Američki potpredsjednik Džej Di Vens izjavio je da će se pregovori o Grenlandu održati "u narednih nekoliko mjeseci", kako bi se postigao dogovor o nekoj vrsti rješenja.
On je u razgovoru sa novinarima u Jermeniji izjavio da SAD treba da "dobiju neku korist" od ulaganja u bezbjednost Arktika.
Vens je ponovo kritikovao Dansku, čija je autonomna teritorija Grenland, da "nije dovoljno investirala u bezbjednost Arktika", prenosi Guardian.
- Grenland je veoma važan za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država. Mislim da neki od naših saveznika nisu dovoljno ulagali u bezbjednost Arktik - &nbsp;naveo je američki potpresjednik.
Dodao je da ako SAD treba da se angažuju i daju novac za ulaganja u region, trebalo bi i da "imaju neku korist od toga".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vens: Pregovori o Grenlandu će se održati u narednih nekoliko mjeseci

Američki predsjednik Donald Tramp odlučio je ponovo na društvenoj mreži Truth Social isprovocirati Evropljane, i to opet jednom fotografijom.
Na fotografiji koju je objavio Tramp može se vidjeti kako američki predsjednik sjedi u Ovalnom kabinetu, dok se preko puta njega nalaze evropski lideri, uključujući britanskog premijera Kira Starmera, italijansku premijerku Đorđu Meloni, francuskog lidera Emanuela Makrona, kao i predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen.
Sama fotografija ne bi bila sporna da se iza Trampa ne nalazi nešto drugačija karta Sjedinjenih Američkih Država, na kojoj su u bojama američke zastave označeni Kanada, Grenland, kao i Venecuela.
Kao što je odranije poznato, Tramp je u više navrata tvrdio kako je Grenland veoma važan za pitanje američke sigurnosti u arktičkoj regiji, usred navodnih prijetnji koje predstavljaju Rusija i Kina.
Razgovori o budućnosti Grenlanda su vođeni, ali je ministrica vanjskih poslova Grenlanda Vivijan Mocfeld tvrdila da pregovori nijesu tamo gdje ostrvo želi da budu.
Slične teritorijalne pretenzije Tramp je pokazao i prema Kanadi.
- Nikada mi nije bila namjera da Grenland postane 51. država. Želim da Kanada postane 51. država. Grenland će biti 52. država. Venecuela može biti 53 - ranije je naveo Tramp.

Tramp ponovo provocira Evropljane: Jednom fotografijom i kartom u pozadini uzburkao duhove

Autori mobilnih aplikacija koje kupcima pomažu da identifikuju i bojkotuju američku robu kažu da su zabilježili nagli porast interesovanja u Danskoj i šire, nakon nedavnog zaoštravanja tenzija izazvanog nastojanjima američkog predsjednika Donalda Trampa da se domogne Grenlanda.
Kreator aplikacije „Made O’Meter“, Ian Rozenfeldt, navodi da je na vrhuncu transatlantske diplomatske krize krajem januara zabilježio oko 30.000 preuzimanja besplatne aplikacije u samo tri dana, od ukupno više od 100.000 od njenog lansiranja u martu.
Rozenfeldt, koji živi u Kopenhagenu i radi u digitalnom marketingu, odlučio je da kreira aplikaciju prije godinu dana, nakon što se priključio Fejsbuk grupi istomišljenika u Danskoj koji su željeli da bojkotuju američke proizvode.
- Mnogi ljudi su bili frustrirani i razmišljali: "Kako ovo zapravo možemo uraditi u praktičnom smislu". Ako koristite skener bar-koda, teško je vidjeti da li je proizvod zaista američki ili ne, da li je danski ili nije. A ako to ne znate, ne možete donijeti svjesnu odluku - prisjetio se 53-godišnjak.
Najnovija verzija „Made O’Metera“ koristi vještačku inteligenciju kako bi istovremeno identifikovala i analizirala više proizvoda, a zatim preporučila slične alternative proizvedene u Evropi. Korisnici mogu postaviti preference poput „No USA-owned brands“ ili „Only EU-based brands“. Aplikacija tvrdi da postiže tačnost veću od 95 odsto.
- Korišćenjem vještačke inteligencije možete uslikati proizvod… i aplikacija može izvršiti dubinsku pretragu kako bi pronašla tačne informacije o tom proizvodu na više nivoa - kazao je Rozenfeldt za Associated Press tokom demonstracije u jednoj kopenhaškoj prodavnici.
On kaže da se na taj način dobijaju informacije koje se mogu iskoristiti kako bi se donijela odluka u skladu s onim što neko smatra ispravnim.
Nakon početnog talasa preuzimanja, kada je aplikacija lansirana, njeno korišćenje je počelo da opada. Sve do prošlog mjeseca, kada je Tramp pojačao retoriku o potrebi da Sjedinjene Američke Države preuzmu kontrolu nad Grenlandom — strateški važnim i mineralima bogatim arktičkim ostrvom koje je samoupravna teritorija Danske.
- Korišćenje je dostiglo vrhunac 23. januara, kada je u jednom danu zabilježeno gotovo 40.000 skeniranja proizvoda, u poređenju s oko 500 dnevno prošlog ljeta. Od tada je broj opao, ali je ove sedmice i dalje bilo oko 5.000 skeniranja dnevno - rekao je Rozenfeldt, napominjući da „Made O’Meter“ koristi više od 20.000 ljudi u Danskoj, ali i korisnici u Njemačkoj, Španiji, Italiji, pa čak i u Venecueli.
- Postalo je mnogo ličnije - kaže Rozenfeldt, govoreći o „gubitku saveznika i prijatelja“.
Tramp je u januaru najavio uvođenje novih carina Danskoj i još sedam evropskih zemalja koje su se protivile njegovim zahtjevima za preuzimanje Grenlanda, da bi potom iznenada odustao od prijetnji, nakon što je, kako je rekao, uz pomoć generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea postignut „okvirni“ dogovor o pristupu mineralnim resursima Grenlanda. Malo detalja o tom sporazumu do sada je izašlo u javnost.
Sjedinjene Američke Države su krajem januara započele tehničke razgovore sa Danskom i Grenlandom kako bi se postigao dogovor o arktičkoj bezbjednosti. Danska i Grenland poručuju da njihov suverenitet nije na prodaju.
Rozenfeldt zna da takvi bojkoti neće nanijeti značajnu štetu američkoj ekonomiji, ali se nada da mogu poslati poruku supermarketima i podstaći veće oslanjanje na evropske proizvođače.
- Možda možemo poslati signal, ljudi će nas čuti i možda uspijemo nešto promijeniti - dodao je on.
Još jedna danska aplikacija, „NonUSA“, početkom februara je premašila 100.000 preuzimanja. Jedan od njenih tvoraca, 21-godišnji Jonas Piper, rekao je da je 21. januara zabilježeno više od 25.000 preuzimanja, te da je u jednom trenutku obavljeno 526 skeniranja proizvoda u minuti. Od ukupnog broja korisnika, oko 46.000 je u Danskoj, a oko 10.000 u Njemačkoj.
- Primijetili smo da su neki korisnici govorili kako osjećaju da im je dio pritiska skinut s leđa. Imaju osjećaj da su na neki način ponovo preuzeli moć u ovoj situaciji - rekao je Piper.
Ostaje upitno da li će takve aplikacije imati praktičan efekat.
Kristina Gravert, vanredna profesorica ekonomije na Univerzitetu u Kopenhagenu, kaže da u danskim supermarketima zapravo ima veoma malo američkih proizvoda — „otprilike od jedan do tri odsto“. To su, na primjer, orašasti plodovi, vina i slatkiši. Međutim, u Danskoj je široko rasprostranjena upotreba američke tehnologije, od Appleovih iPhonea do alata Microsoft Officea.
- Ako zaista želite da ostvarite uticaj, tu bi trebalo da počnete - rekla je ona.
Čak se i aplikacije „Made O’Meter“ i „NonUSA“ preuzimaju putem Appleovog App Storea i Googleovog Play Storea.
Gravert, koja je specijalizovana za bihevioralnu ekonomiju, kaže da su kampanje bojkota obično kratkog daha i da stvarne promjene često zahtijevaju organizovani napor, a ne samo djelovanje pojedinačnih potrošača.
- Zanimljivo može biti ako veliki trgovački lanci kažu: dobro, mi više nećemo držati ove proizvode jer ih potrošači ne žele kupovati. Ako govorimo o velikim kompanijama, to bi moglo imati određeni uticaj na uvoz koji ostvaruju - kazala je ona.
Jednog nedavnog jutra, kupci koji su izlazili iz jedne kopenhaške prodavnice bili su podijeljeni.
- Mi bojkotujemo, ali ne znamo svu američku robu. Dakle, uglavnom su to dobro poznati brendovi. To je lični osjećaj… imamo utisak da nešto radimo, iako znam da u stvarnosti ne činimo mnogo - rekao je Morten Nilsen, penzionisani mornarički oficir.
- Volim Ameriku, volim da putujem po Americi. Ne mislim da bi trebalo da protestujemo na taj način - dodala je 63-godišnja penzionerka Šarlot Fuglsang.

Kriza oko Grenlanda podigla popularnost danskih mobilnih aplikacija za bojkot američke robe

Kanada i Francuska otvaraju danas konzulate u glavnom gradu Grenlanda, u znak snažne podrške lokalnoj vladi, a nakon prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa da će SAD preuzeti tu dansku autonomnu teritoriju.
Delegacija visokih kanadskih zvaničnika, uključujući generalnu guvernerku Meri Simon i ministarku spoljnih poslova Anitu Anand, doputovaće u Nuk kako bi formalno otvorila konzulat, u pratnji broda kanadske obalske straže, prenosi BBC.
Prije putovanja, Simon je rekla da Kanada "čvrsto stoji uz narod Grenlanda koji će sam odrediti svoju budućnost".
Kako se navodi, kanadska i francuska misija predstavljaju istorijsko proširenje stranog angažmana na Grenlandu i dodaje da su do ove nedjelje samo Island i SAD imale diplomatske konzulate u Nuku.
Novoimenovani francuski konzul je Žan-Noel Poarije, koji je ranije bio ambasador u Vijetnamu, prenosi Mond.
Predsjednik organizacije koja predstavlja kanadske Inuite "Inuit Tapiriit Kanatamija" Natan Obed rekao je za BBC da je konzulat rezultat višegodišnjeg zalaganja njegove zajednice za uspostavljanje bližih veza, kao i da će oko 50 kanadskih Inuita stići iznajmljenim avionom iz Montreala u Nuk kako bi prisustvovali ceremoniji.
Grenland ima diplomatske odnose sa Evropskom unijom od 1992. godine, sa Vašingtonom od 2014. i sa Islandom od 2017. godine.
Island je otvorio svoj konzulat u Nuku 2013. godine, dok su Sjedinjene Države, koje su imale konzulat u glavnom gradu Grenlanda od 1940. do 1953. godine, ponovo otvorile svoju misiju 2020. godine.
Evropska komisija je otvorila svoju kancelariju 2024. godine.

Francuska i Kanada danas otvaraju konzulate na Grenlandu

Evropski saveznici Sjedinjenih Država napravili su više ustupaka Vašingtonu u vezi sa Grenlandom nego što to javno priznaju, izjavio je potpredsjednik SAD Džej Di Vens.
- Definitivno smo dobili mnogo više nego što smo u početku imali - rekao je Vens u intervjuu u emisiji Megan Keli, prenosi BiBiSi (BBC).
On je sugerisao da bi „okvir budućeg sporazuma“, koji je predsjednik SAD Donald Tramp predstavio prošlog mjeseca, bio od koristi za Sjedinjene Države.
Trampova najava došla je kao olakšanje nakon rastućih strahova da su SAD spremne da upotrebe silu protiv saveznika iz NATO-a, Danske, kako bi preuzele njeno poluautonomno arktičko ostrvo. Tramp tvrdi da je Grenland neophodan za odbranu od mogućih napada Rusije i Kine.
I Danska i Grenland saopštili su da neće pristati na odricanje od suvereniteta, a njihovi evropski saveznici stali su u njihovu podršku.
Grenland je slabo naseljen, ali zbog svog položaja između Sjeverne Amerike i Arktika ima značajnu ulogu za sisteme ranog upozoravanja u slučaju raketnih napada.
Tramp je, bez iznošenja dokaza, tvrdio da je ostrvo „prepuno ruskih i kineskih brodova svuda unaokolo“. Takođe je rekao da SAD moraju da posjeduju Grenland kako bi ga pravilno branile.
Više od 100 američkih vojnika stalno je raspoređeno u američkoj bazi na sjeverozapadnom vrhu Grenlanda – objektu kojim SAD upravljaju još od Drugog svjetskog rata.
Na osnovu postojećih sporazuma sa Danskom, Sjedinjene Države imaju pravo da na Grenland pošalju onoliko vojnika koliko žele.
Vens nije iznio detalje o tome šta tačno sadrži Trampov plan, a što ranije nije bilo dostupno SAD, ali je ponovio tvrdnje da Kina i Rusija imaju ambicije prema tom arktičkom ostrvu.
- Jedno je od nepisanih pravila, koje svi znaju, da bismo, ako bi Kinezi ili Rusi ugrozili neki od naših ključnih sistema raketne odbrane, mi to nužno branili. Ali mi za to ne dobijamo ništa - rekao je američki potpredsjednik.
Pozvao je da "malo" prepišu pravila i kažu da, ako Sjedinjene Države štite cijeli svjetski sistem raketne odbrane - prije svega svoj, ali od toga imaju koristi i drugi - onda treba da dobiju neku korist iz tog dogovora.
Nije jasno da li je Vens mislio na prirodne resurse Grenlanda - uključujući rijetke zemne minerale, uranijum i gvožđe - koji postaju dostupniji kako se led topi usljed klimatskih promjena.
Naučnici smatraju da bi ostrvo moglo imati i značajne rezerve nafte i gasa. Tramp je rekao da bi „okvirni sporazum“ podrazumijevao pristup mineralnim resursima Grenlanda.
Američki potpredsjednik je zatim optužio evropske saveznike za dvoličnost.
- Zanimljivo je kako su Evropljani privatno veoma prijateljski nastrojeni i spremni da naprave mnogo ustupaka, a onda nas javno napadaju. Izvinite, ali to je sve besmislica. Ideja da nisu napravili nikakve prilagodbe ili ustupke Sjedinjenim Državama jednostavno nije tačna - rekao je on.

Vens: Evropljani ne žele da priznaju koliko su nam ustupaka dali oko Grenlanda

Danska, Grenland i SAD pokrenuli su proces čiji je cilj postizanje dogovora o sporu u vezi sa Grenlandom, izjavio je u srijedu američki državni sekretar Marko Rubio.
Predstavnici tri strane sastali su se na „tehničkom“ nivou, rekao je Rubio Odboru za spoljne poslove Senata, ne navodeći detalje o učesnicima niti o lokaciji sastanka.
- Trenutno smo u dobroj poziciji - rekao je Rubio na javnoj sjednici.
Naveo je da je proces pokrenut u srijedu i da se očekuje da će dovesti do „dobrog ishoda za sve“.
Rubio je objasnio da su razgovori strukturirani tako da se izbjegne „medijski cirkus“ oko svakog sastanka, što omogućava veću fleksibilnost u potrazi za rješenjem.
- Mislim da ćemo uspjeti - rekao je Rubio.
<h2>„Crvene linije“</h2>
Grenlandski premijer Jens-Frederik Nilsen izjavio je u srijedu u Parizu da postoje „crvene linije“ koje se u razgovorima sa Sjedinjenim Državama ne smiju preći, ali je priznao i da je potrebno učiniti više kako bi se povećala bezbjednost u regionu zbog sve agresivnije Rusije.
Naglasio je da će se njegova zemlja u pregovorima sa SAD-om voditi demokratskim vrijednostima i načelom poštovanja teritorijalnog integriteta.
- Imamo određene crvene linije koje ne možemo preći, ali ćemo iz grenlandske perspektive pokušati da pronađemo neku vrstu dogovora - rekao je na javnoj tribini na Univerzitetu Sciences Po.
Dodaje da su pod ozbiljnim pritiskom. 
- Pokušavamo da se odupremo. Pokušavamo da se nosimo sa strahom našeg naroda. Moramo da sprovedemo više nadzora i bezbjednosti u našem regionu zbog načina na koji se Rusija sada ponaša - istakao je Nilsen.
Zahtjev SAD-a za kontrolom nad Grenlandom uzdrmao je transatlantske odnose i ubrzao evropske napore za smanjenje zavisnosti od Sjedinjenih Država, čak i nakon što je američki predsjednik Donald Tramp prošle nedjelje povukao prijetnje carinama i isključio preuzimanje Grenlanda silom.

Rubio: Počeo proces za rješavanje spora u vezi sa Grenlandom

Premijer Grenlanda izjavio je da postoje crvene linije koje se u razgovoru sa Sjedinjenim Državama ne smiju preći, priznavši ipak da je potrebno učiniti više kako bi se povećala bezbjednost u regionu zbog sve agresivnije Rusije.
Jens-Frederik Nilsen i danska premijerka Mete Frederiksen bili su u Parizu na sastanku s francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom kako bi učvrstili podršku koja im je potrebna nakon izjava američkog predsjednika Donalda Trampa da nastoji da preuzme to arktičko ostrvo koje je već vjekovima danska teritorija.
Razgovori između Grenlanda, Danske i Sjedinjenih Država trebalo bi da se održe kako bi se pokušalo pronaći rješenje krize, ali Nilsen kaže da Grenland ima određene crvene linije koje se ne mogu preći, premda se nada postizanju neke vrste dogovora. Nije iznio detalje.
- Pod pritiskom smo, ozbiljnim pritiskom. Pokušavamo da se odupremo. Pokušavamo da se nosimo sa strahom naših ljudi - rekao je na javnoj tribini s Frederiksen na Univerzitetu Sciences Po.
Ali je takođe rekao: „Moramo sprovesti više nadzora i sigurnosti u našem regionu zbog načina na koji se Rusija sada ponaša“.
Evropa mora da se drži zajedno
Zahtjev SAD-a za kontrolom nad Grenlandom uzdrmao je transatlantske odnose i ubrzao evropske napore za smanjenje zavisnosti od Sjedinjenih Država, čak i nakon što je Tramp prošle nedjelje povukao prijetnje carinama i isključio preuzimanje Grenlanda silom.
Frederiksen je rekla da je kriza pokazala da je većina Evropljana na istoj strani i da su uspjeli da se ujedine kako bi se suprotstavili Trampovim zahtjevima, posebno njegovoj prijetnji dodatnim carinama evropskim državama.
Rekavši da se svjetski poredak zauvijek promijenio i propitujući šta bi se moglo dogoditi u Vašingtonu u budućnosti, rekla je da je ključno da Evropa postane jača, ali je takođe pozvala na transatlantsko jedinstvo s obzirom na to da je jasno da Rusija ne želi mir.
- Ako dopustimo Rusiji da pobijedi u Ukrajini, nastaviće. Najbolji put za Sjedinjene Države i Evropu jeste da se drže zajedno - dodala je.
Diplomatski razdor između Danske i Sjedinjenih Država, koje su obje osnivači NATO-a, posljednjih se nedjelja činio kao prijetnja budućnosti vojnog saveza, iako je sukob od tada premješten na diplomatsko bojište.
Polovina kopnene mase na Arktiku je ruska teritorija. Od 2005. Moskva je ponovo otvorila i modernizovala desetine vojnih baza iz sovjetskog doba, i na svom arktičkom kopnu i na ostrvima uz svoju sjevernu obalu.
Rusija je okarakterisala razgovore o Moskvi i Pekingu kao prijetnje Grenlandu mitom za podsticanje histerije.

Premijer Grenlanda: Potrebna jača vojna prisutnost zbog Rusije

Predsjednik Francuske Emanuel Makron sastao se danas u Parizu sa premijerkom Danske Mete Frederiksen, a tim povodom obratio se i na grenlandskom jeziku.
Govoreći na grenlandskom, Makron je poručio da jedino Grenland može odlučivati o svojoj sudbini.
- Grenland nije na prodaju niti se može preuzeti. Grenlanđani će odlučivati o svojoj budućnosti - rekao je Makron.
U nastavku obraćanja, predsjednik Francuske govorio je i na danskom jeziku.
- Francuska će i dalje biti ujedinjena sa Kraljevinom Danskom - istakao je Makron.
Grenlandski lider Jens-Frederik Nilsen i danska premijerka Mete Frederiksen boravili su u Parizu na sastanku sa Makronom kako bi učvrstili podršku protiv nastojanja američkog predsjednika Donalda Trampa da preuzme arktičko ostrvo koje je vjekovima bilo dio danske teritorije.
Makron je kazao da Francuska dijeli stav da je neophodno ojačati odbranu na Arktiku.

Makron se obratio na grenlandskom jeziku: "Grenland nije na prodaju i ne može se uzeti"

Dolar je ove sedmice oštro pao prema korpi valuta, jer su napetosti između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Evropske unije (EU) oko Grenlanda izazvale pad povjerenja u američku valutu.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo je 1,9 odsto na 97,45 bodova.
Pritom je dolar prema evropskoj valuti pao 1,95 odsto, pa je kurs eura skočio na 1,1825 USD, prenosi Hrportflio.
Američka valuta je oslabila i u odnosu na japansku, 1,5 odsto, pa je cijena dolara zaronila na 155,70 jena (JPY).
Najveći sedmični gubitak dolara od juna posljedica je novih prijetnji carinskim ratom predsjednika SAD-a Donalda Trampa.
Tramp je zaprijetio uvođenjem carina na uvoz iz osam evropskih zemalja, ako ne prihvate njegov plan o kupovini Grenlanda, kojeg smatra važnim za sigurnost SAD-a.
&nbsp;Tramp je kazao da će za osam evropskih zemalja od 1. februra uvesti carine od deset odsto, a da će ih od 1. juna povećati na 25 odsto, ako se do tada ne postigne dogovor o kontroli SAD-a nad Grenlandom.
&nbsp;Danska i lideri Grenlanda, autonomnog područja Danske, poručili su da ostrvo nije na prodaju, a osam evropskih zemalja poslalo je tamo vojno osoblje.
Osim toga, EU je najavila protivmjere, ako Tramp zaista uvede carine.
Zbog toga je dolar bio pod snažnim pritiskom. Nije se uspio oporaviti ni nakon što je Tramp u srijedu, nakon sastanaka na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, kazao da je postignut okvirni dogovor o Grenlandu i da neće uvoditi nove carine.
- Slabost dolara posljedica je gubitka kredibiliteta i prestiža SAD-a - kazao je analitičar u firmi Capital.com Kajl Roda.
&nbsp;Dolar decenijama slovi za sigurnije utočište za kapital u nesigurna vremena, pa čak i u krizama u koje su uključene SAD.
&nbsp;No, čini se da postupno gubi taj status, pa ulagači utočište traže u drugim valutama i zlatu.
&nbsp;Zbog toga se cijena zlata ove sedmice prvi put u istoriji probila iznad 4,9 hiljada američkih dolara po unci.

Dolar oštro pao prema korpi valuta zbog grenlandske situacije

Dolar je ove sedmice oštro pao prema korpi valuta, jer su napetosti između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Evropske unije (EU) oko Grenlanda izazvale pad povjerenja u američku valutu.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo je 1,9 odsto na 97,45 bodova.&nbsp;
Pritom je dolar prema evropskoj valuti pao 1,95 odsto, pa je kurs eura skočio na 1,1825 dolara, prenosi Hrportflio.
Američka valuta je oslabila i u odnosu na japansku, 1,5 odsto, pa je cijena dolara zaronila na 155,70 jena (JPY).
Najveći sedmični gubitak dolara od juna posljedica je novih prijetnji carinskim ratom predsjednika SAD-a Donalda Trampa.&nbsp;
Tramp je zaprijetio uvođenjem carina na uvoz iz osam evropskih zemalja, ako ne prihvate njegov plan o kupovini Grenlanda, kojeg smatra važnim za sigurnost SAD-a.
Tramp je kazao da će za osam evropskih zemalja od 1. februra uvesti carine od deset odsto, a da će ih od 1. juna povećati na 25 odsto, ako se do tada ne postigne dogovor o kontroli SAD-a nad Grenlandom.
Danska i lideri Grenlanda, autonomnog područja Danske, poručili su da ostrvo nije na prodaju, a osam evropskih zemalja poslalo je tamo vojno osoblje.
Osim toga, EU je najavila protivmjere, ako Tramp zaista uvede carine.
Zbog toga je dolar bio pod snažnim pritiskom. Nije se uspio oporaviti ni nakon što je Tramp u srijedu, nakon sastanaka na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, kazao da je postignut okvirni dogovor o Grenlandu i da neće uvoditi nove carine.&nbsp;
- Slabost dolara posljedica je gubitka kredibiliteta i prestiža SAD - &nbsp;kazao je analitičar u firmi Capital.com, Kyle Rodda.
Dolar decenijama slovi za sigurnije utočište za kapital u nesigurna vremena, pa čak i u krizama u koje su uključene SAD.&nbsp;
No, čini se da postupno gubi taj status, pa ulagači utočište traže u drugim valutama i zlatu.
Zbog toga se cijena zlata ove sedmice prvi put u istoriji probila iznad 4,9 hiljada dolara &nbsp;po unci.

Dolar pao zbog grenlandske situacije

Američki ratni brod i mornarički brod za snabdijevanje mornarice sudarili su se danas tokom operacije dopune goriva u vodama kod Južne Amerike, objavio je Wall Street Journal, pozivajući se na vojnog portparola.
&nbsp;Prema istom izvještaju, dvoje članova posade zadobilo je lakše povrede tokom snabdijevanja broda gorivom sa drugog broda.&nbsp;
Rojters navodi da zasad nije mogao nezavisno potvrditi tu informaciju.

Sudar dva broda američke ratne mornarice kod Južne Amerike

Gotovo polovina medijskih članaka o LGBTIQ+ temama objavljuje se u rubrikama „Politika“ i „Društvo“, dvije trećine članaka ima najmanje jedan komentar, od kojih oko 80 odsto ima negativan ton, ali primjetan određeni pomak u javnom diskursu.
To je saopšteno na okruglom stolu Predstavljanje LGBTIQ+ OSOBA u crnogorskim medijima, koji je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), a na kojem je predstavljena Analiza reprezentacije LGBTIQ+ zajednice u online medijima.
Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja prof. dr Zlatko Vujović, istakao je da ova studija, ima poseban značaj iz najmanje tri razloga.
- Prije svega, riječ je o prvoj sveobuhvatnoj longitudinalnoj analizi medijskog sadržaja i online komentara o LGBTIQ+ temama u Crnoj Gori, koja obuhvata period duži od jedne decenije, što je naročito značajno kada je riječ o elektronskim medijima i online komentarima - naveo je Vujović.
Ukazao je da je istraživanjem obuhvaćeno više od 3.000 medijskih članaka i gotovo 35.000 komentara sa tri relevantna crnogorska portala.
Vujović je posebno naglasio metodologiju monitoringa primijenjenu u istraživanju.
- Gotovo polovina medijskih članaka o LGBTIQ+ temama objavljuje se u rubrikama „Politika“ i „Društvo“, dvije trećine članaka ima najmanje jedan komentar, od kojih oko 80 odsto ima negativan ton, ali primjetan određeni pomak u javnom diskursu.Tim autora razvio je poseban softver za automatsko prikupljanje podataka sa medijskih portala, nakon čega je primijenjen kombinovani pristup, ručno kodiranje od strane obučenih istraživača i upotreba metoda mašinskog učenja, odnosno treniranje modela za klasifikaciju komentara prema sentimentu i tematskim okvirima. Ovakav pristup, omogućava obradu velikog broja podataka uz visok nivo pouzdanosti i naučne rigoroznosti rezultata - pojasnio je Vujović.
Prema njegovim riječima, studija ne govori samo o medijima, već i o društvu u cjelini.
- Analiza pokazuje na koji se način u digitalnom prostoru reflektuju predrasude, strah, ideološke podjele i političke instrumentalizacije, ali i da, uprkos dominantno negativnom tonu, postoji određeni pomak u javnom diskursu - kazao je Vujović.
Istakao &nbsp;je da nalazi ukazuju da su komentari na tekstove o LGBTIQ+ temama i dalje pretežno negativni, ali da se tokom godina mijenja njihov oblik, od otvorenih i eksplicitnih uvreda ka suptilnijim, politički i ideološki uokvirenim narativima.
- Zbog toga analiza predstavlja dragocjen nalaz za medije, regulatore, ali i organizacije koje se bave ljudskim pravima, medijskom pismenošću i javnim politikama - naveo je Vujović.
Programski direktor Centra za građansko obrazovanje CGO Petar Đukanović, kazao je da projekat koji je sproveo CeMI, a koji se bavi analizom položaja LGBTIQ+ osoba u medijima, otvara važnu temu jer način na koji su ove teme predstavljene u medijima reflektuje i širi društveni kontekst.
- Iako je normativni okvir danas nesumnjivo bolji, LGBTIQ+ osobe i dalje ne uživaju u potpunosti prava koja im pripadaju. Zakonodavni proces je u značajnoj mjeri zastao, a istopolna partnerstva, iako postoje u pravnom okviru, suočavaju se sa nedostatkom pratećih zakona i mehanizama koji bi omogućili njihovu punu primjenu u svakodnevnom životu - naveo je Đukanović.
Posebno je ukazao na položaj transrodnih osoba, ističući da Zakon o pravnom prepoznavanju roda na osnovu samoidentiteta godinama nije usvojen, što, kako je rekao, znači da dio zajednice nema osnovnu pravnu sigurnost u pogledu sopstvenog identiteta.
Đukanović je istakao da diskriminacija, govor mržnje i socijalna distanca nijesu rijetkost, već dio svakodnevice mnogih LGBTIQ+ osoba u Crnoj Gori.
U tom kontekstu, Đukanović je naglasio da je uloga medija izuzetno važna. Mediji, kako je kazao, treba da budu akteri u oblikovanju i unapređenju prava LGBTIQ+ osoba kroz način izbora tema, jezika koji koriste, sagovornika koje uključuju i konteksta koji pružaju u svojim izvještajima.
- Mediji mogu doprinijeti promociji i afirmaciji LGBTIQ+ prava kroz tačno i kontekstualizovano informisanje o zakonima i pravima, kroz analitičke i istraživačke tekstove koji objašnjavaju širi društveni okvir, kao i davanjem prostora pripadnicima zajednice da govore o sopstvenim iskustvima - rekao je Đukanović.
Dodao je da je takav pristup u crnogorskim medijima i dalje rijedak, navodeći da dominira površno i senzacionalističko izvještavanje, uz nepotrebno naglašavanje seksualne orijentacije ili rodnog identiteta, kao i nekritičko prenošenje govora mržnje, što dodatno doprinosi marginalizaciji zajednice.
Đukanović je naglasio da monitoring načina na koji se LGBTIQ+ teme i osobe prikazuju u medijima nije napad na medije niti pokušaj ograničavanja slobode izražavanja, već alat za jačanje profesionalnih standarda i kvaliteta javne debate.
- Ovakva analiza omogućava identifikovanje obrazaca stereotipizacije i diskriminacije, ali i prepoznavanje i afirmisanje primjera dobre prakse - kazao je Đukanović.
Tokom I panela, izvršni direktor DeFacto Consultancy dr Slaven Živković predstavio je rezultate prve longitudinalne analize medijskog izvještavanja i komentara čitalaca o LGBTIQ+ temama u Crnoj Gori, obuhvatajući period od 2012. do 2024. godine, a čiji su koautori i dr Nemanja Batrićević i dr Marko Savić.
Istraživanje je analiziralo 3.250 članaka i gotovo 35.000 komentara objavljenih na portalima Vijesti, Analitika i IN4S, uz više od 360.000 zabilježenih lajkova i dislajkova.
- Cilj istraživanja bio je da se kroz vremenski period identifikuju obrasci u načinu na koji se o LGBTIQ+ temama izvještava i diskutuje, ne samo u medijskim tekstovima već i u komentarima čitalaca. Ova analiza je otišla korak dalje u odnosu na ranija istraživanja, jer nije obuhvatila samo sadržaj članaka, već i cjelokupnu diskusiju ispod njih - pojasnio je Živković.
On je kazao da su istraživači formirali bazu članaka koristeći ključne riječi poput LGBT, LGBTIQ+, Pride, Montenegro Pride, gay, lezbejka, zakon o rodnom identitetu na osnovu samoopredjeljenje, kao i nazive organizacija poput Spektra, Queer Montenegro i LGBT Forum Progress.
- Prikupljeni su naslovi, podnaslovi, kompletni tekstovi, rubrike, datumi objave, broj komentara i, gdje je dostupno, broj pregleda.Komentari su analizirani na dva nivoa: po sentimentu (pozitivni, neutralni i negativni) i po tematskim kategorijama. Dio materijala &nbsp;prvo su ručno kodirali obučeni koderi, nakon čega je razvijen model nadziranog mašinskog učenja koji je omogućio obradu kompletnog korpusa - kazao je Živković.
Ukazao je da su tematski, komentari prvobitno podijeljeni u 18 kategorija, a potom objedinjeni u sedam širih cjelina: ljudska prava i diskriminacija; priroda, biologija i „normalnost“; tradicionalizam i religija; politika, lobiranje i pažnja; ismijavanje; uvrede i pozivi na nasilje; te opšti i ostali komentari.
- Više od dvije trećine analiziranih članaka objavljeno je na portalu Vijesti (oko 68 odsto), 17 odsto na Analitici i oko 15 odsto na IN4S-u. Gotovo polovina tekstova nalazila se u rubrici politika i društvo, gdje su ujedno zabilježeni i najveći prosječni pregledi - oko 3.371 po članku - rekao je Živković.
Rekao je da je u prosjeku svaki tekst imao 11 komentara, a da je dvije trećine članaka imalo najmanje jedan komentar, što, kako je kazao, potvrđuje da je riječ o intenzivnoj javnoj raspravi.
- Uočena su tri perioda pojačanog interesovanja: 2013. godine, u vrijeme prve Parade ponosa u Budvi; 2018. godine, tokom rasprave o Zakonu o životnom partnerstvu lica istog pola, kao i 2021. godine, kada je zabilježeno više slučajeva nasilja nad LGBTIQ+ osobama - naveo je Živković.
Kazao je da analiza pokazuje da je oko 80 odsto komentara imalo negativan ton.
- Ipak, negativan sentiment ne znači nužno neprijateljski stav prema LGBTIQ+ zajednici, jer dio negativnih komentara kritikuje institucije ili druge aktere, a ne same LGBTIQ+ osobe. Udio pro-LGBTIQ+ komentara razlikuje se po portalima: na Analitici iznosi 32 odsto, na Vijestima 17 odsto, dok je na IN4S-u svega dva odsto - rekao je Živković.
Kazao je da je gotovo petina komentara svrstana u kategoriju uvreda, ismijavanja ili poziva na nasilje.
- Najveći procenat takvih komentara zabilježen je na portalu IN4S (26 odsto), zatim na Vijestima (23 odsto) i Analitici (oko 20 odsto). Analizirani su samo javno dostupni komentari, dok su najeksplicitniji sadržaji vjerovatno uklonjeni moderacijom i nijesu bili dostupni za analizu - naveo je Živković.
Kazao je da, iako je tokom godina zabilježen pad eksplicitnih uvreda i poziva na nasilje, najniži nivo zabilježen je 2024. godine, dok je istovremeno je primjetan rast komentara iz kategorija politike, lobiranja, tradicionalizma i religije.
- Prema nalazima, kritika usmjerena ka LGBTIQ+ zajednici vremenom se pomjerila od otvorenih napada ka narativima koji se pozivaju na moral, tradiciju, religiju, ideologiju i navodnu cenzuru u medijima. Upravo komentari koji se pozivaju na tradicionalne vrijednosti, moral i religiju dobijaju najviše reakcija, i lajkova i dislajkova, što ukazuje na visoku polarizaciju publike kada je ta tema u pitanju - rekao je Živković.
Kako je dodao, komentari uvredljive ili nasilne prirode u prosjeku dobijaju najmanje lajkova.
- Na osnovu nalaza, preporuke su da je potrebno jasnije definisanje i nadzor odgovornosti medija u moderiranju komentara, uspostavljanje detaljnih pravila komentarisanja, kao i organizovanje ciljanih obuka za novinare i medijske ombudsmane u oblasti prepoznavanja manipulacija i govora mržnje - naveo je Živković.
Ukazao je i na potrebu šire profesionalne rasprave o etičkim standardima, cenzuri i autocenzuri u medijima, kao i o ulozi medija u kontekstu ubrzanog razvoja vještačke inteligencije.
Predstavljajući Priručnik za medije, projektna kordinatorka u CEDEM-u Katica Maksan kazala je da se, na radionicama sa novinarima, često pokazalo da dio redakcija nema dovoljno znanja ili sigurnosti da samostalno obrađuje ove teme, pa se češće prenose sadržaji stranih medija.
Maksan je naglasila da se medijska priča danas ne završava objavljivanjem teksta.
- Sadržaj se dalje širi putem društvenih mreža, gdje dobija nove slojeve kroz komentare, dijeljenja i objave na portalima nepoznatog porijekla. Komentari na portalima su jedno, ali kada se tekst nađe na društvenim mrežama, posljedice su mnogo ozbiljnije - kazala je Maksan, ističući da su upravo komentari postali centralno mjesto štete.
Prema njenim riječima, iako je broj otvorenih poziva na nasilje u komentarima na portalima smanjen, takvi sadržaji su se u velikoj mjeri preselili na društvene mreže, gdje je kontrola otežana, a identitet autora često nepoznat.
Maksan je ukazala da je poseban segment priručnika posvećen rizicima koje nosi vještačka inteligencija, Maksan je upozorila da se AI alati treniraju na postojećim sadržajima i narativima, i da mogu reprodukovati i umnožavati stereotipe, predrasude i govor mržnje.
- AI nije nešto što postoji nezavisno, on je zavisan od ljudskog unosa i kontrole. Moguće je generisati tekstove i slike koji dodatno šire stereotipe, a posljedice takvog sadržaja snose stvarni ljudi - kazala je Maksan.
Kazala je da je priručnik namijenjen novinarima i novinarkama, urednicima i urednicama, studentima novinarstva, organizacijama civilnog društva, donatorima i institucijama, kao i timovima koji upravljaju društvenim mrežama.
- Jedan od važnih segmenata odnosi se na upotrebu jezika, posebno imajući u vidu specifičnosti crnogorskog jezika i ograničene mogućnosti rodno neutralnog izražavanja. Priručnik daje smjernice kako sa poštovanjem izvještavati o osobama različitih rodnih identiteta, uključujući one za koje u jeziku ne postoje ustaljeni termini - rekla je Maksan.
Posebna pažnja, kako je dodala, posvećena je naslovima i „framingu“, jer oni direktno utiču na ton i sadržaj komentara.
Maksan je istakla da senzacionalistički pristup, kao i korišćenje generičkih ili stereotipnih fotografija, posebno kada je riječ o temama koje se tiču trans osoba ili drag zajednice, može dodatno pojačati negativne stavove u javnosti.
- Priručnik sadrži i model moderacije komentara, nastao u razgovoru sa osobama koje upravljaju društvenim mrežama i komentarima na portalima. Obrađuje i pitanje kome se mogu prijaviti negativni sadržaji i kako postupati u kriznim situacijama, uključujući i slučajeve objave problematičnih tekstova - navela je Maksan.
Ukazala je da struktura dokumenta obuhvata medijski narativ i njegov uticaj, terminologiju, etičko izvještavanje, online komentare i govor mržnje, kao i praktične alate, kao i da je ponuđena kontrolna lista koju novinari i urednici mogu koristiti prije objave teksta.
Maksan je naglasila da je cilj priručnika smanjenje štete u javnom diskursu, jačanje profesionalnih standarda i podrška inkluzivnom društvu. Istakla je da dokument ne predstavlja konačno rješenje, već osnovu za dalju diskusiju i saradnju između medija i civilnog sektora.
Okrugli sto se organizuje u okviru projekta „Od ćutanja do narativa: Predstavljanje LGBTIQ+ zajednice u crnogorskim medijima (2011–2025)!“ sprovodi CeMI, a koji je podržan kroz širi program „Zajedno za LGBTIQ+ jednakost“, koji vodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa ERA - LGBTI Equal Rights Association for the Western Balkans and Turkey, Queer Montenegro, Queer centrom Skoplje, Tuzlanskim otvorenim centrom, Open Mind Spectrum Albania i Centrom za razvoj društvenih grupa iz Kosova (CSGD). Projekat finansira Evropska unija, uz kofinansiranje Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.

CeMI: Negativan ton prema LGBTIQ+ u komentarima u medijskim člancima, ali vidljiv pomak u javnom diskursu

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je obezbijedilo sredstva za isplatu stipendija srednjoškolcima i studentima romske i egipćanske zajednice za januar i februar, školske i akademske 2025/2026. godine, u iznosu od 24.480 eura, saopšteno je iz ovog ministarstva.
Za isplatu srednjoškolskih stipendija za januar i februar školske 2025/2026. godine, obezbijeđena su sredstva u iznosu 13.680 eura. Rata za učenike/učenice srednjih škola iznosi 60 eura.
Sredstva su obezbijeđena i za stipendiranje studenata za januar i februar za akademsku 2025/2026. godinu, u iznosu 10.800 eura. Rata za studente iznosi 300 eura.
Stipendije za srednjoškolce i studente romske i egipćanske zajednice se isplaćuju u filijalama Crnogorske komercijalne banke.

MPNI: Obezbijeđena sredstva za stipendije i kredite pripadnicima romske i egipćanske zajednice

Italijanska skijašica Federika Brinjone osvojila je zlatnu medalju u superveleslalomu na Zimskim olimpijskim igrama u Milanu i Kortini.
Brinjone se vratila na stazu nakon teške povrede, dvostrukog preloma noge i pokidanih prednjih ukrštenih ligamenata, aprila prošle godine, koja je prijetila da ugrozi njenu karijeru.
Do prve zlatne medalje za italijansko alpsko skijanje u Milanu i Kortini došla je u vremenu minut, 23 sekunde i 41 stotinka.
Ona je treća italijanska olimpijska prvakinja u superveleslalomu, nakon Debore Kompanjoni (1992) i Danijele Ćekareli (2002).
Brinjone je upotpunila kolekciju olimpijskih odličja, nakon srebra na Igrama u Pekingu 2022. i bronze u Pjongčangu 2018. u veleslalomu.
U Pekingu je bila bronzana u kombinaciji.&nbsp;
Sa 41 stotinkom zaostatka kao drugoplsirana završila je Francuskinja Roman Miradoli, dok je bronzana bila Austrijanka Kornelija Hutter, koja je imala 52 stotinki slabijim vremenom.

Tag: grenland