Danska je opozvala američkog otpravnika poslova u Kopenhagenu nakon što su obavještajne službe otkrile da su najmanje trojica američkih državljana, bliskih predsjedniku Donaldu Trampu, sprovela aktivnosti na Grenlandu za koje se sumnja da su imale za cilj slabljenje veza tog teritorija s Danskom i jačanje uticaja Sjedinjenih Država.
Prema informacijama koje je objavila radiotelevizija DR, jedan od Amerikanaca boravio je u Nuku, gdje je sastavljao spisak Grenlanđana koji bi mogli podržati Trampove planove, dok su druga dvojica radila na uspostavljanju kontakata s lokalnim političarima, poslovnim ljudima i liderima zajednice. Još nije jasno da li su djelovali po nalogu Bijele kuće ili samoinicijativno. 

Ministar vanjskih poslova Lars Leke Rasmusen izjavio je da je “neprihvatljiv svaki pokušaj miješanja u unutrašnje poslove Kraljevine” i potvrdio da će se sastati s američkim otpravnikom poslova, najvišim diplomatom SAD sada u Danskoj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Danska opozvala američkog diplomatu u Kopenhagenu

Grenland je predao 30-godišnju dozvolu projektu koji podržava Evropska unija, čiji je cilj rudarenje molibdena, kritičnog metala koji se koristi u vazduhoplovstvu, energetici i odbrani, a na koji je Kina uvela kontrole izvoza.
Rudarski sektor bogat resursima zabilježio je porast aktivnosti na ovom arktičkom ostrvu u proteklom mjesecu, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp ranije ove godine izrazio interes za njegovu kupovinu, prenosi SEEbiz.
Dozvolu je dobila kompanija Greenland Resources, koja se kotira na berzi u Torontu, a koju podržava Evropski savez za sirovine i posjeduje licencu za projekt Malmbjerg u istočnom Grenlandu, saopštila je vlada te zemlje.
Rudnik s površinskim kopom Malmbjerg može proizvesti prosječno 32,8 miliona funti koncentriranog molibdena godišnje, potencijalno snabdijevajući oko 25 odsto evropske potrošnje molibdena, prema podacima kompanije.
Molibden je srebrno-bijeli metal koji se prvenstveno koristi za jačanje čelika i poboljšanje njegove otpornosti na toplinu i koroziju, što ga čini ključnim za industrijske primjene poput odbrane i čiste energije.
Kina je početkom februara uvela kontrole izvoza pet metala, uključujući proizvode povezane s molibdenom, kao odgovor na carine američkog predsjednika Donalda Trampa na kinesku robu.
Kina je prošle godine činila oko 40 odsto globalne proizvodnje molibdena, prema podacima Američkog geološkog zavoda. Molibden se smatra ključnim mineralom i od Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država.

1250x600

1084x550

Grenland dao dozvolu za rudarenje kritičnih metala projektu koji podržava EU

Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da Grenland „ne može da se uzme“, što je bila ne baš prikrivena poruka na kontinuirane prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa da će anektirati arktičko ostrvo.
- Grenland ne može da se uzme, a ni Antarktik ni otvoreno more nisu na prodaju - rekao je Makron u govoru na konferenciji Ujedinjenih nacija o zaštiti okeana u Nici, prenosi Politiko.
Makron će narednog vikenda posjetiti autonomnu dansku teritoriju i razgovaraće sa premijerom Grenlanda Jensom Frederikom Nilsenom i premijerkom Danske Mete Frederiksen o bezbjednosti Sjevernog Atlantika i Arktika, kao i o klimatskim promjenama, energiji i kritičnim mineralima.
Od povratka u Bijelu kuću, Tramp je više puta izrazio želju da kontroliše ostrvo bogato mineralima, koje se nalazi na strateški važnom mjestu.
Tokom govora, francuski predsjednik je takođe snažno branio multilateralizam, šest mjeseci nakon što su SAD po drugi put pod Trampom napustile Pariski sporazum o klimi iz 2015. godine, čiji je cilj bio smanjenje emisije gasova staklene bašte.
- Da bismo pobijedili u bici za okeane, moramo oživjeti multilateralizam - rekao je Makron.
Komentarišući sve veći skepticizma kada je riječ o klimatskim promjenama, Makron je rekao da „klima i biodiverzitet nisu pitanje mišljenja, već naučno utvrđena činjenica“.

Makron: Grenland nije na prodaju, ni Antarktik ni okeani

Američki predsjednik Donald Tramp ponovo je uznemirio Dansku prijetnjama da će SAD preuzeti Grenland, a bivši danski premijer koji je i bivši glavni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmusen takvo ponašanje nazvao je sramotnim.
- Smatram sramotnim da američki predsjednik može da prijeti savezniku. Danska je jedan od najpouzdanijih i najbližih američkih saveznika - rekao je Rasmusen za Politico.
Tramp je u toku svog prvog mandata na mjestu predsjednika SAD-a predložio pripajanje Grenlanda Sjedinjenim Američkim Državama, a sada sve češće spominje mogućnost da SAD silom preuzme ostrvo s oko 57.000 stanovnika, koji je sastavni dio Kraljevine Danske, što je potvrdio i u nedavnom intervjuu.
- Ne isključujem tu mogućnost. Ne kažem da ću to uraditi, ali ništa ne isključujem. Grenland nam treba... Pobrinuli bismo se za stanovnike, voljeli bismo ih i sve to. Ali treba nam zbog međunarodne sigurnosti - rekao je Tramp.
Prema pisanju Wall Street Journala, Tramp je američkim obavještajnim agencijama izdao naređenje da povećaju aktivnosti na Grenlandu, a prošle sedmice je Danska pozvala američkog ambasadora na konsultacije.
S druge strane, Rasmusen je kategorički odbio tu mogućnost.
- Grenland je dio Danske, a Grenlanđani ne žele postati Amerikanci - rekao je Rasmusen.
Podsjetio je da SAD prema sporazumu iz 1951. ima pravo postavljanja vojnih baza na Grenlandu, ali i da posljednjih decenija smanjuje vojnu prisutnost na tom ostrvu.

Bivši šef NATO-a: Tramp prijeti saveznicima, to je sramotno

Predsjednik SAD-a Donald Tramp planira da ponudi liderima Grenlanda "specijalni status", čime bi došao do određene kontrole nad najvećim ostrvom na svijetu, piše britanski Guardian.
Naime, ugovor o "specijalnom statusu" već imaju pojedina ostrva u Tihom okeanu, a on predviđa slobodnu trgovinu sa SAD-om, vojnu zaštitu i pružanje socijalnih usluga za stanovnike ovih teritorija.
Amerika bi, u zamjenu za ove benefite, dobila pravo na slobodno kretanje svojih građana i vojske po ovom ostrvu, te druge privilegije.
Ovim planom, Tramp želi da "pridobije" Grenland u američku sferu uticaja, što je njegov plan još iz prvog mandata.
Međutim, svoju agresivnu retoriku prema najvećem ostrvu na svijetu je značajno pojačao u drugom mandatu, pa je čak govorio o mogućoj vojnoj invaziji na Grenland.
Kako bi potpisali ugovor sa SAD-om o "specijalnom statusu", Grenland bi se vjerovatno morao odvojiti od Danske, koja je formalni vlasnik ove teritorije.
Ipak, iako građani Grenlanda, prema anketama, žele nezavisnost od Danske, većina stanovnika ne želi da postane dio SAD-a i odbija Trampove agresivne poruke o budućnosti ostrva.
Trenutno, ove ugovore SAD ima s Palauom, Mikronezijom i Maršalskim ostrvima. Radi se o tri nezavisne države koje uživaju zaštitu američke vojske i druge privilegije u zamjenu za, suštinski, američku autonomiju na njihovoj teritoriji.

Tramp planira "specijalni status" za Grenland: Vojna zaštita u zamjenu za američku autonomiju

Novi premijer Grenlanda Jens-Frederik Nilsen izjavio je danas u Kopenhagenu da ogromno arktičko ostrvo nikada neće biti "nekretnina za prodaju", ocjenjujući da izjave iz SAD o pripajanju te danske autonomne teritorije predstavljaju - znak nepoštovanja.
Tenzije između Vašingtona i Kopenhagena su visoke od kada je američki predsjednik Donald Tramp više puta rekao da SAD želi da preuzme kontrolu nad Grenlandom, navodeći bezbjednosne razloge i odbijajući da isključi upotrebu sile za zauzimanje tog ostrva.
- Nikada, nikada nećemo biti nekretnina koju svako može da kupi, i to je poruka koju mislim da je najvažnije razumjet- rekao je Nilsen novinarima zajedno sa danskom premijerkom Mete Frederiksen.
To je njegova prva posjeta Danskoj od kada je preuzeo dužnost šefa koalicione vlade Grenlanda, poslije pobjede njegove stranke desnog centra, Demokrata, na parlamentarnim izborima održanim u martu.
- Sada se nalazimo u situaciji u kojoj moramo da ostanemo ujedinjeni- rekao je Nilsen i dodao da „izjave iz SAD ne pokazuju poštovanje“.

Premijer Grenlanda poručio: Ostrvo nije nekretnina za prodaju

Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nilsen poručio je da se "Sjedinjene Američke Države neće domoći Grenlanda", a što je pristiglo kao odgovor na izjave predsjednika SAD-a Donalda Trampa da želi preuzeti kontrolu nad tim velikim arktičkim poluautonomnim ostrvom.
- Predsjednik Tramp rekao je da će SAD uzeti Grenland. Želim biti jasan: SAD to neće dobiti. Mi ne pripadamo nikome. Sami određujemo svoju budućnost - rekao je Nilsen u objavi na Fejsbuku.
Tramp je u subotu EnBiSi njuzu rekao da je imao "potpuno" realne razgovore o aneksiji Grenlanda.
- Uzećemo Grenland. Sto posto - kazao je Tramp.
Tokom posjete vojnoj bazi na sjeveru Grenlanda u petak, američki potpredsjednik Džej Di Vens optužio je Dansku da nije radila dobar posao u pružanju sigurnosti ostrvu, te je dao do znanja da bi Sjedinjene Američke Države bolje štitile ovaj strateški smješteno ostrvo.

Nilsen: Želim biti jasan - SAD neće dobiti Grenland

Četiri od pet stranaka u parlamentu Grenlanda formiralo je vlast i to će i formalno objaviti na dan kada potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens dođe u posjetu američkoj bazi na ovom ostrvu, objavio je Politico.
Citirajući lokalne medije, Politico je objavio da su se političke stranke u Grenlandu ujedinile zbog prijetnji koje konstantno stižu iz SAD-a.
Jedina stranka koja neće biti dio nove vlasti je Naleraq, koja je napustila razgovore o koaliciji zbog neslaganja o brzini traženja nezavisnosti ovog ostrva od Danske.
Međutim, vladu će formirati ostale četiri stranke, a riječ je o partijama Inuit Ataqatigiit, Siumut, Atassut i Demokrate.
Ove stranke zajedno imaju 22 mjesta u parlamentu i formiraće vlast koja među svojim ciljevima ima i nezavisnost, s tim da će njihov pristup biti nešto sporiji i oprezniji.
Koalicijski sporazum će i zvanično biti potpisan danas, kada se očekuje da će Vens posjetiti američku bazu u Pitufiku.
Novi premijer će najvjerovatnije biti Jens-Frederik Nilsen, lider Demokrata koji su na izborima osvojili 30 posto glasova.

Snažan odgovor Trampu i Americi: Vladu u Grenlandu formiralo četiri od pet najjačih stranaka

Ruski predsjednik Vladimir Putin ocijenio je kao ozbiljne planove njegovog američkog kolege Donalda Trampa da preuzme kontrolu nad Grenlandom, autonomnom pokrajinom u Danskoj.
- To su ozbiljni planovi SAD u vezi sa Grenlandom, projekti koji imaju duge istorijske korene - rekao je Putin na konferenciji o Arktiku u Murmansku.
Putin je izrazio „ozbiljnu zabrinutost“ da se oblast Arktika ne pretvori u „područje za eventualne konflikte“.
Tramp je u nekoliko navrata rekao da želi da pripoji Grenland, čemu se protive Danci i stanovnici tog ostrva na Arktiku.
Putin je na konferenciji najavio niz mera koje imaju za cilj ekonomski razvoj ruskog krajnjeg sjevera, strateški važnog regiona za Moskvu, koja je posljednjih godina već modernizovala nekoliko tamošnjih vojnih baza koje su bile napuštene još za vrijeme Sovjetskog saveza.
Ruski predsjednik je naložio renoviranje gradova u regionu, kako bi se osiguralo da se saobraćajni kapacitet velikog grada Murmanska utrostruči i da se razviju druge arktičke luke.
Putin je pozvao na bolje željezničke veze između Sibira, Urala i krajnjeg sjevera i na razvoj eksploatacije sirovina i brodogradnje.
- Povećaćemo kapacitet i promet naših sjevernih luka bržim tempom. To ćemo raditi na osnovu savremenih ekoloških rešenja, uključujući automatizovane i bespilotne tehnologije za rukovanje teretom - rekao je Putin.
Ruski predsjednik je dodao da je otvoren za rusku saradnju sa „prijateljskim zemljama“ na Arktiku, kao i sa zapadnim zemljama „ako pokažu interesovanje“.
Rusija se nada da će razviti Sjeverni morski put na Arktiku, trgovački put koji je omogućen topljenjem leda i koji bi mogao da se takmiči sa Sueckim kanalom koristeći prednosti klimatskih promjena.

Putin smatra ozbiljnim Trampove planove o preuzimanju Grenlanda

Danska premijerka Mete Frederiksen osudila je administraciju američkog predsjednika Donalda Trampa zbog "neprihvatljivog pritiska“ na Grenland.
Govoreći o predstojećoj posjeti visoke američke delegacije toj danskoj teritoriji, Frederiksen je rekla da to očigledno nije ono što Grenlandu treba ili što želi.
Na Grenlad sjutra treba da doputuju Uša Vens, supruga američkog potpredsjednika Džejmsa Dejvida Vensa, savjetnik za nacionalnu bezbjednost Majk Volc i ministar energetike Kris Rajt.
- Zbog toga moram da kažem da je neprihvatljiv pritisak koji se vrši na Grenland i Dansku i tome ćemo se suprotstaviti - kazala je danska premijerka, prenosi Politiko.
Frederiksen je istakla da su predstavnici Grenlanda bili jasni da „ne žele posjetu sada, jer još nemaju vladu“, nakon izbora koji su održani početkom marta.
Ona je ukazala da je Tramp ozbiljan kada govori o preuzimanju Grenlanda, ocijenila da to predstavlja stvarnu prijetnju i poručila da nema potrebe da se odnosi zaoštravaju, jer i Danska i Grenland žele da sarađuju sa SAD.
- Mi smo saveznici, imamo sporazum o odbrani Grenlanda iz 1951. Ni u Danskoj ni u Grenlandu nema naznaka da ne želimo da sarađujemo sa Amerikancima - rekla je Frederiksen.

Danska premijerka: Dolazak američke delegacije na Grenland neprihvatljiv pritisak

Ne znam zbog čemu fama povodom puštanja Ranka Ubovića na slobodu. Radi se o nečemu potpuno zakonitom, jer valjda svi postupamo po osnovu istog procesnog rješenja, rekao je advokat odbrane Stefan Jovanović, komentarišući saopštenje SDT-a da je ukidanje pritvora dvojici biznismena, Ranku Uboviću i Vladanu Ivanoviću bilo nezakonito.&nbsp;
Naime, Ranku Uboviću je pritvor prije svega određen, a zatim i produžen shodno pritvorskom osnovu koji propagira opasnost od uticaja na svjedoke. Onog momenta kada je saslušan i posljednji svjedok, ta opasnost, ako je i postojala više je nije bilo i Sud je imao samo jednu mogućnost a to je da naloži puštanje na slobodu Ranka Ubovića- kazao je Jovanović.
Po njegovom mišljenju, tužioci koji su postupali u predmetu u cjelosti su prihvatili i postupali po uputstvu VDT-a gospdina Markovića koji je rekao da se u situacijama kada je pritvor određen zbog mogućnosti uticaja na svjedoka, mora postupati hitno. Postupali su hitno i u jednom razumnom roku kada je u pitanju Ubović, saslušali svjedoke. Kada je saslušan i posljednji svjedok, pritvorski osnov je ''otpao''.
- Tumačenje Specijalnog državnog tužilaštva je jedan pretjeran formalizam koji Evropski sud ne dozvoljava jer im konvencija podrazumijeva da svako ko je lišen slobode se mora odmah pustiti na slobidu onog momenta &nbsp;kada su svi svjedoci saslušani- lnavodi Jovanović.
Imajući u vidu koji pritvorski osnov je bio na snazi kada je Ranko Ubović u pitanju, kaže advokat, njegov dalji ostanak u pritvoru bi bio nezakonit odredbom &nbsp;člana 174 stav 3 je decidno i jasno navedeno da u toku cijelog postupka pritvor će se ukinuti onog momenta kada prestanu razlozi za njegovo dalje trajanje.
- Ponavljam, onog momenta kada je posljednji svjedok saslušan, nije postojala druga mogućnost osim da se Ranko Ubović pusti na slobodu- poručio je advokat.
Ono što je značajno, ističe Jovanović, je da su rješenja o ukidanju pritvora donijeta od strane dvoje sudija za istragu Višeg suda u Podgorici, što znači da se radi o zakonitim rješenjima.&nbsp;
- Ja zaista od Krivičnog vijeća Višeg suda u Podgorici, a po najavljenoj žalbi SDT-a ne očekujem ništa posebno, jer je upravo Krivično vijeće Višeg suda Ranku Uboviću produžilo pritvor po osnovu tačke 2 i bilo bi bespredmetno držati nekog u pritvoru jer je zakonski osnov otpao, i da je drugačije urađeno, možda bi čak i te sudije ušle u neku vrstu krivične odgovornosti- zaključio je advokat Jovanović.

Jovanović: Onog momenta kad je saslušan posljednji svjedok, Viši sud jedino je mogao da naloži ukidanje pritvora Uboviću

Zbog odbijanja da se &nbsp;podvrgne testu na prisustvo opojnih droga u organizmu. K.V. (1982) kažnjen je 30. 11, 2025. godine kaznom zatvora u trajanju od 21 dana, poručeno je iz Suda za prekršaje u Budvi.
- Dežurna sutkinja odjeljenja u Kotoru Jelena Stanišić mu je uz kaznu izrekla i zaštitnu mjeru zabrana upravljanja vozilima u trajanju od 6 mjeseci kao i maksimalan broj kaznenih bodova koje će po pravosnažnosti izvršiti Uprava policije- navodi se u saopštenju.

Kotor: Odbio ‘droga test’, kažnjen zatvorom u trajanju od 21 dana

Crna Gora mogla bi da zatvori poglavlje 21 (transevropske mreže) vec tokom prvih mjeseci naredne godine, poručila je ministarka saobraćaja Maja Vukićević u Briselu, gdje učestvuje na sastanku Savjeta ministara Transportne zajednice.
- Konkretno mogu da kažem da će Crna Gora ubrzo zatvoriti poglavlje 21. Ispunili smo sva završna mjerila i ono što se očekuje je da se to poglavlje završi u drugom kvartalu naredne godine, da se zatvori. I to je zaista veliki uspjeh sektora saobraćaja jer je bilo predviđeno da se zatvori tek u trećem kvartalu naredne godine. Svoje smo obaveze ispunili znatno ranije nego što se očekivalo, tako da će poglavlje uskoro biti zatvoreno - rekla je ministarka.
Vukićević je naglasila i da je u poglavlju 14 (Saobraćajna politika) ostvaren određeni napredak, da je ostalo još nekoliko obaveza koje treba završiti i da se očekuje da i ono bude zatvoreno u prvom kvartalu naredne godine.
Ministarka je najavila da su povodom uvođenja redovne avio-linije Brisel – Podgorica već počeli razgovori.
- Ukoliko ne bude zainteresnosti konkretno sada kod neke kompanije da otvori liniju, ta linija biće među strateškim linijama koje će ministarstvo raspisati početkom naredne godine. Tako da očekujem da uspostavimo direktnu liniju sa Briselom kao važnom destinacijom - kazala je ministarka Vukićević.
Naglašava da je po pitanju vazdušnog saobraćaja dosta urađeno.
- Prvi put u istoriji naši aerodromi su prešli cifru od tri miliona putnika u ovoj godini, dakle prvi put od kako postoje. Ugovorili smo veliki broj linija, pored Wizz Air-a, dolaze i mnoge druge kompanije, tako da će Crna Gora u narednoj godini biti znatno bolje povezana - zaključila je ministarka saobraćaja.
Vukićević na sastanku ministara Transportne zajednice učestvuje na poziv komesara Evropske komisije za održivi transport i turizam Apostolosa Cicikostasa.
Transportna zajednica predstavlja međunarodnu organizaciju osnovanu sa ciljem razvoja saobraćajne mreže između Evropske unije i zemalja Jugoistočne Evrope, čiji članovi su Evropska unija i šest zemalja Zapadnog Balkana - Albanija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Crna Gora i Srbija.

Vukićević: Zatvorićemo poglavlje 21 u drugom kvartalu naredne godine

Iz Specijalnog državnog tužilaštva poručili su da je Viši sud u Podgorici nezakonito danas pustio na slobodu pritvorene biznismene Ranka Ubovića i Vladana Ivanovića.
- Puštanje na slobodu okrivljenih, po rješenjima koja nijesu stupila na pravnu snagu jer su dostavljena Specijalnom državnom tužilaštvu danas, u 13,45 i 14,55 časova, koje, prema čl.414 st.1 i čl.415 Zakonika o krivičnom postupku, ima pravo da izjavi žalbu u roku od tri dana, je nezakonito- navodi se u saopštenju SDT-a.
Naime, činjenica je da je, u čl.178 Zakonika o krivičnom postupku, između ostalog određeno i da, u toku istrage, sudija za istragu može, na predlog okrivljenog i njegovog branioca, a nakon što zatraži &nbsp;mišljenje državnog tužioca, rješenjem okrivljenom ukinuti pritvor.
- Međutim, takvo rješenje se ne može izvršiti prije pravosnažnosti, niti se okrivljeni po njemu može odmah pustiti na slobodu, jer je, prema čl.416 Zakonika o krivičnom postupku, određeno da podnošenje žalbe na rješenje odlaže izvršenje rješenja protiv kojeg je izjavljena žalba, ako procesnim zakonikom nije drugačije određeno, a u čl.178 Zakonika o krivičnom postupku, na koji su se i pozvale sudije za istragu pri odlučivanju, nije drugačije određeno- zaključuje se u saopštenju,

SDT: Viši sud nezakonito pustio na slobodu Ubovića i Ivanovića

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: grenland