Umjesto sportske dvorane koja je trebala služiti svim građanima Gusinja, nekadašnja fabrika „Termoplast“, koju je Opština Gusinje platila 800.000 eura, danas je pretvorena u privatno skladište krompira i bala sijena i to, prema tvrdnjama više izvora, za potrebe brata predsjednika opštine - navode iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista Gusinje. Kako navode, javnosti nikada nije bio dostupan ni popis imovine koja je bila predmet kupovine, niti su građani informisani o detaljima procesa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251117121116_90c7d3753738836899eab1f725ae15d2ebe0e4b77ed8991979668c1de658a856.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251117121116_90c7d3753738836899eab1f725ae15d2ebe0e4b77ed8991979668c1de658a856" data-rendition-name="original" width="1600" height="747" loading="lazy" alt="Nekadašnja fabrika „Termoplast“, koju je Opština Gusinje platila 800.000 eura, danas pretvorena u privatno skladište"> <figcaption>Nekadašnja fabrika „Termoplast“, koju je Opština Gusinje platila 800.000 eura, danas pretvorena u privatno skladište(Photo: OO DPS Gusinje)</figcaption> </figure>  - Danas, umjesto da se pokrene rekonstrukcija i izgradnja sportske dvorane, objekat je stavljen u privatnu funkciju, bez javnog oglasa i bez dostupnih podataka o eventualnom ugovoru o zakupu. Postavlja se više ključnih pitanja: da li osoba koja koristi opštinski prostor plaća zakup i po kom osnovu? Da li je sprovedena bilo kakva procedura za davanje prostora u zakup? I, na kraju, da li Opština Gusinje postupa u skladu sa zakonom i interesima građana, ili se radi o još jednom primjeru zloupotrebe javne imovine u privatne svrhe - upitali su u OO DPS Gusinje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251117121116_d07dbbd934bb0fed70d4dcd874b6eb70fbc064ecf13cd6ea33a05681f69a190b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251117121116_d07dbbd934bb0fed70d4dcd874b6eb70fbc064ecf13cd6ea33a05681f69a190b" data-rendition-name="original" width="1600" height="747" loading="lazy" alt="Nekadašnja fabrika „Termoplast“, koju je Opština Gusinje platila 800.000 eura, danas pretvorena u privatno skladište"> <figcaption>Nekadašnja fabrika „Termoplast“, koju je Opština Gusinje platila 800.000 eura, danas pretvorena u privatno skladište(Photo: OO DPS Gusinje)</figcaption> </figure>  Ovaj slučaj je, kako navode, postao simbol onoga što građani zamjeraju lokalnoj vlasti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251117121116_cb659ede3eaee4625a382d3b8699bb84d3a84bfaaae6273048e09f66d45fc5e6.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251117121116_cb659ede3eaee4625a382d3b8699bb84d3a84bfaaae6273048e09f66d45fc5e6" data-rendition-name="original" width="1600" height="747" loading="lazy" alt="Nekadašnja fabrika „Termoplast“, koju je Opština Gusinje platila 800.000 eura, danas pretvorena u privatno skladište"> <figcaption>Nekadašnja fabrika „Termoplast“, koju je Opština Gusinje platila 800.000 eura, danas pretvorena u privatno skladište(Photo: OO DPS Gusinje)</figcaption> </figure>  - To je bahatost, netransparentnost i privatizaciju javnih resursa. Umjesto prostora koji je trebalo da bude centar i simbol razvoja sporta i okupljanja, objekat je pretvoren u skladište za krompire i bale sijena, i to za potrebe pojedinaca iz vlasti. Dok se javnost pita hoće li nadležne institucije reagovati, buduća dvorana u Gusinju danas je simbol privatnog interesa i institucionalne šutnje - zaključili su u OO DPS Gusinje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251117121116_0cf057d9e3c2381b6424768d483bf9063314d0f230630b56371a1cea8c1f493d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251117121116_0cf057d9e3c2381b6424768d483bf9063314d0f230630b56371a1cea8c1f493d" data-rendition-name="original" width="1600" height="747" loading="lazy" alt="Nekadašnja fabrika „Termoplast“, koju je Opština Gusinje platila 800.000 eura, danas pretvorena u privatno skladište"> <figcaption>Nekadašnja fabrika „Termoplast“, koju je Opština Gusinje platila 800.000 eura, danas pretvorena u privatno skladište(Photo: OO DPS Gusinje)</figcaption> </figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

DPS: Javna imovina pretvorena u privatni resurs porodice Balić

Evropski savez će, kao i devedesetih, i danas biti brana šovinizmu, revanšizmu i retrogradnim idejama. Pobijedićemo šovinizam i danas, kao što smo nakon devedesetih - saopšteno je na zajedničkoj sjednici opštinskih odbora Socijaldemokrata (SD), Socijaldemokratske partije (SDP) i Liberalne partije (LP) na kojoj je formiran Koordinacioni odbor.
Oni su ukazali da Crna Gora danas prolazi kroz period ozbiljnih političkih i društvenih iskušenja, u kojem su na ispitu osnovne civilizacijske vrijednosti.
- Nažalost, aktuelna vlast te vrijednosti ne štiti, već ih urušava. Naš cilj je jasan: da afirmišemo vrijednosti moderne, evropske i multietničke države, u koju vjerujemo i za koju se dosljedno borimo - poručili su u Evropskom savezu.
Tokom posjete je istaknuto zadovoljstvo zbog činjenice da politika Evropskog saveza ima tradicionalno snažno uporište u ovoj opštini, poznatoj po građanskim vrijednostima i multietničkom skladu.
- Gusinje je primjer mjesta u kojem su građanske vrijednosti uvijek bile jače od podjela i zato nas raduje što smo ovdje uvijek imali značajnu podršku - poručeno je sa skupa.
Predstavnici Saveza naglasili su da njihova politika ne odustaje pred prijetnjama, niti pristaje na kompromise koji ugrožavaju dostojanstvo, pravdu i građanski identitet države.
Istaknuto je da je politika Evropskog saveza i dalje prepoznata po dosljednosti, znanju i odgovornosti, nasuprot populizmu i podjelama.
- Naša politika ne dijeli, već spaja. Ona je politika pristojnosti, građanskog identiteta i evropskih vrijednosti - naveli su oni.
Ukazano je na to da su kadrovi Evropskog saveza svuda gdje su preuzeli odgovornost pokazali da se može upravljati bolje, sa više znanja, odgovornosti i senzibiliteta prema potrebama građana.
- Predstavnici Saveza u lokalnoj vlasti u Gusinju prepoznati su kao primjer posvećenog, odgovornog i poštenog odnosa prema javnom poslu. Zato smo uvjereni da već sada predstavljamo političku platformu koja uživa najveće povjerenje građana Gusinja. To predstavlja važan podsticaj za dalji zajednički rad i jačanje Saveza na lokalnom i državnom nivou - ocijenjeno je u Evropskom savezu.
Prisutnima su se obratili lideri Saveza - Damir Šehović, predsjednik SD-a, Ivan Vujović, predsjednik SDP-a i Vatroslav Belan, predsjednik LP, kao i Nikola Zirojević, poslanik SD-a, Nihad Canović, predsjednik Opštine Plav i član Predsjedništva SD-a, Miloš Đuričković, međunarodni sekretar SD-a, Esad Šainović, generalni sekretar LP, te Edvin Bektesević, predsjednik Skupštine opštine Gusinje (SD), dr Elvis Omeragić, predsjednik OO SDP Gusinje i Ragip Deljanin, predsjednik OO LP Gusinje.

Evropski savez u Gusinju: Pobijedićemo šovinizam i danas, kao što smo nakon devedesetih

Plav i Gusinje ovog ljeta bilježe rekorde što se tiče posjete turista, a ruta Peaks of the Balkans sve je popularnija i dovodi u velički kraj zaljubljenike u prirodu iz Zapadne Evrope i svijeta , rekao je gostujući u jutarnjem dijelu Ljetnjeg programa, na Televiziji E, predsjednik Opštine Plav Nihad Canović.
 
Dok Crna Gora kuburi sa, čini se, nikad lošijom ljetnom turističkom sezonom Plav i Gusinje su ovog ljeta bilježili &nbsp;rekorde, jer je registrovano više od 25.000 noćenja i izdate su 1.674 dozvole na ruti Peaks of the Balkans.
Sve to znači, kaže Canović, da Plav kao turistička destinacija postaje prepoznatljiv, dok većina još uvijek nije svjesna popularnosti i značaja rute Peaks of the Balkans.
- Radi se o turističkoj ruti koja prolazi kroz tri države, Crnu Goru, Kosovo i Albaniju. U Crnoj Gori prolazi kroz Plav i Gusinje i hiljade ljudi godišnje prođe tom stazom koja traje više dana, koja uključuje nacionalni park Prokletije sa naše strane i Valbona sa albanske strane i vjerujem da je nešto što donosi novi sadržaj kako Plavu i Gusinju, tako i Crnoj Gori, a ono što je još važnije - prenosi dobar glas o Crnoj Gori, prije svega na zapadu Evrope odakle dominantno dolaze gosti koji planinare tom stazom - rekao je Canović.
Peaks of the Balkans je samo dio ponude koju nudi Plav, objašnjava Canović, jer se Opština Plav, TO Plav i Centar za kulturu Plav u kontinuitetu zalažu da ponude i druge sadržaje, koji su privlačni i onima koji nijesu zaljubljenici u planinarenje.
Podsjeća i na činjenicu da je preko 95 odsto turista koji obilaze vrhove Prokletija iz zapadne Evrope i svijeta.
- Pretpostavljam da je to i stil života, da ljudi sa zapada mnogo više cijene te prirodne ljepote koje imamo, nego mi koji svakodnevno posmatramo i gledamo. Od korona perioda na ovamo planinski turizam dobija sve više na značaju, fokus prelazi sa mora na planinu, a taj kraj ima štošta da ponudi - istakao je Canović.
Kaže i da je lokalna samouprava napravila raznovrsnu i kvalitetnu turističku ponudu, što je dalo rezultate u vidu velikog broja posjetilaca iz drugih dijelova Crne Gore i regiona.
- &nbsp;Cilj nam je da napravimo kvalitetan sadržaj, kvalitetnu ponudu u kojoj će se svako pronaći i naći neki sadržaj koji je njemu blizak. Ako nešto fali onda je to definitivno infrastruktura, jer saobraćajna infrastruktura koja povezuje Plav i Gusinje sa ostatkom države nije na zavidnom nivou, prije svega govorim o putu starom više od 100 godina preko Čakora, koji nas povezuje sa Kosovom i Peći, bez jasnog opravdanja taj putni pravac i granični prelaz stoji godinama zatvoren, još od 1999. godine i ratnih dešavanja i vjerujemo da bi &nbsp;taj putni pravac donio jedan novi život tom dijelu države i doprinio jačanju privrednih aktivnosti, naročito u veličkom kraju- zaključio je Canović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2GQBiWZc1wc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Canović: Plav i Gusinje sve popularniji, ruta Peaks of the Balkans dovodi turiste na Prokletije

Iako Alipašini izvori, udaljeni od Gusinja na oko tri kiklometra, važe za jedno od najatraktivnijih izletišta na sjeveru Crne Gore, do njegovog dugo najavljivanog uređenja nije došlo ni ove godine.
U to će se uvjeriti svako ko dođe do ovog mjesta, za koje se, sa punim pravom, kaže da predstavlja pravi prirodni biser ispod Prokletija. Na Alipašinim izvorima, uz vidljivu neuređenost, još uvijek ne postoje odgovarajući sadržaji koji bi svojom ponudom upotpunili ljepotu koju je priroda podarila ovom lokalitetu. Tu se nalazi svega jedna kafana koja često ne radi. Oko izvora ne postoje adekvatne klupe za odmor, kao ni rasvjeta. Nema ni uređenih staza za pješačenje, iako Alipašini izvori slove za čuveno saborište, koje se prostite na oko 900 metara nadmorske visine, mameći brojne turiste tokom čitave godine. Stanovnici Alipašinih izvora i Gusinja i dalje pozivaju nadležne da počnu da se domaćinski ponašaju prema ovom vrijednom turističkom lokalitetu.
– Znamo da su rađeni projekti za uređenje Alipašinih izvora, ali novca nije bilo da se oni sprovedu u djelo. Sada su se vremena promijenila i, poštujući savremene thnologije i prohtjeve, moralo bi da se pristupi izradi novog projekta. Zato još jednom pozivamo nadležne u Opštini i državi da konačno nađu funansijere koji će ovaj prostor dovesti u red – poručuju mještani.
Iz lokalne uprave su potvrdili da još uvijek nije urađen odgovarajući projektak koji se tiče modernizacije Alipašinih izvora.
– Mi smo u lokalnoj upravi svjesni kakav prirodni biser imamo nadomak Gusinja i da Alipašini izvori iziskuju da se izvši modernizacija tog prostora. Nažalost, još uvijek nije urađen projekat koji bi obuhvatio sve ono što Alipašinim izvorima, kao poznatom izletištu nedostaje. Mi smo sa lokalnog nivoa planirali da od opštinskog budžeta izdvojimo dio sredstava za uređenje Alipašinih izvora, što podrazumijeva izgradnju šetališta, pješačke staze i eventualno rasvjete. Međutim, država je ta koja treba da izdvoji dodatna sredstva kako bi se ovaj lokalitet, kao prirodni dragulj, valorizovao na pravi način – kazali su iz Opštine Gusinje.
<h2>Analize pokazale da je voda vrhunskog kvaliteta</h2>
Analize su pokazale da je voda sa Alipašinih izvora vrhunskog kvaliteta, te da na mjestima izviranja ima istu temperaturu i u zimskok i u ljetnjem periodu. To je podsticalo i brojne investitore da iskažu interesovanje da na ovom mjestu grade fabriku flaširane vode. Međutim, potencijali ovog vrela su i dalje ostali neiskorišćeni.
– Decenijama se pričalo da bi, u cilju razvoja cijelog kraja, na Alipašinim izvorima trebalo graditi fabriku vode. Međutim, od toga još uvijek nije bilo ništa tako da ova voda i dalje teče u prazno. Pokazalo se da su priče oko iskorišćavanja ove vode bile neozbiljne, iako su analize svojevremeno potvrdile da se radi o vodi vrhunskog kvaliteta i da ona ispunjava sve uslove da se kao flaširana distribuira na tržištu. Nije dobro što, pored ovakvih izvora, flaširana voda u Gusinje i Plav stiže iz drugih gradova – poručuju mještani.
Alipašini izvori predstavljaju najveće kraško vrelo u Crnoj Gori, gdje voda izbija iz zemlje na površinu od preko 300 kvadratnih metara. Na ovom mjestu u prosjeku izviru oko četiri kubna metra vode u sekundi. Poznato je da Alipašine izvore tokom godine posjeti više desetina hiljada turista. Samo u jednom danu, 2. avgusta, na ovom mjestu se nađe i do 20.000 ljudi iz cijelog svijeta. Radi se, uglavnom, o ljudima koji su porijeklom sa prostora Gusinja i Plava, a koji žive van granica svoje zemlje. Zanimljivo je da tokom ljetnjih mjeseci brojni parovi izgovore sudbonosno "da" na Alipašinim izvorima. Sve to ukazuje da ovaj cijeli prostor zaslužuje mnogo drugačiji i ozbiljniji tretman.
– Ovdje tokom godine cirkuliše veliki broj ljudi, jer je majka priroda ovom mjestu podarila nešto sasvim izuzetno. Zato je prava šteta što ovaj lokalitet nije poprimio izgled kutka sa brojnim sadržajima koji bi bili od koristi i za lokalno stanovništvo i za brojne goste – navode mještani.

Uređenje Alipašinih izvora godinama u obećanjima

U Gusinju je postavljen kamen temeljac za višenamjenski objekat, namijenjen za potrebe Centra za socijalni rad, Fonda za zdravstveno osiguranje, Dnevnog boravka, Fonda PIO i Zavoda za zapošljavanje.
Kamen temeljac su postavili ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić, stalna predstavnica Programa Ujedinjenih nacija (UNDP) u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova i predsjednik Opštine Sanel Balić.
- Ovdje danas započinjemo gradnju ne samo objekta, već i nade za dalju posvećenost dobrobiti građana i razvoju opštine Gusinje, postavljamo temelje iz kojih će nastati čvrsta građevina, izgrađena na razumijevanju da svaki član zajednice, bez obzira na godine, prihode ili okolnosti, zaslužuje pristup podršci, bezbijednosti i osjećaju pripadnosti. Kada bude izgrađen, ovaj višenamjenski objekat će služiti kao svetionik društvene odgovornosti. Osmišljen je da bude fleksibilan po svrsi, ali jedinstven po misiji, da služi javnom dobru - kazao je Gutić.
Za izgradnju objekta površine 280 kvadratnih metara, Vlada Crne Gore je opredijelila sredstva u iznosu od oko 445.000 eura, a UNDP je sproveo tendersku proceduru i odabrao izvođača radova.
- Ovaj objekat predstavlja značajan iskorak ka dostupnijim i kvalitetnijim javnim uslugama za sve građanke i građane Gusinja, posebno za starije i osobe sa invaliditetom. Kroz blisku saradnju sa Ministarstvom i lokalnim vlastima, UNDP nastoji da doprinese razvoju servisa koji jačaju osjećaj pripadnosti i unapređuju svakodnevni život. Ovo je još jedan primjer kako zajedničkim naporima možemo graditi inkluzivnije društvo u kojem niko nije izostavljen,“ naglasila je stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori - rekao je Paniklova.
Objekat je značajan za opštinu Gusinje posebno zbog uspostavljanja usluge dnevnog boravka za odrasla i stara lica i odrasla i stara lica sa invaliditetom, a sve u cilju očuvanja njihovog dostojanstva, prava na izbor i smanjivanja institucionalnog smještaja.
- Mogu reći da je ovo jedan svečani čin za naše građane, ovaj objekat čekamo od 2017.godine. Uspjeli smo uz sve napore sa našim partnerom u Ministarstvu da dogovorimo sve, da uklonimo nelegalni objekat i danas konačno položimo kamen temeljac za jedan budući objekat, u kojem će biti smješteni CSR, ZZZ i Fond PIO i što je za nas najvažnije Dnevni boravak za stara lica. Nadam se da će dnevni boravak unaprijediti našim starijim građanima mogućnost da se druže i da budemo mi svima njima na usluzi i da im se zahvalimo što su doživjeli starost u našem gradu - kazao je Balić.

Gusinje dobija višenamjenski centar za javne usluge

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ – Odjeljenje bezbjednosti Plav, u saradnji i po nalogu tužioca iz Osnovnog državnog tužilaštva u Plavu, lišili su slobode lice osumnjičeno za fizički napad na komunalnog policajca u opštini Gusinje.
Radi se o licu S.F. (31) iz Gusinja, koje se sumnjiči da je počinio krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti.
Prema saznanjima iz istrage, S.F. je prethodno nepropisno parkirao teretno motorno vozilo, ometajući normalno odvijanje saobraćaja. Nakon što ga je komunalni policajac upozorio i izdao mu naređenje da ukloni vozilo, osumnjičeni je to odbio.
Potom je, kako se navodi, prišao službenom licu s leđa, uhvatio ga za vrat, oborio na tlo i udario u predjelu grudi. Nakon toga, dok se policajac nalazio na asfaltu, S.F. ga je uhvatio za noge i vukao po tlu, nanoseći mu dodatne povrede.
Policija je brzo reagovala, a po nalogu nadležnog tužioca, osumnjičeni je uhapšen i protiv njega je podnijeta krivična prijava zbog napada na službeno lice. Donijeto je rješenje o zadržavanju do 72 sata, nakon čega će biti sproveden na dalju tužilačku i sudsku proceduru.

Uhapšen osumnjičeni za napad na komunalnog policajca u Gusinju: Oborio ga na tlo i vukao za noge

Dani dijaspore ove godine će, u skladu sa novim konceptom proslave, biti održani u šest crnogorskih opština - u Gusinju, Plavu, Beranama, Petnjici, Rožajama i Ulcinju. 
 
Kako je saopšteno iz Ministarstva dijaspore, resorni ministar Mirsad Azemović i predsjednik Opštine Rožaje Rahman Husović potpisali su Sporazum o organizaciji manifestacije Dani dijaspore u tom gradu. 
 
- Od ove godine kreće novi koncept proslave Dana dijaspore, a osim u Rožajama, Dani dijaspore će biti organizovani i u opštinama koje su u komunikaciji sa Ministarstom dijaspore iskazale interesovanje za organizovanje ove manifestacije - navodi se u saopštenju. 
 
Azemović je, tokom radne posjete Rožajama, istakao značaj takvih inicijativa u jačanju veza između matice i dijaspore i zahvalio lokalnoj samoupravi na otvorenosti i spremnosti da bude domaćin manifestacije od posebnog značaja za građane koji žive i rade u inostranstvu. 
 
- Rožaje ima snažnu dijasporu koja daje veliki doprinos razvoju Crne Gore. Dani dijaspore će biti prilika da se ti ljudi dodatno povežu sa svojim krajem, ali i da se zajednički osnaže kontakti, razmijene ideje i podstakne saradnja - poručio je Azemović. 
 
Husović je kazao da je zadovoljan zbog potpisanog sporazuma i naglasio da će ta manifestacija imati veliki kulturni, društveni i ekonomski značaj za lokalnu zajednicu. 
 
Kako se navodi u saopštenju Ministarstva dijaspore, organizacija Dana dijaspore planirana je za drugu polovinu jula i početak avgusta.

Dani dijaspore ove godine u Gusinju, Plavu, Beranama, Petnjici, Rožajama i Ulcinju

Gusinjanin J.M. (35) uhapšen je zbog sumnje da je izvršio krivično djelo trgovina ljudima.
On se sumnjiči da je žensku osobu, koja se nalazila u teškoj materijalnoj situaciji, doveo u Gusinje svojim vozilom, uz obećanje da će biti zaposlena u jednom ugostiteljskom objektu.
Ona je po dolasku u Gusinje bila zatvorena u kući osumnjičenog, a narednog dana je obavljala poslove u ugostiteljskom objektu bez novčane nadoknade, kao i poslove održavanja prostora u Bijelom Polju, takođe bez nadoknade.
- Osim toga, osumnjičeni je oštećenoj osobi, narednog dana, zbog neizvršavanja nametnutih obaveza, zadao više udaraca u predjelu glave i tijela usljed čega je oštećena izgubila svijest i njoj je ukazana ljekarska pomoć u Beranama gdje su joj konstatovane povrede u predjelu glave i tijela - saopšteno je iz Uprave policije.
Policija je, kako se dodaje, izvršila pretrese prostorija na teritoriji opština Bijelo Polje i Gusinje, a J.M. je doveden u službene prostorije gdje je testiranjem utvrđeno prisustvo kokaina u organizmu.
Sa događajem je upoznat nadležni državni tužilac, te je J.M. uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo trgovina ljudima.
- Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Sjever” nastaviće sa preduzimanjem aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju suzbijanja svih oblika kriminaliteta i u svakoj sličnoj situaciji postupati sa senzibilitetom i u cilju zaštite interesa žrtve i njene bezbjednosti - poručili su iz Uprave policije.

Uhapšen Gusinjanin: Oštećenoj nije davao novac za poslove koje je obavljala i udarao

Ministarstvo javnih radova raspisalo je tender za rekonstrukciju i dogradnju dijela objekta dječjeg vrtića u okviru Osnovne škole „Džafer Nikočević“ u Gusinju, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).
Iz tog Vladinog resora su kazali da je procijenjena vrijednost radova sa porezom na dodatu vrijednost 120 hiljada eura.
U saopštenju se navodi da su MPNI i Ministarstvo javnih radova ulaganje u obrazovnu infrastrukturu prepoznali kao jedan od prioriteta rada Vlade.
- Posebna pažnja biće posvećena izgradnji novih i rekonstrukciji postojećih vrtića kako bi naši najmlađi u svim krajevima Crne Gore imali dostupno i kvalitetno predškolsko obrazovanje - navodi se u saopštenju.

Raspisan tender za rekonstrukciju vrtića u Gusinju

Evropski savez Gusinja oštro se protivi odluci Vlade da usvoji Plan dodjele koncesija za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina za 2025. godinu koji je predložilo Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa, a koje predviđa i davanje koncesija za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina na lokalitetu nemetalične mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena „Matinoviće” u opštini Gusinje.
- Smatramo neopravdanim i štetnim davanje u koncesiju lokaliteta u selu Martinoviće, za kamenolom. Kamenolom na području koje se nalazi u srcu nacionalnog parka nelogično je i krajnje štetno rješenje, jer može ozbiljno narušiti ekosisteme, ali i uništiti staništa i dovesti do ugrožavanja biodiverziteta - istakli su oni.
Poznato je, dodaju u Evropskom savezu u Gusinju, da eksploatacija kamena dovodi i do zagađenja vazduha, tla i vode, što može imati dugoročne posljedice po zdravlje lokalnog stanovništva.
- Takođe, rad kamenoloma proizvodi visoke nivoe buke i prašine, što može negativno da utiče na kvalitet života našeg stanovništva. Iako se Vlada i resorno ministarstvo očigleno vode kratkoročnim interesima, zanemarujući činjenicu da dugoročno mogu da ispaštaju stanovnici Gusinja, ali i prirodna sredina do čije devastacije može dovesti tako nepromišljena odluka - naveli su oni.
Pozvali su Vladu i Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa da još jednom preispitaju odluku i postupe u skladu sa ekološkim proncipima i donesu odluku koja je u najboljem interesu za građane Gusinja.
- A to je da odustanu od davanja koncesije za kamenolom u selu Martinoviće - zaključili su u Evropskom savezu Gusinja.

Evropski savez Gusinje: Vlada i Ministarstvo da odustanu od davanja koncesije za kamenolom u selu Martinoviće

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: gusinje