Evropska unija modernizuje prelazak svojih granica i uvodi elektronske sisteme za kontrolu putnika. Prvi koraci biće uvedeni u novembru ove godine, kada počinje sa radom EES, elektronski sistem za prijavu ulaska i izlaska iz EU. Cijeli proces će biti zaokružen šest mjeseci kasnije početkom rada ETIAS-a, sveobuhvatnog sistema za izdavanje dozvola za ulazak na teritoriju EU.
Većina građana, kao i do sada, nema razloga za brigu i može imati korist od novog sistema, jer će on ukinuti detaljne provjere na granicama, pečatiranje pasoša i višesatno čekanje na šalterima graničnih službenika.
Ova dva sistema ne predviđaju uvođenje viza, ali ni ukidanje potrebe da nosite putna dokumenta sa sobom, kao što su to pogrešno izvještavali pojedini mediji.
Ali postoji „caka“. Da bi sistem proradio, svi putnici kojima nisu potrebne vize za ulazak u EU ipak će prvo morati da čekaju u redu na graničnom prelazu.
<h2>Dva koraka za prijavu putovanja</h2>
EU sistem za prijavu ulaska i izlaska (EES) počinje sa radom 10.11.2024. godine. On predviđa da se prije svakog polaska na put u EU prijavite preko online formulara ili mobilne aplikacije.
U okviru prijave biće potrebno da unesete vaše osnovne podatke (ime, prezime, datum rođenja, broj pasoša i drugo), vrijeme ulaska i izlaska iz EU i eventualne podatke o zabrani putovanja, učešću u ratovima i slično.
Prijava je obavezna prije svakog putovanja i potpuno je besplatna.
Drugi korak vas čeka na granici. Tamo pokazujete pasoš i službenici vrše provjeru podataka i, ukoliko je sve u redu, puštaju vas da uđete na teritoriju.
Prilikom prvog ulaska u EU od stupanja na snagu ovog sistema moraćete da obavite ključan posao – da službenicima date vaše biometrijske podatake (otisak četiri prsta desne ruke i sken zenice oka).
Očekuje se da će se zbog toga stvarati gužve na graničnim prelazima, ali samo u prvim mjesecima, jer ti podaci ostaju u sistemu za naredna putovanja i više neće biti uzimani, već samo provjeravani.
<h2>Odobrenje za put – od ljeta sljedeće godine</h2>
EES je dio sistema kontrole granica koji će biti finalizovan na ljeto sljedeće godine, kada bi trebalo da počne sa radom ETIAS – novi sistem izdavanja dozvola za ulazak u EU.
Radi se o dozvoli za put koju tražite preko interneta prije putovanja, koja važi tri godine ili do isteka pasoša. Cijena joj je sedam eura.
Procedura kojom zahtijevate dozvolu trajaće svega nekoliko minuta, ukoliko ne postoje zakonske prepreke za to (raspisana potjernica, zabrana ulaska u EU i slično). U tom slučaju procedura može da traje i do 30 dana, u zavisnosti od toga da li je potrebno da dostavite dodatna dokumenta ili službenici žele da razgovaraju sa vama.
<h2>EES i ETIAS nisu garancija za ulazak u EU</h2>
Uspostavljanjem EES/ETIAS sistema EU želi da uspostavi kontrolu migracija i konačno dobije tačne podatke ko ulazi u EU i koliko dugo ostaje u njoj, ali i da ubrza prelazak granice skraćenjem procedura.
Uspješna prijava za put i dobijanje dozvole nisu garancija da ćete stići na planirano odredište. Ali tu nema nikakvih izmjena u odnosu na postojeća pravila.
Kao i do sada ulaz na teritoriju EU vam može biti uskraćen na samoj granici, ukoliko se podaci koje ste unijeli u sistem ne poklope ili ukoliko postoje drugi, finansijski ili bezbjednosni problemi koje bi mogli da utiču na odluku o vašem ulasku u Šengenski prostor.
Granicu EU nećete preći ni ukoliko poslušate pojedine medije i ne ponesete pasoš sa sobom. Jedna od obaveza ostaje da sa sobom uvijek imate svoj putni dokument.
Ogromna većina putnika ipak neće imati tih problema, već će prelaziti granicu brže i lakše. To će pogotovo biti slučaj kada bude omogućeno korišćenje aparata za automatizovani prelazak granice, koje postoje na skoro svim aerodromima u EU. O tome će odlučivati svaka država za sebe.
Sistem ipak ostaje isti – građani država našeg regiona će u države EU, Švajcarsku, Norvešku, Lihtenštajn i Island i dalje moći da dođu bez viza i da ostanu najduže 90 dana u okviru tri mjeseca, kao i do sada.
Ove procedure neće morati da prolaze oni koji imaju radne i boravišne dozvole u nekoj od pomenutih država.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Sistem koji ne podrazumijeva uvođenje viza: Kako ući u EU od novembra

Bivši načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Dragan Samardžić smatra da neusvajanje budžeta ne predstavlja izgovor da se svim pripadnicima VCG ne uvećaju zarade.
Samardžić je to naveo na mreži X, ističući da tu činjenicu zna i ministar odbrane Dragan Krapović.
- Prvo da pohvalimo Vladu zbog povećanja zarada Vojsci. Jedna dvanaestina budžeta u 2024 iznosila je 6,238 mil eura, a u 2025. - &nbsp;6,563 miliona eura. Za januar Ministartsvo odbrane će dobiti 325.000 eura manje od planiranog. Nema nikakvog razloga da svi pripadnici Vojske ne dobiju planiranu povišicu. To zna i ministar - poručio je Samardžić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDraganSamardzic%2Fstatus%2F1873069277286416851%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1873069277286416851%7Ctwgr%5E151161a7ff14d2842150aeb60dc39041f0aae942%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Samardžić: Nema razloga da pripadnici Vojske ne dobiju planiranu povišicu, to zna i Krapović

Bojim se da smo došli do faze u kojoj se sa sigurnošću može zaključiti da bez promjene političkog kursa, što u sadašnjoj konstelaciji odnosa koalicije na vlasti nije realno očekivati, ili bez promjene vlasti u Crnoj Gori možemo zaboraviti na njen evropski put, ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika ambasador Željko Perović.
Prema njegovim riječima, jedini koji je u posljednje vrijeme diplomatskim aktivnostima doprinosio afirmaciji Crne Gore na spoljnopolitičkom planu, nastojeći koliko toliko da ublaži pogubno djelovanje vladajuće većine, bio je predsjednik države Jakov Milatović.
- Nažalost, salto mortale koji je iznenada napravio i obezbijedio sa svoja četiri odbornika vladajućoj većini da nastavi da vrši vlast u Podgorici, onu istu koju je prije nekoliko mjeseci srušio, sa onima koji su ga mjesecima javno ponižavali i prijetili mu smjenom u Parlamentu, ne čini ni njega više kredibilnim sagovornikom na međunarodnoj sceni - poručio je Perović.
<h2>Brisel preko Zagreba šalje poruku Podgorici</h2>
Perović ističe kako je apsolutno netačna tvrdnja „avgustovskih oslobodilaca“ o njihovom „istorijskom“ doprinosu odblokiranja pregovora Crne Gore sa EU. 
- Objektivno, nije Crna Gora zatvorila tri poglavlja, nego je EU zatvorila tri pregovaračka poglavlja sa Crnom Gorom. Jer, činjenica je da se nije desila agresija na Ukrajinu i rat koji se tamo vodi, ne bi bilo tog napretka. Već zvaničnici EU biraju Crnu Goru, malu zemlju koja je do 2020. bila pouzdan i kredibilan partner i preko nje pokazuju da proces proširenja nije zamro, očekujući da Crna Gora uredno izvršava obaveze i pozitivno utiče na ostale zemlje pretendente na članstvo - naveo je Perović.
Ipak, kaže, Crna Gora se ponaša sasvim suprotno. 
- Odmah poslije IBAR-a usvaja Rezoluciju o Jasenovcu, a sad nakon zatvaranja tri poglavlja krši Ustav tako što Ustavni odbor preuzima ingerencije Ustavnog suda. Tako da rampa na poglavlje 31 nije samo Hrvatska, već Brisel preko Zagreba šalje poruku vlasti ako ima neko da umije ili da želi da pročita tu poruku, da Podgorica mora sa riječi preći na djela ako joj je stvarno stalo do članstva u EU - kazao je Perović.
Ističe da je Hrvatska kredibilna članica EU i kao takva visoko kotirana prilikom donošenja odluka u Briselu. 
- Posebno kad se radi o našem regionu. I veoma joj je stalo do dobrih odnosa sa susjedima. Rekao bih naročito sa Crnom Gorom, prema kojoj dugi niz godina unazad, naročito nakon izvinjenja zbog agresije na Dubrovnik istorijskog predsjednika Mila Đukanovića, vodi blisku i blagonaklonu politiku. Hrvatska bi trebalo da je, i ona to jeste, jedan od glavnih promotera crnogorskog bržeg puta ulaska u EU - kazao je Perović . 
Podsjeća da su sva pitanja koja su pokrenuta u nedavnom non peperu od strane Zagreba postojala i ranije ali ih, kaže, Hrvatska nije povezivala sa evropskim putem Crne Gore.
- Naprotiv. Nekome je to očigledno smetalo i stavljena je rampa baš na poglavlje 31 u kojem je Crna Gora imala stoprocentnu ispunjenost evropskih očekivanja - navodi Perović.
<h2>MIP-u fali patriotskog naboja, bez toga je samo prazna forma</h2>
Komentarišući rad Ministarstva inostranih poslova (MIP) Crne Gore, sagovornik Analitike kaže da ono kao da ne postoji. 
- Umjesto što tihuje, danas bi trebalo da je najaktivnije i najangažovanije. Posebno imajući u vidu javno zaklinjanje da im je glavni spoljno-politički prioritet brzi ulazak Crne Gore u EU. Ali prvenstveno i zbogtoga što je Crna Gora danas izložena velikom spoljnjem pritisku i udarima na njen suverenitet nezabilježenim od obnove njene nezavisnosti 2006. godine - ističe Perović. 
Upozorava da se Ministarstvo inostranih poslova, od dolaska 30-avgustovskih „oslobodilaca“ obesmišljava i svakim danom sve više unižava. 
- Uostalom kao i sama država Crna Gora. To Ministarstvo, osim praznih floskula o evropskoj orijentaciji, nema nikakvo ideološko opredjeljenje niti patriotski naboj bez čega je samo prazna forma - navodi Perović. 
MIP, kaže, nažalost pristaje na poziciju koja je „strana crnogorskom slobodarskom biću i svemu što je Crna Gora kroz vjekove stvarala i održavala“. 
- Tom Ministarstvu nedostaje ne samo znanje, nego i želja za sticanjem znanja o najvažnijim svjetskim zbivanjima i procesima, kao i prijeko potrebni senzibilitet i finese u međudržavnim odnosima. Naročito u onom najvažnijem segmentu u odnosima sa susjednim zemljama - naglasio je Perović.
Istine radi, kaže naš sagovornik, urušavanje crnogorske diplomatske službe počelo je i prije dolaska „oslobodilaca“. 
- Svojom površnošću, nemarom i nezrelošću s jedne strane, te nedostatkom pronicljivosti i sposobnosti da predvidi „zlo vrijeme“ koje dolazi, bez htjenja, kapaciteta i hrabrosti s druge strane da se tome odupre, Ministarstvo je postalo pogodno tle za urušavanje Crne Gore - ističe Perović. 
Ipak, dodaje on, u crnogorskom MIP-u postoji određeni broj kvalifikovanih diplomata osposobljenih za kvalitetan rad.
- U manjem broju i za ozbiljnu analitiku. Nažalost, ti su uglavnom odstranjeni ili marginalizovani. Ne uklapaju se u “avgustovsku oslobodilačku diplomatiju” - ocijenio je Perović.
<h2>Spoljnu politiku Crne Gore usmjeravaju Mandić i Knežević</h2>
Osvrnuvši se na činjenicu da su dva potpredsjednika Vlade nadležna za resor spoljnih poslova, ističe kako takva karikaturalna državna struktura u diplomatiji ne postoji u svijetu. 
- To je politika kojoj osnovni ton i usmjerenje daju prvaci bivseg Demokratskog fronta, Andrija Mandić i Milan Knežević. Politika koja nedvosmisleno negira genocid u Srebrenici, koja je protiv crnogorskog članstva u NATO, koja jasno u prvi plan stavlja Srbiju i Rusiju, koja izvrće ruglu sve što dolazi sa Zapada. I koja otvoreno ismijava crnogorski put ka članstvu u EU, rugajući se i svojoj državi i Uniji - naglašava Perović. 
U pitanju je, kaže on, politika koja se sugeriše iz „rektorovog konzervativnog Instituta za napredne studije o preispitivanju politike prema susjedima“. 
- Onog najboljeg dijela politike do 2020 godine. Politike koja nas zavađa sa svima, a sve u funkciji jednog. Onog koji sve čini da Crne Gore nestane - upozorava Perović. 
Ističe da su negativan uticaj politike zvaničnog Beograda, antizapadna politika, te nedobronamjeran odnos prema svim susjedima i neviđeni pritisak na sve tri crnogorske vlade, s jedne strane, te bespogovorno inferiorno praćenje i povlađivanje toj politici s druge, crnogorske strane, doveli do narušavanja odnosa Crne Gore sa ostalim susjedima.
- Naročito sa onim susjedima koji su Crnoj Gori, zajedno sa Srbijom, najbliži - Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom i Kosovom. To je cilj onog najznačajnijeg dijela parlamentarne većine, okupljene oko bivšeg Demokratskog fronta, kojačini sve da podrije crnogorsku nezavisnost i na dnevnoj bazi obesmišljava i urušava državni suverenitet Crne Gore - zaključio je Perović.

Perović: Bez promjene vlasti ili odnosa u vladajućoj koaliciji možemo zaboraviti na evropski put

Napuštio sam društvenu mrežu X nakon pobjede Trampa na američkim izborima i zloupotrebe te društvene mreže od strane vlasnika, Ilona Maska, iz principijelnih razloga, jer kao nepopravljivi demokrata nijesam u stanju da svarim taj komplot primitivizma, skorojevštine, populističkog patosa, jednako kao što mi je nesvarljivo srozavanje Crne Gore po drugi put na nešto još gore u nešto više od tri desetljeća. Nekako je do mene stigao komentar moje dugogodišnje „prijateljice“ sa X mreže, koji zavrijeđuje da se prenese čitateljstvu: „Opozicijo Srbije, stidiš li se bar malo zbog bezdušne podrške 'veličanstvenim' litijama u Crnoj Gori koje su urnisale susede, povampirile četrničku ološ i narušile međunacionalne odnose? Dok sada tvoji favoriti drže stranu onih koji ti piju krv 12 godina, tzv 'milogorci' te ljudski podržavaju“. Naravno, gospođa je onaj dio Srbije koji je jednako dobronamjeran prema Crnoj Gori, kao i prema svojoj rodnoj Srbiji. Istina, ta Srbije je više nego malobrojna, no njene riječi govore više nego hiljadu riječi o suštini odnosa Srbije prema Crnoj Gori i obratno.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241229081216_be3ce3a2b1ccee7b2d6f81f2a24d18138c04f17da1fa1959458992ec4798f741.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241229081216_be3ce3a2b1ccee7b2d6f81f2a24d18138c04f17da1fa1959458992ec4798f741" data-rendition-name="original" width="1049" height="1898" loading="lazy" alt="Objava na X mreži koja je izazvala pažnju"><figcaption>Objava na X mreži koja je izazvala pažnju(Photo: X - stop kadar)</figcaption></figure>  <h2>Kuhinja Vijesti </h2> Nedavno je potpredśednik najveće opozicione partije, Stranke slobode i pravde, Borko Stefanović, izjavio da Aleksandar Vučić preko Mila Đukanovića destabilizuje Crnu Goru i onemugućava je u nastojanju da pristupi Evropskoj uniji, što, takođe, govori u kojoj mjeri opozicija u Srbiji naglavačke posmatra situaciju u Crnoj Gori. Takvu glupost je prestao da rabi i Željko Ivanović, suosnivač Vijesti, koji je dugo vremena uobrazio da je sve moguće u Crnoj Gori objasniti njegovim otvorenim neprijateljstvom prema Milu Đukanoviću. Sumnjam da bar građanski opredjeljeni opozicionari u Srbiji ne znaju ko je istinska proevropska, građanska, demokratska opcija u Crnoj Gori. Ono što njima smeta u svemu tome je što je to i procrnogorska opcija. Ali srpstvo je iznad svega. I kad śutra dođu na vlast, ako dođu, ista će se pjesma pjevati sa Miloradom Dodikom i o Kosovu. I to je taj glib u koji su odavno zapali točkovi Srbije i oni tako šlajfuju desetinama godina, sa vjerovatnoćom da će šlajfovati još najmanje toliko. Jednako kao što su svi Srbi, koji žive mnogo bolje i u mnogo demokratskijim uslovima u drugim zemljama (izuzev BiH) nego u Srbiji, naučili da jadikuju o ugroženosti i obespravljenosti, ne želeći da prihvate zemlje u kojima žive kao svoje i ne želeći da budu ravnopravni sa ostalim narodima u tim zemljama. Iz već pomenute kuhinje Vijesti, ovaj put televizijske, iz nekih čudnih razloga, pojedine emisije su dobile kultni status. Među prvima politički talk show „Načisto“, kojem više priliči ime nečisto, koju vodi Petar Komnenić. U principu, područje Balkana je daleko od informacionih društava i njihovi glavni izvori nijesu internet i raznorazni izvori informacija, posebno oni koje imaju edukativni karakter, koji objašnjavaju razlike između normalnosti i devijacija, već i dalje bulje u tv ekrane sa kojih im ispiraju mozak i gebelsovskim ponavljanjem ispravljaju moždane vijuge. Naročito onima koji imaju koju vijugu više od kokošaka. Kažu da je aktuelni predśednih Srbije u mladosti pomno proučavao djelo Jozefa Gebelsa, što liči na tačan podatak obzirom na njegov način vladavine i svakodnevne medijske nastupe, praćene crnokapuljašima, nasiljem i zastrašivanjem neposlušnih građana. Ako uzmemo kao glavnu Gebelsovu maksimu „Ako izgovorite dovoljno veliku laž i nastavite da je ponavljate ljudi će na kraju u nju povjerovati“, na neki način bi mogli ustanoviti i djelimičnu vezu voditelja emisije „Načisto“ sa gebelsovštinom, s tim što, ruku na srce, postoje i njegova non-stop ponavljanja koja nijesu uvijek laž i u kojima ima i istine. Ali činjenica da svaki gledalac te emisije bolje upozna stavove samog Petra Komnenića nego njegovih gostiju, govori da cilj emisije nije da rasvijetli aktuelne društvene teme, već obična propagandna lakrdija koja treba da usmjeri gledaoca kako treba da misli i razmišlja. Jer, zaboga, Petar će vas usmjeriti na pravi put. Ono što radi Petar Komnenić u svojim emisijama to rade apologete Aleksandra Vučića u Srbiji. Za sve što je loše u Crnoj Gori, a mnogo toga je lošeg, kriva je vlast koja je smijenjena 2020. godine, jednako kao što su glavni krivci u Srbiji „žuti lopovi“. Istina je da su vlast u Crnoj Gori prije 2020. godine i „žuti lopovi“ mnogo toga propustili da učine, posebno u jačanju institucija, ali je svako poređenje sadašnje vlasti u Crnoj Gori i u Srbiji sa vlašću čija je okosnica bio DPS i „žuti lopovi“ više nego neumjesna, u bilo kojem pogledu. Posebno je degutantno kad se pominju devedesete godine prošlog stoljeća, kojih su se odrekle bivše vlasti i pokajale, dok trenutno vladaju oni koji nemaju ośećaj stida, iako su mnogi bili predvodnici tadašnjih ratnih pokliča. Kao neko ko je bio veeeeliki protivnik velikosrpske politke Beograda i Podgorice vrlo sam sposoban da razlikujem ko je sebe reformisao, a ko je ostao na pozicijama devedesetih i ondašnjih „vrijednosti“. <h2>Civilno društvo</h2> Crna Gora je od 2000. godine imala različite faze. Ako ste zlonamjerni odabraćete faze koje su bolovale od svih bolesti tranzicionih društava. A ako hoćete da budete dobronamjerni viđećete da je Crna Gora vremenom uspješno usklađivala svoje zakonodavstvo sa evropskim, da se mijenjala u poštovanju ljudskih prava, prava manjinskih grupa, te da je sve procese vodila u saradnji sa Venecijanskom komisijom i nevladinim sektorom, otvarajući javne rasprave i konsultujući kvalifikovane pojedince i organizacije. U pravosuđu je uveden princip izbora dvotrećinskom većinom, što je sada ukinuto kad je u pitanju tužiulaštvo. Sa većim pritiskom EU i civilnog društva Crna Gora se mogla urediti, uz sve mane, u pristojno, demokratsko društvo, sposobno da bude dio EU. Međutim, što je uradilo tzv. civilno društvo? Iskoristilo violentan velikosrpski nacionalizam beogradskih proksija, njihovo ogoljeno nasilje i uticaj SPC u rušenju bivše vlasti? Da stvari budu još gore, postali su većinom dio te vlasti sa svim nedemokratskim odlikama koje je imala ta vlast. Nije im smetao ni politički karakter velikosrpskih nacionalista, niti direktno miješanje SPC u politiku Crne Gore, izbor vlade i sl. Toliko o demokratskom i evropskom karakteru nevladinih organizacija, koje su imale ogroman uticaj u crnogorskom društvu i u međunarodnoj zajednici u vrijeme „bivše“ vlast.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241229081220_cef4c3d26b812357bfe18d988cf2addbce8de022d41a7d152fd4c74ec45f2b8a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241229081220_cef4c3d26b812357bfe18d988cf2addbce8de022d41a7d152fd4c74ec45f2b8a" data-rendition-name="original" width="1023" height="575" loading="lazy" alt="Hram u Podgorici"><figcaption>NVO SEKTORU NIJE SMETALO DIREKTNO MIJEŠANJE SPC U POLITIKU CRNE GORE: Hram u Podgorici(Photo: Predrag Milić/VoA)</figcaption></figure>  Ne smeta im ni danas da ćute dok se krše osnovna ljudska prava, dok se ljudi pritvaraju bez ikakvog razloga na višemjesečne i višegodišnje pritvore, suprotno međunarodnim poveljama da se osobe pritvaraju samo ako ne postoji drugi način dostupnosti vlastima, da pritvor mora biti što kraći i imati prioritet u brzini sudskog epiloga, itd. Petru Komneniću je to odbrana optuženih, a ne odbrana ljudskih prava. Komnenić valjda misli da je normalno ljude u ozbiljnim godinama hapsiti kao da su čelnici kolumbijskih narkokartela? Tolika je njegova mržnja da je nesposoban da vidi kako se radi o svjesnoj namjeri da se određeni ljudi što više ponize. Čak i žena čiji je stravičan zločin što je podijalila varijabile za prekovremeni rad hapšena je dugim cijevima, maskiranim policajcima pod punom ratnom spremom? Ali, očito, za Komnenića su svi koji su bili bilo što u „bivšoj“ vlasti zaslužili tretman zatvorenika u Putinovim sibirskim kazamatima. <h2>Nejaki Jakov</h2> Izgleda da nikome ne smeta ni užasan i neljudski pritisak na predśednika Crne Gore Jakova Milatovića, poruke mržnje, prijetnje litijama, prijetnje eskomuniciranjem iz crkve, prijetnje smjenom (iako za to ne postoji nijedan osnov, ali većina je više puta pokazala da mogu izglasati da je zemlja ravna), zbog formiranja vlasti u Podgorici. Ne znam da li je Milatović prihvatio da pojede sve ono što su on i njegove pristalice izgovarale o vlastima u Podgorici iz straha za sebe i porodicu, ili je to uradio, što sumnjam, što je grešan bio prema Milojku i Andriji i njihovim kadrovima u Podgorici, ali građani Podgorice su dali svoj ne mali novac za izbore koji nijesu promjenili ništa. Nemam saośećanja prema Jakovu Milatoviću. Ako je vjerovao u mnogo toga što je rekao u potonje vrijeme, posljednji sa kojima bi trebalo da bude su oni koji su bili predmet njegovih kritika. Biti predśednik zemlje obavezuje svakoga da reprezentuje svoju zemlju na pravi način. Uspravno! Ovo savijanje kičme, bez obzira na neprimjerene pritiske, svojstvene tom političkom soju, koji i po Beogradu prebija pod kapuljačama mirne građane i gazi ih kolima, govori da Jakov Milatović nije dostojan da bude predśednik Crne Gore. Čojske Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241229081220_b42dfab4172edef1044fd7fc2a2d42e7116d1a6682ab33619ad3e7171ab0d02e.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241229081220_b42dfab4172edef1044fd7fc2a2d42e7116d1a6682ab33619ad3e7171ab0d02e" data-rendition-name="original" width="921" height="681" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"><figcaption>SAVIJANJE KIČME: Jakov Milatović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  P. S. Komnenića, da je novinar i da ga je zanimalo mogao je dobiti informacije o pokušaju terorizma 2016. godine, postoje i u BIA profesionalci koji su mu mogli reći koji su sve podaci prikupljeni na terenu. Uključujući i prisluškivane razgovore u kojima se pominje satelitsko praćenje i ubistvo bivšeg predśednika vlade. Čuo bi i da je jedan od kodiranih telefona, koji je komunicirao sa grupom Rusa na Zlatiboru uvijek bio u blizini telefona jednog od poslanika, osuđenog u prvostepenom postupku. No, njega to nije zanimalo, nije ga pokolebao ni iznenadni dolazak Patruševa u Beograd, iako i oni sa brojem vijuga već pomenute kokoške mogu zaključiti v čem delo. Kao što mu ni danas nije jasno zašto su Milivoje Katnić i Saša Čađenović politički zatvorenici.

„Veličanstveni“ litijaši

Južnokorejski avion se srušio tokom hitnog slijetanja na aerodrom Muan u nedjelju ujutru. Vlast Južne Koreje kaže da se za 179 od 181 putnika aviona pretpostavlja da su mrtvi.
Kako prenosi Rojters, najmanje 124 osobe poginule su u ovoj nesreći.
Dvoje preživjelih, dva člana posade, izvučeni su iz repnog dijela i nalaze se na liječenju u obližnjoj bolnici, piše Yonhap News. Spasilački timovi nastavljaju da pretražuju ​​olupinu aviona jer nijesu još pronađena sva tijela putnika.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAlexInAir%2Fstatus%2F1873176582480912728%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1873176582480912728%7Ctwgr%5E4f1daa53d3526ba6514a40f07602f11fe823275e%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Boeing 737-800 pokušao je da sleti na trbuh oko 9:03 ujutro po lokalnom vremenu nakon što mu se stajni trap navodno nije uspio otvoriti.
Svjedoci su izvijestili da su čuli glasan prasak prije nego što je avion udario u zid aerodroma, razbio se na dva dijela i zapalio. Lokalni televizijski kanal MBC emitovao je snimak koji, čini se, prikazuje incident s pticama dok se avion spuštao. Istraga o uzroku nesreće je u toku.
Ako se broj poginulih potvrdi, ovo bi bila najgora nesreća domaće civilne avijacije u Južnoj Koreji i prvi veliki incident sa žrtvama koji uključuje niskotarifnog prevoznika u istoriji te zemlje, izvještava JoongAng Ilbo.
Vršitelj dužnosti predsjednika Južne Koreje Čoi Sang-mok proglasio je zonu posebne katastrofe u Muanu. To čini finansiranje centralne vlade dostupnim lokalnim vlastima i žrtvama.
- Imamo ozbiljnu situaciju u kojoj je došlo do velikog gubitka života nakon što je avion jutros sletio s piste na aerodromu Muan. Izražavam najdublje saučešće brojnim žrtvama u incidentu. Učiniću sve što mogu da se povrijeđeni brzo oporave. Izražavam saučešće žrtvama i iskreno pozdravljam ožalošćene porodice - kazao je predsjednik.
Prethodne velike nesreće na korejskom tlu uključuju nesreću Asiana Airlinesa 1993. u Mokpou u kojoj je poginulo 68 ljudi i nesreću Air China 2002. u blizini aerodroma Gimhae u kojoj je poginulo 129 od 166 putnika.

Avionska nesreća u Južnoj Koreji: Preživjela dva putnika od 181 koji su bili na letu

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Prorektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Veselin Mićanović, najavio je inicijativu za izmjenu članova tek formirane Redakcije Enciklopedije Crne Gore, koju realizuje Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU). On je to saopštio gostujući u emisiji Stav na RTCG, kao "predstavnik dijela akademske zajednice" koji je nezadovoljan sastavom Redakcije.
Mićanović nije odgovorio na pitanje koji je tačno dio javnosti i akademske zajednice nezadovoljan, niti je želio da imenuje nijednog od potpisnika inicijative koju je najavio, a koja će uskoro biti predata na razmatranje Skupštini ili Vladi Crne Gore.
- Inicijativa je široko obuhvatila različite pripadnike akademske zajednice, koji nijesu uže posmatrano nacionalno prepoznatljivog srpskog identiteta. Pokušavam u ovoj priči da ne istaknem srpski jezik ili srpsku zajednicu kao oštećenu u tom dijelu, već prosto da u tom Redakcijskom odboru treba da se nalaze i ljudi iz drugih konstitutivnih elemenata u Crnoj Gori, koji su sastavni dio crnogorskog društva – kazao je Mićanović.
<h2>Projekat</h2>
Projekat Encklopedija Crne Gore pokrenut je ove godine, prvi sastanak Redakcija je imala u septembru, a trebalo bi bude realizovan do 2028. godine. O Enciklopediji Crne Gore govori se već decenijama, tačnije od 1969. godine, a sada je, kroz rad i program nove Redakcije, realizacija dugo čekane Enciklopedije najbliža ostvarenju.
U avgustu 2024. godine Predsjedništvo CANU je imenovalo 18 članova Redakcije, a Vlada je za ovaj projekat već izdvojila finansijska sredstva.
Na čelu Redakcije, kao glavni i odgovorni urednik, se nalazi doskorašnji predsjednik CANU, akademik Dragan K. Vukčević, a ostali članovi su: akademici Đorđe Borozan, Aleksandar Čilikov, Pavle Goranović, Niko Martinović, Predrag Miranović, Žarko Mirković, Vukić Pulević, Dragan Radonjić, Šerbo Rastoder, Zoran Rašović, Nenad Vuković, kao i vanredni član CANU, prof. dr Ilija Vujačić, te redovni profesori i profesoke sa Univerziteta Crne Gore prof. dr Živko Andrijašević, prof. dr Goran Barović, prof. dr Vesna Karadžić, prof. Radmila Vojvodić i prof. dr Boris Vukićević.
Međutim, kako se već od septembra špekulisalo u pojedinim prosrpskim medijima, a prije dvije noći potvrdio prorektor Mićanović, „dio javnosti“ je nezadovoljan sastavom Redakcije Enciklopedije. Dvije ključne tačke koje se uzimaju kao sporne su objektivnost i naučna utemeljenost projekata, te sam sastav Redakcije, odnosno njeni pojedini članovi.
<h2>Ideološko upodobljavanje</h2>
- Sagledavajući u posljednje vrijeme određene reakcije društva, upitan je sastav Redakcije u pogledu ideološkog gledišta na određene, u crnogorskom kontekstu vrlo značajne elemente, jer u tom sastavu bi trebalo da ima konstitutivnih elemenata svih entiteta. Šta to znači? Mi, recimo, gledano sa stanovišta Redakcije, jasno prepoznajemo da Uredništvo u svom sastavu nema vrlo značajan procenat koji bi bio iz reda značajne sprske populacije, koji u Crnoj Gori broji trećinu stanovištva, a u jezičkom kontekstu to je još više, skoro pa polovina. To znači da će produkt takve Enciklopedije biti vrlo upitan iz ugla srpskog entiteta – tvrdi prorektor.
Mićanović je istakao da svakako treba raditi na izradi Enciklopedije, ali da treba prihvatiti društvenu stvarnost, po kojoj Redakciju treba da čine predstavnici svih entiteta koji postoje u Crnoj Gori, te da se sa tog stanovišta izaberu kompetentni ljudi i stručnjaci, a njih vidi, kako je posebno istakao, u kadrovima sa Univerziteta Crne Gore.
On nije želio da navede ko to tačno u trenutnoj Redakciji nije kompetentan i stručan, posebno imajući u vidu da je čine većinom redovni i vanredni članovi Akademije. Prorektor je dalje ponudio ljude sa Univerziteta kao stručnjake koji bi mogli da uđu u sastav Redakcije, iako se u njenom trenutnom sastavu već nalaze univerzitetski profesori (sadašnji i bivši).&nbsp;
Mićanović je međutim istakao da su članovi Redakcije sigurno stručni u svojim oblastima rada i vrijedni poštovanja, ali je problematizovao njihovu objektivnost u dijelu odnosa i prihvatanja srpskog jezika i srpskog entiteta.
Ipak, prorektor nije objasnio koji su to ideološki stavovi i postulati Redakcije CANU koji konkretno smetaju srpskom entitetu. Nije odgovorio ni na potanje da li iza ove inicijative stoje i neke političke partije, crkva, ili Matica srpska, koja se još u oktobru oglašavala kritikujući sastav Redakcije Enciklopedije Crne Gore.
- Ja želim objektivno da pristupim objašnjenju problema koji će nastupiti ako budemo rasipali sredstva, a budemo uzimali u obzir sve konstitutivne elemente crnogorskog društva. Ne želim tu da istaknem samo srpski, već i bošnjački, albanski, hrvatski, crnogorski, svi ti entiteti su prepoznatljivi i kao multikulturno društvo trebali bismo da pokažemo zrelost i uvažimo sve ove vrijednosti savremenog društva. Da li postojeći redakcijski odbor odgovara tome, da ne pominjemo imena, to ćete vidjeti prema jasnim izjavama pojedinaca iz sastava Redakcije i možete očekivati kakav će biti ishod.
Pored Enciklopedije, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, u sprezi sa više od 700 saradnika, aktivno radi na izradi leksikona iz različitih oblasti, vezanih za crnogorsku likovnu umjetnost, diplomatiju, botaniku, etnologiju i slično.
Mićanović je član uredništva na Leksikonu školstva, a takođe je i zamjenik glavnog i odgovornog urednika Leksikona nauke i visokog obrazovanja.
Na pitanje zašto je on lično i dalje na ovim projektima i drži visoke funkcije, umjesto da podnese ostavku, ako se ne slaže sa politikom CANU-a, nije konkretno odgovorio, komentarišući samo toliko da su to leksikoni čiji sadržaji ne štete nijednom entitetu u Crnoj Gori.&nbsp;
<h2>Ugroženo "srpsko biće" i strah od Crnogorca Njegoša&nbsp;</h2>
Mićanović je na kraju naglasio da se ovdje svakako radi o ugroženosti sprskog nacionalog bića u Crnoj Gori, ako ova Redakcija bude radila na Enciklopediji, uzimajući kao primjer te ugroženosti Petra II Petrovića Njegoša, koji bi po njemu, izgleda, mogao da bude protumačen kao crnogorski vladar i pjesnik.&nbsp;
- Ne da se plašim, više sam nego siguran da će biti ugrožen, i da neće biti objektivno zastupljen. Vi kao član ovog društva ste svjedok različitog interpretiranja nekog koga prihvatamo kao najveću vrijednost našeg društvenog produkta, Njegoša, ''Gorskog vijenca'', imamo različita gledišta. Ako se taj ''Gorski vijenac'' bude interpretirao na jedan način, mislim da smo već u problemu, mislim da smo stvorili razliku u društvu umjesto da je pomirimo. Na te probleme ja ukazujem i govorim o stvarima da, ako radimo nešto i ulažemo određena sredstva, da ona ne budu uzaludna.&nbsp;
<blockquote>Mićanović nije želio da navede ko to tačno u trenutnoj Redakciji nije kompetentan i stručan, posebno imajući u vidu da je čine većinom redovni i vanredni članovi Akademije</blockquote>
Iako imena idejnih tvoraca i potpisnika ove inicijative još uvijek nijesu poznata javnosti, vrijedi napomenuti da je trenutni potpredsjednik Vlade za nauku, obrazovanje i odnos sa vjerskim zajednicama, dr Budimir Aleksić, izabran u naučno zvanje i zaposlen kao naučni saradnik na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore upravo u vrijeme dok je prorektor Mićanović upravljao ovom univerzitetskom jedinicom kao v.d. direktor.
Procedura izbora Aleksića u naučno zvanje na Istorijskom institututu u oblasti &nbsp;Kulturno nasljeđe Crne Gore u drugoj polovini XX vijeka od početka je bila nepravilna, a konkursna oblast pogrešno adresirana, jer ona ne pripada istorijskim već kulturološkim naukama.
Takođe, Aleskić niti je istoričar niti kulturolog, a osnovne, magistarske i doktorske studije završio je iz oblasti nauke o književnosti. Doktorirao je na temi „Fantastika i naučna fantastika u romanima za djecu i omladinu Čeda Vukovića“. Sâm Aleksić u biografiji koju je objavio na sajtu Cetinjske bogoslovije kaže da su mu oblasti interesovanja: istorija srpske književnosti i kulture i dječija književnost.
Čak su i u recenzentsku komisiju bili imenovani profesori sa Fakulteta dramskih umjetnosti i akademik SANU od kojih ni jedan nema zvanje iz oblasti za koju se Aleksić prijavio, čime je prekršen član 88 Statuta Univerziteta Crne Gore koji propisuje da najmanje dva recenzenta moraju imati zvanje iz oblasti za koju se kandidat prijavljuje, dok ni sam Aleksić nema naučnih istorijskih radova.
Tako se akademik SANU Slavenko Terzić u recenziji bavio Aleksićevim književnim radovima „Mojkovačka bitka u srpskoj hroničarskoj epici“ i „Njegoš i Lovćen kao pjesnička inspiracija Momira Vojvodića“, koji nemaju nikakve veze sa istorijskom naukom, kulturnim nasljeđem Crne Gore i Istorijskim institutom.&nbsp;
Iz Crnogorske akademije nauka i umjetnosti nijesu željeli da komentarišu ovu inicijativu ni navode prorektora Mićanovića.

Mićanović bi da nacionalno i ideološki upodobi Redakciju Enciklopedije Crne Gore "srpskom biću"

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Tag: granice

Sistem koji ne podrazumijeva uvođenje viza: Kako ući u EU od novembra

Samardžić: Nema razloga da pripadnici Vojske ne dobiju planiranu povišicu, to zna i Krapović

Perović: Bez promjene vlasti ili odnosa u vladajućoj koaliciji možemo zaboraviti na evropski put

„Veličanstveni“ litijaši

Avionska nesreća u Južnoj Koreji: Preživjela dva putnika od 181 koji su bili na letu

PRATITE TVe UŽIVO