Ujedinjena Kraljevina je u četvrtak uvela sankcije protiv četiri visoka gruzijska zvaničnika zbog njihove uloge u "dopuštanju ozbiljnih kršenja ljudskih prava" tokom višemjesečnog gušenja protesta.

Masovni protesti potresaju zemlju od kraja novembra nakon što je stranka Gruzijski san proglasila pobjedu na izborima koje je opozicija odbacila, a zatim odložila pregovore s Briselom o pristupanju Evropskoj uniji.

Proevropski i antivladini aktivisti optužili su policiju i državu da sprovode kampanju zastrašivanja, uključujući hapšenja, premlaćivanja i novčane kazne, kako bi svladali one koji su izašli na ulice.
- Ujedinjena Kraljevina je sankcionisala još četiri visokorangirana gruzijska zvaničnika zbog njihove uloge u dopuštanju ozbiljnih kršenja ljudskih prava kao odgovor na legitimne proteste u Gruziji - navodi se u saopštenju Ureda za vanjske poslove, Komonvelt i razvoj (FCDO).

Glavni tužitelj Džordži Gabitašvili i šef Posebne istražne službe koja istražuje nasilne zločine zvaničnika Karlo Katsitadže su među onima koji su ciljani zamrzavanjem imovine i zabranama putovanja u Ujedinjenu Kraljevinu.

Prema FCDO-u, Britanija je "prva država" koja je sankcionisala dvojicu visokih zvaničika "jer nisu na svojim položajima pravilno istražili odgovorne za ozbiljno nasilje".
Sankcionisani su i prvi zamjenik ministra unutrašjih poslova Gruzije Šalva Bedoidže, te zamjenik načelnika policijskog Odjela za posebne zadatke Mirza Kezevadže.

- Naše sankcije pokazuju da Ujedinjena Kraljevina neće prihvatiti tako evidentan nedostatak odgovornosti od strane nadležnih i nastaviće razmatrati sve mogućnosti koje su nam dostupne dok Gruzija ne promijeni svoju trenutnu putanju - saopštio je ministar vanjskih poslova Dejvid Lemi.

Vlada Gruzijskog sna suočena je sa sve većim međunarodnim pritiskom i izolacijom zbog tvrdnji o demokratskom nazadovanju.

U prvom valu protesta koji je započeo u novembru, policija je upotrijebila suzavac i vodene topove kako bi rastjerala gomilu i uhapsila stotine, prema ministarstvu unutarnjih poslova.

Gruzijski ombudsman za prava Levan Ioseliani i Amnesti internešenal optužili su policiju za mučenje uhapšenih.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Britanija sankcionisala gruzijske šefove policije zbog gušenja protesta

Sud u Tbilisiju proglasio je zatvorenog bivšeg gruzijskog predsjednika Mihaila Sakašvilija krivim za ilegalni prelazak granice i osudio ga na dodatne četiri godine i šest mjeseci zatvora.
Pošto je Sakašvili već bio osuđen na devet godina u prethodnim slučajevima, sudija Gradskog suda u Tbilisiju odlučio je da će bivši predsjednik sada odslužiti ukupno 12 godina i šest mjeseci iza rešetaka.
Prema ovoj presudi, Sakašvili će ostati u zatvoru do 1. aprila 2034. godine.
Govoreći putem video veze iz klinike Vivamedi u Tbilisiju tokom odvojenog suđenja, Sakašvili je oštro osudio ovu presudu.
- Ova presuda ima za cilj da me uništi u zatvoru, da me fizički eliminiše - rekao je on.
Izjavio je da i dalje predstavlja prijetnju za svoje političke protivnike.
- Ne možete uništiti ideju slobodne Gruzije niti dušu Sakašvilija. Mi se borimo i pobijedićemo - izjavio je bivši predsjednik.
Sakašvilija su tražile gruzijske vlasti i tajno se vratio u Gruziju 29. septembra 2021, nakon godina samonametnutog egzila. Dva dana kasnije, 1. oktobra, uhapšen je. Tužioci ga terete za nedozvoljen prelazak granice.
Prošle sedmice, sudija Gradskog suda u Tbilisiju osudio je Sakašvilija na dodatnih devet godina zatvora zbog pronevjere javnih sredstava velikih razmjera. Sudija je odlučio da kazna bude izrečena istovremeno sa šestogodišnjom kaznom zatvora koju je Sakašvili već izdržavao zbog zloupotrebe položaja.
Sakašvili, predsjednik Gruzije od 2003. do 2013. godine, dosljedno negira sve optužbe.
Njegovo odlučno negiranje krivice, koje podržavaju opoziciona stranka Jedinstveni nacionalni pokret i nekoliko drugih političkih grupa, steklo je simpatije i podršku mnogih Gruzijaca. Mnogi tvrde da je ovaj slučaj bio motivisan političkom odmazdom.

1250x600

1084x550

Bivšem gruzijskom predsjedniku produžena kazna na 12 i po godina zatvora

Razbijanje protesta u Gruziji je neprihvatljivo, a Evropska unija (EU) stoji uz gruzijski narod u borbi za slobodu i demokratiju - kazala je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i bezbjednost Kaja Kalas.
Ona je na društvenoj mreži Iks (X) navela da je brutalni udar na mirne demonstrante, novinare i političare u Tbilisiju neprihvatljiv, prenosi Anadolija.
- Gruzija ne ispunjava očekivanja od kandidata za članstvo. EU stoji uz narod Gruzije u njihovoj borbi za slobodu i demokratiju - napisala je Kalas.
Gruzijska policija u nedjelju je uhapsila više osoba, nakon što se sukobila sa proevropskim demonstrantima, koji su pokušali da blokiraju put koji povezuje centar Tbilisija sa zapadnim dijelom glavnog grada.
Uzvikujući antivladine parole, demonstranti su tražili oslobađanje pritvorenih i uhapšenih u prvim nedjeljama protesta.
Uprkos upozorenjima policije, demonstranti su nakratko blokirali pzt, što je dovelo do sukoba sa pripadnicima specijalne policije za suzbijanje nereda.
Nekoliko demonstranata je privedeno tokom sukoba.
Gruzija je dobila status kandidata za članstvo u EU u decembru 2023. godine, a Vlada je odgodila pregovore o pristupanju do 2028. godine.
Protesti protiv odluke gruzijskog premijera Iraklija Kobakhidzea da obustavi pregovore o članstvu u EU do 2028. traju od 28. novembra prošle godine.

Kalas: Razbijanje protesta u Gruziji neprihvatljivo

Ministri vanjskih poslova Njemačke, Francuske i Poljske zajednički su pozvali gruzijsku vladu da promijeni smjer i obnovi napore prema integraciji u Evropsku uniju.
Gruzijska vladajuća stranka u novembru je objavila da će zemlja obustaviti pregovore s EU-om do 2028. S druge strane, ankete pokazuju da oko 80 odsto Gruzijaca podržava članstvo u EU. 
- Ponovo smo pozvali gruzijske vlasti da preokrenu smjer i vrate se integraciji u EU, pridržavajući se evropskih normi i vrijednosti te sprovodeći reforme - rekli su ministri u saopštenju.
Tri zemlje redovno se sastaju u formatu Vajmarskog trougla. 
- Snažno osuđujemo prošlonedjeljno nasilje protiv mirnih demonstranata, medija i čelnika opozicije i podsjećamo na odgovornost gruzijskih vlasti da poštuju ljudska prava i štite temeljne slobode, uključujući slobodu okupljanja i slobodu medija - naglasili su ministri.
Gruzija je pogođena političkom krizom od spornih izbora u oktobru, na kojima je vladajuća stranka Gruzijski san - koja se smatra naklonjenom Moskvi - odnijela pobjedu.

Njemačka, Francuska i Poljska pozivaju Gruziju: Vratite se na put prema EU

Mikheil Kavelašvili, bivši fudbaler i desničarski populista, položio je danas zakletvu kao novi predsjednik Gruzije, usred višemjesečne političke krize.
Šefica države u odlasku, Salome Zurabišvili, napustila je svoju rezidenciju u predsjedničkoj palati u Tbilisiju, ali je rekla da "ostaje legitimna predsjednica".
Prozapadno orjentisana Zurabišvili poručila je da neće odstupiti, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Ona tvrdi da je njen nasljednik, kog je izabrao izborni kolegijum kojim dominira vladajući Gruzijski san, "nelegitiman".
U govoru pred hijadama pristaša ispred predsjedničke palate, Zurabišvili je danas rekla da ostaje "jedini legitimni predsjednik" i obećala da će se nastaviti da se bori.
Ta izjava je uslijedila nekoliko trenutaka nakon što je Kavelašvili, tvrdokorni kritičar Zapada, inaugurisan na ceremoniji u parlamentu.
Gruzija je poprište protivladinih protesta otkako je Gruzijski san osvojio pobjedu na oktobarskim parlamentarnim izborima nakon kojih su prijavljeni slučajevi kupovine glasova, dvostrukog glasanja, fizičkog nasilja i zastrašivanja.
Skupovi su se intenzivirali nakon prošlomjesečne odluke vlade da odgodi pregovore o pridruživanju Gruzije Evropskoj uniji.

Novi gruzijski proruski predsjednik preuzeo vlast

Nekoliko hiljada proevropskih demonstranata okupilo se danas u Tbilisiju na protestu protiv vlade, uoči inauguracije novog predsjednika ove kavkaske zemlje, a čije imenovanje osporava opozicija.
Demonstranti su formirali ljudski lanac duž rijeke u centru Tbilisija, a neki su umotani u gruzijske i zastave EU. Drugi su istakli transparent kojim pozivaju na „oslobađanje političkih zatvorenika“, javila je agencija Frans pres.
Demonstranti su tražili oslobađanje privedenih tokom prethodnih demonstracija i održavanje novih parlamentarnih izbora.
- Svi moraju da shvate da protesti neće prestati dok se ne ispune svi zahtjevi - rekao je za Frans pres jedan student na protestu.
Gruzija je pogođena političkom krizom od oktobarskih parlamentarnih izbora, na kojima je pobijedila vladajuća stranka Gruzijski san, ali je prozapadna opozicija osporila rezultate zbog izbornih nepravilnosti.
Odluka vlasti da odlože napore za pridruživanje Evropskoj uniji (EU) do 2028. izazvala je niz proevropskih protesta, od kojih je neke prekinula policija.
Zemlja se priprema za sjutrašnju inauguraciju novog predsjednika odanog Gruzijskom snu, Mihaila Kavelašvilija, poznatog po svojim ultrakonzervativnim i antizapadnim pozicijama.
Iako su ovlašćenja predsjedništva u Gruziji ograničena, inauguracija će vjerovatno izazvati novu mobilizaciju pristalica pridruživanja EU, posebno pošto je odlazeća predsjednica Salome Zurabišvili ranije rekla da odbija da podnese ostavku bez organizovanja novih parlamentarnih izbora.
Salome Zurabišvili, bivša francuska diplomatkinja, raskinula je veze sa vladom i tvrdi da je jedini legitimni predstavnik vlasti.
Ona je podržala demonstrante i danas se pridružila ljudskom lancu u Tbilisiju, prenijela je gruzijska televizija.
Gruzijski san, kojeg njegovi protivnici optužuju za autoritarizam, negira bilo kakvu prevaru na parlamentarnim izborima i optužuje opoziciju da želi da izazove revoluciju, prema njemu, finansiranu iz inostranstva. 
&nbsp;

U Gruziji proevropske demonstrancije prije inauguracije novog predsjednika: Formirali ljudski lanac

Evropska komisija je danas predložila ukidanje bezviznog režima putovanja u EU za gruzijske zvaničnike u odgovoru na represiju vlasti nad demonstrantima, dan pošto su SAD i Velika Britanija uvele sankcije protiv ministra unutrašnjih poslova i još nekoliko zvaničnika.
U saopštenju se navodi da je Evropska komisija predložila da se suspenduje dio sporazuma EU i Gruzije o olakšavanju izdavanja viza a da će, ako Savjet usvoji taj prijedlog, gruzijskim diplomatama, zvaničnicima i članovima njihovih porodica koji imaju diplomatske i službene pasoše biti potrebna viza za putovanje u EU za boravak do 90 dana u šestomjesečnom periodu.
Vizne olakšice, kao što su kraće vrijeme podnošenja zahtjeva, niže takse za vizu i podnošenje manjeg broja pratećih dokumenata, takođe se više ne bi primjenjivale na gruzijske nosioce diplomatskih i službenih pasoša.
Gruzijski državljani koji imaju obične pasoše i dalje će moći da bez viza putuju u EU na kraći boravak.
- Ovaj prijedlog je odgovor na nasilnu represiju gruzijskih vlasti nad mirnim demonstrantima, političarima i nezavisnim medijima, koja je počela nakon što su vlasti 28. novembra objavile da neće nastaviti sa otvaranjem pregovora sa EU do 2028. godine - navodi se u saopštenju.
Dodaje se da se u Gruziji, usvajanjem zakona o transparentnosti stranog uticaja u maju i o porodičnim vrednostima i zaštiti maloljetnika u septembru, krše osnovna prava koja su u srži evropskih vrijednosti.
- Usklađenost sa osnovnim pravima, kao što je efikasna primena antidiskriminacionih politika, ključni je uslov za odobravanje vizne liberalizacije - saopštila je EK.
U saopštenju se podsjeća da je EU već preduzela mjere u odgovoru na „ozbiljno demokratsko nazadovanje Gruzije“, a pošto je situacija nastavila da se pogoršava, poslije rasprave Savjeta za spoljne poslove 16. decembra, Komisija je odlučila da predloži suspenziju izuzeća od viza za gruzijske diplomate i zvaničnike.
Prijedlog Komisije o djelimičnoj suspenziji Sporazuma o viznim olakšicama treba da odobri Savjet EU, poslije čega će države članice morati da primjenjuju nove mjere.
Svakodnevni protesti u Gruziji zbog odluke vlasti da odloži pristupne pregovore s EU traju više od 20 dana, okupljajući hiljade demonstranata koji takođe traže ponavljanje parlamentarnih izbora na kojima je pobjedu proglasila partija Gruzijski san.
Velika Britanija i SAD su 19. decembra uvele sankcije za nekoliko gruzijskih zvaničnika, uključujući ministra unutrašnjih poslova, zbog nasilja policije nad učesnicima uličnih protesta.
Britansko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da su na meti sankcija pet zvaničnika za koje je navelo da su odgovorni za nasilne napade na novinare i mirne demonstrante.
Ministarstvo finansija SAD je saopštilo da je uvelo sankcije dvojici zvaničnika koje je optužilo da su nadgledali nasilno razbijanje demonstracija i nesrazmjerno nasilje nad građanima, novinarima i liderima opozicije.

EK predložila uvođenje viza za gruzijske zvaničnike

Politički analitičar Gela Vasadze kaže da bi, ako u riječ-dvije hoćemo da opišemo stanje u Gruziji, prve asocijacije bile – ćorsokak i kriza. To se trenutno odnosi na sve oblasti života:
- Svjedoci smo političke, socijalne, ekonomske i moralne krize, koju je prouzrokovala vlast - kaže on za Dojče vele.
Na desetine hiljada građana Gruzije protestuju nedjeljama. Prvo su se pobunili protiv zvaničnih rezultata parlamentarnih izbora održanih krajem oktobra. Vladajuća partija „Gruzijski san“ je osvojila parlamentarnu većinu, a opozicija kaže da se radi o izbornoj prevari.
Od prošlog vikenda protesti su usmjereni protiv izbora novog predsjednika države, jer ga prvi put ne bira narod već parlamentarna komisija. U toj komisiji „Gruzijski san“ ima većinu koja je po mišljenju opozicije nelegitimna.
Proteste predvodi predsednica države Salome Zurabišvili. Njen mandat ističe 29. decembra. Ali ona odbija da se povuče sa mjesta predsjednice države jer smatra da je njen nasljednika Mihail Kavelašvili nelegitiman.
<h2>Protestima nedostaje institucionalna podrška</h2>
Nezavisno od podrške predsjednice i upornosti demonstranata, politički odnos snaga ostaje nepromijenjen. „Gruzijski san“ svojim postupcima učvršćuje vlast.
Politikolog Vasadze navodi dva razloga za to – snažna reakcija institucija vlasti i nedostatak institucionalne podrške demonstrantima.
- Vidimo jaku reakciju društva, ali nema političkog procesa. Trenutno se protiv vladajućeg poretka ne bori opozicija, već dio društva - kaže on.
Politikolog dodaje da volja naroda nije dovoljna da se promijeni postojeće stanje.
- Opozicioni političari to znaju, ali ne znaju šta bi trebalo da bude njihov sljedeći korak. Hoće nove izbore, ali ne znaju kako da do njih dođu. Niko ne vidi realan mehanizam za promjenu odnosa moći - rekao je Vasadze.
Korneli Kakačija sa Gruzijskog instituta za spoljnu politiku u Tbilisiju takođe se žali na potpunu neizvjesnost.
On u razgovoru za Dojče vele upozorava da je situacija veoma zapaljiva i da niko ne zna šta će da se desi 29. decembra kada novi predsjednik preuzme dužnost, a dosadašnja predsjednica odbije da ustupi tu funkciju i napusti predsjedničku palatu.
<h2>Tri scenarija za Gruziju</h2>
Kakačija kaže da postoje tri moguća scenarija.
- Ako se ništa ne desi, Gruzija će biti nešto poput Srbije - navodi on.
Time aludira na vlast u Beogradu koja zvanično želi pristupanje Evropskoj uniji, ali tome u isto vrijeme protivrječi rušenjem demokratije i proruskom politikom.
Drugi „loš“ scenario on naziva „bjelorusifikacija Gruzije“. Time upozorava na mogućnost da vlast reaguje sve brutalnijom silom i masovnim hapšenjima, kao što se desilo u Bjelorusiji poslije predsjedničkih izbora 2020. Posljedice bi, kao u Bjelorusiji, mogle da budu „veća izolacija i više autoritarnosti“.
Treći scenario predviđa neku vrstu druge „revolucije ruža“. Godine 2023. su mlađi gruzijski reformski političari pokrenuli proteste pod geslom „ruže umjesto metaka za neprijatelje“. Revolucija je protekla nenasilno i završena je smjenom vlasti.
Pretpostavka za tako nešto, kaže Kakačija, da vlada popusti pod pritiskom ulice. Međutim, ovaj put izgleda da nije tako. Ali i taj scenario je skopčan sa rizikom. Pogoršanje odnosa sa Rusijom bi bilo opasno.
Moskva bi, kaže sagovornik Dojče velea, učinila sve da naškodi Gruziji, ekonomskim sankcijama ili uticajem na rad nove vlade.
<h2>Posljednja šansa 29. decembra?</h2>
Renata Skardzjute-Kereselidze iz Gruzijskog instituta za spoljnu politiku smatra da proevropske snage u Gruziji imaju još jednu šansu. One se pripremaju za vrhunac krize 29. decembra:
- Doživjeli smo da su protesti sve raznolikiji i ne događaju se samo u glavnom gradu Tbilisiju, već i u drugim djelovima zemlje - kaže ona.
Dodaje da je važna podrška Evropske unije i Sjedinjenih Država, pa je u toku neka vrsta „takmičenja u privlačenju pažnje svjetske javnosti, takmičenja narativa“.
Ona kaže da opozicija ima teži zadatak da se nametne u razgovorima, jer sada, za razliku od početaka protesta, djeluje više u pozadini.
Trenutno ulični protesti zaista jenjavaju. Mnogi građani koji su glasali za „Gruzijski san“ boje se da bi se situacija u Gruziji mogla razvijati kao situacija u Ukrajini od 2014.
Tada su ljudi na Majdanu u Kijevu mjesecima demonstrirali protiv proruskog predsjednika Viktora Janukoviča. Na kraju je Janukovič oboren, ali protesti su bili krvavi.
S druge strane pristalice vladajuće stranke smatraju da samo ova vlast može da spriječi eventualni rat sa Rusijom. Smatra se da su i partija i njen osnivač, milijarder Bidzina Ivanišvili, proruski raspoloženi.
Mir sa Rusijom je bilo glavno predizborno obećanje „Gruzijskog sna“.

Kakačija: Gruzija može postati nešto poput Srbije

Šef Savjeta Evrope Alan Berse putuje u Gruziju 18. decembra usred tekućih protesta protiv vladajuće stranke Gruzijski san nakon njene jednostrane odluke da odgodi pregovore s Evropskom unijom(EU).
Demonstranti su takođe pozvali na nove izbore nakon optužbi za izbornu prevaru tokom oktobarskih parlamentarnih izbora čije je rezultate opozicija odbila da prizna zbog optužbi da je Gruzijski san namjestio izbore kako bi ostao na vlasti.
Berse je u saopštenju naveo da njegova posjeta ima za cilj provjeriti da li se i dalje ispunjavaju uslovi za nastavak saradnje između kontinentalne organizacije za zaštitu ljudskih prava i gruzijske vlade nakon što je policija za nerede koristila prekomjerno nasilje protiv mirnih demonstranata.
Bezbjednosne snage su se više od tri nedelje obračunavale sa demonstrantima, pritvarajući i povređujući desetine osoba koje optužuju vladu da udaljava Gruziju od EU i približava Rusiji.
- Kao država članica Savjeta Evrope od 1999. godine, Gruzija je dužna da poštuje svoje fundamentalne obaveze: demokratiju, zaštitu ljudskih prava i vladavinu prava - rekao je Berse u saopštenju objavljenom uoči posjete.
- U trenutnom napetom i zabrinjavajućem kontekstu, Savjet Evrope poziva sve strane da izbjegnu bilo kakvu eskalaciju napetosti. Poziva vlasti da se suzdrže od nerazmjerne upotrebe sile i da poštuju temeljne slobode, posebno slobodu izražavanja i okupljanja - rekao je Berse.
- Ova su načela ključna za garantovanje stabilnosti zemlje i ispunjavanje očekivanja gruzijskog naroda - dodao je.
Na vlasti od 2012. Gruzijski san osnovao je milijarder i bivši premijer Bidzina Ivanišvili, poznat po svojim prijateljskim odnosima s Rusijom.
Gruzija je dobila status kandidata za članstvo u EU u decembru prošle godine, ali su veze s Briselom posljednjih mjeseci bile napete nakon usvajanja kontroverznog zakona o "stranom agentu" u maju.
Kritičari kažu da zakon prijeti medijima i grupama civilnog društva i odražava sličan ruski zakon koji Kremlj koristi da uguši političke protivnike i civilno društvo.
Nakon što je vladajuća stranka Gruzijski san proglasila pobjedu na izborima 26. oktobra za koje prozapadna opozicija i gruzijska predsjednica Salome Zurabišvili kažu da su namješteni uz pomoć Moskve, protesti su ponovo pokrenuti i intenzivirani nakon što je vlada rekla da obustavlja pregovore s Briselom o gruzijskoj kandidaturi za ulazak u EU do 2028.
Tokom posjete Gruziji, koja će se završiti 21. decembra, Berse će se sastati sa predstavnicima vlasti, opozicije i organizacija civilnog društva.

Šef Savjeta Evrope odlazi u Gruziju usred tekućih protesta

SAD se spremaju da uvedu nove sankcije Gruziji, saopštio je američki Stejt department.
- Jako smo zabrinuti stanjem demokratije u Gruziji i mjerama preduzetim da se podrije gruzijska demokratija - rekao je novinarima portparol Stejt departmenta Metju Miler.
Dodao je da su SAD „spremne da preduzmu druge sankcije u nedjeljama koje dolaze“.
Stejt department je već u petak najavio vizne restrikcije za oko dvadeset osoba optuženih da narušavaju demokratiju Gruzije, među kojima su ministri u Vladi i članovi parlamenta.
Gruzija, bivša sovjetska republika, prolazi kroz turbulentan period od kada je vladajuća stranka Gruzijski san proglasila pobjedu na parlamentarnim izborima 26. oktobra i od kada je Vlada odlučila da suspenduje pregovore o pristupanju Uniji.
Hiljade demonstranata okupljalo se u glavnom gradu Tbilisiju tokom posljednje tri nedjelje da ponove optužbe za izbornu prevaru, skretanja zemlje sa evropskog puta i njeno vraćanje u orbitu Moskve.
S druge strane Evropska komisija nije uspjela juče da uvede sankcije protiv nekih gruzijskih zvaničnika, zbog neslaganja Mađarske i Slovačke. Za takvu odluku potrebna je jednoglasna saglasnost svih 27 zemalja članica Unije.
SAD su već uvele sankcije gruzijskim zvaničnicima kada je u maju usvojen kontroverzni zakon o stranom uticaju, kao kopija represivnog ruskog zakona i suspendovale su američku pomoć toj zemlji.

Stejt department najavio da SAD spremaju nove sankcije Gruziji

U globalnoj akciji suzbijanja dark veba, usmjerenoj na onlajn mreže za borbu protiv droge i kriminala, u operaciji “RapTor”, uhapšeno je 270 osoba, prodavaca i kupaca, u deset zemalja na četiri kontinenta, saopštio je danas Europol.
U saopštenju se navodi da su u operaciji “RapTor”, razbijene međunarodne mreže koje su trgovale drogom, oružjem i falsifikovanom robom, a osumnjičeni su identifikovani kroz koordinisane istrage zasnovane na obavještajnim podacima dobijenim ukidanjem dark veb tržišta Nemesis, Tor2Door, Bohemia i Kingdom Markets.
Organi reda u deset zemalja su sproveli hapšenja osoba koje su osumnjičene da su obavile hiljade prodaja na ilegalnim tržištima, koristeći alate za šifrovanje i kriptovalute kako bi prikrili svoje tragove.
U Sjedinjenim Američkim Državama je u operaciji “RapTor” uhapšeno 130 osoba, u Njemačkoj 42, Velikoj Britaniji 37, Francuskoj 29, Južnoj Koreji 19, Austriji i Nizozemskoj po četiri, Brazilu tri i Švajcarskoj i Španiji po jedna osoba.
U toku su istrage kako bi se pronašle i uhapsile dodatne osobe umiješane u kriminal na dark vebu.
U međunarodnoj akciji je zaplijenjeno preko 184 miliona eura u gotovini i kriptovalutama, više od dvije tone droge, uključujući amfetamine, kokain, ketamin, opioide i kanabis, preko 180 komada vatrenog oružja, zajedno sa imitacijama oružja, elektrošokerima i noževima, 12.500 falsifikovanih proizvoda i više od 4 tone ilegalnog duvana.
Europol je naveo da ove zapljene predstavljaju veliki poremećaj u kriminalnim lancima snabdijevanja koji hrane ekonomiju dark veba, kao i da je podržao akciju prikupljanjem i analizom obavještajnih paketa zasnovanih na podacima sa tri zaplijenjena tržišta.

Razbijena kriminalna mreža, uhapšeno 270 osoba iz deset zemalja

Britanska vlada će uvesti upotrebu ljekova za suzbijanje seksualnog nagona seksualnih prestupnika radi za smanjenja rizika od ponavljanja krivičnog djela i radi ublažavanje pritiska na zatvorski sistem, izjavila je danas ministarka pravde Šabana Mahmud.
Mahmud je izjavila da će se takozvana hemijska kastracija koristiti u 20 zatvora u dva regiona u zemlji.
- Od vitalnog je značaja da se ovaj pristup primijeni uporedo sa psihološkim intervencijama koje ciljaju na druge uzroke činjenja tih krivičnih djela - rekla je ona.
Iako je naglašeno da hemijska kastracija ne bi bila djelotvorna za neke seksualne prestupnike, Mahmud je rekla da istraživanja pokazuju da to može da smanji ponavljanje krivičnog djela do 60 odsto.
Ta mjera je korišćena u Njemačkoj i Danskoj na dobrovoljnoj osnovi, a u Poljskoj je za neke prestupnike obavezna.
Preporuka za uvođenje hemijske kastracije dio je opsežne revizije britanskog zatvorskog sistema koju je vodio bivši ministar pravde Dejvid Gouk.
Gouk je tražio načine da se smanji broj ponavljanja krivičnih djela da bi olakšao funkcionisanje zatvorskog sistema čiji su kapaciteti skoro popunjeni.
Nova ministarka Mahmud je odobrila Goukov program za ranije puštanje prestupnika iz zatvora.
Goukova revizija je predviđala i da se ukinu kazne kraće od godinu dana, osim u izuzetnim slučajevima, poput nasilja u porodici, a tražio je i hitnu deportaciju stranaca osuđenih na manje od tri godine zatvora.
Njegova revizija predlaže i veća ulaganja u službu za uslovne kazne da bi njeni službenici mogli da provode više vremena s bivšim zatvorenicima tokom njihove socijalne rehabilitacije, a dodatno finansiranje je tražio i za program kontrole desetina hiljada uslovno kažnjenih prestupnika s elektronskim praćenjem kretanja, na šta je Mahmud odgovorila davanjem 700 miliona funti (830 miliona evra) godišnje toj službi.
Robert Dženrik portparol opozicionih Konzervativaca za pravosuđe, upozorio je da bi ukidanje kratkih kazni praktično "dekriminalizovalo" krivična djela poput provale, krađe i fizičkog napada, a da je elektronsko praćenje kretanja uslovno kažnjenih prestupnika "korisno koliko i alarmni uređaji za dim dok požar gori".
Broj zatvorenika se u Engleskoj i Velsu uprkos padu kriminaliteta u posljednjih 30 godina udvostručio na 90.000, dijelom i zbog izricanja sve dužih zatvorskih kazni jer javnost pritiska da se oštrije postupa s kriminalcima.
Pored prihvatanja promena, Vlada je saopštila da će započeti i veliki program izgradnje zatvora da bi se zamijenili neki koji se koriste još od viktorijanskog doba u 19. vijeku.

Velika Britanija uvodi hemijsku kastraciju seksualnih prestupnika

Pobjednik ovogodišnje Pjesme Evrovizije u Bazelu, austrijski muzičar Džej Džej (JJ) kazao je kako se nada da sljedeće godine na smotri u njegovoj državi neće nastupiti predstavnici Izraela.
On je pozvao organizaciju da isključi tu državu sa Evrovizije 2026.
Već duže se organizatori takmičenja iz EBU suočavaju sa kritikama zbog toga što se Izraeli dalje takmiči, uprkos ratu u Gazi.
- Jako je razočaravajuće vidjeti da Izrael nastavlja da se takmiči. Volio bih da sljedeće godine u Beču ne bude predstavnika te države. Ali, lopta je na terenu organizatora. Mi, učesnici, samo možemo iskazati naš stav - rekao je on za španski El Pais.

Pobjednik Evrovizije: Nadam se da dogodine u Austriji neće nastupati Izrael

Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je danas da ne namjerava da se ponovo kandiduje za tu funkciju, dodajući da je zemlji potreban novi ustav.
- Nemam namjeru da budem ponovo izabran ili da se ponovo kandidujem za predsjednika. Nama je stalo samo do poboljšanja ugleda naše zemlje. Turska se mijenja, svijet se mijenja, živimo u novoj eri - rekao je Erdogan, prenosi Tass.
- Mislite li da možemo bilo šta postići u svijetu koji se tako brzo mijenja sa ustavom stvorenim tokom državnog udara u staroj Turskoj. Turska više ne može da napreduje sa ustavom koji su napisali pučisti. Potreban nam je ustav koji su predložili civili, a ne pučisti - dodao je.
Turski lider je objelodanio da njegova Partija pravde i razvoja izrađuje novi ustav i pozvao je opoziciju da učestvuje u tome.
- Hajde da što prije formiramo komisije i da zajedno stvorimo građanski ustav koji ćemo predstaviti našem narodu. Nema razloga da to ne uradimo - rekao je Erdogan.
Osvrćući se na pozive opozicije za prijevremene izbore, Erdogan je rekao da za to nema potrebe.
- Ako pogledamo trenutnu situaciju u parlamentu, nema okolnosti koje zahtijevaju izbore. Prije dvije godine zemlja je izabrala svoje predstavnike u parlament na petogodišnji mandat - poručio je Erdogan, prenosi FoNet.

Erdogan: Nemam namjeru da se ponovo kandidujem za predsjednika

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: gruzija