Umjesto sportske dvorane koja je trebala služiti svim građanima Gusinja, nekadašnja fabrika „Termoplast“, koju je Opština Gusinje platila 800.000 eura, danas je pretvorena u privatno skladište krompira i bala sijena i to, prema tvrdnjama više izvora, za potrebe brata predsjednika opštine - navode iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista Gusinje. Kako navode, javnosti nikada nije bio dostupan ni popis imovine koja je bila predmet kupovine, niti su građani informisani o detaljima procesa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251117121116_90c7d3753738836899eab1f725ae15d2ebe0e4b77ed8991979668c1de658a856.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251117121116_90c7d3753738836899eab1f725ae15d2ebe0e4b77ed8991979668c1de658a856" data-rendition-name="original" width="1600" height="747" loading="lazy" alt="Nekadašnja fabrika „Termoplast“, koju je Opština Gusinje platila 800.000 eura, danas pretvorena u privatno skladište"> <figcaption>Nekadašnja fabrika „Termoplast“, koju je Opština Gusinje platila 800.000 eura, danas pretvorena u privatno skladište(Photo: OO DPS Gusinje)</figcaption> </figure>  - Danas, umjesto da se pokrene rekonstrukcija i izgradnja sportske dvorane, objekat je stavljen u privatnu funkciju, bez javnog oglasa i bez dostupnih podataka o eventualnom ugovoru o zakupu. Postavlja se više ključnih pitanja: da li osoba koja koristi opštinski prostor plaća zakup i po kom osnovu? Da li je sprovedena bilo kakva procedura za davanje prostora u zakup? I, na kraju, da li Opština Gusinje postupa u skladu sa zakonom i interesima građana, ili se radi o još jednom primjeru zloupotrebe javne imovine u privatne svrhe - upitali su u OO DPS Gusinje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251117121116_d07dbbd934bb0fed70d4dcd874b6eb70fbc064ecf13cd6ea33a05681f69a190b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251117121116_d07dbbd934bb0fed70d4dcd874b6eb70fbc064ecf13cd6ea33a05681f69a190b" data-rendition-name="original" width="1600" height="747" loading="lazy" alt="Nekadašnja fabrika „Termoplast“, koju je Opština Gusinje platila 800.000 eura, danas pretvorena u privatno skladište"> <figcaption>Nekadašnja fabrika „Termoplast“, koju je Opština Gusinje platila 800.000 eura, danas pretvorena u privatno skladište(Photo: OO DPS Gusinje)</figcaption> </figure>  Ovaj slučaj je, kako navode, postao simbol onoga što građani zamjeraju lokalnoj vlasti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251117121116_cb659ede3eaee4625a382d3b8699bb84d3a84bfaaae6273048e09f66d45fc5e6.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251117121116_cb659ede3eaee4625a382d3b8699bb84d3a84bfaaae6273048e09f66d45fc5e6" data-rendition-name="original" width="1600" height="747" loading="lazy" alt="Nekadašnja fabrika „Termoplast“, koju je Opština Gusinje platila 800.000 eura, danas pretvorena u privatno skladište"> <figcaption>Nekadašnja fabrika „Termoplast“, koju je Opština Gusinje platila 800.000 eura, danas pretvorena u privatno skladište(Photo: OO DPS Gusinje)</figcaption> </figure>  - To je bahatost, netransparentnost i privatizaciju javnih resursa. Umjesto prostora koji je trebalo da bude centar i simbol razvoja sporta i okupljanja, objekat je pretvoren u skladište za krompire i bale sijena, i to za potrebe pojedinaca iz vlasti. Dok se javnost pita hoće li nadležne institucije reagovati, buduća dvorana u Gusinju danas je simbol privatnog interesa i institucionalne šutnje - zaključili su u OO DPS Gusinje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251117121116_0cf057d9e3c2381b6424768d483bf9063314d0f230630b56371a1cea8c1f493d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251117121116_0cf057d9e3c2381b6424768d483bf9063314d0f230630b56371a1cea8c1f493d" data-rendition-name="original" width="1600" height="747" loading="lazy" alt="Nekadašnja fabrika „Termoplast“, koju je Opština Gusinje platila 800.000 eura, danas pretvorena u privatno skladište"> <figcaption>Nekadašnja fabrika „Termoplast“, koju je Opština Gusinje platila 800.000 eura, danas pretvorena u privatno skladište(Photo: OO DPS Gusinje)</figcaption> </figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

DPS: Javna imovina pretvorena u privatni resurs porodice Balić

Evropski savez će, kao i devedesetih, i danas biti brana šovinizmu, revanšizmu i retrogradnim idejama. Pobijedićemo šovinizam i danas, kao što smo nakon devedesetih - saopšteno je na zajedničkoj sjednici opštinskih odbora Socijaldemokrata (SD), Socijaldemokratske partije (SDP) i Liberalne partije (LP) na kojoj je formiran Koordinacioni odbor.
Oni su ukazali da Crna Gora danas prolazi kroz period ozbiljnih političkih i društvenih iskušenja, u kojem su na ispitu osnovne civilizacijske vrijednosti.
- Nažalost, aktuelna vlast te vrijednosti ne štiti, već ih urušava. Naš cilj je jasan: da afirmišemo vrijednosti moderne, evropske i multietničke države, u koju vjerujemo i za koju se dosljedno borimo - poručili su u Evropskom savezu.
Tokom posjete je istaknuto zadovoljstvo zbog činjenice da politika Evropskog saveza ima tradicionalno snažno uporište u ovoj opštini, poznatoj po građanskim vrijednostima i multietničkom skladu.
- Gusinje je primjer mjesta u kojem su građanske vrijednosti uvijek bile jače od podjela i zato nas raduje što smo ovdje uvijek imali značajnu podršku - poručeno je sa skupa.
Predstavnici Saveza naglasili su da njihova politika ne odustaje pred prijetnjama, niti pristaje na kompromise koji ugrožavaju dostojanstvo, pravdu i građanski identitet države.
Istaknuto je da je politika Evropskog saveza i dalje prepoznata po dosljednosti, znanju i odgovornosti, nasuprot populizmu i podjelama.
- Naša politika ne dijeli, već spaja. Ona je politika pristojnosti, građanskog identiteta i evropskih vrijednosti - naveli su oni.
Ukazano je na to da su kadrovi Evropskog saveza svuda gdje su preuzeli odgovornost pokazali da se može upravljati bolje, sa više znanja, odgovornosti i senzibiliteta prema potrebama građana.
- Predstavnici Saveza u lokalnoj vlasti u Gusinju prepoznati su kao primjer posvećenog, odgovornog i poštenog odnosa prema javnom poslu. Zato smo uvjereni da već sada predstavljamo političku platformu koja uživa najveće povjerenje građana Gusinja. To predstavlja važan podsticaj za dalji zajednički rad i jačanje Saveza na lokalnom i državnom nivou - ocijenjeno je u Evropskom savezu.
Prisutnima su se obratili lideri Saveza - Damir Šehović, predsjednik SD-a, Ivan Vujović, predsjednik SDP-a i Vatroslav Belan, predsjednik LP, kao i Nikola Zirojević, poslanik SD-a, Nihad Canović, predsjednik Opštine Plav i član Predsjedništva SD-a, Miloš Đuričković, međunarodni sekretar SD-a, Esad Šainović, generalni sekretar LP, te Edvin Bektesević, predsjednik Skupštine opštine Gusinje (SD), dr Elvis Omeragić, predsjednik OO SDP Gusinje i Ragip Deljanin, predsjednik OO LP Gusinje.

Evropski savez u Gusinju: Pobijedićemo šovinizam i danas, kao što smo nakon devedesetih

Plav i Gusinje ovog ljeta bilježe rekorde što se tiče posjete turista, a ruta Peaks of the Balkans sve je popularnija i dovodi u velički kraj zaljubljenike u prirodu iz Zapadne Evrope i svijeta , rekao je gostujući u jutarnjem dijelu Ljetnjeg programa, na Televiziji E, predsjednik Opštine Plav Nihad Canović.
 
Dok Crna Gora kuburi sa, čini se, nikad lošijom ljetnom turističkom sezonom Plav i Gusinje su ovog ljeta bilježili &nbsp;rekorde, jer je registrovano više od 25.000 noćenja i izdate su 1.674 dozvole na ruti Peaks of the Balkans.
Sve to znači, kaže Canović, da Plav kao turistička destinacija postaje prepoznatljiv, dok većina još uvijek nije svjesna popularnosti i značaja rute Peaks of the Balkans.
- Radi se o turističkoj ruti koja prolazi kroz tri države, Crnu Goru, Kosovo i Albaniju. U Crnoj Gori prolazi kroz Plav i Gusinje i hiljade ljudi godišnje prođe tom stazom koja traje više dana, koja uključuje nacionalni park Prokletije sa naše strane i Valbona sa albanske strane i vjerujem da je nešto što donosi novi sadržaj kako Plavu i Gusinju, tako i Crnoj Gori, a ono što je još važnije - prenosi dobar glas o Crnoj Gori, prije svega na zapadu Evrope odakle dominantno dolaze gosti koji planinare tom stazom - rekao je Canović.
Peaks of the Balkans je samo dio ponude koju nudi Plav, objašnjava Canović, jer se Opština Plav, TO Plav i Centar za kulturu Plav u kontinuitetu zalažu da ponude i druge sadržaje, koji su privlačni i onima koji nijesu zaljubljenici u planinarenje.
Podsjeća i na činjenicu da je preko 95 odsto turista koji obilaze vrhove Prokletija iz zapadne Evrope i svijeta.
- Pretpostavljam da je to i stil života, da ljudi sa zapada mnogo više cijene te prirodne ljepote koje imamo, nego mi koji svakodnevno posmatramo i gledamo. Od korona perioda na ovamo planinski turizam dobija sve više na značaju, fokus prelazi sa mora na planinu, a taj kraj ima štošta da ponudi - istakao je Canović.
Kaže i da je lokalna samouprava napravila raznovrsnu i kvalitetnu turističku ponudu, što je dalo rezultate u vidu velikog broja posjetilaca iz drugih dijelova Crne Gore i regiona.
- &nbsp;Cilj nam je da napravimo kvalitetan sadržaj, kvalitetnu ponudu u kojoj će se svako pronaći i naći neki sadržaj koji je njemu blizak. Ako nešto fali onda je to definitivno infrastruktura, jer saobraćajna infrastruktura koja povezuje Plav i Gusinje sa ostatkom države nije na zavidnom nivou, prije svega govorim o putu starom više od 100 godina preko Čakora, koji nas povezuje sa Kosovom i Peći, bez jasnog opravdanja taj putni pravac i granični prelaz stoji godinama zatvoren, još od 1999. godine i ratnih dešavanja i vjerujemo da bi &nbsp;taj putni pravac donio jedan novi život tom dijelu države i doprinio jačanju privrednih aktivnosti, naročito u veličkom kraju- zaključio je Canović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2GQBiWZc1wc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Canović: Plav i Gusinje sve popularniji, ruta Peaks of the Balkans dovodi turiste na Prokletije

Iako Alipašini izvori, udaljeni od Gusinja na oko tri kiklometra, važe za jedno od najatraktivnijih izletišta na sjeveru Crne Gore, do njegovog dugo najavljivanog uređenja nije došlo ni ove godine.
U to će se uvjeriti svako ko dođe do ovog mjesta, za koje se, sa punim pravom, kaže da predstavlja pravi prirodni biser ispod Prokletija. Na Alipašinim izvorima, uz vidljivu neuređenost, još uvijek ne postoje odgovarajući sadržaji koji bi svojom ponudom upotpunili ljepotu koju je priroda podarila ovom lokalitetu. Tu se nalazi svega jedna kafana koja često ne radi. Oko izvora ne postoje adekvatne klupe za odmor, kao ni rasvjeta. Nema ni uređenih staza za pješačenje, iako Alipašini izvori slove za čuveno saborište, koje se prostite na oko 900 metara nadmorske visine, mameći brojne turiste tokom čitave godine. Stanovnici Alipašinih izvora i Gusinja i dalje pozivaju nadležne da počnu da se domaćinski ponašaju prema ovom vrijednom turističkom lokalitetu.
– Znamo da su rađeni projekti za uređenje Alipašinih izvora, ali novca nije bilo da se oni sprovedu u djelo. Sada su se vremena promijenila i, poštujući savremene thnologije i prohtjeve, moralo bi da se pristupi izradi novog projekta. Zato još jednom pozivamo nadležne u Opštini i državi da konačno nađu funansijere koji će ovaj prostor dovesti u red – poručuju mještani.
Iz lokalne uprave su potvrdili da još uvijek nije urađen odgovarajući projektak koji se tiče modernizacije Alipašinih izvora.
– Mi smo u lokalnoj upravi svjesni kakav prirodni biser imamo nadomak Gusinja i da Alipašini izvori iziskuju da se izvši modernizacija tog prostora. Nažalost, još uvijek nije urađen projekat koji bi obuhvatio sve ono što Alipašinim izvorima, kao poznatom izletištu nedostaje. Mi smo sa lokalnog nivoa planirali da od opštinskog budžeta izdvojimo dio sredstava za uređenje Alipašinih izvora, što podrazumijeva izgradnju šetališta, pješačke staze i eventualno rasvjete. Međutim, država je ta koja treba da izdvoji dodatna sredstva kako bi se ovaj lokalitet, kao prirodni dragulj, valorizovao na pravi način – kazali su iz Opštine Gusinje.
<h2>Analize pokazale da je voda vrhunskog kvaliteta</h2>
Analize su pokazale da je voda sa Alipašinih izvora vrhunskog kvaliteta, te da na mjestima izviranja ima istu temperaturu i u zimskok i u ljetnjem periodu. To je podsticalo i brojne investitore da iskažu interesovanje da na ovom mjestu grade fabriku flaširane vode. Međutim, potencijali ovog vrela su i dalje ostali neiskorišćeni.
– Decenijama se pričalo da bi, u cilju razvoja cijelog kraja, na Alipašinim izvorima trebalo graditi fabriku vode. Međutim, od toga još uvijek nije bilo ništa tako da ova voda i dalje teče u prazno. Pokazalo se da su priče oko iskorišćavanja ove vode bile neozbiljne, iako su analize svojevremeno potvrdile da se radi o vodi vrhunskog kvaliteta i da ona ispunjava sve uslove da se kao flaširana distribuira na tržištu. Nije dobro što, pored ovakvih izvora, flaširana voda u Gusinje i Plav stiže iz drugih gradova – poručuju mještani.
Alipašini izvori predstavljaju najveće kraško vrelo u Crnoj Gori, gdje voda izbija iz zemlje na površinu od preko 300 kvadratnih metara. Na ovom mjestu u prosjeku izviru oko četiri kubna metra vode u sekundi. Poznato je da Alipašine izvore tokom godine posjeti više desetina hiljada turista. Samo u jednom danu, 2. avgusta, na ovom mjestu se nađe i do 20.000 ljudi iz cijelog svijeta. Radi se, uglavnom, o ljudima koji su porijeklom sa prostora Gusinja i Plava, a koji žive van granica svoje zemlje. Zanimljivo je da tokom ljetnjih mjeseci brojni parovi izgovore sudbonosno "da" na Alipašinim izvorima. Sve to ukazuje da ovaj cijeli prostor zaslužuje mnogo drugačiji i ozbiljniji tretman.
– Ovdje tokom godine cirkuliše veliki broj ljudi, jer je majka priroda ovom mjestu podarila nešto sasvim izuzetno. Zato je prava šteta što ovaj lokalitet nije poprimio izgled kutka sa brojnim sadržajima koji bi bili od koristi i za lokalno stanovništvo i za brojne goste – navode mještani.

Uređenje Alipašinih izvora godinama u obećanjima

U Gusinju je postavljen kamen temeljac za višenamjenski objekat, namijenjen za potrebe Centra za socijalni rad, Fonda za zdravstveno osiguranje, Dnevnog boravka, Fonda PIO i Zavoda za zapošljavanje.
Kamen temeljac su postavili ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić, stalna predstavnica Programa Ujedinjenih nacija (UNDP) u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova i predsjednik Opštine Sanel Balić.
- Ovdje danas započinjemo gradnju ne samo objekta, već i nade za dalju posvećenost dobrobiti građana i razvoju opštine Gusinje, postavljamo temelje iz kojih će nastati čvrsta građevina, izgrađena na razumijevanju da svaki član zajednice, bez obzira na godine, prihode ili okolnosti, zaslužuje pristup podršci, bezbijednosti i osjećaju pripadnosti. Kada bude izgrađen, ovaj višenamjenski objekat će služiti kao svetionik društvene odgovornosti. Osmišljen je da bude fleksibilan po svrsi, ali jedinstven po misiji, da služi javnom dobru - kazao je Gutić.
Za izgradnju objekta površine 280 kvadratnih metara, Vlada Crne Gore je opredijelila sredstva u iznosu od oko 445.000 eura, a UNDP je sproveo tendersku proceduru i odabrao izvođača radova.
- Ovaj objekat predstavlja značajan iskorak ka dostupnijim i kvalitetnijim javnim uslugama za sve građanke i građane Gusinja, posebno za starije i osobe sa invaliditetom. Kroz blisku saradnju sa Ministarstvom i lokalnim vlastima, UNDP nastoji da doprinese razvoju servisa koji jačaju osjećaj pripadnosti i unapređuju svakodnevni život. Ovo je još jedan primjer kako zajedničkim naporima možemo graditi inkluzivnije društvo u kojem niko nije izostavljen,“ naglasila je stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori - rekao je Paniklova.
Objekat je značajan za opštinu Gusinje posebno zbog uspostavljanja usluge dnevnog boravka za odrasla i stara lica i odrasla i stara lica sa invaliditetom, a sve u cilju očuvanja njihovog dostojanstva, prava na izbor i smanjivanja institucionalnog smještaja.
- Mogu reći da je ovo jedan svečani čin za naše građane, ovaj objekat čekamo od 2017.godine. Uspjeli smo uz sve napore sa našim partnerom u Ministarstvu da dogovorimo sve, da uklonimo nelegalni objekat i danas konačno položimo kamen temeljac za jedan budući objekat, u kojem će biti smješteni CSR, ZZZ i Fond PIO i što je za nas najvažnije Dnevni boravak za stara lica. Nadam se da će dnevni boravak unaprijediti našim starijim građanima mogućnost da se druže i da budemo mi svima njima na usluzi i da im se zahvalimo što su doživjeli starost u našem gradu - kazao je Balić.

Gusinje dobija višenamjenski centar za javne usluge

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ – Odjeljenje bezbjednosti Plav, u saradnji i po nalogu tužioca iz Osnovnog državnog tužilaštva u Plavu, lišili su slobode lice osumnjičeno za fizički napad na komunalnog policajca u opštini Gusinje.
Radi se o licu S.F. (31) iz Gusinja, koje se sumnjiči da je počinio krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti.
Prema saznanjima iz istrage, S.F. je prethodno nepropisno parkirao teretno motorno vozilo, ometajući normalno odvijanje saobraćaja. Nakon što ga je komunalni policajac upozorio i izdao mu naređenje da ukloni vozilo, osumnjičeni je to odbio.
Potom je, kako se navodi, prišao službenom licu s leđa, uhvatio ga za vrat, oborio na tlo i udario u predjelu grudi. Nakon toga, dok se policajac nalazio na asfaltu, S.F. ga je uhvatio za noge i vukao po tlu, nanoseći mu dodatne povrede.
Policija je brzo reagovala, a po nalogu nadležnog tužioca, osumnjičeni je uhapšen i protiv njega je podnijeta krivična prijava zbog napada na službeno lice. Donijeto je rješenje o zadržavanju do 72 sata, nakon čega će biti sproveden na dalju tužilačku i sudsku proceduru.

Uhapšen osumnjičeni za napad na komunalnog policajca u Gusinju: Oborio ga na tlo i vukao za noge

Dani dijaspore ove godine će, u skladu sa novim konceptom proslave, biti održani u šest crnogorskih opština - u Gusinju, Plavu, Beranama, Petnjici, Rožajama i Ulcinju. 
 
Kako je saopšteno iz Ministarstva dijaspore, resorni ministar Mirsad Azemović i predsjednik Opštine Rožaje Rahman Husović potpisali su Sporazum o organizaciji manifestacije Dani dijaspore u tom gradu. 
 
- Od ove godine kreće novi koncept proslave Dana dijaspore, a osim u Rožajama, Dani dijaspore će biti organizovani i u opštinama koje su u komunikaciji sa Ministarstom dijaspore iskazale interesovanje za organizovanje ove manifestacije - navodi se u saopštenju. 
 
Azemović je, tokom radne posjete Rožajama, istakao značaj takvih inicijativa u jačanju veza između matice i dijaspore i zahvalio lokalnoj samoupravi na otvorenosti i spremnosti da bude domaćin manifestacije od posebnog značaja za građane koji žive i rade u inostranstvu. 
 
- Rožaje ima snažnu dijasporu koja daje veliki doprinos razvoju Crne Gore. Dani dijaspore će biti prilika da se ti ljudi dodatno povežu sa svojim krajem, ali i da se zajednički osnaže kontakti, razmijene ideje i podstakne saradnja - poručio je Azemović. 
 
Husović je kazao da je zadovoljan zbog potpisanog sporazuma i naglasio da će ta manifestacija imati veliki kulturni, društveni i ekonomski značaj za lokalnu zajednicu. 
 
Kako se navodi u saopštenju Ministarstva dijaspore, organizacija Dana dijaspore planirana je za drugu polovinu jula i početak avgusta.

Dani dijaspore ove godine u Gusinju, Plavu, Beranama, Petnjici, Rožajama i Ulcinju

Gusinjanin J.M. (35) uhapšen je zbog sumnje da je izvršio krivično djelo trgovina ljudima.
On se sumnjiči da je žensku osobu, koja se nalazila u teškoj materijalnoj situaciji, doveo u Gusinje svojim vozilom, uz obećanje da će biti zaposlena u jednom ugostiteljskom objektu.
Ona je po dolasku u Gusinje bila zatvorena u kući osumnjičenog, a narednog dana je obavljala poslove u ugostiteljskom objektu bez novčane nadoknade, kao i poslove održavanja prostora u Bijelom Polju, takođe bez nadoknade.
- Osim toga, osumnjičeni je oštećenoj osobi, narednog dana, zbog neizvršavanja nametnutih obaveza, zadao više udaraca u predjelu glave i tijela usljed čega je oštećena izgubila svijest i njoj je ukazana ljekarska pomoć u Beranama gdje su joj konstatovane povrede u predjelu glave i tijela - saopšteno je iz Uprave policije.
Policija je, kako se dodaje, izvršila pretrese prostorija na teritoriji opština Bijelo Polje i Gusinje, a J.M. je doveden u službene prostorije gdje je testiranjem utvrđeno prisustvo kokaina u organizmu.
Sa događajem je upoznat nadležni državni tužilac, te je J.M. uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo trgovina ljudima.
- Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Sjever” nastaviće sa preduzimanjem aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju suzbijanja svih oblika kriminaliteta i u svakoj sličnoj situaciji postupati sa senzibilitetom i u cilju zaštite interesa žrtve i njene bezbjednosti - poručili su iz Uprave policije.

Uhapšen Gusinjanin: Oštećenoj nije davao novac za poslove koje je obavljala i udarao

Ministarstvo javnih radova raspisalo je tender za rekonstrukciju i dogradnju dijela objekta dječjeg vrtića u okviru Osnovne škole „Džafer Nikočević“ u Gusinju, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).
Iz tog Vladinog resora su kazali da je procijenjena vrijednost radova sa porezom na dodatu vrijednost 120 hiljada eura.
U saopštenju se navodi da su MPNI i Ministarstvo javnih radova ulaganje u obrazovnu infrastrukturu prepoznali kao jedan od prioriteta rada Vlade.
- Posebna pažnja biće posvećena izgradnji novih i rekonstrukciji postojećih vrtića kako bi naši najmlađi u svim krajevima Crne Gore imali dostupno i kvalitetno predškolsko obrazovanje - navodi se u saopštenju.

Raspisan tender za rekonstrukciju vrtića u Gusinju

Evropski savez Gusinja oštro se protivi odluci Vlade da usvoji Plan dodjele koncesija za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina za 2025. godinu koji je predložilo Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa, a koje predviđa i davanje koncesija za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina na lokalitetu nemetalične mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena „Matinoviće” u opštini Gusinje.
- Smatramo neopravdanim i štetnim davanje u koncesiju lokaliteta u selu Martinoviće, za kamenolom. Kamenolom na području koje se nalazi u srcu nacionalnog parka nelogično je i krajnje štetno rješenje, jer može ozbiljno narušiti ekosisteme, ali i uništiti staništa i dovesti do ugrožavanja biodiverziteta - istakli su oni.
Poznato je, dodaju u Evropskom savezu u Gusinju, da eksploatacija kamena dovodi i do zagađenja vazduha, tla i vode, što može imati dugoročne posljedice po zdravlje lokalnog stanovništva.
- Takođe, rad kamenoloma proizvodi visoke nivoe buke i prašine, što može negativno da utiče na kvalitet života našeg stanovništva. Iako se Vlada i resorno ministarstvo očigleno vode kratkoročnim interesima, zanemarujući činjenicu da dugoročno mogu da ispaštaju stanovnici Gusinja, ali i prirodna sredina do čije devastacije može dovesti tako nepromišljena odluka - naveli su oni.
Pozvali su Vladu i Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa da još jednom preispitaju odluku i postupe u skladu sa ekološkim proncipima i donesu odluku koja je u najboljem interesu za građane Gusinja.
- A to je da odustanu od davanja koncesije za kamenolom u selu Martinoviće - zaključili su u Evropskom savezu Gusinja.

Evropski savez Gusinje: Vlada i Ministarstvo da odustanu od davanja koncesije za kamenolom u selu Martinoviće

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Đole Lutovac: Opština Berane nema veze sa spomenikom Pavlu Đurišiću — poštujemo Ustav i zakon

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Tag: gusinje