Grenlandski premijer odgovorio na Trampovu uvredu: Nijesmo nekakav komad leda, već ponosan narod

Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nilsen pozvao je saveznike u NATO-u da se ujedine u odbrani međunarodnog prava, odbacivši pritom najnovije komentare američkog predsjednika Donalda Trampa o tom arktičkom ostrvu.

Nilsen je poručio da je Grenland ponosna nacija koja nastoji očuvati globalni poredak, nakon što ga je američki predsjednik nazvao „komadom leda“.

Tramp je u srijedu na društvenim mrežama izrazio frustraciju zbog nespremnosti NATO-a da se uključi u rat protiv Irana, koji je pokrenuo sa Izraelom. Poručio je da vojni savez nije bio prisutan kada je trebalo i da ga neće biti „ako nam ponovo zatreba".

- Zapamtite Grenland, taj veliki, loše vođeni, komad leda - naveo je Tramp.

Nilsen je odbacio takav opis.

- Nijesmo mi nekakav komad leda. Mi smo ponosan narod od 57.000 ljudi koji svakodnevno djeluju kao dobri globalni građani, uz puno poštovanje prema svim našim saveznicima - rekao je on za novinsku agenciju Rojters.

Naglasio je važnost očuvanja poslijeratnog geopolitičkog poretka, uključujući odbrambeni savez NATO-a i međunarodno pravo.

- Te su vrijednosti sada dovedene u pitanje i smatram da bi svi saveznici trebalo da se ujedine kako bi ih pokušali očuvati. Nadam se da će se to i dogoditi - izjavio je on.

Diplomatski razgovori

Članice NATO-a već su se ranije ove godine suočile s izazovom kako očuvati jedinstvo saveza nakon što je Tramp ponovo aktuelizovao svoj pokušaj preuzimanja Grenlanda od Danske, koja je takođe članica NATO-a.

Bijela kuća je u januaru objavila da Tramp razmatra upotrebu vojne sile na Grenlandu, što je podstaklo Njemačku, Francusku i druge evropske države da na ostrvo pošalju manje vojne kontingente kao poruku solidarnosti i odvraćanja.

Tramp je kasnije odustao od takvih prijetnji nakon razgovora s generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom, navodeći da je postignut „okvir za budući sporazum“ i prebacujući spor na diplomatski teren. Njegovi najnoviji komentari o ostrvu uslijedili su upravo nakon sastanka s Ruteom u srijedu.

Grenland, Danska i SAD pokrenuli su diplomatske razgovore krajem januara, a Nilsen je potvrdio da su oni i dalje u toku te da su zakazani novi sastanci.Tramp i njegovi pristalice istrajavaju u stavu da je Grenland potreban Sjedinjenim Državama kako bi se suprotstavile prijetnjama Rusije i Kine na Arktiku, te tvrde da Danska ne može garantovati njegovu bezbjednost.

SAD već imaju vojnu bazu na ostrvu i mogućnost proširenja svog prisustva prema sporazumu iz 1951. godine.

- Bilo bi neobično da, u trenutku kada sve strane žele da razgovaraju o jačanju odbrambene saradnje, ne uzmemo u obzir taj sporazum iz 1951. - komentarisao je Nilsen.

Uprkos pregovorima, Nilsen je jasno stavio do znanja da ne vjeruje da je Tramp odustao od svojih ambicija prema ostrvu.

- Ne čini mi se da je njegova želja da preuzme ili kontroliše Grenland skinuta s dnevnog reda - zaključio je on.