Na današnji datum navršavaju se 22 godine otkad sa nama nije jedan od najboljih jugoslovenskih trenera Goran Bojanić - Poli.
On je preminuo 9. septembra 2003. godine.&nbsp;
Kao košarkaš Budućnosti ostvario je nekoliko istorijskih uspjeha - prije svega, kao prvotimac KK Budućnost kada je 1980. godine izborio istorijski plasman u prvu ligu Jugoslavije. Šesnaest sezona kasnije, kao trener košarkaša Budućnosti, u sezoni 1997/98 osvojio je prvi i istorijski klupski trofej, Kup Jugoslavije. Tri godine kasnije, kao selektor mlade reprezentacije Jugoslavije osvojio je Evropsko prvenstvo.
Posljednje dvije sezone je vodio Lovćen sa Cetinja, a prije toga Budućnost iz Podgorice.
Imao je puno uspjeha sa oba tima. Bio je i selektor reprezentacije Jugoslavije do 22. godine i osvojio zlatnu medalju na prvenstvu Evrope u Italiji 1998. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Danas su 22. godine otkako nas je napustio Goran Bojanić- Poli

Na Cetinju su uočene pojačane policijske snage uoči skupa „Cetinje pamti 5.9. 2021.“ povodom četiri godine od belvederskih dešavanja i brutalne akcije policijskih snaga prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="CT"> <figcaption>Foto: Portal ETV/Duško Mihailović</figcaption> </figure>  Kako je najavljeno, okupljanje počinje u 17 sati na platou pored Biljarde ispred Cetinjskog manastira. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fu-17-sati-pocinje-skup-cetinje-pamti-5-9-2021-belveder-borba-koja-nikad-ne-prestaje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U porti Cetinjskog manastira, reporter Portala ETV vidio je tivatskog paroha Crkve Srbije Mijajla Backovića, osnivača &nbsp;militantnog pravoslavnog bratstva Miholjski zbor. Miajlo Backović je poznat i po bliskim odnosima sa Rusijom. Tako je predsjedniku Vladimiru Putinu 2014. godine u ime mještana ponudio zemljište blizu Tivta. - ... Ako mu treba za rezidenciju, kuću za odmor ili vilu, Grblju bi bila velika čast - rekao je tada Backović. Prema pisanju medija, bio je na osnivanju proruske grupe "Balkanski kozaci" i povezivan sa prokremljanskim motociklističkim klubom "Noćni vukovi". U razgovoru za njemački "Špigl" 2023, paroh je umanjivao rizik da se crkva iskoristi kao srpsko-rusko oruđe za destabilizaciju Crne Gore. Tvrdio je i da nema nikakve veze sa politikom i da ga zanima samo vjera. Osim u mantiji, Backović se može vidjeti i u vojnoj uniformi 63. padobranske brigade Vojske Jugoslavije. Backoviću je u januaru ove godine ispred doma zapaljen luksuzni automobil BMW X6.

Duško Mihailović

500x500

Pojačane policijske snage uoči skupa, Mijajlo Backović uočen u porti Cetinjskog manastira

Predstojećeg 11. jula u Srebrenici će biti obilježena 30. godišnjica od počinjenog genocida nad Bošnjacima u zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija (UN). Na taj dan će biti ukopano pet žrtava, a prema projekcijama organizatora, u Memorijalni centar u Potočarima bi trebalo stići 150 hiljada ljudi.
Ovoga 11. jula će se navršiti 30 godina od počinjenog genocida nad Bošnjacima Srebrenice, a Organizacioni odbor za obilježavanje godišnjice je pripreme priveo kraju.
Posljednji sastanak na tu temu je već održan, a tom prilikom je upućen poziv svima koji budu dolazili 11. jula u Potočare, da to učine u bijelim majicama i maramama.
- Aktivnosti koje smo dosad imali sprovedene su u predviđenoj dinamici i u suštini je sve spremno za obilježavanje godišnjice genocida. Cilj nam je da obilježavanje protekne na način kako to dolikuje, uz slanje poruke da žrtve nikada neće biti zaboravljene - kazao je za Klix.ba predsjednik Organizacionog odbora, Hamdija Fejzić.
<h3>Ukop pet žrtava</h3>
 
U okviru obilježavanja 30. godišnjice genocida, 11. jula će u Memorijalnom centru u Potočarima biti klanjana dženaza za pet ekshumiranih žrtava.
- Ovom prilikom apelujemo porodicama da odobre ukop svojih najmilijih, bez obzira koliko posmrtnih ostataka je pronađeno i identifikovano. Takođe, svima onima koji imaju namjeru da dođu na dženazu i komemoraciju apelujemo da se ponašaju u skladu s kodeksima koje takvi događaji zahtijevaju - naglasio je Fejzić.
Među najvećim događajima navodi se Marš mira, za koji je dosad prijavljeno više od četiri i po hiljade učesnika, a među njima je i 88 organizovanih grupa.
Marš mira će primarno krenuti iz Nezuka 8. jula, a dan kasnije i iz Žepe. Dolazak učesnika u Potočare planiran je u poslijepodnevnim satima 10. jula.
- Ove godine angažovano je 150 volontera Crvenog krsta koji će učesnicima pružati pomoć duž cijele trase. Kao novinu, organizatori su osigurali i tuš kabine za žene, što predstavlja dodatni korak ka poboljšanju uslova za sve učesnike - kazao je potpredsjednik pododbora Marša mira Mirsad Bajramović.
Prema najavama organizatora, obilježavanju godišnjice genocida u Srebrenici bi trebalo prisustvovati 150 hiljada ljudi, među kojima su i brojni visoki zvaničnici. Inače, već je počela realizacija programa koji su vezani za ovaj datum, a osim u našoj zemlji oni se organiziraju i u inostranstvu.
- Kao Udruženje pokreta majki enklava Srebrenice i Žepe imamo oko 40 aktivnosti u BiH i inozemstvu i one su već počela. Zamolila bih sve koji planiraju da dođu u Srebrenicu s bijelim maramama i majicama te da svijetu pokažemo da su naša djeca nevina stradala, a bijela boja je simbol nevinosti - kazala je predsjednica Udruženja "Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa" Munira Subašić.
<h3>Besplatne majice i marame</h3>
 
Shodno izjavi Subašić, naglašeno je da će udruženja 11. jula u Srebrenici besplatno dijeliti marame i majice, a kako bi posjetioci i načinom odijevanja potvrdili dostojanstvenost komemoracije.
Organizacioni odbor sačinio je i zvaničan program svih događaja koji prethode ili će biti realizovani nakon kolektivne dženaze u Memorijalnom centru u Potočarima.
Konkretno, kada je riječ o 11. julu, program u Srebrenici počeće u 9:30 sati u Fabrici akumulatora, gdje je predviđeno obraćanje zvanica.
Dva i po sata kasnije na Memorijalnom kamenu će biti odata počast i položeno cvijeće žrtvama genocida.
U periodu od 13 do 13.50 sati u Musalli Memorijalnog centra Potočari biće obavljen vjerski program, nakon čega će uslijediti dženaza-namaz i dova šehidima genocida.

1250x600

1084x550

Godišnjici genocida u Srebrenici bi trebalo da prisustvuje oko 150.000 ljudi

Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori sa pijetetom se sjeća žrtava deportacija i podsjeća da ni &nbsp;nakon 33 godine od tog ratnog zločina ovaj slučaj nije dobio pravičan sudski epilog, da porodice još nisu pronašle posmrtne ostatke svojih najmilijih, a na mjestu gdje je u Herceg Novom otpočeo zločin nema nikakvog spomen-obilježja .
- Pozdravljamo činjenicu da je odlukom Vlade i resornog ministarstva socijalnog staranja, konačno priznat status civilnih žrtava rata, te da je donjeta odluka o isplati jednokratne novčane naknade porodici žrtve deportacija Osma Bajrovića – saopšteno je iz Vijeća.
Kako ocjenjuju, ovaj čin predstavlja ublažavanje trodecenijske nepravde i nebrige države na čijoj teritoriji se dešavao ovaj zločin.
- Ponovo apelujemo na Specijalno državno tužilastvo, da se konačno iznova pozabavi ovim ratnim zločinom u kojem je sprovođen lov na ljude koji su svoje sklonište potražili u Crnoj Gori, te da procesuira izvršitelje i nalogodavce, kao i sve odgovorne za taj užasan slučaj. Takođe, tražimo da državne i lokalne vlasti stvore administrativne i tehničke uslove da se postavi spomen-obilježje u krugu zgrade MUP Herceg Novi, čiji su policajci tada sprovodili ovaj gnusni zločin – navodi se u saopštenju.
Iz Bošnjačkog vijeća ističu kako vjeruju da će konačno i obrazovne institucije inicirati izmjene sadržaja kako bi u školama djeca imala znanje o ovom i drugim ratnim zločinima koji su se dešavali u Crnoj Gori.

SDT da se iznova pozabavi deportacijom

Na današnji dan prije tačno 33 godine, počela je najduža opsada jednog glavnog grada u modernoj istoriji. Sarajevo, grad poznat po svojoj multikulturalnosti, olimpijskom duhu i otvorenosti, našlo se u potpunom okruženju. Granatirano iz dana u dan, gađano iz snajpera s okolnih brda, izgladnjelo i ranjeno, ali nikada potpuno pokoreno – Sarajevo je u vremenu tame postalo simbol otpora, prkosa i nade.
<h2>Početak bez kraja: april 1992.</h2>
Uoči međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine, 5. aprila 1992. godine, Sarajlije su izašle na ulice tražeći mir. Protesti su bili masovni, a Vrbanja most postao je simbol tragičnog početka – pripadnici Srpske demokratske stranke su pucali sa krova hotela<a href="https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Holiday_Inn&amp;action=edit&amp;redlink=1" target="_blank"> </a>Holiday Inn na demonstrante i ubili dvije žene: Suadu Dilberović i Olgu Sučić. Njihova smrt označila je kraj iluzije da rat može biti izbjegnut.
Ubrzo je počelo i sistematsko granatiranje grada. Srajevo su brzo opkolile jedinice VRS, raspoređene na brdima oko Sarajeva, potpomognute paravojnim jedinicama i logističkom podrškom iz Srbije. Granatiranja i snajperska paljba postali su svakodnevnica. Tokom opsade, prosječno je na grad padalo između 300 i 500 granata dnevno – rekordni dan bio je 22. jul 1993. kada je na Sarajevo ispaljeno preko 3.700 granata. Aerodrom, koji je kasnije koristila međunarodna zajednica, postao je linija razgraničenja, a svaki pokušaj bijega mogao je završiti smrću.
<h2>Život pod opsadom: glad, strah i nada</h2>
Opsada Sarajeva trajala je 1.425 dana. U tom vremenu, prema podacima Historijskog muzeja BiH, na grad je palo više od 329.000 granata. Najveći broj žrtava bili su civili – ubijeno je preko 11.000 ljudi, uključujući najmanje 1.601 dijete. Više od 50.000 osoba je ranjeno. Granate su padale na škole, tržnice, bolnice...
Jedan od najtragičnijih dana bio je 5. februar 1994. godine, kada je granata ispaljena na sarajevsku pijacu Markale ubila 68 i ranila više od 140 civila. Taj zločin šokirao je svijet i označio prekretnicu u međunarodnoj percepciji sukoba.
Uprkos svemu, stanovnici Sarajeva pružili su primjer otpora, solidarnosti i kulture života u najtežim uslovima – radile su škole, bolnice, pa čak i pozorišta.
&nbsp;
Ljudi su se vjenčavali, rađala su se djeca, studenti su polagali ispite, a umjetnici nastupali u podrumima. Grad je živio zahvaljujući otpornosti svojih građana i pomoći koja je dolazila kroz UN-ove konvoje i tzv. sarajevski tunel spasa – iskopan ispod aerodromske piste.
Opsada Sarajeva bila je ne samo vojna strategija već i psihološki rat. Stanovnici su godinama živjeli bez osnovnih uslova: bez struje, grijanja, vode. Snajperisti su ciljali djecu, starce, trudnice...&nbsp;
Opsada je okončana 29. februara 1996. godine, nekoliko mjeseci nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
<h2>Pravda?</h2>
Za opsadu Sarajeva, pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju je na doživotnu kaznu zatvora osuđen Stanislav Galić, nekadašnji komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS). Na zatvorsku kaznu od 29 godina osuđen je Galićev nasljednik na čelu Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS Dragomir Milošević.
Za terorisanje civila u Sarajevu snajperskim i artiljerijskim napadima, uz ostalo, bivši predsjednik Republike Srpske i vojni vođa VRS Radovan Karadžić osuđen je na doživotni zatvor.
Na istu kaznu zatvora prvostepeno je pred Haškim tribunalom, uz ostalo, za terorisanje civila u Sarajevu snajperskim i artiljerijskim napadima osuđen i komandant VRS Ratko Mladić.
U presudama MKSJ-a je utvrđeno kako su jedinice Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a namjerno gađale civile sprovodeći kampanju terora koja je za cilj imala da izvrši pritisak na vlasti u Sarajevu.
Ipak, za mnoge građane Sarajeva, osjećaj potpune pravde ostaje nedostižan. Brojna ubistva nikada nijesu procesuirana, a politička retorika u regionu često i daanas relativizuje patnje Sarajeva.
Danas, 5. aprila 2025. godine, Sarajevo se ponovo okuplja u tišini i bolnom sjećanju. Opsada Sarajeva nije samo istorijski događaj, već i trajni podsjetnik na razornu moć rata, da se zlo može dogoditi bilo gdje, te da se mržnja širi lako, ali i da se zajedništvo gradi teže, ali i traje duže. Danas, 33 godine kasnije, Sarajevo je grad koji pamti, ali i grad koji ide naprijed – s vjerom da se takva tragedija nikada i nikome više ne ponovi.&nbsp;

Sarajevo pamti: 33 godine od početka opsade

U koritu rijeke Miljacke u sarajevskom naselju Otoka pronađeno je &nbsp;tijelo, javljaju regionalni mediji.
Kako je rečeno iz MUP-a Kantona Sarajevo, građani su o tome oko 14 sati obavijestili policijsku stanicu Novi Grad..
Na terenu su policijski službenici te timovi vatrogasaca i hitne pomoći, piše Klix.ba.&nbsp;
Identitet osobije nije utvrđen.&nbsp;

Pronađeno tijelo u koritu rijeke u BiH: Identitet osobe nije poznat

Portparol NSD-a Mirko Miličić reagovao je povodom informacije da policija traga za Milošem Medenicom, kojem je danas, poslije izricanja presude, sutkinja Vesna Kovačević odredila pritvor.
“Sve nadležne institucije moraju reagovati hitro, odvažno i precizno kako bi se dokazalo da je Crna Gora jača od kriminala i organizovanih narkokartela, te da borba protiv ove pošasti koja uništava mladost naše zemlje ima neprikosnoveno prvenstvo u odnosu na sve druge dnevnopolitičke teme”, poručio je Miličić.
On je istakao da, sve nadležne institucije moraju reagovati hitro, odvažno i precizno kako bi se dokazalo da je Crna Gora jača od kriminala i organizovanih narkokartela, te da borba protiv ove pošasti koja uništava mladost naše zemlje ima neprikosnoveno prvenstvo u odnosu na sve druge dnevnopolitičke teme”, smatra on.
- Više nego ikada, sada nam je potrebno jedinstvo parlamentarne većine, jer reforme i ovu odvažnu borbu, koju smo zajedno započeli, moramo voditi do kraja, a naravno, to podrazumijeva da će se za sve propuste u toj borbi, poput ovog današnjeg, snositi velika odgovornost - naglašava Miličić.
Prema njegovim riječima, iako su brojni građani smatrali da je presuda Višeg suda preblaga za počinjena krivična djela koja su počinili Vesna i Miloš Medenica, jutros su, makar na kratko, osjetili zračak pravde, koji je, nažalost, ubrzo ponovo prekrio mračni oblak sumnje u još uvijek žive sprege organizovanih kriminalnih grupa i pojedinih dijelova bezbjednosnog sektora.

Miličić: Za današnji propust nadležni će snositi veliku odgovornost

U nesrećama izazvanim olujom Kristin u Portugalu poginulo je najmanje pet osoba, saopštile su lokalne vlasti.
Kako prenosi Anadolija, jaki vjetrovi rušili su drveće i oštetili kuće, puteve i ključnu infrastrukturu.
Gradonačelnik Leirije Gonsalo Lopes rekao je da su četiri osobe poginule u tom okrugu.
Još jedan smrtni slučaj zabilježen je u Vila Franca de Hira nakon što je na automobil palo drvo.
Portugalska Nacionalna uprava za vanredne situacije i civilnu zaštitu saopštila je da je oluja do ranog poslijepodneva izazvala više od 3,3 hiljade incidenata.
Većina incidenata povezana je s padom drveća i krhotinama koje blokiraju puteve, dok je nekoliko glavnih ruta poremećeno ili zatvoreno.
Operater elektroenergetske mreže E-Redes saopštio je da je oko 570 hiljada ljudi još bez struje.
Slike pokazuju da su jaki vjetrovi uništili gradski aerodrom u Coimbri, oštetivši avione uskladištene u hangaru.
Fudbalski stadion u Leiriji takođe je pretrpio ozbiljnu štetu.
Lokalni zvaničnici u Pombalu, u okrugu Leiria, upozorili su da bi nestanci struje mogli poremetiti javno vodosnabdijevanje i pozvali stanovnike da štede vodu dok se usluga u potpunosti ne obnovi.

U Portugalu usljed oluje Krsitin poginulo najmanje pet osoba

Nakon ulaska u NATO prije gotovo dvije godine, Švedskom, osim snijega, ove zime provijavaju i razmišljanja o uvođenju eura.
Iako je put do promjene valute dug, vladajuća koalicija u Švedskoj najavila je da će, kao prvi korak, sprovesti detaljnu analizu prednosti i mana eventualnog uvođenja eura.
Nakon što je Bugarska 1. januara ove godine postala nova članica eurozone, činilo se da se proces njenog daljeg širenja, makar privremeno, nalazi u zastoju. Međutim, švedska ministarka finansija Elizabet Svanteson najavila je u parlamentu otvaranje debate o mogućem prelasku Švedske na euro.
„Potrebna je obimna analiza prednosti i mana, uključujući i razmatranje bezbjednosne situacije“, kazala je Svanteson tokom parlamentarne rasprave, dodajući da se pitanje uvođenja eura neće otvarati prije parlamentarnih izbora zakazanih za septembar.
Osim stranke Moderati, koja predvodi vladajuću koaliciju desničarskih partija, pokretanje debate o uvođenju eura podržavaju i Stranka centra i Liberali. S druge strane, sve četiri stranke ljevičarske opozicije, predvođene Socijaldemokratskom partijom, protive se promjeni valute.
Švedski građani su se već izjasnili protiv uvođenja eura na referendumu održanom 2003. godine. Uz visoku izlaznost od 82 odsto, 55 procenata birača glasalo je protiv prelaska na zajedničku evropsku valutu. I tada je među političkim partijama vladalo slično raspoloženje kao danas, s tim što Socijaldemokratska partija zbog unutrašnjih nesuglasica nije zauzela zvaničan stav.
Iako je Švedska, prema Ugovoru o pristupanju Evropskoj uniji, u obavezi da uvede euro, za to ne postoji precizno određen rok. Zemlja je do sada odbijala da uđe u mehanizam deviznih kurseva ERM II, koji predstavlja preduslov za uvođenje zajedničke valute, čime je praktično odložila taj proces.
Osim Švedske, euro trenutno ne koriste ni Danska, Mađarska, Poljska, Rumunija i Češka. Jedino Danska ima formalno izuzeće od uvođenja eura, koje je dobila Mastrihtskim sporazumom iz 1992. godine, a građani su tu mogućnost odbili i na referendumu 2000. godine.
Preostale četiri države članice Evropske unije zasad ne planiraju da započnu primjenu kriterijuma konvergencije, zbog čega se ne očekuje da u skorije vrijeme uvedu euro.

Tag: godisnjica