Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za prinudu na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića danas je po drugi put odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama - ovog puta kako bi advokati odbrane imali vremena da se upoznaju sa spisima predmeta.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, advokat Ralevića je na suđenju kazao da je angažovan tek juče, te da mu je potrebno vrijeme kako bi se pripremio za suđenje, i tražio je da se današnje ročište odgodi. Sa njegovim zahtjevom se saglasio advokat okrivljenog Raičevića.
Suđenje je trebalo da počne 5. decembra, ali je odgođeno jer se tada Ralević nije pojavio na ročištu, zbog neodložne porodične obaveze.
Sudija Ivan Došljak je početak suđenja zakazao za 27. januar naredne godine.
Do incidenta u kojem je Pejović napadnut došlo je u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Tada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i fotoreportera Pobjede, Steva Vasiljevića.
Osim postupka u kojem su okrivljeni Raičević i Ralević, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću, Raleviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Ponovo odgođeno suđenje u slučaju napada na fotoreportera Pejovića

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića danas je odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama, zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića.
Do incidenta je došlo u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i Vasiljevića.
Osim Raičevića, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, sudija Ivan Došljak je na današnjem ročištu kazao da je u sud juče stigao dopis od Milića u kojem navodi da zbog neodložne porodične obaveze nije u mogućnosti da prisustvuje, pa da zbog toga neće moći da održi današnji pretres.
Pretres je odložen za 12. decembar, a Raleviću će poziv biti upućen preko policije, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo.

1250x600

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Presuda u slučaju Gornjeg Zaostra biće jasna poruka svim medijskim radnicima u Crnoj Gori i test za vlasti koliko su spremni da garantuju novinarima i medijima bezbjednost - ocijenjenili su sagovornici agencije MINA predsjednik Sindikata medija Crne Gore Radomir Kračković i izvršna direktokra Instituta za medije Crne Gore Olivera Nikolić.
Anketa koju je agencija MINA uradila sa grupom crnogorskih novinara iz različitih medija, pokazala je da se ne osjećaju bezbjedno kada rade svoj posao i da postoje politički pritisci na rad medija.
<h2>RAD NA TERENU VELIKI PROBLEM</h2>
Kračković je rekao da je rad na terenu prepoznat kao jedan od velikih problema i da je bilo nekoliko težih incidenata, gdje su na meti bili novinari.&nbsp;
On je dodao i da su novinari ispravno prepoznali jake političke pritiske zbog toga što oni kasnije mogu da generišu druge vrste prijetniji i napada.
- Simpatizeri političkih partija nekritički prihvataju narative političara koji targetiraju novinare i onda oni upućuju prijetnje novinarima - naveo je Kračković.
<h2>NAJMANJE 120 INCIDENATA ZA PET GODINA</h2>
On je podsjetio da je u posljednjih pet godina Sindikat medija zabilježio najmanje 120 incidenata u kojima su mete napada ili žrtve bili novinari.
Kračković je istakao da broj napada i pritisaka na novinare nije smanjen i pored institucionalnih pomaka i usvajanja izmijenog Krvičnog zakonika, kojim su povećane kazne za napade na novinare, ali i uprkos tome što policija promptno reaguje na najveći broj slučajeva napada i nastoji da ih odmah procesuira.
I Nikolić je saglasna sa stavom novinara, ocjenujući da država ima dobar zakonski okvir da garantuje bezbjednost novinarima i medijima.
- Ti dobri zakoni i odlična rješenja, koja su vrlo često usaglašena sa najboljim evropskim i međunarodnim standardima, u Crnoj Gori se ne primjenuju najčešće. I tu je ključ problema, jer na političkom nivou imamo kontinuiran politički pritisak na novinare, medije - dodala je Nikolić.
<h2>PRITISCI</h2>
Ona je ukazala na to da već godinu nije obezbijeđeno da Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU), koja je jedna od najvažnijh medijskih institucija u državi, radi u punom kapacitetu.
- Zato što političari koji su na vlasti, parlamentarna većina, ne žele da puste u Savjet čovjeka koji je dugogodišnji novinar, instruktor novinarstva, koji uživa reputaciju i kredibilitet - istakla je Nikolić.
Ona je kazala da generalni direktor Radio Televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić i dalje obavlja tu funkciju, uprkos brojnim presudama da je nezakonito izabran.
- Imamo i presude protiv članova Savjeta RTCG, ali kao da su se stvari izvrnule i umjesto da Savjet kontroliše rad manadžmenta, menadžment kontroliše rad Savjeta. Tu imamo odstupanje od primjene zakona i pokušaj političke kontrole - smatra Nikolić.
Ona je podsjetila da je Ministarstvo odbrane nedavno uskratilo akreditaciju za pojedine redakcije, što je, kako je navela, nezapamćeno.&nbsp;
Ukazala je i da pregovori u Javnom serivsu, oko potpisivanja kolektivnog ugovora idu teško.&nbsp;
- U prvih sto mjesta za zarade u Javnom servisu, nema novinara, nema medijskih radnika. Onda imamo osnivanje paralelnog sindikata. Odjednom vidite novinare iz prajm tajma kojih više nema ne vode emisije - istakla je Nikolić.
Ona smatra da su sve to vidovi jednog snažnog pritiska na sindikalni aktivizam i pokušaje ljudi da se izbore za pobojšanje svog standarda.
Nikolić je ukazala na slučaj napada na Steva Vasiljevića, Igora Pejovića i Balšu Rudovića u Zaostru kod Berana kada je spomenik Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu.&nbsp;
- Na jednom dijelu teritorije policija ne reaguje na brutalno maltretiranje ljudi - otimanje opreme, vađenje snimaka, prijetnje ubistvom - navela je Nikolić.
<h2>GRANSKI UGOVOR MOŽE POBOLJŠATI PRAVA NOVINARA</h2>
Kračković je rekao da još nema granskog koletivnog ugovora zbog toga što ne može da dođe do dogovora između sindikata, dva koji pregovaraju i poslodavaca, odnosno vlastnika medija.
On je kazao da će Sindikat i dalje pokušavati da dođe do dogovora, dodajući da posljednja dešavanja u pojedinačnim medijima mogu biti podstrek da dođe do dogovara oko granskog kolektivnog ugovora.
Kračković je dodao da je Radio Televizija Pljevlja potpisala svoj kolektivni ugovor poslije mnogo godina, kojim su poboljšani uslovi za rad i zarade zaposlenih u tom mediju.&nbsp;
On je kazao da je nakon pregovora o kolektivnom ugovoru u Javnom servisu, kada je bilo protesta Sindikata zaposlenih koji su se žalili na pritiske manadžmenta, na kraju došlo do kompromisa.
- Sada se očekuje samo da Ministarstvo finansija da saglasnost i taj kolektivni ugovor biće potpisan i njime će biti povećane zarade u Javnom servisu - istakao je Kračković.
On je ocijenio da su posjednja dešavanja u pojedinačnim medijima značajan podstrek da se uskoro proba dogovoriti granski kolektivni ugovor na nivou države, koji može poboljšati prava i novinara, i medijskih radnika, odnosno da se tim ugovorom obezbijedi minimum prava ispod kojih se ne može ići.&nbsp;
- Zbog čega je to značajno? Jer u Crnoj Gori danas imamo preko 200 medija. U preko polovine, ja sam siguran, da vi nemate poštovanje nekih osnovnih prava novinara - smatra Kračković.
<h2>NEZAINTERESOVANOST MLADIH</h2>
Nikolić je kazala da je dobra ilustracija o tome koliko je novinarstvo bezbjedna, popularna i atraktivna profesija Crnoj Gori, činjenica da mladi nijesu zaintersovani da se bave tim poslom.
Ona smarta da je država dužna da obezbijedi okvir za slobodan rad.&nbsp;
Nikolić je kazala da nigdje u zakonu ne piše da se ne smiju targitirati ili kriminalizovati novinari i da im se ne smiju davati neke generalne ocjene bez dokaza, ističući da se to vrlo često dešava.&nbsp;
- Nigdje u zakonu ne piše da policija treba da stoji i da mirno gleda kad novinare napada grupa bijesnih ljudi, ali to se dešava - navela je Nikolić.&nbsp;
Dodala je da nigdje u zakonu ne piše da Ministarstvo odbrane smije da uskraćuju i akreditacije novinarima, ali da se to dešava.&nbsp;
- Nigdje u zakonu ne piše da generalni direktor javnog servisa ne smije da bude na toj dužnosti i ne može i da krši zakone ove države, a da i dalje obavlja tu dužnost, ali to se i dalje dešava. Nigdje ne piše da moraš da radiš ovako težek posao, a da imaš ispod prosječne plate. To nigdje ne piše. To su sve stvari koje zavise od ambijenta i nivoa političke kulture na koje političari utiču, ali isto tako postoji dio naše odgovornosti - medijskih organizacija, novinara - navela je Nikolić.
Ona je kazala da je to pitanje budućnosti novinarske profesije.
<h2>ONLAJN PRIJETNJE NAJČEŠĆE</h2>
Kračković je kazao da su prijetnje preko društvenih mreža najčešći vid napada na novinare proteklih godina koje je i Sindikat medija registrovao u svim istraživanjima.
- Ti napadi su specifični zbog toga što policija i tužilaštvo u dosta slučajeva ne mogu da ih riješe i zbog toga što su neke od tih stizale sa adresa iz drugih država. Međutim, u posljednje vrijeme neki od tih slučajeva su riješeni, nakon proteka određenog vremena, ali neki i dalje nijesu. To je veliki razlog za zabrinutost - rekao je Kračković.
On je objasnio da se radi o slučajevima onlajn prijetnji, ili preko društvenih mreža ili preko mejla.
- Imali smo čak i slučajeve prijetnji masovnim silovanjem čitavih redakcija. To su stvari koje moraju snažno da nas zabrinu i moraju do kraja biti riješeni - dodao je Kračković.
<h2>OHRABRUJE PRESUDA ZA PRIJETNJE NOVINARKI TV E</h2>
On je kazao da su nakon nekoliko godina, 2020. i 2021. godine imali i veliki broj fizičkih incidenata, što je bila posljedica oštre polarizacije u društvu nakon promjene vlasti.
- Ono što može da ohrabri jeste posljednja presuda, iako prvostepena, za slučaj prijetnje novinarki Televizije E Itani Kaluđerović, kada je to dijelo kvalifikovano po novom, izmjenjenom Krivičnom zakoniku i počinilac dobio devet mjeseci zatvora - naveo je Kračković.
On je dodao da toga nije bilo u slučajevima napada na novinarku Pobjede Anu Rajčković i na fotoreportere i novinare u Gornjem Zaostru.&nbsp;
- Taj slučaj po nama ide dosta traljavo. Zbog toga što ste vi isprva imali optužnicu protiv jedne osobe. Sada su tu dodate još dvije koje se krivično terete i pet koje se prekršajno gone - naveo je Kračković.
On je poručio da Sindikat pomno prati dešavanja i kako će nadležni organi, prvenstveno sud, na kraju donijeti odluke u tom predmetu.&nbsp;
- Smatramo da će to biti jasna poruka svim novinarima i medijskim radnicima u Crnoj Gori, u zavisnosti od toga kakva bude presuda u tom najtežem slučaju napada na novinare Crnoj Gori u ovoj godini - kazao je Kračković.
<h2>DOŠAO VELIKI BROJ MEDIJA SA SRPSKIM KAPITALOM</h2>
Nikolić je kazala da se, nakon promjene vlasti 2020. godine, promijenila i medijska scena jer je došao veliki broj medija sa stranim kapitalom i to sa jedne adrese, a to je Srbija.&nbsp;
- Nijesam sigurna da smo dolaskom i osnivanjem tolikog broja medija dobili na kvalitetu, sklonija sam prije da se saglasim sa onima koji primećuju da smo dobili, u stvari, politički uticaj - ocijenila je Nikolić.
Ona je rekla da je dijaloška uloga medija u društvu veoma značajna da bi se obezbijedio prostor za razgovor različitih aktera.
<h2>POJEDINI NOVINARI RTCG NESTALI SA PRAJM TAJMA</h2>
Nikolić je rekla da su pojedini novinari na Javnom servisu, urednici od Vladana Mićunovića, Andrijane Kadije, Marijane Marković, Isidore Šoć, Dušanke Pejović, nestali sa prajm tajma u Javnom servisu.
- Zašto? Iz kog razloga? Zašto se kačim na javni servis? Zato što ne postoje nikakvi pisani i tragovi, zašto se ti ljudi miču. A to je par ekselans pritisak na novinare - kazala je Nikolić.
Kračković je kazao da je Crna Gora fenomen zbog toga što ima preko 200 medija na prostoru sa samo 630 hiljada stanovnika, a što logički može da zvuči da su mediji održivi.&nbsp;
- Naše posljedne istraživanje pokazalo je da profit, odnosno dobit medija, pada. Ona je prepolovljena u odnosu na 2023. godinu, prvenstveno zbog rasta troškova - kazao je Kračković.
On je ocijenio da je ogromna uloga države i da zbog ona može lako da kontroliše određene medije.&nbsp;
- Zbog toga što polovina ukupnog novca u crnogorskim medijima dolazi direktno od države, odnosno od lokalnih samuprava ili opština koje su osnivači lokalnih javnih emitera - naveo je Kračković.
<h2>TESTOVI ZA SLOBODU MEDIJA</h2>
On smatra da se ne pridaje dovoljna pažnja tome kako izvještavati sa rizičnih događaja, ali da u Sindikatu očekuju da se situacije u tom pogledu mijenjati.
- Sindikat medija je prije dvije godine izdao i prve smjernice, odnosno procjenu rizika u redakcijama za izvještavanje sa rizičnih događaja i slao ih novinarima i redakcijama sa molbom da se te pročitaju i primijenjuju kada dođe do situacije da se mora izvištavati sa nekih tako rizičnih skupova - rekao je Kračković.
Nikolić je kazala da će za nju test koliko su stvarno političari na vlasti spremni da garantuju novinarima i medijima bezbjednost, biti presuda u slučaju Gornjeg Zaostra.
- Ishod te presude će biti vrlo znakovit kakav je odnos sudova u Crnoj Gori ili dijela sudova, prema onome što je bezbjednost novinara i sloboda medija i koji su autoriteti kojima se u ovom društvu ne smije ništa i koji su, da kažem, van kontrole pravnog sistema - navela je Nikolić.
On je istakla da je druga stvar hitno popunjavanje Savjeta AMU i raspisivanje konkursa za izbor preostalih članova tog tijela da se ta administrativna prepreka otkloni i da agencija može da funkcioniše u punom kapacitetu.&nbsp;
- Potpisivanje kolektivnog ugovora između rukovodstva RTCG i reprezentativnog sindikata i odobravanje tog kolektivnog uvora od Ministarstva finansija, kao i odstupanje Borisa Raonića sa mjesta čelne funkcija direktora jer su pravosnažne presude jasno stavile do znanja da je on tu nezakonito - navela je Nikolić.&nbsp;
Prema njenim riječima, to su testovi koji će da pokažu da li stvarno poštujemo slobodu medija ili su nam samo usta puna svega toga.

Presuda u slučaju Gornjeg Zaostra test za spremnost vlasti da garantuje novinarima bezbjednost

Fotoreporter „Pobjede“ Stevo Vasiljević, radi naknade nematerijalne štete zbog povreda prava ličnosti, kao i materijalne štete koju je pretrpio uništavanjem fotografske opreme, tužio je Upravu policije i Eparhiju budimljansko-nikšićku zbog propusta tokom događaja u beranskom selu Gornje Zaostro gdje je u avgustu podignut, pa uklonjen, spomenik zločincu iz Drugog svjetskog rata - Pavlu Đurišiću.
Duže od 100 dana od incidenta u beranskom selu Gornje Zaostro, tužilaštvo i policija nijesu identifikovali napadače koji su Vasiljeviću u jednom trenutku ograničili kretanje i zlostavljali ga u dužem vremenskom periodu.
Policija, kako Vasiljević navodi u tužbi, nije obezbijedila javni red i sigurnost građana i novinara na događaju za koji je postojala realna opasnost od incidenata, a Eparhija budimljankso-nikšićka, kao domaćin skupa i neformalni organizator, nije preduzela mjere redarstva i osigurala kontrolu mase iako je skup, kako se ispostavilo, bio rizična manifestacija.
Vasiljević je, osim što mu je oduzeta i oštećena fotografska oprema, fizički napadnut, a prijećeno mu je i povrjeđivanjem staklenom flašom i nožem. On za Antenu M kaže da nije zadovoljan načinom na koji državni organi tretiraju cijeli incident.
- Uopšte nijesam zadovoljan dosadašnjim epilogom, posebno sudskim dijelom, svega što nam se desilo u Gornjem Zaostru. Jos uvijek niko nije optužen za napad, a kako stvari stoje neće ni biti - kazao je Vasiljević.
On je juče svjedočio u Prekršajnom sudu u Beranama pred kojim se vodi prekršajni postupak protiv pet osoba, među kojima su i dva maloljetnika, a u vezi sa incidentom u Gornjem Zaostru gdje je osim napada na njega prijećeno i reporterima Vijesti Borisu Pejoviću i Balši Rudoviću.
&nbsp;- Juče sam svjedočio pred Prekršajnim sudom i sve što sam rekao nije imalo puno efekta, otprilike kao kad popunite one polje „imate li šta da dodate“ na kraju nekog upitnika, koje mašina za analizu ne može da protumači, a sve što ste tamo upisali niko ne pročita. Izgleda da organi države Crne Gore incident tretiraju upravo onako kako ga je definisao premijer Milojko Spajić - &nbsp;kao seosku temu - istakao je Vasiljević.
On za Antenu M kaže da se nažalost dešava upravo ono što je i pretpostavljao.
- Zbog toga sam 6. oktobra, dva mjeseca nakon incidenta, preventivno podnio tužbu protiv Države Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve, odnosno Uprave policije i Eparhije budimljansko-nikšićke, čijim nečinjenjem, ili činjenjem, mi je suspendovano, odnosno povrijeđeno niz osnovnih prava zajamčenih Ustavom Crne Gore. Do danas, moj pravni tim nije dobio nikakav odgovor, ni od tuženih ni od Osnovnog suda u Podgorici gdje je tužba predata - rekao je on.
Žalosno je, podvlači, što je primoran da na taj način štiti sebe i profesiju.&nbsp;
- Ritam i način na koji se izvršna i sudska vlast bavi ovim problemom, sada je već očigledno, neće dati rezultate koji bi u budućnosti mogli prevenirati napade na novinare. Mislim da je krajnje vrijeme da država prestane da uzmiče i da se plaši nekih centara moći i u praksi stane u zaštitu svojih građana - kazao je Vasiljević.

Vasiljević tužio Upravu policije i Eparhiju budimljankso-nikšićku zbog propusta tokom događaja u Gornjem Zaostru

Predmet koji se tiče napada na fotoreportere i uništavanje njihove opreme u Gornjem Zaostru, tokom postavljanja spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, je veliki ispit za sudstvo koje bi trebalo da pokaže kako Crkva Srbije nije iznad države i zakona.
To je, gostujući u Informativnoj emisiji „24 sata“ na Televiziji E, ocijenio istoričar Vukota Vukotić.
Navikli su građani, kaže Vukotić, da je Crkva Srbije iznad države - a posebno iznad sudskih organa.
- Pa je suđenje napadačima na novinare i snimatelje u Gornjem Zaostru pravi test za državu. Na ovom primjeru crnogorsko sudstvo ima veliku šansu da stane na put takvoj praksi i da se jedan put pokaže da Crkva Srbije ne može biti iznad države - naglasio je on.
<h2>POKUŠAJ PRANJA BIOGRAFIJE SRBIJE</h2>
Izjave svjedoka u ovom slučaju su, cijeni Vukotić, potpuno besmislene.
- Jer je potpuno nelogično da su novinari i snimatelji pili i veselili se na radnom zadatku, to je potpuno nemoguće jer bi onda to povlačilo njihovu krivicu, makar disciplinsku. Samim tim vidimo da su to izgovori kojima se služe zato što su ponovili riječi mitropolita broj dva – Metodija. Tako da je teško komentarisati takve stvari, ali u svakom slučaju jedna velika šansa da se takvoj praksi stane na put, da se jednom sudskom presudom Crkva Srbije postavi na svoje mjesto - rekao je Vukotić.
On smatra da se veličanjem presuđenog četničkog komandanta zločinca Pavla Đurišića pokušava oprati biografija Srbije – što, kako je rekao, konkretno nema veze sa tim dokazanim ratnim zločincem.
- Postoji bezbroj arhivskih dokumenata, svjedočenja, i stav istorijske nauke o njemu i njegovom djelovanju tokom Drugog svjetskog rata... Međutim ovdje je u pitanju jedan pokušaj promjene narativa koji se nameće u Crnoj Gori, i ne samo kod nas, jer vidimo da je takvo nešto prošlo u Srbiji. Pretpostavljamo da prolazi i u onom dijelu Bosne i Hercegovine i sada nekako mi dolazimo na red. Stvar je u tome što će oni stalno insistarati na tome, u stvari to već rade godinama - naveo je Vukotić.
<h2>BESMISLENE TEZE KOJE NAMEĆE AUTORITET</h2>
To su, ukazuje on, besmislene teze, ali je problem u tome što se pokušavaju nametnuti putem autoriteta.
- E tu je problem, da se odmaknemo od autoriteta i dođemo na polje činjenica takve politike nemaju nikakvu šansu - istakao je Vukotić.&nbsp;
On cijeni i da ideja Crkve Srbije o rehabilitaciji četničkog pokreta nigdje nije naišla na veći otpor nego u Crnoj Gori.&nbsp;
- Čega su duboko svjesni i zbog toga ulažu iznimne napore. Zbog toga su ovi spomenici od tone, ikonografija... To godinama već traje, a nažalost smo dobili „oslobodilačku vlast“ koja oslobađa istoriju od činjenica i prilagođava narativ svojim političkim potrebama – naglasio je istoričar.
To je, decidan je on, nešto što crnogorsko društvo ne može da dopusti sebi.
- Jer ako tu pokleknemo: mi bukvalno gubimo pravo postojanje. To je ta posljednja stepenica na kojoj se brani crnogorski identitet koji se zasnivao na antifašizmu - jasan je Vukotić.
<h2>BRUTALNO PREKRAJANJE ISTORIJE</h2>
Osvrnuvši se na Rezoluciju i glasanje u Ujedinjenim nacijama (UN) o fašizmu, neonacizmu, nacizmu i rasizmu, ukazuje na postojanje dva antifašizma.
- Jedan je evropski, afirmisan posle 1941. godine i na kojem počiva današnje savremeno društvo i drugi - sumanuti program Rusije iz glave Dugina, čiji su sljedbenici na vlasti u Crnoj Gori – naveo je on.
Dodaje da se u Crnoj Gori ne radi o klasičnom revizionizmu, jer ne postoji revizija istorije koja bi podrazumijevala drugačiji pogled na osnovu novih činjenica.
- Mi ovdje imamo brutalno prekrajanje istorije, neko pokušava da nas ubijedi da nešto jeste, a svi znamo da nije - iako ne postoji nikakav dokaz to se pokušava uraditi samo na osnovu autoriteta – rekao je Vukotić.
Te stvari su, upozorava istoričar, izuzetno opasne za svako društvo.
- Ne postoji društvo koje može sebi da dozvoli takvo što za bilo koji segment istorije sa se tako brutalno prekraja. Nažalost, mi vidimo ovdje da se radi o prekrajanjima koja nijesu ni konkretno naša, ona su nama nametnuta spolja, to dolazi iz druge države, od nekih drugih ljudi i institucija druge države, što je još opasnije - rekao je Vukotić.
<h2>PREKO ŽRTAVA NE MOŽEMO DA PREĐEMO</h2>
Ističe primjer prijedlog Pokreta Evropa sad (PES) da se iz Zakona o distaniji Petrović ukloni riječ „nasilna“ u odnosu na aneksiju 1918. godine.
- Nijesu sve aneksije nasilne, postoje i nenasilne: a primjer je BiH 1908. godine koja je nenasilno anektirana od Austrougarske. To je bila potpuno nenasilna, jer je Austrougarska bila donosilac modernosti u odnosu na Osmansko carstvo koje je zvanično di tada bilo. Ima i drugih primjera, naravno, međutim stvar je u tome što se i to iskrivljuje i savija istina - i nekako upodobi prema trenutnim političkim potrebama - istakao je Vukotić.
Decidan je da se 1918. godine desila okupacija - i to je, poručuje on, pravi termin.
- Jer je došla od strane srpskih trupa kojima su pomagale francuske trupe, pa su nakon toga te okupacione vlasti održale neku veliku narodnu skupštinu i to srpskog naroda. Na samoj toj skupštini jedan od delegata Savo Fatić kaže ,,mi više nijesmo Crnogorci nego Srbi”. Samo učesnici te skupštine priznaju da je postojao crnogorski narod, a sa druge strane isti taj narod nije pitan, nego je to izjašnjavanje srpskog naroda u zgradi opkoljenoj srpskim bajonetima pa su oni svi jednoglasno glasali – naveo je Vukotić.
Problem brisanja riječi „nasilna“ aneksija je, kaže on, cilj da se potre ono što je bilo posle toga - svi zločini koji su napravljeni u Crnoj Gori.
- Drugom dijelu vlasti ni taj prijedlog nije bio dovoljan, već ne smije ni da stoji aneksija, nego mora da bude dobrovoljno ujedinjenje, da smo sve dočekali raširenih ruku. Ali, šta ćemo sa žrtvama, preko žrtava ne možemo da pređemo, to je ono što pamtimo - zaključio je Vukotić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIC-85Fvpv_o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Slučaj napada na fotoreportere u Gornjem Zaostru je veliki ispit za sudstvo koje bi trebalo da pokaže da Crkva Srbije nije iznad države i zakona

Osnovno državno tužilaštvo u Beranama podnijelo je optužni prijedlog Osnovnom sudu u Beranama, protiv okrivljenih N.R. i M.R. zbog krivičnog djela prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića 8. avgusta u selu Gornje Zaostro, u Beranama.
Pejović i fotoreporter Pobjede Stevo Vasiljević napadnuti s u avgustu, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u selu Gornje Zaostro blizu Berana.
Po dolasku novinarskih ekipa, više osoba trkom se uputilo prema njima, počelo agresivno da im prijeti, unoseći im se u lice, otimajući foto-aparate i opremu.
Podsjećamo, optuženom Danku Femiću iz Podgorice, koji se sumnjiči da je fotoreporterima oteo opremu i natjerao ih da izbrišu fotografije tokom događaja u beransklom selu Gornje Zaostro kada je otkriven, pa potom sklonjen u crkvu spomenik četničkom zlikovcu Pavlu Đurišiću, vanraspravno vijeće Osnovnog suda u Beranama ukinulo je juče pritvor, saopštila je Anteni M portparolka tog suda Ana Radunović.
Femiću je prethodno rješenjem sudije za istragu Osnovnog suda u Beranama 11. avgusta određen pritvor koji je produžen rješenjem vijeća suda 27. septembra, zbog osnovane sumnje da je izvršio dva krivična djela prinuda Krivičnog zakonika Crne Gore.
Prema okrivljenom Femiću zrečene su mjere nadzora – zabrana pristupa ili sastajanja sa Pejovićem i Vasiljevićem na razdaljini koja ne može biti manja od 100 metara.
- Mjere mogu trajati dok za to bude postojala potreba, a najduže do pravosnažnosti presude, s tim što će se o potrebi daljeg trajanja izrečenih mjera nadzora odlučivati po isteku svaka dva mjeseca, pod prijetnjom da se protiv okrivljenog može odrediti pritvor ako prekrši izrečene mjere - rečeno je ranije Anteni M iz Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama.

Optužni prijedlog protiv još dvije osobe zbog napada na Pejovića u Gornjem Zaostru

Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju okončalo je istragu i procijenilo da predsjednik Slobodne Crne Gore Vladislav Dajković nije počinio krivična djela iz nadležnosti tog tužilaštva a povodom dešavanja u Gornjem Zaostru u Beranama, zbog nezakonito podizanja spomenika obilježja četničkom vođi Pavlu Đurišiću - saopšteno je Portalu ETV iz bjelopoljskog &nbsp;VDT.
Odluka u slučaju episkopa budimljansko-nikšićkog Metodija zbog događaja u Gornjem Zostru nije donijeta.
Spomenik ozloglašenom četničkom komandantu i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću postavljen je 7. avgusta u Gornjem Zaostru.
Dan kasnije otkrio ga je episkop budimljansko-nikšićki Metodije, uz intoniranje himne Srbije, a potom je premješten u obližnju crkvu.
Metodije poručio je sa liturgije tog dana da spomenik u crkvi neće smjeti rušiti, te da očekuje da bude podignut i u centru Berana.
Predsjednik Slobodne Crne Gore i funkcioner Glavnog grada Vladislav Dajković je vozilom, u toku radnog vremena, na teritoriji druge opštine sprečavao službena lica - policiju i vatrogasce u pokušaju da dođu do sela Gornje Zaostro u Beranama na kome je podignut spomenik Đurišiću.
Iz VDT Bijelo Polje saopštili su i da prema podacima iz spisa predmeta Uprava policije Odjeljenja bezbjednosti Berane zbog izjave Dajkovića na putu prema mjestu Gornjem Zaostru podnijeli su zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka Sudu za prekršaje Berane.

Marija Žižić

VDT procijenilo da Dajković nije počinio krivično djelo u Gornjem Zaostru

Iz beranskog Osnovnog državnog tužilaštva reagovali su na tekst Antene M “<a href="https://etv.me/drustvo/obavezujuce-uputstvo-vdt-markovica-o-postupanju-u-slucaju-nasilja-nad-novinarima-mrtvo-slovo-na-papiru">Obavezujuće uputstvo VDT Markovića o postupanju u slučaju nasilja nad novinarima mrtvo slovo na papiru</a>”, objavljenog 13. oktobra 2025. godine.
Reagovanje ODT-a prenosimo integralno:
"Osnovno državno tužilaštvo u Beranama je dana 8. avgusta 2025. godine, odmah po prijemu obavještenja od strane policije da je u selu Gornje Zaostro, opština Berane, više nepoznatih lica verbalno i fizički napalo novinare koji su fotografisali i snimali događaj postavljanja spomen-obilježja Pavlu Đurišiću, hitno preduzelo sve radnje iz svoje nadležnosti i postupalo u potpunosti u skladu sa Obavezujućim uputstvom Vrhovnog državnog tužioca.
Dežurna tužiteljka je naložila policiji da oštećeni budu upućeni na ljekarski pregled, te da se nakon toga dostavi medicinska dokumentacija. Oštećeni fotoreporteri su saslušani istog dana, kao i lica koja su identifikovana kao napadači.
Nakon saslušanja osumnjičenih i svjedoka, određeno je zadržavanje licu F.D., a dana 11. avgusta 2025. godine podnijet je predlog za određivanje pritvora zbog krivičnog djela prinuda. Nadležni sud je osumnjičenom odredio pritvor u trajanju od 30 dana.
Četiri dana kasnije, 15. avgusta 2025. godine, Osnovno državno tužilaštvo podnijelo je optužni predlog, sa prijedlogom za produženje pritvora, protiv osumnjičenog zbog dva krivična djela prinuda, izvršenih na štetu:
fotoreportera P.B. (Dnevne novine „Vijesti“) i
novinara V.S. (Dnevne novine „Nova Pobjeda“, Podgorica).
Istog dana, 15. septembra 2025. godine, podnijet je i zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv još pet lica zbog: prijetnji, fizičkog napada i drskog i uvredljivog ponašanja učinjenih na štetu pomenutih fotoreportera.
U nastavku izviđaja, nakon što su policiji dostavljene fotografije mogućih izvršilaca krivičnih djela, ista je izvršila njihovu identifikaciju, nakon čega je tužilaštvo prikupilo obavještenja od dva novinara, dok je jedan novinar odbio davanje izjave dok se ne procijeni njegova lična bezbjednost.
Blagovremeno i efikasno postupanje Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama potvrđuje da se Obavezujuće uputstvo Vrhovnog državnog tužioca u potpunosti primjenjuje, te da su tvrdnje iz spornog teksta neutemeljene."

ODT Berane: Obavezujuće uputstvo VDT Markovića u potpunosti se primjenjuje

Ni više od dva mjeseca nakon torture fotoreportera Pobjede i Vijesti, Steva Vasiljevića i Borisa Pejovića, u beranskom selu Gornje Zaostro, tokom podizanja spomenika zlikovcu Pavlu Đurišiću nije pokrenut nijedan postupak zbog napada na novinare, uprkos obavezujućem uputstvu Vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića za postupanje u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima, iz aprila prošle godine.
Danas je pred Osnovnim sudom u Beranama održan glavni pretres u krivičnom postupku protiv Danka Femića koji je optužen za krivično djelo prinuda protiv fotoreprtera jer im je tokom dešavanja u Gornjem Zaostru oteo opremu.
Fotoreporter Pobjede Stevo Vasiljević za Antenu M ukazuje da je takvo ponašanje državnih organa problematično i nije u skladu sa proklamovanim politikama o zaštiti novinara.
- Ovaj postupak nije za napad, nego je postupak za prinudu. Još uvijek nema nikoga. Možda ima neko osumnjičen, ali nema pokrenut nijedan postupak za napad na nas. Ako se ovako nastavi, ako se ovako bude to sve odigravalo, opet će neki drugi kolega biti napadnut, a ni ovo nismo još započeli da rješavamo. To apsolutno nije u skladu ni sa onim uputstvom da bi ovakvi postupci trebalo da imaju prioritet, a &nbsp;na kraju krajeva nije u skladu ni sa onim protokolom koji je prije neki dan popisan o zaštiti novinara – kazao je Vasiljević.
On nam je ispričao i da mu je advokat iz Berana danas uoči početka glavnog pretresa otkazao zastupanje zbog pritiska lokalne zajednice.
- Jutros kad sam došao u sud, advokat kojeg sam angažovao jednostavno se nije pojavio. Ja sam ga pozvao, kazao da počinje suđenje i pitao o čemu se radi... On mi je rekao da odustaje od zastupanja zbog pritisaka koje trpi od zajednice, porodice, sugrađana... i da je bukvalno jutros kada je došao u sud i vidio ljude koji su ispred jednostavno odlučio da me ne zastupa više – kazao je Vasiljević Anteni M.
Da situacija, u bezbjednosnom smislu, nije šala svjedoči i činjenica da su Vasiljević i Pejović danas u Berane na glavni pretres stigli pod policijskom pratnjom.
- Nakon svega što se desilo gore, ja se ne osjećam više bezbjedno i tražio sam od suda - da bih prisustovao glavnom pretresu – obezbjeđenje policije, na što je sud pozitivno odgovorio. Dva inspektora su nas čekala na izlazu iz tunela, iz pravca Kolašina, i pratila nas do zgrade suda u Beranama gdje je bila kompletna interventna jedinica policije koja je obezbjeđivala zgradu i nas – ispričao nam je Vasiljević.
On je naveo da su bili bukvalno tretirani kao štićene ličnosti.
- Kasnije sam saznao, a djelićem oka i vidio, da je bilo okupljenih ljudi. E, sad, jesu li se okupili zbog nas, ili nečega drugoga... ali kasnije, iz razgovora sa inspektorima koji su nas pratili, zaključio sam da ih je bilo i zbog suđenja Femiću – kazao je Vasiljević.
Femić je danas u sudnici priznao da je uzeo fotoaparate i kazao da je tako reagovao zato što je „prisutni sveštenik naložio da nema fotografisanja“, te da navodno nije znao da se radi o novinarima.
Državna tužiteljka ODT-a u Beranama Amra Sujković usprotivila se prijedlogu branioca za ukidanje pritvora Femiću zbog toga što su oštećeni istakli da osjećaju ugroženost i strah za svoj život, a da je pritvor određen upravo iz tog razloga.&nbsp;
Sudija je donio rješenje da se spisi predmeta dostave vanraspravnom vijeću suda radi donošenja odluke o daljem trajanju pritvora protiv optuženog Femića i zakazao novo ročište za 24. oktobar.&nbsp;

Obavezujuće uputstvo VDT Markovića o postupanju u slučaju nasilja nad novinarima mrtvo slovo na papiru

Danku Femiću iz Podgorice, koji se sumnjiči da je natjerao fotoreportere „Pobjede“ Steva Vasiljevića i „Vijesti“ Borisa Pejovića da izbrišu fotografije kada je u Gornjem Zaostru kod Berana uklanjan spomenik četničkom ratnom zločincu Pavlu Đurišiću - pritvor je 20. avgusta produžen do dalje odluke suda.
Ta odluka je, kako je Portalu ETV saopštila portparolka Osnovnog suda u Beranama Ana Radunović, donijeta rješenjem Višeg suda u Bijelom Polju nakon što je beransko Osnovno državno tužilaštvo 15. avgusta podnijelo optužni prijedlog.
- Pritvor je produžen do dalje odluke suda zbog dva krivična djela prinuda &nbsp;po pritvorskom osnovu - opasnost od ponavljanja krivičnog djela ili činjenja krivičnog djela kojim se prijeti - dodala je Radunović.
Ona nam je saopštila i da je u toku žalbeni postupak pošto je na ovo rješenje žalbu izjavio Femićev advokat.
Femiću se, inače, pored dva krivična djela prinuda na teret stavlja i da je ugrozio sigurnost Borisu Pejoviću kojem je tog dana navodno više puta prijetio riječima da će ga „naći i ubiti ako bilo koja fotografije bude objavljena u Vijestima ili bilo gdje drugo“.
Pritvor mu je i 11. avgusta određen jer je ranije osuđivan, i bojazni da bi, ukoliko bi se našao na slobodi, mogao bi načiniti krivično djelo kojim prijeti.&nbsp;
- S obzirom da su krivična djela učinjena na naročito drzak i bezobziran način, na javnom mjestu i u prisustvu više lica, kao i na opasnost od ometanja postupka uticanjem na za sada nepoznate saučesnike, čiji identitet i uloga u dosadašnjem toku postupka još nisu utvrđeni, a po navodima Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama u toku je analiza foto i video snimaka događaja od strane Uprave policije koji rade na utvrđivanju identiteta, odosno identifikaciji svih lica koja su učestvovala u predmetnom događaju - navodi se u prvom obrazloženju za određivanje pritvora.
Podsjećamo, tokom napada razularene mase 8. avgusta Vasiljeviću je u Gornjem Zaostru uništen fotoaparat i oštećen značajan dio opreme.&nbsp;
Napad se dogodio oko 14:20 sati, u trenutku kada je spomenik Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu. Nakon što su Vasiljeviću oduzeli, pa potom polomili dio opreme, nasilno su ga uveli u šator i više ljudi je počelo da ga udara i da mu prijeti.
Novinarske ekipe su tada napadnute, a zahvaljujući prisebnoj reakciji par mještana izbjegnuto je ozbiljnije nasilje, pa čak i mogući linč. Vasiljević i Pejović kao i novinar Balša Rudović, koji nije fizički napadnut, su, vidno potreseni, hitno evakuisani iz Gornjeg Zaostra. Ovaj skup su „obezbjeđivala“ svega dva policajca u civilu, a cijeli incident se dogodio pred njihovim očima.

Anja Ivanović

Danku Femiću 20. avgusta pritvor produžen zbog bojazni da bi ponovo mogao da nasrne na Vasiljevića i Pejovića ili prijetnje sprovede u djelo

Međunarodne trupe mogle bi biti raspoređene u Pojas Gaze već narednog mjeseca kako bi formirale stabilizacionu snagu ovlašćenu od UN-a, reklo je su Reuters dvoje američka zvaničnika, ali još uvijek nije jasno kako će palestinski militanti iz Hamasa biti razoružani.
Zvaničnici, koji su željeli da ostanu anonimni, naveli su da Međunarodna stabilizaciona snaga (ISF) neće ulaziti u sukobe sa Hamasom. Rekli su da je veliki broj zemalja izrazio interesovanje za doprinos, a američki zvaničnici trenutno rade na određivanju veličine ISF-a, sastava, smještaja, obuke i pravila angažovanja.
Američki general sa dvjema zvjezdicama se razmatra za vođu ISF-a, ali još nisu donesene konačne odluke, dodali su zvaničnici.
Raspoređivanje snaga je ključni dio naredne faze mirovnog plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu. U prvoj fazi, krhko primirje u dvogodišnjem ratu počelo je 10. oktobra, a Hamas je oslobodio taoce dok je Izrael pustio pritvorene Palestince.
- Mnogo tihog planiranja se sada odvija iza kulisa za drugu fazu mirovnog dogovora - rekla je portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit novinarima. “Želimo da osiguramo trajni i dugoročan mir.”

SAD ciljaju na raspoređivanje međunarodnih snaga u Gazi početkom naredne godine, kažu američki zvaničnici

Kako je to već duže uobičajeno u susret praznicima, u Podgorici je danas sa radom počelo klizalište. Privremeni sadržaj nalazi se na jednom od poligona u okviru Sportsko-rekreativnog centra "Morača". Riječ je o lokaciji na kojoj se i ranije nalazilo klizalište. No, ove godine, posjetioci će na tom mjestu naići i na jednu novinu. U pitanju je ledeni tobogan, koji je prvi put dostupan Podgoričankama i Podgoričanima koji vole da se rekreiraju na ledu. Tobogan je namijenjen najmlađim posjetiocima. Tokom prvog dana, posjetilaca je bilo - dominiraju oni mlađi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212161244_ef8ed5bc9850e3f75f568a9b5c078000a62b7856211655e7cb128dd0b5f7b175.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212161244_ef8ed5bc9850e3f75f568a9b5c078000a62b7856211655e7cb128dd0b5f7b175" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Klizalište"> </figure>  Djeluje kako bi upravo naredna dva dana mogla proteći i uz lijepu posjetu - jer, osim što je vikend, u najavi je i sunčano vrijeme.

(FOTO) Podgorica: Otvoreno klizalište, posjetioce čeka i novitet u odnosu na prošle godine

Albanski forum saopštio je da je, kao „odgovoran politički subjekt“, spreman da inicijativu o godišnjem dodatku stavi na dnevni red Socijalnog savjeta, zajedno s kompletiranim paketom zakonskih rješenja kojima bi se obezbijedila prihodna strana budžeta za sprovođenje te mjere.
Kako navode, u pitanju su izmjene i dopune tri zakona – Zakona o porezu na dodatu vrijednost, Zakona o administrativnim taksama i Zakona o poreskoj administraciji – koje uvode obavezu oporezivanja velikih međunarodnih digitalnih platformi kroz PDV i posebnu digitalnu taksu.
Iz Albanskog foruma poručuju da su zakoni u potpunosti pripremljeni i spremni za upućivanje u skupštinsku proceduru, te da ti prihodi pokrivaju troškove godišnjeg dodatka.
- Imamo jasan predlog rashoda, ali i prihoda. Ako je problem u tome ko je formalni predlagač, i to možemo riješiti – spremni smo da neki drugi poslanički klub predloži ove zakone umjesto Albanskog foruma, jer nam nije važno čije je ime na predlogu, već da se građanima poboljša standard - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50.5479%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpes-porucuje-deljosaju-uskladiti-inicijativu-o-godisnjem-dodatku-sa-socijalnim-savjetom-i-jasno-definisati-prihodnu-stranu-mjere&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Albanski forum odgovorio PES-u: Spremni da inicijativu o godišnjem dodatku uputimo Savjetu, zakoni za prihodnu stranu već pripremljeni

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Sulejmanović: Vraneš nije pozvan lično, njegov dolazak moguća najava promjene političkih stavova

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Tag: gornje-zaostro

Ponovo odgođeno suđenje u slučaju napada na fotoreportera Pejovića

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Presuda u slučaju Gornjeg Zaostra test za spremnost vlasti da garantuje novinarima bezbjednost

Vasiljević tužio Upravu policije i Eparhiju budimljankso-nikšićku zbog propusta tokom događaja u Gornjem Zaostru

Slučaj napada na fotoreportere u Gornjem Zaostru je veliki ispit za sudstvo koje bi trebalo da pokaže da Crkva Srbije nije iznad države i zakona

Optužni prijedlog protiv još dvije osobe zbog napada na Pejovića u Gornjem Zaostru

VDT procijenilo da Dajković nije počinio krivično djelo u Gornjem Zaostru

ODT Berane: Obavezujuće uputstvo VDT Markovića u potpunosti se primjenjuje

Obavezujuće uputstvo VDT Markovića o postupanju u slučaju nasilja nad novinarima mrtvo slovo na papiru

Danku Femiću 20. avgusta pritvor produžen zbog bojazni da bi ponovo mogao da nasrne na Vasiljevića i Pejovića ili prijetnje sprovede u djelo

SAD ciljaju na raspoređivanje međunarodnih snaga u Gazi početkom naredne godine, kažu američki zvaničnici

(FOTO) Podgorica: Otvoreno klizalište, posjetioce čeka i novitet u odnosu na prošle godine

Ponovo odgođeno suđenje u slučaju napada na fotoreportera Pejovića

Albanski forum odgovorio PES-u: Spremni da inicijativu o godišnjem dodatku uputimo Savjetu, zakoni za prihodnu stranu već pripremljeni

PRATITE TVe UŽIVO