Gruzijska policija nasilno je rastjerala višednevni protest na Državnom univerzitetu u Tbilisiju uhapsivši nekoliko ljudi i srušivši šatore u kojima su se tokom noći sklonili od hladnoće demonstranti koji su pozivali na nove izbore.
Opozicioni demonstranti zahtijevaju ponavljanje parlamentarnih izbora zbog tvrdnji o široko rasprostranjenoj prevari i ruskom uticaju na izborima 26. oktobra na kojima je pobijedila stranka Gruzijski san naklonjena Moskvi, a koja je na vlasti od 2012. godine.
Na video snimku dopisnika RSE u Tbilisiju se vidi kako policija vuče ljude na zemlju, uključujući žene, i tuče ih prije nego što ih je odvela. Među privedenima je bio i Sergi Baramidze, snimatelj opozicionog kanala Mtavari, koji je pretučen i razbijena mu je kamera.
U izvještajima se navodi da je mnogo ljudi povrijeđeno tokom policijske racije.
Tbilisi je potresen protestima od izbora, uključujući 17. i 18. novembar, kada su demonstranti marširali centrom Tbilisija, blokirajući jednu od glavnih avenija, a zatim postavili šatore i vreće za spavanje na centralnim lokacijama.
Neki od privedenih 19. novembra su kasnije pušteni. Među njima je bila i Maja Gogidze, iz opozicione političke grupe Lelo.
- Odjednom sam čula vrisak kada su počeli da vuku i odvode učesnike skupa jednog po jednog... Policijski službenici su djelovali u grupama, zgrabili su jednog demonstranta, odvukli ga, a zatim prešli na drugog. Vidjela sam da vuku dječaka po asfaltu i potrčala sam da mu pomognem. Odvukli su me odatle i odjednom sam se našla pred demonstrantom čije je lice bilo obliveno krvlju. Policija me je podigla u vazduh i odvela me do auta - rekla je Gogidze za RSE.
Predsjednica Salome Zurabišvili, koja podržava demonstrante i odbila je priznati rezultate, rekla je da će 19. novembra podnijeti tužbu Ustavnom sudu kako bi osporila prijavljene rezultate glasanja.
- Sjutra ujutro ću podnijeti tužbu Ustavnom sudu zbog kršenja izbornih principa - rekla je Zurabišvili na konferenciji za novinare 18. novembra, iako je priznala da ima malo nade za uspjeh.
Studentske grupe su takođe izdale manifest u kojem osuđuju sporne izbore održane 26. oktobra.
U manifestu od 17. novembra navedeno je da vladino "sistematsko namještanje izbora otkriva grubi pokušaj stranke Gruzijski san da preuzme kontrolu nad državom".
Posljednji protesti izbili su nakon što je Gruzijska Centralna izborna komisija (CIK) 16. novembra potvrdila rezultate prošlomjesečnih spornih izbora, uprkos optužbama za široko rasprostranjenu prevaru i rusko miješanje.
Prema zvaničnim rezultatima, Gruzijski san je osvojio 53,93 posto glasova naspram 37,79 posto glasova opozicionog saveza.
Proevropska opozicija bojkotuje novi parlament, odricanjem svojih mandata osvojenih na izborima 26. oktobra, navodeći široko rasprostranjenu prevaru i rusko uplitanje.
EU i drugi zapadni zvaničnici izrazili su ozbiljne sumnje u vezi sa izborima i uočenim nepravilnostima.
Gruzija je kandidat za članstvo u EU od prošle godine, ali zakon o "stranom uticaju" i mjere protiv LGBT zajednice zaustavile su taj napor.
Sjedinjene Države su u julu objavile da će obustaviti pomoć gruzijskoj vladi od više od 95 miliona dolara, upozoravajući je da nazaduje u demokratiji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Gruzijska policija nasilno rastjerala demonstrante koji pozivaju na nove izbore

Studentske grupe u Gruzije u nedjelju su se ujedinile u manifestu koji osuđuje sporne parlamentarne izbore prošlog mjeseca koji su donijeli pobjedu Rusiji naklonjenoj partiji Gruzijski san, dok su antivladine grupe najavile "kampanju neposlušnosti" u centru Tbilisija za naredna 24 sata.
U manifestu se navodi da vladino "sistematsko namještanje izbora otkriva grubi pokušaj partije Gruzijski san da preuzme kontrolu nad državom", prenio je Gruzijski servis Radija Slobodna Evropa.
- Nećemo se odreći slobode naše zemlje. Kao građani Gruzije, mi ostajemo privrženi demokratskim vrijednostima i državnim interesima. Ne priznajemo izbore i parlament prema rezultatima tih izbora…i spremni smo da se borimo za našu slobodu i slobodu naše zemlje - piše u manifestu.
Osuđuju se i, kako se navodi, napadi na obrazovni sistem kroz "diskriminatorne i selektivne odluke u postupku odobravanja" ulaska u obrazovne ustanove i "nametanje cenzure u nastavi".
- U svjetlu represivnih akcija nametanja "ruskih" zakona i zakona o cenzuri i drugim pravima i slobodama, činjenica sistematskog namještanja izbora otkriva grubi pokušaj Gruzijskog sna da zauzme državu - navodi se u manifestu.
Dokument je potpisalo 13 grupa, uključujući studente s najmanje 13 gruzijskih univerziteta.
Centralna izborna komisija Gruzije (CIK) je u subotu potvrdila rezultate spornih izbora 26. oktobra, uprkos višenedjeljnim protestima opozicije i optužbama za široko rasprostranjene nepravilnosti i rusko miješanje.
Vladajuća partija Gruzijski san naklonjena Moskvi osvojila je 53,93 odsto glasova naspram 37,79 odsto glasova koje je prikupio opozicioni savez, saopštio je CIK tokom sjednice koja je nakratko prekinuta pošto je opozicioni političar Davit Kirtadze crnom tečnošću isprskao šefa CIK Giorgija Kalandarišvilija i nazvao ga "tamna tačka".
Kirtadzeov protest imao je za cilj da ukaže na mastilo iz olovaka za glasanje koje se vidjelo kroz tanki papir s druge strane nekih glasačkih listića. Opozicija kaže da je to narušilo tajnost spornog glasanja 26. oktobra.
Gruzijski san, koji je na vlasti od 2012. godine, jedina je partija koja je priznala rezultate izbora. Proevropska predsjednica Salome Zurabišvili i dalje odbija da prizna ishod glasanja, za koji je rekla da je bio pod velikim uticajem Rusije.
Proevropska opozicija bojkotuje novi parlament, odricanjem svojih mandata osvojenih na izborima 26. oktobra, navodeći široko rasprostranjene nepravilnosti prevaru i rusko miješanje.
Zvaničnici EU i zapadnih zemalja izrazili su ozbiljne sumnje u vezi s izborima i uočenim nepravilnostima.
Gruzija je kandidat za članstvo u EU od prošle godine, ali su zakon o "stranom uticaju" i mjere protiv LGBT dovele u pitanje taj cilj.
SAD su u julu objavile da će obustaviti pomoć gruzijskoj Vladi od više od 95 miliona dolara, upozoravajući je da u zemlji došlo do nazadovanja demokratije.

Gruzijski studenti osuđuju sporne izbore, dok opozicija najavljuje kampanju "neposlušnosti"

Lider separatističkih vlasti u otcijepljenom gruzijskom regionu Abhaziji izjavio je u nedjelju da nije postignut kompromis s opozicijom, dva dana nakon što su demonstranti upali u zgradu regionalnog parlamenta iz protesta zbog investicionog sporazuma s Rusijom.
Situacija je i dalje napeta u tom regionu čiju nezavisnost Rusija podržava od petodnevnog rata protiv gruzijskih snaga 2008. oko druge otcijepljene gruzijske provincije, Južne Osetije, prenio je Gruzijski servis Radija Slobodna Evropa.
De fakto lider regiona Aslan Bžanija rekao je u subotu da će podnijeti ostavku kada demonstranti izađu iz kompleksa parlamenta, ali se kasnije tog dana sastao sa svojim kabinetom u svom rodnom gradu Tamišu kako bi razgovarali o "načinima za stabilizaciju nastale situacije".
Strahovalo se da bi moglo da dođe do eskalacije nasilja poslije upada demonstranata u parlament, koji je uslijedio poslije višenedjeljnih tenzija zbog predloženog sporazuma s Rusijom za koji protivnici kažu da bi nepravedno otvorio tržište nekretnina za bogate Ruse.
Opozicioni lideri su zahtijevali ne samo trajno odustajanje od tog sporazuma, već i ostavku Bžanije i njegovog potpredsjednika i premijera separatističkog rukovodstva.
- Situacija će biti stabilizovana. Vratićemo sve u zakonske okvire - rekao je Bžanija, prema saopštenju njegove službe za medije.
On je navodno dodao da je "cijela zemlja" – koju velika većina članica UN smatra gruzijskom teritorijom – pod kontrolom legitimnih vlasti, sa izuzetkom kompleksa zgrada koje su zauzeli demonstranti.
Bžanija, bivši šef Službe državne bezbjednosti Abhazije, rekao je svojim pristalicama da se "vrši ogroman pritisak na članove parlamenta tako da parlament donese nezakonitu odluku o smjeni predsjednika".
On je upozorio da se "scenario iz 2014. neće ponoviti", što se odnosi na jedan od dva slučaja kada su lideri Abhazije podnijeli ostavke zbog protesta opozicije.
Ministarstvo unutrašnjih poslova i služba bezbjednosti Abhazije izdali su saopštenja u kojima se navodi da će slušati naređenja predsjednika.
Demonstranti su u saopštenju naveli da zauzimanje parlamenta nije upereno protiv bliskih veza Abhazije s Rusijom, već protiv Bžanije koga su optužili da "pokušava da iskoristi ove odnose za svoje sebične interese i da manipuliše njima zarad jačanja svog režima".
Ruska državna novinska agencija TASS prenijela je izjavu predstavnika demonstranata Adgura Ardzinbu koji je rekao da će oni ostati na mjestu dok predsjednik ne podnese ostavku.
Moskva je u petak saopštila da sa zabrinutošću prati "kriznu situaciju" i pozvala građane Rusije da izbjegavaju putovanja u Abhaziju.

Lider separatističkih vlasti u Abhaziji kaže da s opozicijom nije postignut kompromis

Gruzijska proevropska opozicija povukla se iz novog saziva parlamenta, zvanično se odrekavši mandata dobijenih na spornim izborima 26. oktobra koje je odbila da prizna zbog optužbi za široko rasprostranjene nepravilnosti i rusko miješanje.
Opozicija svakodnevno održava proteste u Tbilisiju pošto je Moskvi naklonjena partija Gruzijski san, koja je na vlasti posljednjih 12 godina, osvojila 54 odsto glasova na izborima.
Proevropska predsjednica Gruzije Salome Zurabišvili takođe je odbila da prizna validnost rezultata i traži nove izbore.
Predstavnici dva glavna opoziciona bloka – Jedinstveni nacionalni pokret (ENM) i Koalicija za promjenu – uložili su u utorak žalbu Centralnoj izbornoj komisiji (CIK), tražeći poništenje njihovih stranačkih lista, što je tehnički potez koji onemogućiće CIK-u da registruje opozicione kandidate koji su osvojili poslanička mjesta.
- U ime Jedinstvenog nacionalnog pokreta izjavljujemo da ne priznajemo legitimitet ovih izbora i odbijamo svoje poslaničke mandate. Danas je svako od nas koji je bio na poslaničkoj listi zvanično poslao pismo Centralnoj izbornoj komisiji tako da niko kandidata će biti registrovan - rekla je šefica ENM Tina Bokučava na zajedničkoj konferenciji za novinare.
Nika Gvaramija, lider Koalicije za promjene, rekao je da će svi članovi liste njegovog bloka zvanično potpisivati odbijanje mandata onoliko puta koliko je potrebno ako CIK, pod pritiskom vlasti, pokuša da ih registruje u parlamentu birokratskim procedurama.
- Ovaj parlament je nelegitiman i naše učešće u njegovim aktivnostima je isključeno. Svojim prisustvom nećemo pomoći vlastima da imaju legitimitet - rekao je Gvaramija.
Gruzijski san je u reakciji saopštio da će podneti tužbu Ustavnom sudu da stavi van zakona neke opozicione stranke, direktno optužujući ENM za izdaju.
- Ne isključujemo da ćemo se prije svega pobrinuti za ENM, koji je počinio izdajnička djela protiv zemlje - rekao je generalni sekretar Gruzijskog sna Kaha Kaladze, dodajući da vlasti imaju "mnogo dokaza" da taj opozicioni blok stave van zakona.
Gruzija je kandidat za članstvo u EU od prošle godine, ali potezi Gruzijskog sna s usvajanjem zakona za suzbijanje stranog finansiranja nevladinih organizacija koji naliče ruskim zakonima o "stranim agentima" i mere protiv LGBT-a izazvali su kritike Brisela i Vašingtona da je u toj kavkaskoj zemlji došlo do nazadovanja demokratije.

Gruzijska opozicija bojkotuje parlament zbog navodne izborne krađe

Hiljade pristalica opozicije okupilo se danas ispred parlamenta Gruzije u Tbilisiju, i to je drugi ponedjeljak uzastopce da protestuju zbog rezultata parlamentarnih izbora održanih 26. oktobra, koje smatraju nelegitimnim i lažiranim, uz pomoć Rusije, a u korist vladajuće stranke - Gruzijski san.
Demonstranti su mahali zastavama Gruzije i Evropske unije, i traže nove parlamentarne izbore – ovog puta pod međunarodnim nadzorom – kao i istragu zbog navodnih izbornih nepravilnosti.
Vođe opozicije kažu de će bojkotovati zasijedanje parlamenta i redovno održavati demonstracije dok se njihovim zahtjevima ne izađe u susret.
Protesti su prošli pod budnim okom policije za razbijanje demonstranata, što odražava tinjajuće političke tenzije u Gruziji, južnokavkaskoj zemlji i bivšoj sovjetskoj republici, koja ima 3,7 miliona stanovnika a nalazi se između Rusije i Turske.
Centralna izborna komisija saopštila je da je vladajuća stranka Gruzijski san osvojila oko 54 odsto glasova. Njeni lideri odbacuju tvrdnje opozicije da su rezultati izbora lažirani.
Predsjednica države Salome Zurabišvili odbacuje zvanične rezultate i smatra da je Gruzija žrtva ruskog pritiska kako se ne bi pridružila Evropskoj uniji.
Zurabišvili, čija je ustavna pozicija mahom ceremonijalna, pozvala je SAD i Evropsku uniju da podrže demonstracije.
Zvaničnici u Vašingtonu i Briselu zatražili su punu istragu u vezi sa izborima, a Kremlj tvrdi da se nije miješao u njih.
Državno tužilaštvo Gruzije pokrenulo je istragu u vezi sa izborima, ali opozicija tvrdi da ta istraga ne može biti nezavisna, jer je vodi državni tužilac kojeg je postavio parlament, pod kontrolom Gruzijskog sna.
Gruzija je kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji, ali je njen status suspendovan jer je vladajuća stranka, uprkos ogromnim protestima ljetos, progurala zakon o stranom miješanju koji veoma liči na ruski zakon o stranim agentima, a cilj mu je suzbijanje stranog finansiranja organizacija civilnog društva.
Gruzijski san je na vlasti od 2012. godine, a stranku je osnovao Bidžina Ivanišvili, tajnoviti milijarder koji je bogatstvo stekao u Rusiji.
Opozicija je optužuje da postaje autoritarna i okrenuta Moskvi.
Rusija je 2008. godine pobijedila u kratkom ratu protiv Gruzije, koja je pokušala vojno da povrati svoje dvije, tada defakto nezavisne regije sa ruskim stanovništvom. Poslije pobede u ratu, Rusija je priznala nezavisnost tih oblasti – Abhazije i Južne Osetije – i pojačala vojno prisustvo u njima.

Ponovo masovni protesti u Tbilisiju zbog rezultata parlamentarnih izbora

Gradski sud u Tbilisiju u Gruziji produžio je za još tri mjeseca pritvor azerbejdžanskom novinaru Afkanu Sadikovu, kritičaru predsjednika države Ilhama Alijeva.
Sudija Arsen Kalatozišvili je odluku objavio 1. novembra uprkos Sadikovljevom zahtjevu da bude pušten uz kauciju ili pod nadzorom, što je odbijeno.
Sadikov, koji štrajkuje glađu 42 dana, pojavio se na sudu u invalidskim kolicima zbog zdravstvenih problema.
- Nikada nisam počinio zločin, samo sam kritikovao Alijeva i razotkrio njegove nedjela - rekao je Sadikov na saslušanju.
Sadikov je priveden 3. avgusta dok je pokušavao da napusti Gruziju, gdje je tražio utočište od decembra 2023. godine.
Sadikov i njegove pristalice tvrde da su optužbe politički motivisane.
Njegova supruga Sevinč i grupe za ljudska prava strahuju za njegovu sigurnost ako bude izručen Azerbejdžanu, gdje je više puta hapšen zbog svog novinarskog rada.

Gruzijski sud produžio pritvor azerbejdžanskom novinaru Sadikovu

Premijer Gruzije Irakli Kobakhidze oglasio se povodom informacija o izbornim malverzacijama u ovoj zemlji te je iznio kritike na rad brojnih stranih organizacija.
U intervjuu za gruzijski kanal, Kobakhidze je rekao kako je evidentno strano uplitanje u dešavanja u ovoj zemlji Južnog Kavkaza.
- Strano finansiranje se u Gruziji koristi u političke svrhe, posebno na ovim izborima. Zabilježeno je neviđeno uplitanje izvana, uključujući i strani novac - istakao je on.
Naveo je i primjere takvih aktivnosti.
- To su predizborni skup i koncert koji je održan na skupu opozicije. To se dogodilo u Tbilisiju, šest dana prije zbora. Događaj su finansirale nevladine organizacije koje dobijaju sredstva iz inostranstva - naveo je on.
Na izborima u Gruziji ubjedljivu pobjedu ostvarila je vladajuća partija Gruzijski san koja je osvojila oko 54 odsto glasova što joj omogućava da samostalno vodi procese u vladi.
Opozicija, uključujući i predsjednicu države, izrazili su nezadovoljstvo te su pozvali građane na masovne proteste u gradovima širom Gruzije.
Takođe, opozicioni poslanici su rekli da neće preuzeti mandate za novi sastav parlamenta.

Premijer Gruzije optužio strane organizacije za uplitanje u izbore: Koriste novac za političke svrhe

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da "Zapad treba da prizna" da je Rusija "pobijedila" u Gruziji i da je na putu da učini isto u Moldaviji, osim ako "Zapad ne odbaci svoju retoriku da ne želi da prelazi ruske crvene linije".
Parlamentarne izbore u Gruziji u subotu obilježili su izvještaji o kršenju izbornog procesa, piše Rojters.
Opozicija je osporila njegov ishod, a zapadni saveznici su rekli da prijavljene nepravilnosti treba istražiti.
Vladajuća proruska stranka kaže da je pobijedila.
- Moramo da priznamo da je Rusija danas pobijedila u Gruziji. Prvo su uzeli dio Gruzije, zatim su promijenili politiku, vladu. A sada (Gruzija) ima prorusku vladu - rekao je Zelenski na engleskom u video snimku objavljenom na srijeda.
Još jedna bivša sovjetska republika, sused Ukrajine – Moldavija, održaće drugi krug predsjedničkih izbora u nedjelju nakon što proevropska aktuelna predsjednica nije uspjela da obezbijedi više od 50 odsto glasova.
Prvi krug održan je istovremeno sa referendumom o upisu aspiracija Moldavije da se pridruži Evropskoj uniji u ustav.
Glasovi su bili u korist evropskog puta, ali sa malom razlikom.
Glasovi u Gruziji i Moldaviji su pomno praćeni na Zapadu i na njih se široko gledalo kao na izbor zemalja da li da idu evropskim putem ili se vraćaju ruskoj orbiti.
Zelenski je sugerisao da je Rusija „na putu“ da sprovede scenario u Moldaviji koji je sličan onom u Gruziji.
- I hoće, ako, naravno, Zapad ne prekine retoriku (protiv) prelaska crvenih linija. Ako nastave sa ovom retorikom – izgubiće Moldaviju. Za godinu-dvije - dodao je Zelenski.

Zelenski: Rusija je pobijedila u Gruziji, a mogla bi i u Moldaviji

Mađarski premijer Viktor Orban rekao je u utorak, tokom posjete Tbilisiju, da su izbori u Gruziji, na kojima je pobijedila vladajuća stranka, bili slobodni i demokratski te je čestitao svom gruzijskom kolegi Irakliju Kobahidzeju.
Hiljade ljudi protestovalo je u ponedjeljak pred gruzijskim parlamentom u Tbilisiju nakon izvještaja o nepravilnostima na izborima, podsjeća Rojters.
Vladajuća stranka Gruzijski san i izborna komisija su ustvrdili da su izbori bili slobodni i pošteni, a zapadne sile su zatražile istrage.
- Pročitao sam procjenu međunarodnih organizacija i vidim da se niko ne usudi da ospori da su izbori bili pošteni i demokratski. Pored svih kritika, niko se nije usudio da ide tako daleko - kazao je Orban.
Posmatračke misije u nedjelju su zabilježile niz nepravilnosti, uključujući i misiju Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE), koja okuplja 57 zemalja.
Grupe su navele da su navodne nepravilnosti, uključujući izbornu prevaru, podmićivanje, zastrašivanje birača i nasilje blizu birališta, možda uticale na ishod, ali izbore nisu nazvale nepoštenim.
Prozapadni Gruzijci su prikazivali izbore kao odabir između vladajuće stranke koja je povećala veze sa Rusijom i opozicije koja nastoji da ubrza integraciju sa Evropom.
Mađarska, koja je trenutno na čelu rotirajućeg predsjedništva Vijeća Evropske unije, razljutila je druge članice Unije i NATO-a jer je odlučila da zadrži bliske veze sa Rusijom uprkos njenoj invaziji na Ukrajinu 2022. Sada su se oglasile u vezi i sa Orbanovom posjetom Gruziji.
- Kritikujemo preuranjenu posjetu premijera Orbana Gruziji. On ne govori u ime Evropske unije - navela je u ponedjeljak grupa od 13 ministara inostranih poslova iz zemalja članica Unije u zajedničkom saopštenju.
Orban je izazvao kontroverze i u julu kada je otišao na "mirovnu misiju", kako ju je nazvala Budimpešta, u Moskvu i Peking na početku mađarskog predsjedavanja u Vijeću EU, a da se nije koordinirao sa svojim evropskim partnerima.
Evropska unija i Sjedinjene Države su kritikovali vladajuću gruzijsku stranku Gruzijski san zbog nekih njenih politika. Stranka je stvorila srdačne veze sa Rusijom, ali tvrdi da u potpunosti podržava ulazak zemlje u EU.
Orban je kazao da je Gruzija na putu prema članstvu u Uniji, dodavši da je rezultat izbora "proevropski odabir".
- Mađarska je vatreni zagovornik Gruzije na putu prema evropskim integracijama i Mađarska je odigrala posebnu ulogu u dodjeli statusa kandidata za Gruziju. Za to bih lično htio da zahvalim Viktoru Orbanu - kazao je Kobahidze.
Gruzija je prošlog prosinca dobila status kandidata, ali je EU u više navrata rekla da je njena prijava zamrznuta zbog nečega što je Brisel nazvao autoritarnim tendencijama Gruzijskog sna.

Orban u Tbilisiju: Gruzijski izbori su bili pošteni

Ministri spoljnih poslova 13 zemalja Evropske unije osudili su danas „kršenje međunarodnih pravila“ na izborima u Gruziji, uz ocjenu da su „nekompatibilni sa standardima koji se očekuju“ od zemlje kandidata za članstvo.
- Međunarodni posmatrači prijavili su kršenja (pravila) tokom izborne kampanje, kao i na dan glasanja - navodi se u zajedničkom saopštenju u kojem se osuđuje „svako kršenje međunarodnih normi za slobodne i poštene izbore“.
Ministri su kritikovali i „preuranjenu posjetu Gruziji“ mađarskog premijera Viktora Orbana, koji je izrazio podršku proruskoj vladi.
Ministri su rekli da dele zabrinutost posmatrača i zahtijevaju „nepristrasnu istragu o pritužbama“.

Trinaest ministara spoljnih poslova EU osudilo kršenje međunarodnih pravila na izborima u Gruziji

Ministarstvo kulture i medija kontinuirano demonstrira flagrantno kršenje Zakona o slobodnom pristupu informacijama, čime pokazuje i svoj odnos prema vladavini prava, saopštili su iz Centra za demokratsku tranziciju.
Prvo, kako su naveli, kršenje zakona dogodilo se kada Ministarstvo nije odgovorilo na njihov zahtjev za pristup informacijama o procesu donošenja odluke o davanju saglasnosti za podizanje spomen-obilježja ranijem mitropolitu Crkve Srbije u Crnoj Gori Amfilohiju Radoviću u Beranama u zakonskom roku od 15 dana.
- Drugi put zakon je prekršen ignorisanjem naloga Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP), koja je 1. novembra usvojila našu žalbu i donijela rješenje da Ministarstvo postupi po zahtjevu. Ignorisanjem odluka drugostepenog organa, Ministarstvo šalje opasnu poruku da zakoni za njih ne važe. Ministarstvo već više od 60 dana odbija da objavi informacije koje smo tražili, dok je uočljivo brzo, ni dan nakon ultimativnog tona saopštenja vjerske organizacije, poništilo prvobitno rješenje. Ovo postavlja ključno pitanje: ko je autoritet Ministarstvu? Građani i zakoni, ili crkva? - navode u saopštenju. 
 
 Ignorisanjem zakonskih obaveza, Ministarstvo, kako su kazali, dodatno opterećuje ionako preopterećeni Upravni sud, koji je zatrpan predmetima zbog ćutanja uprave.
- Svojim postupanjem Ministarstvo odlaže neizbježno – sudsku odluku u našu korist. Ovo ponašanje je krajnje neodgovorno i neprofesionalno, jer se očigledno oslanjaju na to da će protok vremena obesmisliti objavljivanje tražene informacije. Iako ovakav odnos prema zakonu izaziva zabrinutost, CDT će podnijeti tužbu Upravnom sudu i strpljivo čekati. Nemamo nikakve dileme oko toga da će sud potvrditi našu pravnu poziciju - zaključuju iz CDT-a.

CDT: Ko je autoritet Ministarstvu kulture i medija - građani i zakoni, ili crkva?

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mokrim putevima, i vidljivost je mjestimično smanjena, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG). 
 
Oni su upozorili da su na dionicima pored rijeka i kosina mogući odroni i savjetovali vozače da zbog najavljenih nestabilnih vremenskih prilika voze oprezno, vožnju prilagode stanju na putu i poštuju pravila saobraćaja. 
 
Iz AMSCG su podsjetili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da od 15. novembra do 1. aprila vozila koja učestvuju u saobraćaju za vrijeme zimskih uslova (sniježnih padavina ili kad se na putu nalazi snijeg, led ili poledica) moraju na svim točkovima imati zimske gume. 
 
Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je četiri milimetra. 
 
Na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine. 
 
Na magistralnom putu M-2, dionica Poda - Berane i Ribarevine – Poda, saobraćaj će biti obustavljen od deset do 13 i od 15 do 17 sati, zbog rekonstrukcije. Mimo tih termina saobraća se nazmjenično jednom trakom. 
 
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje-Jasenovo Polje, saobraćaj je obustavljen od deset do 12 i od 13 do 15 sati, 
zbog iskopa kosina i izrade nasipa. 
 
Saobraćaj na na regionalnom putu R-19 Mateševo - Andrijevica, na lokaciji prevoj Trešnjevik, zbog asfaltiranja je obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati. 
 
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most–Krute, saobraćaj će biti obustavljen od devet do 11 i od 13 do 15 sati. 
 
Saobraćaj na magistralnom putu M-2, na dionici Lepenac - Ribarevine, zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, a moguća je i povremana obustava ne duža od 30 minuta. 
 
Na regionalnom putu R-13 Mateševo-Kolašin, zbog radova u tunelu Ključ, saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni. 
 
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, na dijelu puta Nikšić-Kuside, saobraćaj je zbog rekonstrukcije promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični.

Putevi mokri, vidljivost smanjena

Ministar unutrašnjih poslova i potpredsjednik Vlade Srbije Ivica Dačić rekao je da je Aliji Balijagiću, za kojim se tragalo više od 25 dana, određeno zadržavanje i da će u Srbiji biti procesuiran zbog toga kako je prešao državnu granicu i što ima nelegalno oružje, ali da se očekuje reakcija crnogorskih organa i apeluje na njih da budu ažurni. 
 
Kako je rekao, policijska faza je završena.
- Njemu je određeno zadržavanje zbog ovoga što je zatečen u Srbiji i kako je prešao granicu i što ima nelegalno oružje. Ali sada je potrebno da pravosudni organi Crne Gore adekvatno reaguju prema našim organima… On će ovdje odgovarati za djela koja je ovdje počinio, ali sada treba sve da uđe u fazu da se procesuira za ubistva. Apelujem na to da crnogorski organi budu ažurni- naveo je Dačić gostujući na TV Prva.
Podsjetimo, Balijagić je osumnjičen za ubistvo brata i sestre iz Sokolca kod Bijelog Polja, prenosi N1.
Govoreći o hapšenju, kaže da je Alija Balijagić pronađen 15 kilometara od mjesta gdje je posljednji put viđen.
- Bilo je dojava, korišćene su i termovizijske kamere, ali je teren nepristupačan, ima dosta napuštenih kuća, jednom je primijećen u Crnoj Gori, na granici, pa u jednom selu na našoj strani- navodi.
U mjestu Goleša se, kako kaže, nalazi mali broj ljudi, ali je jedan mještanin primijetio jednog psa kog nije znao i gledajući kuda je on otišao, vidio je tragove nekog čovjeka – i zvao je policiju. Pošto je SAJ bio na 45 km odatle, bila je dileme da li odmah to veče da krene tamo, ali je odlučeno da se krene odmah, kroz snijeg, dodao je.
Dačić kaže da se radi o nepristupačnim predjelima, da je tu granica Crne Gore, BiH i Srbije i da nisu mogli da koriste sve te puteve, jer bi ušli na teritoriju druge države.
Zatečen je, kako kaže, na spavanju, samo je digao ruke, nije stigao da upotrijebi puške – imao je dvije, lovačku i prerađenu vojničku pušku papuku. Obje su imale metak, patron u cijevi, navodi Dačić.
Istakao je da je Balijagić jako dobro poznavao teren, ulazio u napuštene kuće gdje je pronalazio ponešto da može da preživi.
Dačić je čestitao SAJ što su uspjeli da ga uhapse i čestitao im jučerašnju slavu.

Dačić: Crnogorski organi da budu ažurni

Povodom 22. novembra Dana opštine Budva, predsjednik države Jakov Milatović uputio je srdačne čestitke svim zaposlenima u opštini, kao i svim građankama i građanima Budve.
- Danas se prisjećamo slobodarskih težnji stanovnika Budve, ali i čitave Crne Gore, koji su otporom, hrabrošću i borbom porazili fašističkog okupatora na ovom prostoru - naveo je Milatović.&nbsp;
Ističe da su „pronijeti ideali antifašističke borbe i danas putokaz u izgradnji bolje budućnosti za sve građanke i građane naše zemlje“.
- Biser Mediterana, smještena u srcu crnogorskog primorja, Budva sa bogatstvom prirodnih ljepota i znamenitim kulturno-istorijskim nasljeđem, kao upečatljiva turistička destinacija, okosnica je turističke djelatnosti u našoj zemlji - kazao je Milatović.
Dodaje kako „tradicionalno gostoprimstvo stanovnika ovog grada i raznovrsnost turističke ponude, u kontinuitetu privlače brojne posjetioce iz čitavog svijeta, bitno doprinoseći razvoju turizma i ekonomije naše države“.
- Zato je neophodno, prije svega, da se stabilizacijom političkih prilika u ovoj opštini stvore uslovi za kreiranje razvojnih politika koje će, uz pravilno upravljanje, usmjeriti Budvu ka putu ekonomskog napretka - poručio je Milatović.
Naglasio je kako „razvoj infrastrukture, pažljivo prostorno planiranje i nastavak investicione aktivnosti moraju biti prioritet, kako bi se Budva na održiv način razvijala i bila u rangu sa vodećim evropskim turističkim destinacijama, a na dobrobit svih stanovnika ovog grada i Crne Gore“.
- U to ime, uz najbolje želje još jednom svim građankama i građanima Budve čestitam Dan opštine - zaključio je Milatović.

Danas se prisjećamo se slobodarskih težnji Budvana koji su borbom porazili fašističkog okupatora

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: gruzija