Glavni grad Podgorica raspisao je juče Javni poziv za ostvarivanje prava na naknadu dijela troškova zakupnine za 2026. godinu.
Kako su pojasnili, pravo na naknadu dijela troškova zakupnine imaju podstanari sa prebivalištem u Podgorici, a subvencioniranje u iznosu od 100 eura se odobrava na period od 12 mjeseci.
- Odlukom o budžetu Glavnog grada Podgorice za 2026. godinu (“Službeni list Crne Gore – opštinski propisi”, br. 66/25) predviđen je iznos sredstava za naknadu dijela troškova zakupnine u iznosu od 150.000 eura - &nbsp;navode iz Sekretarijata za socijalno staranje Glavnog grada.
Rok za podnošenje prijave na Javni poziv je 30 dana od dana objavljivanja, a Komisija će na osnovu dobijenih podataka, utvrditi konačnu rang listu i nakon sprovedene procedure pristupiće se potpisivanju ugovora o naknadi dijela troškova zakupnine, kojim se uređuju međusobna prava i obaveze zakupca i Glavnog grada.
Detalje u vezi sa javnim pozivom i Obrazac prijave dostupni su na <a href="https://podgorica.me/javni-poziv-za-ostvarivanje-prava-na-naknadu-dijela-troskova-zakupnine-za-2026-godinu/">LINKU:</a>
Dodatne informacije svi zainteresovani mogu dobiti na telefon: 020/447-160 ili putem e-mail adresa: anja.raskovic.varagic@podgorica.me

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Glavni grad raspisao Javni poziv za podršku podstanarima

Odbornik DPS-a u Skupštini Glavnog grada Filip Terzić upozorio je da je Podgorica već duže od godinu dana formalno bez glavnog administratora, dok je, kako navodi, funkcionalna praznina na toj poziciji prisutna i znatno duže.
Terzić je na mreži X ocijenio da je riječ o svjesno ostavljenoj upražnjenoj funkciji, koja je ključna za drugostepenu kontrolu zakonitosti rada gradskih organa i službi.
– Ovakva situacija dovodi građane i čitav sistem u stanje pravne nesigurnosti i ograničavanja ljudskih prava – poručio je Terzić.
On je dodao da se, prema njegovim riječima, ne radi o propustu, već o sistemskoj odluci gradske vlasti.

Terzić: Podgorica bez glavnog administratora više od godinu dana

Svakome ko se bavi politikom jasno je da ni Nova srpska demokratija ni Demokratska narodna partija nijesu odstupile od svojih političkih agendi, pa su dešavanja vezana za Botun samo u cilju udaljavanja Crne Gore od evropskog puta i stvaranja unutrašnjih i spoljnopolitičkih problema – rekao je u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E odbornik Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada Budimir Mugoša.
Pitanje izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, kaže Mugoša, maksimalno je ispolitizovano, iako su mještani Botuna s pravom zabrinuti zbog eventualnog štetnog uticaja tog postrojenja, jer, podsjeća on, imaju veoma loše iskustvo sa Kombinatom aluminijuma i bazenom crvenog mulja.
– Strahovanja mještana Botuna su prilično opravdana, doduše ja mislim da je kolektor rješenje, a ne problem i o tome treba da razgovaraju ljudi kojima je to uža specijalnost. Ono što je sigurno jeste da su strah i iskrena namjera Botunjana i Zećana izmanipulisani u političke svrhe. Ovdje smo od problema postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda došli do nekih imaginarnih identitetskih pitanja – pitanja zastave, himne, statusa srpskog jezika u Crnoj Gori. Mi znamo da je status srpskog jezika, barem u jezičkom smislu, isti kao u Srbiji – to je jezik u službenoj upotrebi, i sada smo došli u situaciju da se, pored toliko problema koje ovaj grad i ova država imaju, bavimo time. Ono što je ovdje sigurno jeste da su svi sadašnji akteri na političkoj sceni u Crnoj Gori, konkretno vlast u Podgorici, a najvećim dijelom i na državnom nivou, bili protiv gradnje kolektora. Danas smo došli u poziciju kako da se kolektor gradi, a da mi opravdamo svoje nastupe, pa je onda, vjerovatno, neko vrlo mudro i politički iskusno odlučio da sav teret gradnje padne na DNP Milana Kneževića, a u posljednje vrijeme i Dajkovića – da oni preuzmu ulogu boraca za ekologiju i boraca za srpski jezik, da oni izigravaju ekstremnu desnicu – rekao je Mugoša.
Smatra da je premijer morao izaći sa jasnim stavom, što nije učinio, a što može imati političke posljedice, jer povlačenjem odbornika DNP-a vlast u Podgorici nema većinu.
Podsjeća i da su izbori zakazani za jun 2027. godine, da se Skupština može ne sazivati šest mjeseci, nakon čega bi uslijedilo uvođenje prinudne uprave od strane Vlade, što je, kako tvrdi, još šest mjeseci, nakon čega dolaze izbori.
– Ovo je, vjerujte mi, izvanredno isplanirana situacija. Sa stava političkog subjekta koji ja zastupam, to je loše po Crnu Goru, ali sa stava koji zastupaju DNP, NS i vladajuća većina u Podgorici, ovo je sjajno odigrano. Oni se tajmingom i deklarativno prilagođavaju svojim biračima. Ono što pričaju, pogotovo DNP, jeste ono što u Zeti vole da čuju njihovih sedam–osam odsto birača, tako da se neće ništa desiti osim što će doći do sunovrata Glavnog grada, jer Glavni grad ne može da funkcioniše bez Skupštine Glavnog grada. Neće se donositi odluke, doći će do ogromne štete, ne samo zbog priče oko kolektora već i zbog mnogih drugih pitanja. Grad će jednostavno biti blokiran, a oni će politički profitirati jer su, očigledno, vrlo rano počeli predizbornu kampanju za izbore 2027. godine – zaključio je Mugoša.

Mugoša: Ništa se neće desiti osim što će doći do sunovrata Glavnog grada

Reflektor i dio stadiona DG Arena biće srušeni, kazao je zamjenik gradonačelnika Podgorice Boris Spalević.
- To su privremeni objekti bez dozvole, a kada to privremeno istekne, nema logike da to produžavamo -rekao je Spalević na TV Vijesti.
Spalević je rekao i da če krivično odgovorati nadležni koji su trebali da znaju da je poligon u kanalu Mareze nelegalno izgrađen.
Podsjećamo, prije par dana, dio poligona je porušen.&nbsp;
Za obnovu poligona u septembru prošle godine uloženo je 50 hiljada eura iz budžeta Glavnog grada.

Spalević: Reflektor i dio DG Arene biće srušeni, krivično će odgovarati nadležni za izgradnju poligona u kanalu Mareze

Profesorica crnogorskog jezika i odbornica DPS-a u Skupštini Glavnog grada mr Mirjana Radulović jedna je od onih prosvjetnih radnica čiji profesionalni put najbolje otkriva dubinu institucionalnog udara kojem je sektor obrazovanja bio izložen. U intervjuu za naš portal oštro kritikuje aktuelnu vlast zbog, kako kaže, selektivnih odluka, identitetskog inženjeringa, institucionalne samovolje i dvostrukih standarda. Govori o poklanjanju gradske zemlje SPC, diskriminaciji jotovane varijante jezika, Megatrend diplomama, alarmantnom rastu vršnjačkog nasilja, te podsjeća na nezakonitu smjenu 260 direktora koju je naložila Vesna Bratić.&nbsp; „Kad čovjeku pokušaju da uzmu dostojanstvo, uzimaju mu i dušu. To nikada neću dopustiti“ Portal ETV: &nbsp;Skupština je podržala prijedlog gradonačelnika Saše Mujovića da se zemljište na Koniku ustupi Srpskoj pravoslavnoj crkvi za gradnju crkve Sv. Vasilija Ostroškog. Što takva odluka &nbsp;znači za lokalnu zajednicu, ako imamo u vidu da u Podgorici postoji 18 parohija SPC, u okviru kojih je devet hramova i par desetina manjih crkava? - Odluka da se još jedno gradsko zemljište na Koniku pokloni SPC za novu crkvu prije svega ima političko‑identitetski, a tek onda realni pastoralni i urbanistički značaj. U kontekstu već veoma razvijene mreže hramova SPC u Podgorici, takav potez šalje jasnu poruku o tome čije potrebe gradska vlast stavlja u prvi plan. Konik je jedno od najgušće naseljenih i socijalno najosjetljivijih područja Podgorice, sa izrazito mješovitom etničkom i vjerskom strukturom i velikim brojem Roma, Albanaca, Bošnjaka i drugih manjina.U takvom ambijentu poklanjanje atraktivne parcele dodatno narušava osjećaj ravnopravnosti kod zajednica koje već godinama ukazuju na infrastrukturne i socijalne probleme, od kanalizacije do stanovanja. Trenutno nedostaje najmanje 13 škola, vrtića, domova zdravlja i drugih javnih servisa što &nbsp;ukazuje na disbalans između duhovnih i osnovnih javnih potreba. Skupština treba da &nbsp;šalje poruku da je spremna da gradi neutralne, inkluzivne prostore od kojih koristi imaju svi građani, bez obzira na vjeru. Za većinu stanovnika Konika odluka ne rješava nijedan ključni problem svakodnevice – obrazovanje, zdravstvo, saobraćaj, kanalizaciju i socijalnu zaštitu već produbljuje osjećaj nejednakog tretmana umjesto da služi kao povod za &nbsp;razvoj Konika kao simbolično „najpodgoričkijeg“ i najraznovrsnijeg naselja u gradu. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Portal ETV: Vlada je nedavno obustavila priznavanje diploma stečenih na Univerzitetu Megatrend, iako je nesporno da brojni vlasnici ovog sertifikata sjede i u skupštinskim klupama. Da li je to početak sistemskog sređivanja stanja ili samo privid? &nbsp;Da li ste učestvovali u nekoj raspravi ili inicijativi koja se tiče kontrole validnosti diploma nastavnog osoblja i nastavnih kadrova? - Obustava priznavanja diploma sa Megatrenda važan je, ali nedovoljan korak ako istovremeno izostaje ono što je ranije obećano – sistemska provjera svih diploma, uključujući i diploma javnih funkcionera. Kada se jedna visokoškolska ustanova „presiječe“ pod pritiskom skandala, a paralelno ćuti o desetinama sumnjivih sertifikata u vrhu vlasti i uprave, borba protiv lažnih diploma ostaje selektivna i više liči na politički manevar nego na ozbiljnu reformu. Upravo u tom raskoraku između najavljenog „čišćenja“ sistema i stvarnog stanja krije se loša poruka za mlade: šalje se signal da se znanje i rad ne vrednuju jednako za sve, već da za povlašćene postoje prečice i izuzeci. Umjesto da Megatrend bude početak sveobuhvatnog „češljanja“ diploma, djeluje kao alibi mjera – simbolička žrtva koja zadržava postojeću hijerarhiju moći i štiti one koji su svoje karijere gradili na upitnim zvanjima da bi danas pokrivali važne državne funkcije. &nbsp;Ako se za nastavnike uvode striktnije kontrole, a za funkcionere one ostaju mrtvo slovo na papiru, šalje se poruka da su standardi dvostruki: jedni moraju dokazivati svaku stranicu svog obrazovanja, dok se nad diplomama drugih prećutno zažmuri. &nbsp;U takvom ambijentu lažne i sumnjive diplome ne nestaju, već se samo povlače u sjenku, dok mladi vide da se „snalažljivost“ i politička lojalnost često više isplate od rada i učenja, što direktno urušava povjerenje u obrazovni sistem i motivaciju da se u njega ulaže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231171228_6dac60605fe1e87e2e6f896a32166782084bda40c12382ddcd298983f5020ca2.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251231171228_6dac60605fe1e87e2e6f896a32166782084bda40c12382ddcd298983f5020ca2" data-rendition-name="original" width="1292" height="750" loading="lazy" alt="mirjana radulović"> </figure>  Portal ETV: Nedavno je Narodna biblioteka odbila da štampa knjigu Danila Burzana na jotovanoj verziji crnogorskog jezika. Reagovali ste pozivom da se poštuje odredba jezičke ravnopravnosti i podrži objava knjige na obje varijante nakon čega ste bili meta ličnih napada i "otrovnih strelica" direktorice. Kako vidite taj incident? - Odbijanje jotovane verzije knjige i naknadne prijetnje doživljavam kao zabrinjavajući spoj institucionalne samovolje i ličnog obračuna, a ne kao argumentovanu stručnu polemiku. U tom smislu, to je pitanje sistema i vrijednosti, a ne mog ličnog animoziteta prema bilo kome. Ovdje se ne radi samo o jednoj knjizi Danila Burzana, nego o stavu gradske biblioteke prema Ustavom i Zakonom priznatim elementima crnogorskog jezičkog standarda, među kojima su i jotovani oblici i posebna slova. Ako javna ustanova kulture poručuje da joj je „neprihvatljiva“ jedna legalna varijanta crnogorskog jezika, to je već oblik institucionalne diskriminacije, bez obzira kako se to retorički umotava u priču o „estetskim kriterijumima“.&nbsp; Kao odbornica i kao osoba koja se profesionalno bavi jezikom i književnošću, obavezna sam da reagujem kada javna ustanova, koju finansiraju svi građani, de facto relativizuje jezičku ravnopravnost i pluralizam crnogorske norme. Umjesto da se vodi stručna i argumentovana rasprava o ulozi biblioteke i standarda crnogorskog jezika, uslijedili su lični napadi, etiketiranja i pokušaji diskreditacije mene kao „crnogorske tetke“, „nacionalistkinje“ i slično, i to preko društvenih mreža i medija bliskih trenutnoj vlasti u gradu. Takav rječnik i način komunikacije govori o osobi koja vodi &nbsp;gradsku biblioteku i šalje poruku da je svako ko traži poštovanje crnogorskog jezika i identiteta, legitimna meta uvreda.&nbsp; Kada se dopusti da se „nepoželjnom“ proglasi jedna normativno utemeljena varijanta crnogorskog jezika, sjutra može biti „suvišan“ i sam crnogorski jezik. Prijetnje i „otrovne strelice“ doživljavam kao potvrdu da je tema pogodila živac onih koji bi da javni prostor ostane bez crnogorskog jezika u njegovom punom kapacitetu, ali me takve reakcije neće odvratiti od toga da tražim poštovanje ustavnih načela i profesionalnih standarda u kulturi. U krajnjoj liniji, ako gradska biblioteka u Podgorici nema snage da stane u zaštitu jezičke ravnopravnosti, onda je na nama – odbornicima, autorima, javnosti – da je na to jasno i uporno podsjećamo. Portal ETV: - Prema podacima UP u posljednja četiri mjeseca u Crnoj Gori je registrovano 47 slučajeva vršnjačkog nasilja. To je jasno upozorenje da za ovaj problem ne postoji adekvatan tretman u državi. Koliko je ozbiljna situacija i koje su posljedice? - Fenomen nasilja u crnogorskim školama sve više zaokuplja pažnju stručne i šire javnosti, jer prevazilazi okvire pojedinačnih incidenata i upućuje, na dublje društvene disfunkcije. Dosadašnje institucionalne mjere, poput uvođenja školskih zaštitara, pokazale su se kao parcijalna i nedovoljno efikasna rješenja. &nbsp;Nasilje nije samo bezbjednosno, već i duboko društveno pitanje. Ono nije samo fizičko, već i izrazito socijalno, verbalno, psihološko i sajber, te je stoga neophodna snažnija sistemska reakcija kroz jačanje stručnih službi, psihološke podrške i jasne protokole odgovornosti.Pristup njegovom rješavanju mora biti interdisciplinaran, uključujući ne samo sektor obrazovanja, već i socijalne službe, zdravstvene ustanove, lokalne zajednice i medije. Ključni izazov leži u izgradnji školskog okruženja koje afirmiše emocionalnu pismenost, empatiju i međusobno poštovanje. Dugoročno samo takvi modeli doprinose smanjenju nasilnih obrazaca ponašanja. Portal ETV: Skupština Glavnog grada odlučivala je i o imenovanju novih ulica u Podgorici. Kako vidite poruke koje ta odluka šalje i što smatrate najvažnijim? - Odluka o novom imenovanju ulica u Podgorici nosi snažnu simboličku i identitetsku poruku, jer kroz izbor imena pokazujemo &nbsp;kako vidimo prošlost, sadašnjost i budućnost glavnog grada. Ulice će nositi imena Šarla Bodlera, Aristotela, Josefa Holočeka... kao i imena &nbsp;crnogorskih i jugoslovenskih aktera kao što su Jovo Bećir, Mašo Vrbica, Borо Begović, Nikola Raičević, Pero Ivanović, Koča Popović.&nbsp; Poruka je da Podgorica želi da se predstavi kao grad koji pripada evropskom kulturnom kanonu, ali da istovremeno reafirmiše sopstvenu istoriju i lokalne zaslužne pojedince. Pozitivno je što se konačno rješava status brojnih ulica koje godinama nijesu imale ime ili su imale privremene nazive, što je i administrativni i identitetski problem grada. Takođe, ovo je način da očuvamo crnogorsku istoriju i afirmišemo vrijednosti antifašističke &nbsp;baštine u srcu našeg glavnog grada.Svaka ulica postaje živi spomenik generacijama koje su se borile za našu slobodu gradeći most &nbsp;između prošlosti i budućnosti. Portal ETV: Vašu profesionalnu biografiju obilježila je i nezakonita smjena direktora &nbsp;iz vremena ministarke Vesne Bratić. Da li je, po vašem mišljenju, taj model političke čistke i danas prisutan u sistemu? - U roku od dva dana, bez analize, kriterijuma ili trunke stida, poslato je tipsko – copy-paste rješenje – na adrese oko 260 direktora škola, vrtića i studentskih domova širom Crne Gore. Jedini kriterijum bio je: ‘Nisi naš’. Niko nije pitao za rezultate, posvećenost, obrazovanje, niti da li su ti ljudi uopšte živi – pojedina rješenja bila su upućena i preminulima. Država je, voljom jedne žene kojoj je moć postala važnija od zakona, sebi proizvela štetu od pola miliona eura, a te presude su plaćene iz džepa građana, umjesto da odgovaraju oni koji su ih izazvali. I sama sam bila među onima koji su se usudili da tu nepravdu nazovu pravim imenom: tužila sam Ministarstvo prosvjete i dobila spor, jer kad čovjeku pokušaju da uzmu dostojanstvo, uzimaju mu i dušu. To nikada neću dopustiti. Nisam tužila iz inata, već zbog pravde – da dokažem da zakon postoji i da ga ničiji ego ne može pregaziti. Danas se, iz opozicionih klupa, borim za istu vrijednost koju sam uvijek zagovarala – funkcionalnu i pravednu Podgoricu. Ne vidim svoju ulogu kroz podjele, već kroz odgovornost. Kao rođena Podgoričanka, želim grad u kojem rukovodeće pozicije pripadaju ljudima od znanja, ugleda i integriteta, a ne nepotizmu, populizmu primitivizmu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231171228_72d3e0868e6bf7ccfac483a2d67ae8a89c03922fdaeb0239bc5117e78020bb60.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251231171228_72d3e0868e6bf7ccfac483a2d67ae8a89c03922fdaeb0239bc5117e78020bb60" data-rendition-name="original" width="697" height="750" loading="lazy" alt="mirjana radulović"> </figure>  &nbsp;

Danijela Jovanović

Radulović: Gradska vlast produbljuje nejednakost, u obrazovanju i dalje vlada logika ‘nisi naš’

Sekretar Skupštine Glavnog grada Miloš Giljen podnio je ostavku na tu funkciju, saznaje Dan.
Ostavku je 30. decembra prošle godine uputio Jeleni Borovinić-Bojović, predsjednici Skupštine Glavnog grada. U dokumentu koji je dostavio predsjednici gradskog parlamenta, kako saznaje Dan, nije naveo razloge ostavke.
Giljen je 22. juna 2023. godine imenovan za vršioca dužnosti sekretara gradskog parlamenta, a 7. novembra 2023. godine imenovan je za sekretara u punom mandatu.

Miloš Giljen podnio ostavku na funkciju sekretara Skupštine Glavnog grada

Odbornik Slobodne Crne Gore Boban Radević kazao je za "Dan" da ta stranka napušta vlast u Podgorici.
- Tokom dana očekuju se stranački organi na kojima ćemo zauzeti stav da više nećemo učestvovati u vlasti u Glavnom gradu. Naša odluka je očekivana zbog jutrošnjih dešavanja u Botunu - rekao je Radević.
Iz ove stranke nam nijesu mogli potvrditi kako će se ostali kaolicioni partneri na nivou Glavnog grada odrediti.

Radević: Predsjedništvo Slobodne Crne Gore će zauzeti stav o izlasku iz vlasti u Podgorici

Zamjenica gradonačelnika Podgorice Nađa Ljiljanić kazala je za "Dan" da će Pokret za Podgoricu glasati budžet Glavnog grada kao temeljni dokument, ali da neće glasati odluku o DUP-u Gorica C
– Budžet nije sporan, naravno da ćemo ga podržati, kako bi grad mogao da se razvija. To nam je svima cilj i u korist građana koji su nam na prvom mjestu. Međutim, postoji jedna odluka koja se našla na dnevnom redu za koju odbornici Pokreta za Podgoricu neće glasati jer se držimo obećanja datog građanima. Građanima smo obećali odbranu Gorice i nećemo dozvoliti betonizaciju brda tako da nećemo glasati za oživljavanje DUP-a Gorica C – rekla je Ljiljanić.
Nakon višesatne rasprave o budžetu očekivalo se i glasanje ali su odbornici Pokreta za Podgoricu izašli iz sale, a više izvora "Dana" reklo da su to učinili jer traže podršku za izmjenu Odluke o kućnom redu u stambenim zgradama koja je upitna od strane većine odbornika iz vlasti.&nbsp;

Ljiljanić: Glasaćemo budžet, ali ne i DUP Gorica C

Povodom 19. decembra, Dana oslobođenja Podgorice, Glavni grad je večeras u plavoj boji, objavlila je gradska uprava na Fejsbuku.
Kako su kazali, u plavom su upravna zgrada Glavnog grada, zgrada Skupštine Glavnog grada i most Milenijum.

Glavni grad u plavom povodom 19. decembra Dana oslobođenja

Skupština Glavnog grada Podgorice razmatraće obiman dnevni red na predstojećoj sjednici, na kojoj će se odbornici izjasniti o budžetu za 2026. godinu, strateškim dokumentima razvoja, kao i o velikom broju odluka iz oblasti komunalnih djelatnosti, urbanizma, socijalne politike i kulture.
Centralna tačka dnevnog reda je Predlog odluke o budžetu Glavnog grada Podgorice za 2026. godinu, kao i dopuna dnevnog reda koja se odnosi na Predlog Strateškog plana razvoja Glavnog grada Podgorica za period 2026–2031.
Na sjednici će se razmatrati i više odluka iz oblasti upravljanja gradskim zemljištem, među kojima su predlog o prenosu prava svojine na građevinskom zemljištu Pravoslavnoj Mitropoliji crnogorsko-primorskoj, kao i odluke o davanju u zakup zemljišta radi postavljanja privremenih objekata. Odbornici će odlučivati i o određivanju lokacije za izgradnju sportskog igrališta sa mobilijarom, kao objekta od opšteg interesa.
Dnevni red obuhvata i niz normativnih akata koji se odnose na svakodnevni život građana, uključujući odluku o radnom vremenu, uslovima i načinu držanja kućnih ljubimaca, kao i izmjene kućnog reda u stambenim zgradama. Pred odbornicima će se naći i odluka o davanju naziva ulicama i podizanju spomen-obilježja.
Poseban dio sjednice posvećen je programima rada i poslovanja gradskih preduzeća i ustanova za 2026. godinu, uključujući „Vodovod i kanalizaciju“, „Čistoću“, „Deponiju“, „Komunalne usluge“, „Zelenilo“, „Pogrebne usluge“, „Tržnice i pijace“, kao i ustanove iz oblasti kulture, sporta i socijalne zaštite. Razmatraće se i cjenovnici komunalnih usluga, kao i aneksi ugovora o povjeravanju obavljanja komunalnih djelatnosti.
Odbornici će odlučivati o isplati zimnice zaposlenima u lokalnoj upravi za 2025. godinu, izmjenama Odluke o naknadama odbornicima, kao i o Programu rada Skupštine Glavnog grada za 2026. godinu.
Na dnevnom redu su i Povelja o društvenoj koheziji Glavnog grada Podgorice za period 2026–2028, kao i Lokalni akcioni plan za podsticanje rodne ravnopravnosti za period 2026–2028.
Sjednica će obuhvatiti i razmatranje više amandmana koje su podnijeli odbornici, dok će se po hitnom postupku raspravljati o programima rada Parking servisa i preduzeća „Putevi“ za 2026. godinu.

Skupština Glavnog grada u utorak o budžetu

Zaposleni u Fondu za zdravstvenu zaštitu traže da budu obuhvaćeni Granskim kolektivnim ugovorom za zdravstvenu djelatnost, a ne za upravu i pravosuđe kao što je to sada bio slučaj i da ne budu diskriminisani po pitanju zarada u odnosu na ostale koji rade u zdravstvenim ustanovama - rekao je predsjednik Sindikalne organizacije Fonda za zdravstveno osiguranje &nbsp;Amer Ramusović.
On je, gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, istakao da su zaposleni u Fondu za zdravstveno osiguranje u teškoj finansijskoj situaciji.
- Težoj od svih zaposlenih u ostalim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori - naglasio je Rasumović.
Podsjeća da su vođeni pregovori da FZO uđe u Granski kolektivni ugovor za zdravstvenu djelatnost, po prijedlogu Samostalnog sindikata zdravstva Crne Gore, ali je bilo kratko vrijeme pred Novu Godinu a ugovor je zaključen posljednjeg dana 2025. godine.&nbsp;
- Postoji mogućnost da se to naknadno uradi. Razlog zašto su naši ljudi - kolege i zašto smo &nbsp;mi u Sindikatu nrzadovoljni je zato što imamo katastrofalno loše plate, u odnosu na naše kolege po istim zvanjima, istim zanimanjima u drugim zdravstvenim ustanovama širom Crne Gore. Na primjer ekonomista ili pravnik sa visokom stručnom spremom kao visoko rukovodni kadar ima koeficijent 9,60 , dok naš kolega koji isti posao radi, a koga mi kontrolišemo, praktično mi iz FZO, &nbsp;jer naša nadležnost je da kontrolišemo rad ustanova u pojedinim &nbsp;zdravstvenim oblastima, ima 11,91, razlika je između 25 i 30 posto kada je riječ o ličnom dohotku, a velika je odgovornost ljudi koji rade u FZO, zbog toga što je posao izuzetno odgovoran - rekao je Ramusović.
Podsjeća da se od 2014. godine zaposleni nalaze u Granskom kolektivnom ugovoru za upravu i pravosuđe, te se tretiraju kao državni službenici i namještenici.
- Mi nijesmo državna uprava, mi samo imamo javna ovlašćena, a 20 i više godina smo članovi Samostalnog sindikata zdravstva, koje, moram napomenuti, nam maksimalno pruža podršku svo ovo vrijeme da postanemo ponovo članovi Sindikata. Od 2014.godine praktično smo izgubili svoju samostalnost i ne pripadamo onome što treba da budemo a to je u Granskom kolektivnom ugovoru za zdravstvenu djelatnost, a ne za upravu i pravosuđe - zaključio je Ramusović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Ramusović: Zaposleni u FZO su u težoj finansijskoj situaciji od svih zaposlenih u zdravstvenom sistemu Crne Gore

Ukoliko se prevoznicima ne izađe u susret i protest preraste u dugoročnu blokadu transporta može se desiti da crnogorske transportne &nbsp;kompanije odu da rade na EU tržište, a druga mogućnost je da evropske kompanije dovoze robu u Crnu Goru što bi značajno uticalo na rast cijena - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Bilo koja blokada, kako dodaje, dovodi do usporavanja ekonomije i određenih prekida u snabdijevanju, a osim građana trpe privreda i trpe prevoznici.
Osim potencijalnih poremećaja na lokalnom nivou protest prevoznika, prema njegovim riječima, može dovesti do poremećaja i na evropskom nivou, što bi trebalo da dodatno stvori pritisak na evropske institucije da se pronađe rješenje.
- Bitno je naglasiti da je ovo trebalo da bude protest, štrajk na regionalnom nivou da se pošalje poruka evropskim institucijama o problemu koji će imati prevoznici sa Zapadnog Balkana zbog primjene sistema ulaska i izlaska iz EU, sa 90 od 180 dana u EU i samim tim je trebalo da se pošalje zajednička poruka sa određenim protestom da treba i EU u određenoj mjeri da reaguje i da se prilagodi potrebama našeg tržišta. Činjenica je da ukoliko ne dođe do određenog rješenja da će upravo prevoznici sa teritorije Zapadnog Balkana što uključuje i Crnu Goru imati ozbiljnih problema što se tiče samog njihovog poslovanja, jer ako bi pogledali kako će se to reflektovati na njihovo poslovanje ono će zahtijevati ili povećani broj radnika, ili čekanje što znači povećanje troškova, samim tim povećanje cijena - rekao je Mulešković.
Smatra da se ne može desiti brza nestašica, jer postoje zalihe dovoljne za više dana, pa ne bi trebalo da dođe do poremećaja tržišta ukoliko se protest dugoročno ne nastavi.&nbsp;
- Treba biti pažljiv kad komentarišemo takve stvari, jer mi smo skloni tome da napravimo paniku i upravo ta panika može da izazove veće potražnju, pa samim tim možemo sami da napravimo problem na tržištu. Stav trgovaca i njihova politika je da su se već zalihe skoro svih proizvoda obezbjedile i ne treba da razmišljamo o tome da će se desiti određeni poremećaji - istakao je Mulešković.
Dodaje i da će svaki trošak koji nastane u zastoju transporta biti preliven na građane kroz finalnu cijenu proizvoda, pa ukoliko se situacija nastavi jasno je da će doći do povećanja cijena.&nbsp;
- Dva scenarija mogu da se dese, a prvi scenario je da naše kompanije odu da rade na evropskom tržištu i drugi scenario je da evropske kompanije dovoze robu u Crnu Goru što jasno govori da bi došlo do rasta cijena, jer ako u ovom trenutku imate za npr. 1000 eura prevoz do određene zemlje ukoliko dođe do premještanja da evropske firme vode to će biti duplo veći troškovi - zaključio je Mulešković.

Mulešković: Ukoliko se ovakva situacija nastavi i ukoliko Evropa ne bude imala sluha za naše prevoznike jasno je da će doći do povećanja cijena

Sjednica vijeća koja je bila zakazana za 30. januar u postupku odlučivanja o žalbi izjavljenoj protiv prvostepene presude u predmetu u javnosti poznatom kao "Koverta", odlaže se za 5. februar - saopšteno je iz Apelacionog suda.
Sjednica je zakazana za 9.30 sati.
- Sjednica vijeća se odlaže zbog opravdanog odsustva sudije izvjestioca - navodi se u saopštenju.

Odlaže se sjednica vijeća Apelacionog suda na kojoj će razmatrati žalbu na presudu u predmetu "Koverta"

Crnogorska stranka u osnivanju apelovala je na podgoričko Osnovno državno tužilaštvo, koje je formiralo predmete povodom zloupotrebe &nbsp;privatnosti Mirjane Pajković kao oblika rodno zasnovanoga nasilja, da što prije procesuira krivce.
- Protiv Dejana Vukšića, bivšeg direktora ANB-a i savjetnika predsjednika države, iznijela je teške optužbe o zloupotrebi državnih resursa. Prema njenim navodima, Vukšić je, koristeći autoritet funkcije, angažovao operativce Agencije za protivzakonito praćenje, prikupljanje podataka o kretanju i privatnoj komunikaciji, te neovlašćeno preuzimanje i javno objavljivanje sadržaja iz njenog telefona. Posebno zabrinjavaju navodi o prijetnjama kompromitujućim materijalom u cilju iznuđivanja određenih ponašanja - naveli su u Crnogorskoj stranci u osnivanju.
Pajković je, poručuju oni, žrtva čiji navodi zahtijevaju hitnu, efikasnu i nepristrasnu istragu.&nbsp;
- A śedočimo pokušaju zamjene teza: bivši direktor ANB-a kontratužbama nastoji diskreditovati oštećenu i relativizovati sopstvenu odgovornost. Nije riječ o „privatnom sporu“, već o državno organizovanom ugrožavanju prava na privatnost i bezbjednost građanina. Vukšića su na čelo ANB-a postavili Zdravko Krivokapić i Dritan Abazović pod sloganom „oslobađanja institucija“, uz presudan uticaj SPC i tadašnjeg mitropolita Amfilohija - naveli su u saopštenju.&nbsp;
Rezultat tog projekta, kako pokazuju brojni primjeri, nije bila, ističu oni, reforma, već instrumentalizacija bezbjednosnog sektora i razgradnja crnogorskih institucija s ciljem razgradnje države i sloma ustavnoga poretka u korist stranih sila.

Tag: glavni-grad