Šezdesetogodišnja S. S. poginula je u saobraćajnoj nesreći koja se večeras dogodila u mjestu Dragalj, na putu Lipci - Grahovo, dok su povrijeđene tri osobe - potvrđeno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.
U ovom udesu, koji se dogodio večeras u 19.20 sati, učestvovala su tri vozila.
Saobraćaj je u prekidu, a uivđaj u toku.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Poginula žena u saobraćajnoj nesreći na putu Lipci - Grahovo, tri osobe povrijeđene

Na dan kada je Crna Gora još jednom iznevjerena od strane onih koji bi morali prvi braniti njenu istorijsku vertikalu, Grahovo je govorilo u ime svih onih koji pamte, koji osjećaju i koji ne pristaju na zaborav. Kod Spomen-kompleksa na Grahovu, juče je održano antifašističko okupljanje, koje su organizovali građani – bez pompe, bez logistike, ali sa srcem koje se ne da potkupiti. Među okupljenima bili su predstavnici partija koje baštine vrijednosti antifašizma, brojni građani iz Nikšića, Herceg Novog i Podgorice, gosti iz regiona, ali ono što je najviše ohrabrilo – mnogo omladine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250804120812_4c5b9a7eed859af7c314b0333d38640b74f8f4c0c83192de889ecc978e9bda21.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250804120812_4c5b9a7eed859af7c314b0333d38640b74f8f4c0c83192de889ecc978e9bda21" data-rendition-name="original" width="1600" height="875" loading="lazy" alt="Grahovo"></figure>  U vremenu kada vladajuća većina sve otvorenije pokušava da relativizuje i revidira antifašističku borbu, kada se heroji i zločinci dovode u istu rečenicu, mladi ljudi na Grahovu su pokazali da ne pristaju na istorijsku amneziju. Njihovo prisustvo, pažnja, emocija i poruke – bile su najjasnija potvrda da ideje Trinaestog jula nisu prošlost, već obaveza. Skup je počeo intoniranjem crnogorske himne i polaganjem vijenca delegacije SUBNOR-a. Uslijedila su obraćanja koja su bila i podsjećanje i opomena – da Crna Gora nema pravo na zaborav. Istoričar i bivši poslanik Dragutin Papović podsjetio je prisutne da je Trinaestojulski ustanak 1941. godine bio nastavak vjekovne borbe Crnogoraca za slobodu – od Grahovačke bitke, preko ratova za nezavisnost, do ustanka protiv fašizma. Citirajući govor Veselina Đuranovića iz 1978. godine, sa otvaranja Spomen-kompleksa, podsjetio je da je Crna Gora svoju slobodu izborila krvlju svojih najboljih sinova i kćeri. -Otvaramo ovaj spomenik na 13. jul, na veliki praznik kada se crnogorski narod na poziv KPJ podigao u oružanu borbu protiv italijanskih fašističkih okupatora i zajedno sa ostalim narodima naše zemlje nakon četiri godine krvavih borbi, velikih stradanja i golemih žrtava izvojevao konačnu pobjedu, izborio slobodu i na ruševinama starog društva otvorio novo poglavlje istorije. Ovaj veličanstveni spomenik otkrivamo na 120 godišnjicu čuvene Grahovačke bitke 1858. i isto tako stogodišnjicu završetka oslobodilačkih ratova Crne Gore protiv turskih zavojevača 1878. kada su Crnogorci nakon velikih oslobodilačkih borbi i ogromnih žrtava, objektivno govoreći, prisilili velike evropske sile da priznaju nezavisnost, samostalnost i suverenitet Crne Gore. Istorijska činjenica je da je oružana borba crnogorskog naroda protiv fašističkog okupatora 1941. počela svenarodnim oružanim ustankom, ne bi mogla potpuno i do kraja da se objasni ako se ne bi imalo u vidu vjekovna borba Crngoraca za slobodu, ako se ne bi imalo u vidu sve ono što je decenijama prethodilo sudbonosnim i slavnim zbivanjima jula 1941. Samo u kontinuitetu istorijskog razvitka možemo do kraja i potpuno istinito sagledati kako smo došlo do slobode i nezavisnosti koju danas imamo, kako smo postali svoji na svome sopstvenim snagama, zalivajući svaku stopu naše zemlje krvlju njenih sinova i kćeri, podnoseći ogromnu žrtvu i nečuvene patnje i stradanja - poručio je tada Đuranović – a Papović prenio danas, sa punim značenjem i potrebom da se to ponavlja, pogotovo mladima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250804120812_ed362cae6ed6285b292ed184ee1ede056204a5f80f2f2091dc6c3dddb1774b0b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250804120812_ed362cae6ed6285b292ed184ee1ede056204a5f80f2f2091dc6c3dddb1774b0b" data-rendition-name="original" width="1600" height="706" loading="lazy" alt="Grahovo"></figure>  U istom tonu, Papović je citirao i Ivana Milutinovića, koji je još 1943. godine upozoravao da među Crnogorcima ima izdajnika i da se nikada više ne smije dozvoliti da nas podijele kao 1918. godine. Te riječi danas odzvanjaju kao zlokobna opomena. - U bivšoj Jugoslaviji vi nijeste imali da kažete što ste htjeli a vaši najbolji sinovi držani su po logorima i tamnicama. To je došlo zato što Crnogorci nijesu bili složni i danas se nalazimo u takvoj situaciji da ponovo konstatujemo da ima izdajnika u Crnoj Gori. oni će učiniti sve što mogu ali ja mislim da smo se dovoljno pročistli i da se dovoljno znamo. Te ne smijemo dozvoliti da nas prevare. Ne dozvolite da se ponovi 1918. godina - kazao je tada Milutinović. Okupljeni su snažno negodovali na pomen predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića, jasno pokazujući da neće ćutke gledati pokušaje relativizacije četništva i negiranja tekovina Narodnooslobodilačke borbe. Iako bez državne podrške, bez ministara, bez govora sa govornica „u ime svih“, Grahovo je juče bilo institucija. Omladina koja je nosila cvijeće, koja je slušala pažljivo istorijske poruke, bila je najvažniji činilac skupa. Njihova poruka je bila jasna: „Branićemo našu zemlju od zaborava, od istorijskog nasilja i od pokušaja da se fašizam opere, a antifašizam ospori.“ U vremenu kada se državne institucije sve više udaljavaju od antifašističkog nasljeđa, kada se Trinaestojulski ustanak u zvaničnim programima prećutkuje, Grahovo i slični prostori postaju svetilišta otpora – ne samo fašizmu, već i političkom licemjerstvu. Zato je jučerašnje okupljanje bilo više od komemoracije. Bilo je to svjedočanstvo da postoji druga Crna Gora – ona koja zna ko su joj bili đedovi, ko su joj bili neprijatelji, i zašto je sloboda najskuplja riječ u njenom jeziku. Ako vlasti već zaboravljaju – narod neće. I dok vlast piše novo tumačenje istorije, na terenu u Grahovu mladi grade memoriju koja se ne može izbrisati. Jer sloboda nije dobijena, nego izborena. I zato ne smije biti prepuštena ni zaboravu ni oportunizmu.

Danijela Jovanović

1250x600

1084x550

Grahovo nije zaboravilo: Odbrana časti antifašističke Crne Gore

U organizaciji grupe građana, kod Spomen kompleksa na Grahovu, održava se antifašističko druženje. Druženju prisustvuje veliki broj građana.
Nakon što je intonirana crnogorska himna, delegacija SUBNOR-a položila je vijenac na memorijalni kompleks posvećen poginulim borcima u Drugom svjetskom ratu.
Već četiri godine hercegnovski i nikšićki antifašisti održavaju uz pomoć domaćina Grahovljana spomen kompleks na Grahovu, rekao je Sveto Baković iz hercegnovske organizacije antifašista.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FBjo1wvMXldE%3Fembeds_referring_euri%3Dhttps%3A%2F%2Fwww.antenam.net%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Nakon toga građani su zviždali i negodovali na pomen predsjednika opštine Nikšić Marka Kovačevića.
U pozivu organizatora je navedeno da se okupljaju da bi podsjetili i na one koji su nam izvojevali slobodu uz jasno “NE” reviziji i prekrajanju istorije.
- Svi koji baštine istinske crnogorske, antifašističke vrijednosti i koji poštuju partizanske borce i njihovu borbu u NOB-u su dobrodošli - poručila je Grupa građana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLHmwx7H_YHE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Antifašističko druženje na Grahovu: Ne fašizmu i prekrajanju istorije

SUBNOR, antifašisti i građani Crne Gore organizuju u neđelju 3. avgusta antifašistički skup na Grahovu, u kompleksu Spomen parka „Ustanka i Revolucije“.
Kako su Portalu ETV saopštili organizatori, antifašističko druženje počinje u 18 sati, a pripremljen je i kulturni program.
- Pošto smo početkom juna napravili akciju čišćenja spomen kompleksa posvećenog Savi Kovačeviću i palim borcima NOR-a, red je i da organizujemo primjereno druženje uz vrhunske crnogorske guslare, pjevače, recitatore i govornike, uz čašu pića i prigodnu zakusku. Da provedemo prijatno predvečerje podsjećajući na one koji su nam izvojevali slobodu uz jasno NE reviziji i prekrajanju istorije – saopštili su našem portalu organizatori.
Poručuju da su dobrodošli svi koji baštine istinske crnogorske, antifašističke vrijednosti i koji poštuju partizanske borce i njihovu borbu u NOB-u.
Skup je prijavljen nikšićkoj policiji.
Već četiri godine, dodaju naši sagovornici, nikšićka Komunalna služba ne brine o jednom od najljepših spomen kompleksa antifašistima Crne Gore koji su u Drugom svjetskom ratu dali živote za slobodu naše zemlje, boreći se protiv okupatora i saradnika fašista.
- Hercegnovski i ostali antifašisti ne dozvoljavaju da ovaj spomen kompleks zaraste u korov i da zli ljudi uruše spomenike velikana i svijetle crnogorske istorije – poručili su naši sagovornici.
Portal ETV objavio je početkom juna da su UBNOR i antifašisti Herceg Novog i ove godine organizovali uređenje Spomen parka „Ustanka i Revolucije“ na Grahovu. Njihov član Novo Kaljević iz Igala, porijeklom Žabljačanin, penzionisani policajac, pokosio je travu i uredio zelene površine koje su dio spomen kompleksa posvećenog NOBU i legendarnom komandantu Savi Kovačeviću.
- Stiče se utisak da nemoćna Država Crna Gora sve više postaje žrtva onih koji joj kradu dio istorije, a onaj drugi dio se skrnavi, omalovažava i zapušta – zaključili su tada iz UBNOR-a i antifašista Herceg Novog u izjavi za Portal ETV.
Spomen park „Ustanka i Revolucije“ arhitekte Miodraga Živkovića nalazi se na uzvišenju Umac kod Grahova. Projektovan je i građen 1977. i 1978. godine. Centralni objekat spomen parka je skulptura koja predstavlja kolonu u pokretu, a na čelu kolone je figura Save Kovačevića. Spomen park prostire se na više od 7.500 metara kvadratnih. Obnovljen je u julu 2020. godine, a narednog mjeseca, u avgustu vlast u Crnoj Gori osvojile su proruske i prosrpske društevno-političke elite, predvođene Crkvom Srbije, a jedan od njihovih ključnih zadataka iz agende „srpskog svijeta“ je urušavanje antifašističkih temelja naše države kroz reviziju istorijskih činjenica. Intenzivno rade na izjednačavanju antifašističkog i četničkog pokreta, veličaju četničke vođe i pokušavaju da potru njihove zločine i saradnju sa nacistima. &nbsp;

Kaćuša Krsmanović

Antifašistički skup na Grahovu 3. avgusta: NE reviziji i prekrajanju istorije

Dok bez reakcija prolazimo pored spomenika iz revolucije često oskrnavljenim grafitima i u korov zaraslima ne shvatamo da je to samo neki drugi vid srednjeg prsta ili śednika na intoniranju himne. Sve dok nam bude svejedno kako izgleda naše kulturno i istorijsko nasljeđe i budućnost će nam u korov i draču zarastati - upozorili su UBNOR i antifašisti Herceg Novog.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250605230656_aa24115439509aa60481d44060267b65b36c01bc3140cd55fb10f7ddc7bd9c2a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250605230656_aa24115439509aa60481d44060267b65b36c01bc3140cd55fb10f7ddc7bd9c2a" data-rendition-name="original" width="1080" height="810" loading="lazy" alt="Staze zarasle u travu i korov"> <figcaption>Staze zarasle u travu i korov</figcaption> </figure>  Njihov član Novo Kaljević iz Igala, porijeklom Žabljačanin, penzionisani policaja, juče ujutro je, kao i prethodne dvije godine, radio posao koji bi trebalo da završi nikšićko komunalno preduzeće - pokosio je i uredio zelene površine koje su dio spomen kompleksa posvećenog NOBU i legendarnom komandantu Savi Kovačeviću na Grahovu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250605230656_a18decad7f299f452f4cf44750ff1abb10d3bf57af28c0df6f3518c35f9562bf.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250605230656_a18decad7f299f452f4cf44750ff1abb10d3bf57af28c0df6f3518c35f9562bf" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="Novo Kaljević u akciji"> <figcaption>Novo Kaljević u akciji</figcaption> </figure>  Imao je pune ruke posla od sedam ujutro do 18 sati popodne. Prethodnih godina pomagali su mu i članovi UBNOR-a i antifašisti Herceg Novog. - Već treću godinu jedan od najimpozantnijih spomenika revolucije u korov zarasta, a nikšićke komunalne službe ništa ne preduzimaju, iako im je obaveza da ih održavaju, kose i saniraju - kazali su Portalu ETV iz UBNOR-a i antifašista Herceg Novog. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FNLQWaO6GHgI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Poručuju da crnogorski antifašisti ne žele gledati najsvetije spomenike revolucije u zapuštenom stanju, a što je i slika države koja je krvlju stvarana, prema kulturnom i istorijskom nasljeđu. - I zato smo i ove godine organizovali uređenje ovog spomen kompleksa borcima NOR-a i heroju Savi Kovačeviću i očistili od korova. Kad neće oni kojima je to posao, hoće organizacija hercegnovskih antifašista. Prethodnih godina jedan od naših najaktivnijih članova Novo Kaljević imao je pomoć, a ove je sam trimorom pokosio i iskrčio ovaj impozantni spomen kompleks - rekli su naši sagovornici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250605230656_cafb011b3e20aea9ea45343e57efc8cd17ef526311a5a03f4dc745e903742bd1.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250605230656_cafb011b3e20aea9ea45343e57efc8cd17ef526311a5a03f4dc745e903742bd1" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="Nebriga na svakom koraku"> <figcaption>Nebriga na svakom koraku</figcaption> </figure>  Ističu da je uz antifašistički aktivizam „drug Kaljević poznat i kao dobrovoljni davalac krvi koji je oko 90 puta dobrovoljno dao krv i pomogao drugima“. - Zato i ne iznenađuje njegov napor i rad da ne štedeći sebe pomaže zajednici - zaključili su oni.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250605230656_d652ac62d928beb594dea0b719a27b9590de027abab5cacae3c8acd6a53d4a3e.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250605230656_d652ac62d928beb594dea0b719a27b9590de027abab5cacae3c8acd6a53d4a3e" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="g"> </figure>  Proruske i prosrpske vlasti koje upravljaju Crnom Gorom još od izbora 2020. godine, nažalost, na sve načine urušavaju antifašističe temelje Crne Gore. I ne samo to - dio njihove političke agende, potpomognuti Crkvom Srbije, je izjednjačavanje partizanskog i četničkog pokreta. - Stiče se utisak da nemoćna Država Crna Gora sve više postaje žrtva onih koji joj kradu dio istorije, a onaj drugi dio se skrnavi, omalovažava i zapušta - zaključili su iz UBNOR-a i antifašista Herceg Novog. Spomen park „Ustanka i Revolucije“ arhitekte Miodraga Živkovića nalazi se na uzvišenju Umac kod Grahova. Projektovan je i građen 1977. i 1978. godine. Centralni objekat spomen parka je skulptura koja predstavlja kolonu u pokretu, a na čelu kolone je figura Save Kovačevića. Spomen park prostire se na više od 7.500 metara kvadratnih. Obnovljen je u julu 2020. godine.

Sve dok nam je svejedno kako izgleda naše nasljeđe budućnost će nam u korov i draču zarastati

Mještani Grahovca potpisali su peticiju kojom &nbsp;zahtijevaju institucionalnu reakciju na, kako navode, govor mržnje bivšeg predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića, upozoravajući da država ne smije ostati nijema pred javnim podjelama i zloupotrebom funkcije. U saopštenju koje potpisuju građani Grahovca i okolnih sela, upućen je jasan apel nadležnim institucijama – Ministarstvu unutrašnjih poslova, Upravi policije, Višem i Vrhovnom državnom tužilaštvu, Skupštini Crne Gore i njenom Administrativnom odboru – da u okviru svojih zakonskih nadležnosti obezbijede djelotvoran pravni odgovor na, kako se navodi, zlonamjerni govor tadašnjeg predsjednika Opštine Nikšić, Marka Kovačevića. Pomenuti govor održan je 13. juna 2024. godine tokom ceremonije obilježavanja 166 godina od Bitke na Grahovcu, u organizaciji Srpske pravoslavne crkve, a mještani tvrde da je sadržaj obraćanja bio direktno usmjeren na podjele, targetiranje i širenje netrpeljivosti među građanima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250528230540_5d0823216fbc0e87b64590a572840a1b123878edaea3427942fd14c3dc7ba24e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250528230540_5d0823216fbc0e87b64590a572840a1b123878edaea3427942fd14c3dc7ba24e" data-rendition-name="original" width="245" height="237" loading="lazy" alt="tekst"> </figure>  - Osuđujemo svaki poziv i sve oblike javnog podsticanja na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, jer to predstavlja podsticaj na diskriminaciju, neprijateljstvo ili nasilje prema bilo kom dijelu društva - &nbsp;navodi se u saopštenju. Mještani podsjećaju da je Više državno tužilaštvo već formiralo predmet protiv Marka Kovačevića i zvanično zatražilo od Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore da mu bude ukinut poslanički imunitet radi pokretanja krivičnog postupka zbog pomenutog govora. - Politički i društveni kontekst u vrijeme obraćanja, očigledna zloupotreba javne funkcije, kao i sadržaj govora, izazivaju našu trajnu uznemirenost, kao i ogromne većine građana Crne Gore. Posebno zabrinjava činjenica da ni nakon godinu dana nemamo obezbijeđenu adekvatnu policijsku, tužilačku i sudsku zaštitu - &nbsp;navode potpisnici. Zbog toga apeluju da se ovogodišnje obilježavanje Spasovdana na Grahovu, 29. maja, ne smije iskoristiti za, kako ističu, nove zloupotrebe, niti neposredno ni posredno od strane Marka Kovačevića. - Zahtijevamo hitno djelovanje svih nadležnih organa u skladu sa Ustavom Crne Gore i međunarodnim dokumentima, kako bi se spriječila krivična djela, narušavanje javnog reda i mira, te ugrožavanje osnovnih ljudskih prava i sloboda - zaključuje se u apelu mještana Grahovca.

Grahovljani uoči obilježavanja Spasovdana: Tražimo zaštitu države i procesuiranje Marka Kovačevića

Zemljotres jačine 3,3 stepena Rihterove skale registrovan je danas u blizini Grahova, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju. 
 
Kako se navodi, epicentar zemljotresa registrovan je sedam kilometara istočno od Grahova, na dubini od 18 kilometara. 
 
Potres je registrovan u 11 sati i 51 minut. 
 
Iz Zavoda su kazali da zemljotres te jačine nije mogao izazvati materijalne štete u epicentralnom području.

Zemljotres jačine 3,3 stepena Rihterove skale kod Grahova

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: grahovo