvu koje se bavi stočarskom proizvodnjom - istakao je Đaković, dodajući da je inspektor naložio dodatne veterinarske mjere ispitivanja.
Prema njegovim riječima, dodatna laboratorijska ispitivanja se čekaju. 
 
- Gazdinstvo je pod strogim nadzorom. Svaki protok životinja i proizvoda životinjskog porijekla je onemogućen sa tog gazdinstva - rekao je Đaković. 
 
Kako je istakao, narednih dana će, u skladu sa rezultatima dodatnih istraživanja, odlučiti kakvi su dalji koraci i o tome obavijestiti javnost. 
 
- Mislim da će se raditi eutanazija životinja koje su na tom gazdinstvu - kazao je Đaković. 
 
Bruceloza je patogena za čovjeka i uzrokuje bolest koja se često naziva Malteška groznica.

Tag: hezbolah