Poglavar Rimokatoličke crkve papa Franjo pozvao je na istragu kako bi se utvrdilo predstavljaju li izraelski napadi u Gazi genocid, prema fragmentima objavljenim u nedjelju iz nove knjige uoči papine jubilarne godišnjice.
Ovo je prvi put da je papa otvoreno pozvao na istragu po optužbi za genocid vezano za izraelsko djelovanje u Pojasu Gaze, piše Associated Press.
U septembru je rekao da su izraelski napadi na Gazu i Liban bili "nemoralni" i nerazmjerni, te da je izraelska vojska prekršila pravila ratovanja.
Knjiga Hernána Reyesa Alcaidea, koja se temelji na intervjuima s papom, nosi naslov "Nada nikad ne razočara. Hodočasnici prema boljem svijetu."
Biće objavljena u utorak uoči papinog jubileja 2025. godine.
Očekuje se da će papin godišnji jubilej dovesti više od 30 miliona hodočasnika u Rim na proslavu Svete godine.
- Prema nekim stručnjacima, ono što se događa u Gazi ima karakteristike genocida - rekao je Papa u izvodima koje je 17. novembra objavio italijanski dnevnik La Stampa.
Papa Franjo u obraćanju inostranim ambasadorima u Vatikanu, 8. januara 2024.
- Trebalo bi pažljivo istražiti kako bismo utvrdili uklapa li se u tehničku definiciju koju su formulirali pravnici i međunarodna tijela - dodao je on.
Prošle godine papa se odvojeno susreo s rođacima izraelskih talaca u Gazi i Palestincima koji su proživjeli rat i izazvao vatru koristeći riječi koje vatikanske diplomate obično izbjegavaju: "terorizam" i, prema Palestincima, "genocid".
Poglavar Rimokatoličke crkve je govorio o patnjama i Izraelaca i Palestinaca nakon njegovih sastanaka, koji su bili dogovoreni prije nego što je najavljen dogovor o taocima između Izraela i Hamasa i privremeni prekid borbi.
Rat je počeo kada je Hamas, koji SAD, EU i druge zemlje, napao Izrael 7. oktobra 2023. godine, ubivši 1.200 ljudi i otevši 250 kao taoce i odvodeći ih u Gazu, gdje se desetine još uvijek nalaze.
Izraelska jednogodišnja vojna kampanja koja je uslijedila ubila je više od 43.000 ljudi, prema zdravstvenim zvaničnicima u Gazi koja je pod kontrolom Hamasa, čiji broj ne pravi razliku između civila i boraca, iako kažu da su više od polovine mrtvih žene i djeca.
Sukob Izraela i Hamasa u Gazi pokrenuo je nekoliko pravnih slučajeva na međunarodnim sudovima u Hagu koji uključuju zahtjeve sa nalozima za hapšenja, kao i optužbe i poricanje ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Papa Franjo prvi put pozvao na istragu: Utvrditi je li genocid izraelski rat u Gazi

Načelnik Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske Radislav Krstić, najbliži saradnik Ratka Mladića i prva osoba koju je Haški tribunal osudio za učešće u genocidu u Srebrenici, obratio se 18. juna ove godine sudu Ujedinjenih nacija s pismom u kojem nakon 26 godina u zatvoru traži puštanje na slobodu navodeći, pored ostalog, da prihvata odgovornost za svoje zločine, da bi sam glasao za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, kao i da bi želio još jednom da se nađe u Potočarima i da se pokloni žrtvama i zamoli za oproštaj. Krstić je 19. januara ove godine, nakon dva odbijena zahtjeva, ponovo tražio od Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove prijevremeno puštanje na slobodu, sa obrazloženjem da je već odslužio više od dvije trećine 35-godišnje kazne zatvora na koju je osuđen 2004. zbog njegove uloge u genocidu u Srebrenici. <h2>Od odbijanja do prihvatanja odgovornosti za genocid</h2> Krstić se, kako navodi N1 Bosna i Hercegovina, prvi put pojavio pred Tribunalom u Hagu 25. novembra 1999. godine i izjasnio da nije kriv. Nije se pokajao, niti izjasnio da je kriv ni u žalbenom postupku. U septembru 2019. tražio je prijevremeno oslobađanje, što je Haški tribunal odbio. Tri godine kasnije, u maju 2022. godine, prihvatio je ličnu odgovornost za ratne zločine u Srebrenici, ali ne i genocid, i na temelju toga tražio skraćivanje zatvorske kazne, ali zahtjev je odbijen. Krstićevi advokati, kako prenosi Danas, su mu 2022. godine savjetovali da uz zahtjev za puštanje uputi i pokajničko pismo, svjesni da sudija sa Malte Karmel Agius, tadašnji predsjednik Rezidualnog mehanizma (nasljednika Haškog tribunala), ne prihvata olako ovakve zahtjeve. No, tada u pismu Krstić nije spomenuo riječ genocid. A i njegovo pokajanje mnogima je bilo upitno, jer od prvog do posljednjeg dana u sudnici nije saosjećao sa žrtvama niti pokazivao kajanje. Kako je Agius bio pri kraju mandata, odluku je prepustio svojoj nasljednici Grasijeli Gati Santani koja je nakon sagledavanja, ali i pisma koje su joj uputila udruženja Majke enklava Srebrenica i Žepa i Udruženja žrtava i svjedoka genocida, odbila Krstićev zahtjev. U pismu, koje je Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove uputio medijima danas, Krstić se u rukom pisanom zahtjevu obraća predsjednici Santani. Njegov advokat Vladimir Petrović, uz pismo, navodi da Krstić "izričito prihvata da je kriv za pomaganje i podržavanje genocida i prihvata odgovornost za druge teške zločine za koje je je osuđen".&nbsp; - Krstićevo prihvatanje je precizno i direktno, uključuje sve ključne elemente presuda protiv njega u činjeničnom i pravnom smislu. Krstić jasno, nedvosmisleno i izričito prihvata da je proglašen krivim za pomaganje i podržavanje genocida u julu 1995. godine - naveo je Petrović. Dodaje, pored ostalog, da bi, ukoliko bi Krstićev zahtjev bio prihvaćen, to "bio gest bez presedana sa snažne reperkusije na proces mira i pomirenja u oblasti bivše Jugoslavije". U vezi sa njegovim posljednjim zahtjevom Sud UN-a se još nije izjasnio. Krstić se nalazi u Pritvorskoj jedinici UN-a u Hagu u Nizozemskoj, nakon što je prebačen iz zatvora u Poljskoj. <h2>Ne traži oproštaj</h2> U pismu od 18. juna predsjednici Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Krstić navodi da je "prije nekoliko dana najviši i najvažniji forum na svijetu, Generalna skupština Ujedinjenih nacija, glasala i usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici".&nbsp; - Ovom rezolucijom određen je 11. jul kao dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, osuđeno svako negiranje genocida i pozvani su svi ljudi da žale i pamte žrtve koje se ne smiju zaboraviti. Za ovu rezoluciju glasala je većina zemalja na svijetu, za ovu rezoluciju glasam i ja iako nemamo pravo glasa. Nemam pravo glasa jer se u ovoj rezoluciji pominje i moje ime. Moje ime se pominje jer sam pomogao i podržao genocid. Moje ime se pominje jer sam počinio krivično djelo nezamislivo i neoprostivo. Ne tražim oproštaj, ne tražim opravdanje, ne tražim razumijevanje jer znam da ne mogu i da ne treba da ih dobijem - naveo je Krstić. Dodaje da "svakog trenutka, svakog dana" misli na žrtve genocida u Srebrenici. <blockquote>Volio bi, kako dodaje, da "svi razumiju da genocid ne može da počini jedan narod, da ne postoje genocidni narodi, već da su genocid u Srebrenici počinili pojedinci, da su jedino oni krivi, da za svoja djela i nedjela treba da odgovaraju", te da je "nažalost" on "jedan od njih"</blockquote> - Žalim ih i molim se za njihove duše. Vjerujem da majka i sestra nevino stradalog neće povjerovati da su ove riječi iskrene, znam da moje riječi ne mogu da ublaže bol, da ne mogu da umanje patnju koja nikada neće nestati. Ja to i ne očekujem, niti imam pravo da to tražim i molim. Volio bih da moje riječi pročitaju i razumiju mladi koji danas žive na prostorima gdje je nekada bila zemlja koja se zvala Jugoslavija. Volio bih ljudi koji će zajedno živjeti na tim prostorima kada mene ne bude, ako do njih nekim čudom dođu ove riječi, da zastanu i pomisle – nikad više. Nikad više rat, nikad više smrt zbog toga što je neko druge vjere, druge nacije ili drugačijeg uvjerenja, nikad više genocid - rekao je Krstić. Volio bi, kako dodaje, da "svi razumiju da genocid ne može da počini jedan narod, da ne postoje genocidni narodi, već da su genocid u Srebrenici počinili pojedinci, da su jedino oni krivi, da za svoja djela i nedjela treba da odgovaraju", te da je "nažalost" on "jedan od njih". - Ovdje ističem da prihvatam presude Tribunala iz 2001. i 2004. godine, gdje se utvrđuje da su snage vojske kojoj sam pripadao počinile genocid protiv Bošnjaka u Srebrenici u julu 1995. godine, da sam ja pomagao i podržao genocid tako što znam znao da neki članovi Glavnog štaba imaju namjeru da počine genocid, da sam znao da Glavni štab nema dovoljno svojih snaga da izvrši pogubljenja bez upotrebe snaga Drinskog korpusa i da sam znao da će upotreba snaga pod mojom komandom značajno doprinijeti da se izvrši egzekucija bošnjačkih zarobljenika. Pomagao sam i podržao i zločin protiv čovječnosti kroz učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu da se prisilno uklone bošnjački civili iz Potočara između 10. i 13. jula 1995. godine, gdje sam učestvovao u stvaranju humanitarne krize koja je prethodila prisilnom transferu žena i djece i starijih iz Srebrenice, u čemu sam učestvovao znajući da su civili u Potočarima izloženi ubistvima, silovanjima, premlaćivanjima i zlostavljanjima - naveo je Krstić. Ovo pismo, kako je rekao, piše predsjednici Mehanizma u postupku koji se vodi po njegovom zahtjevu da poslije 26 godina, poslije četiri zemlje i sedam zatvora u kojima je izdržavao kaznu, bude pušten na slobodu.&nbsp; - Poštovana predsjednica će donijeti svoju odluku, uvjeren sam na osnovu prava, pravde i zakona. Tu odluku, kakva god bude, kao i uvijek do sada, prihvatiću bespogovorno, kao izraz prava i pravde. Odluka poštovane predsjednice može biti pozitivna zbog mog narušenog zdravlja, zbog mojih godina, zbog nasilja koje sam i ja preživio u jednom od zatvora u kojima sam izdržavao kaznu. Može biti i negativna jer sam kriv za teško krivično djelo koje se ne oprašta, međutim, kakva god da je doluka – molim da se ovo moje pismo javno objavi, da moje riječi čuje što više ljudi iz zemlje iz koje sam, da možda moje riječi bar nekog podstaknu da razmisli o strašnom zločinu u kome sam učestvovao, o kazni koja je uslijedila, o dubokom, bolnom, ali zakašnjelom kajanju sa kojim živim već decenijama - istakao je Krstić. Dodaje da ako doživi jednog dana da bude pušten da bi otišao u Potočare. - Ako se sa tim saglasi predsjednica Mehanizma, ako to dopuste porodice žrtava, želio bih da se još jednom u životu nađem u Potočarima, da se poklonim sjenima žrtava i zamolim za oproštaj - poručio je Krstić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241113121144_9219ff722ad78248a4fc40a244c0edf009110409ddbdc29dd53b66e77574f7f1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241113121144_9219ff722ad78248a4fc40a244c0edf009110409ddbdc29dd53b66e77574f7f1" data-rendition-name="original" width="488" height="695" loading="lazy" alt="Pismo Radislava Krstića"> <figcaption>Pismo Radislava Krstića(Photo: Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241113121144_89bf3a3a916945a57296131db7e02b6b3fd087bf302d6a225c33d9ece0c07bb8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241113121144_89bf3a3a916945a57296131db7e02b6b3fd087bf302d6a225c33d9ece0c07bb8" data-rendition-name="original" width="488" height="693" loading="lazy" alt="Pismo Radislava Krstića"> <figcaption>Pismo Radislava Krstića(Photo: Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241113121144_6cbbaa5113b0c7efda919fcef04f7afbaabc95a9cd265720aa62aea92f93e75d.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241113121144_6cbbaa5113b0c7efda919fcef04f7afbaabc95a9cd265720aa62aea92f93e75d" data-rendition-name="original" width="490" height="702" loading="lazy" alt="Pismo Radislava Krstića"> <figcaption>Pismo Radislava Krstića(Photo: Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241113121144_ee8b8c8d4bea8bebbb100e6aa2ceed1e90fa09223199b3e87cdb86b767685c9c.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241113121144_ee8b8c8d4bea8bebbb100e6aa2ceed1e90fa09223199b3e87cdb86b767685c9c" data-rendition-name="original" width="486" height="693" loading="lazy" alt="Pismo Radislava Krstića"> <figcaption>Pismo Radislava Krstića(Photo: Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove)</figcaption> </figure>

Jasmina Beharovic

Haški osuđenik Radislav Krstić: Pomagao sam i podržao genocid u Srebrenici, glasao bih za Rezoluciju

Potomci žrtava genocida u Šahovićima i Pavinom Polju, borci za ljudska prava i brojni prijatelji, nastanjeni u Sjedinjenim Američkim Državama, uputili su zahtjev predstavnicima vlasti u Crnoj Gori da se usvoji rezolucija o osudi genocida nad Bošnjacima u Šahovićima i Pavinom Polju, koju je na zahtjev potomaka žrtava genocida u parlamentarnu proceduru uputila grupa poslanika Bošnjačke stranke.
U saopštenju iz Bošnjačko-američke nacionalne asocijacije (BANA) navode da su u povodu stogodišnjice gnusnih zločina nad bošnjačkim civilima izvršenim u mirnodopskim uslovima u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca 9. i 10. novembra 1924. godine u Šahovićima i Pavinom Polju organizovali komemoracije u američkim gradovima Harisburgu i Njujorku 9. i 10. novembra.
Sa ovih skupova nakon, kako su rekli, "stoljeća šutnje i raznih nečinjenja vlasti u kontinuitetu" dižu glas i podsjećaju na civilizacijske obaveze, prije svih predstavnika institucija vlasti Crne Gore, te su uputili podršku rezoluciji o genocidu nad Bošnjacima Šahovića na adrese predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, premijera Milojka Spajića, predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i potpredsjednika Vlade Ervina Ibrahimovića.
Njihovo obraćanje prenosimo u cjelosti:
"Poštovani državnici, najviši predstavnici vlasti u Crnoj Gori,
- Daleko od zavičaja naših predaka nad kojima su bez krivice izvršeni brutalni zločini ubijanja, zlostavljanja, progona, istrebljenja, što je čin potpunog brisanja tragova postojanja;
- Trajno opredijeljeni ka pomirenju koje se mora temeljiti na istini, pravdi i izvinjenju,
- Uvjereni da su pretpostavke zdravijih odnosa država, društava i pojedinaca preuzimanje odgovornosti za prošle događaje;
- Očekujući vaše odgovorno i konkretno postupanje za događaje u Šahovićima i Pavinom Polju, 9. i 10. novembra 1924. godine, nakon punog stoljeća od gnusnih zločina sa svim elementima genocida, tražimo:
1. Usvajanje Rezolucije o osudi genocida nad Bošnjacima u Šahovićima i Pavinom Polju, 9. i 10. novembra 1924. godine, koju je na zahtjev potomaka žrtava genocida u parlamentarnu proceduru uputila grupa poslanika Bošnjačke stranke Crne Gore. S tim u vezi očekujemo da ćete Vi predsjedniče, predsjednik Parlamenta, predsjednik i potpredsjednik Vlade Crne Gore, iskoristiti vaš uticaj i apelovati na sve poslanike da usvoje tekst rezolucije čime će biti prekinuta stoljetna šutnja i stvorene pretpostavke za uspostavljanje trajnog mira i poboljšanje naših ukupnih odnosa.
„Koliko godi bilo gorko, iskreno pomirenje je bolje od najbolje prikrivene zavađenosti“;
2. Podignuti spomen obilježja u Šahovićima i Pavinom Polju, ubijenim Bošnjacima i onim pravoslavnim za koje se dokaže da su rizikujući živote pomagali svoje komšije;
3. Da se činjenice o ovim i svim drugim zločinima uvrste u obrazovne programe i nastavni proces kao trajno podsjećanje na nedopustive pojave u civiliziranim društvima.
4. U znaku sjećanja na 1924.godinu, da se 9. novembar na nivou države Crne Gore proglasi i obilježava Danom sjećanja na nevine Bošnjake - žrtve genocida u Šahovićima i Pavinom Polju, kao trajna opomena da se nikada nad bilo kojim narodom, neovisno na vjersku, rasnu i nacionalnu pripadnost ne počini ili ponovi genocid.
Pozivamo Vas da kao savremenici odgovorno ispišemo stranice naše historije ispunjenjem najvažnijih ciljeva a to su sprječavanje ponavljanja zla i uspostavljanje trajnog mira. Uprkos boli koju osjećamo i traumama koje nosimo naše je trajno opredjeljenje za ove civilizacijske vrijednosti.
O našim zahtjevima informirat ćemo reisa Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat-ef. Fejzića i reisu-l-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini dr.
Husein-ef. Kavazovića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH dr. Denisa Bećirovića i sve političke aktere u Bosni i Hercegovini gdje živi znatan broj potomka žrtava genocida u Šahovićima i Pavinom Polju.
S poštovanjem, Potomci žrtava genocida i organizatori komemoracije u američkim gradovima Harrisburgu i New Yorku Za dodatne informacije obratite se na emaile: bana-usa@outlook.com sahovic-aziz@comcast.net ORGANIZATORI KOMEMORACIJE:
- Brother &amp; Sisters, - vlasnici Aziz i Vedad Šahović
- Bošnjačko-američka nacionalna asocijacija
- The B&amp;H islamic center of Pennsylvania - Mechanicsburg
- Bosniaks Islamic Cultural Center of Carlisle, PA
- Bošnjaci.Net
- Islamska zajednica i Kulturni centar Plav-Gusinje u New Yorku&nbsp;
- Bošnjački islamski kulturni centar – Richmond Hill, NY&nbsp;
- Bosansko-hercegovački islamski centar, NY&nbsp;
- Bošnjački islamski kulturni centar-Astoria, NY&nbsp;
- Islamski kulturni centar Monticello, NY&nbsp;
- Centar bošnjačko-američke zajednice - Elmwood Park, NJ&nbsp;
- Asocijacija Bošnjaka Albany"

Podrška iz Amerike rezoluciji o genocidu nad Bošnjacima Šahovića

Crna Gora će i ubuduće imati podršku Kancelarije Ujedinjenih nacija (UN) za prevenciju genocida i odgovornost za zaštitu u daljim zajedničkim naporima na putu ka trajnom pomirenju i stabilnosti. 
 
To je poručila generalna podsekretarka UN-a i specijalna savjetnica generalnog sekretara UN za prevenciju genocida Alis Vairimu Nderitu. 
 
Ona je, kako je saopšteno iz Vlade, uputila pismo u kojem je zahvalila potpredsjedniku Vlade za vanjske i evropske poslove Filipu Ivanoviću na susretu tokom zasijedanja Generalne skupštine UN-a, kao i na podršci i kontinuiranoj saradnji Crne Gore sa njenom Kancelarijom. 
 
- Nderitu je u pismu izrazila posebno uvažavanje za ulogu Crne Gore u prevenciji genocida i sličnih zločina - navodi se u saopštenju. 
 
Ona je, kako se dodaje, naročito pohvalila crnogorsku posvećenost mladima kao ključnim akterima u procesima pomirenja i prevencije sukoba u regionu Zapadnog Balkana. 
 
- Izuzetno cijenim našu razmjenu mišljenja o značaju regionalnih aktivnosti koje za cilj imaju da zbližavaju ljude, uključujući i stalnu posvećenost i podršku Crne Gore svim sličnim inicijativama - navodi se u pismu. 
 
Ona je poručila da će Crna Gora i ubuduće imati podršku njene Kancelarije i nje lično u daljim zajedničkim naporima na putu ka trajnom pomirenju i stabilnosti.

Podrška Crnoj Gori u daljim naporima na putu ka trajnom pomirenju

Južna Afrika je u ponedjeljak iznijela nove dokaze najvišem sudu Ujedinjenih nacija (UN) kako bi potvrdila optužbe da Izrael čini genocid u opkoljenoj palestinskoj enklavi Gazi, javlja Anadolija.
Siril Ramafosa, predsjednik Južne Afrike, izjavio je da dokazi pokazuju da je Izrael "prekršio konvenciju o genocidu promovišući uništavanje Palestinaca koji žive u Gazi, fizički ih ubijajući raznim razornim oružjem i uskraćujući im pristup humanitarnoj pomoći".
Dodao je da dokazi pokazuju da su akcije Izraela usmjerene na fizičko uništenje Palestinaca, kao i na "ignorisanje i prkošenje" nekoliko privremenih mjera koje je ranije naredio Međunarodni sud pravde (ICJ).
Pozivajući se na dokaze izložene na preko 750 stranica teksta, Ramafosa je kazao da Izrael "koristi izgladnjivanje kao oružje rata i želi da ostvari ciljeve Izraela poput depopulacije Gaze masovnim ubijanjem i prisilnog raseljavanja Palestinaca".
Ramafosa je rekao da se iznošenje dokaza odvija upravo u trenutku kada Izrael intenzivira ubijanje civila u Gazi, dodajući da se "čini da Izrael sada namjerava da slijedi sličan put razaranja u Libanu".
Izrael bi trebalo da dostavi odgovor na nove dokaze do 28. jula naredne godine.
- Dokazi će pokazati da u osnovi genocidnih djela Izraela leži posebna namjera da se počini genocid - rekao je Ramafosa, pozivajući globalnoj zajednici da zaustavi katastrofu u Gazi.
Južnoafrička Republika je podnijela tužbu za genocid protiv Izraela pred tribunalom sa sjedištem u Hagu krajem 2023. godine, navodeći da Izrael, koji bombarduje Pojas Gaze od prošlog oktobra, nije ispunio svoje obaveze prema Konvenciji o genocidu iz 1948. godine.
Nekoliko zemalja, uključujući Tursku, Nikaragvu, Palestinu, Španiju, Meksiko, Libiju i Kolumbiju, pridružilo se slučaju, koji je počeo javnim saslušanjima u januaru.
Tribunal je u maju naredio Izraelu da zaustavi svoju ofanzivu na grad Rafah na jugu Pojasa Gaze. To je bio treći put da je 15-člano sudsko vijeće izdalo preliminarne naloge u cilju obuzdavanja broja poginulih i ublažavanja humanitarnih patnji u blokiranom Pojasu Gaze, gdje je ubijeno skoro 43.000 Palestinaca.

Južna Afrika predala sudu UN-a nove dokaze da Izrael čini genocid u Gazi

Crnogorski političari postali su saučesnici u genocidu u Gazi zbog toga što su odbili da osude te zločine, poručila je novinarka Radmina Stojanović na maršu mira i protestu "Slobodna Crna Gora za slobodnu Palestinu" ispred Skupštine Crne Gore.
Povod današnjeg događaja je odluka Skupštine Crne Gore i njenih poslanika da, kako su ranije saopštili iz Pokreta solidarnosti sa Palestinom Crna Gora, "ne podrže osnovno demokratsko pravo građana izraženo u peticiji za usvajanje rezolucije o osudi zločina Izraela u Palestini", prenosi portal RTCG. Skup je počeo minutom ćutanja za sve žrtve u Gazi.
Stojanović ističe da je broj ljudi koji su zvanično ubijeni ili ranjeni u Gazi ravan četvrtini crnogorske populacije.
- Svaki dan desetoro palestinske djece izgubi nogu ili ruku. To je nešto što nama apsolutno nije prihvatljivo. Naši političari su time što su odbili da osude genocid u Gazi, koji od njih zahtijeva Međunarodni zakon i Međunarodni sud pravde u Hagu kao elementarnu stvar oni su postali saučesnici u tom genocidu. Mi nećemo dozvoliti da oni postanu saučesnici u naše ime - kazala je Stojanović.
Ona je ponovila da se jasnoglasno mora osuditi genocid i spriječiti svaka akcija.
Jovan Mandić iz Pokreta solidarnosti sa Palestinom kazao je da godinu dana nedužni i slobodoljubivi narod Gaze pati pod konstantnim bombardovanjem, izgladnjivanjem, bolešću i najbrutalnijom vojnom okupacijom koju je 21. vijek vidio.&nbsp;
- Broj stradalih civila prevazišao je 40.000, od kojih većinu čine djeca i žene - kazao je na skupu Mandić, prenosi portal Antena M.
Istakao je da okupljeni predstavljaju slobodnu Crnu Goru, nepokorivu Crnu Goru koja je bila kamen spoticanja svih okupatora, Crnu Goru slavnog 13. jula, kada su naši preci krenuli u obračun sa fašističkom nemani, Crnu Goru u socijalističkoj Jugoslaviji koja je podržavala Palestinu.
Pozvao je predsjednika Skupštine Andriju Mandića i predsjednike svih poslaničkih klubova da stave u skupštinsku proceduru predlog rezolucije o osudi zločina Izraela u Palestini.&nbsp;
Na skupu je govorio i Elvis Beriša koji je kazao da oni koji nijesu potpisali tekst rezolucije nijesu prošli test demokratije.
Govorio je o stradanju nedužnih civila u Gazi i istakao da svijet na te zločine ćuti.
- Mi smo danas tu da poručimo da nećemo da ćutimo - poručio je Beriša, dodajući da rat u Gazi nije konflikt globalnog karaktera, već pitanje čovječnosti.&nbsp;
Na kraju skupa okupljeni su krenuli u marš mira.&nbsp;

Marš mira u Podgorici: "Crnogorski političari postali saučesnici u genocidu u Gazi"

U Crnoj Gori danas će biti oblačno sa kišom, mjestimično sa pljuskovima i grmljavinom, a ponegdje se očekuju obilne padavine. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, kasno popodne, usljed naglog pada temperature, u sjevernim predjelima kiša će postepeno preći u snijeg i susnježicu. 
 
Krajem dana padavine će slabiti, a tokom noći u većem dijelu države i prestati. 
 
Vjetar će biti južnih smjerova, pojačan i jak, na udare olujne, ponegdje i orkanske jačine, krajem dana će slabiti i skrenuti na sjeverni, mjestimično umjeren do pojačan. 
 
Jutarnja temperatura od nula do 16, najviša dnevna od osam do 19 stepeni.

Danas oblačno sa kišom

Prijeteći mejl Portalu i Televiziji E organizovana je namjera utjerivanja straha u kosti, ili potiče od osobe suprotnih političkih i vrijednostih svjetonazora, koja se prijetnjama pokušava obračunati sa drugačijim mišljenjem, ocijenio je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata urednik u Televiziji E, Draško Đuranović.
<h2>Prijetnje i reakcije</h2>
Mejl sa prijetnjama i uvredama koji je stigao na adresu Portala ETV nije iznenađenje, kaže Đuranović, ako se uzme u obzir stanje na društveno političkoj sceni. Podjseća da nije ni prvi put da se mejlom prijeti zaposlenima u Televiziji E.
- Gledajući proste i prosto proširene rečenice u mejlu, može se zaključiti da bi neko razmišljanje o motivima, ili o onome ko je slao mejl, moglo da ide u dva pravca. Jedan je da je riječ o organizovanoj namjeri utjerivanja straha u kosti, što znači da nije samo neki pojedinac u pitanju. Drugi pravac je da je riječ o nekoj, uslovno rečeno, ne baš uravnoteženoj osobi, sasvim drugih političkih i vrijednosnih obilježja, koja se prijetnjama pokušava obračunati sa drugačijim razmišljanjima - rekao je Đuranović.
Policija je reagovala, u Televiziju E dolazio je pripadnik odjeljenja za visokotehnološki kriminal, a o svemu je obaviješteno Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, koje je slučaj kvalifikovalo kao ugrožavanje sigurnosti.
- Važno je da se sazna ko stoji iza ovoga mejla. Veoma je važno da novinare u Crnoj Gori, a tako će biti i sa redakcijom Portala ETV i Televizije E, ovakve stvari neće zaplašiti. Važno je da znamo da profesija kojom se bavimo ima svoje rizike. Ali, najvažnija je stvar da država i državne institucije zaštite ljude koji profesionalno obavaljaju svoj posao - istakao je Đuranović.
<h2>Targetiranje novinara i kritika kao uvreda</h2>
Slučaj napada na novinarku Pobjede i saradnicu Televizije E, Anu Raičković, podsjeća Đuranović, govori da prijeteće mejlove treba shvatiti ozbiljno. Kaže da je odgovor na pitanje zašto se takve stvari dešavaju lak - politika.
- Nemojmo zaboraviti da evo već nekoliko godina određeni političari sa skupštinske govornice targetiraju medije, targetiraju pojedince, urednike... &nbsp;čija uređivačka koncepcija im nije po volji. Napad na javno izraženu slobodnu riječ postao praksa brojnih političara u Crnoj Gori. Nemojmo zaboraviti ni to da je na dan kad je razriješen sa mjesta premijera Dritan Abazović direktno pominjao ljude iz oblasti novinarstva, koje je svrstao u kriminalni klan. I nije jedini. Kada se sa stanovišta politike i onih koji bi trebalo da budu odgovorni za javnu riječ izgovaraju brutalne optužbe o pripadnosti jednom, drugom, ili trećem klanu, jednoj drugoj, ili trećoj partiji, onda običan svijet počinje da gleda na novinare kao na lovinu, odnosno kao na ljude koje treba goniti. Stvorena je atmosfera u kojoj se kritika doživljava kao teška uvreda, a uvreda i prijetnja prema novinaru prilično se lagodno posmatraju i izriču - naglasio je Đuranović.
<h2>Naknadni svjedoci, snimci sa nadzornih kamera…</h2>
Slučaj napada na novinarku Anu Raičković uzdrmao je crnogorsku javnost. Prvo verbalni, a zatim i brutalni fizički napad od strane biznismena Zorana Bećirovića i njegovih tjelohranitelja izazvao je unisonu reakciju državnog vrha Crne Gore, međunarodne zajednice i cjelokupne javnosti, podjseća Đuranović.
- To bi trebalo da bude znak da je društvo konačno shvatilo da treba sankcionisati one koji pokušavaju da udare na slobodnu riječ. Sa druge strane, ne mogu da se otmem utisku da su neke stvari odrađene, uslovno rečeno, ne baš profesionalno. Kada to kažem, onda treba uzeti u obzir da je prvi poziv policiji bio u 21:13, drugi u 21:20, a da je policija došla u 21:30. Ispostavilo se da je u okviru lokala, gdje se desio incident, bio policajac u civilu koji nije reagovao. Ispostavilo se, u prvom navratu, da snimaka sa nadzornih kamera u restoranu nema. Međutim, kasnije se ispostavilo i da postoje video snimci u tužilaštvu i policiji, o čemu imam potvrđene informacije – ističe Đuranović.
Dodaje da su u slučaju napada na Raičković čudne i zabrinjavajuće dvije stvari.
- Osnovni sud je jednog od osumnjičenih, kojem je bio određen pritvor, oslobodio pritvorskog osnova zbog svjedočenja čovjeka koji se pojavio u četvrtak veče, a napad se dogodio u nedjelju. Zatim, sedam dana kasnije, pojavljuju se novi svjedoci. Mislim da je to nešto što bi moglo da bude zabrinjavajuće. Ali, da ne prejudiciram stvari... Važno bi bilo da se ovaj slučaj do kraja rasvijetli i da svi koji su odgovorni zaista odgovaraju - poručio je Đuranović.
<h2>Jubilej Javnog servisa</h2>
Javni servis obilježio je jubiljej - 80 godina postojanja. Ne baš slavno, kaže Đuranović, jer na jedan takav događaj nije došao ni predsjednik države, ni predsjednik Skupštine, kao ni predsjednik Vlade.
-Još više zabrinjava to što postoje dugotrajne polemike i nekoliko sudskih presuda koje se ne izvršavaju, što se tiče menadžmenta Javnog servisa. To je jedan dio priče o crnogorskim televizijama. Drugi dio priče o crnogorskim televizijama, jednako značajan, jeste što je crnogorsko medijsko tržište veoma malo. Dakle, nije lako opstati na ograničenom medijskom tržištu gdje nemate toliko uslova za marketing, a država se nije potrudila da zaštiti, subvencioniše, na neki način motiviše i podstakne televizije koje su u vlasništvu crnogorskih građana, koje su domicilne, koje su tu. Bez obzira na uređivačku koncepciju, država treba da ih podrži - zaključio je Đuranović.

Đuranović: Radimo svoj posao, prijetnje nas neće zaplašiti

Premijer Milojko Spajić odgovaraće danas u Skupštini na pitanja predstavnika poslaničkih klubova, na posebnoj sjednici parlamenta posvećenoj premijerskom satu. 
 
Poslanik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković pitaće Spajića da li će, zbog očiglednog gubitka političkog legitimiteta, podnijeti ostavku i vratiti mandat građanima. 
 
- Ne tako davno, Vladu čiji ste premijer nazvali ste "najstabilnijom crnogorskom vladom ikad". Međutim, lokalni izbori u Podgorici, Kotoru i Budvi svjedoče o ozbiljnom padu povjerenja građana i u vašu stranku, ali i u partije skupštinske većine - navodi se u pitanju Erakovića. 
 
Poslanika Demokrata Momčila Lekovića interesuje da li puštanje na slobodu izvršilaca teških krivičnih djela ukazuje na to da u sudskoj grani vlasti ima i onih sudija koje presude donose pod uticajem centara moći. 
 
On će pitati Spajića i da li Vesna Medenica, Zoran Lazović, Veselin Veljović, Petar Lazović, Milivoje Katnić i brojne druge osobe imaju kontrolu nad pojedincima u sve tri grane vlasti, uprkos njihovom procesuiranju od Specijalnog državnog tužilaštva. 
 
Lider i poslanik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović pitao je Spajića gdje je Alija Balijagić, osumnjičeni za dvostruko ubistvo u Bijelom Polju. 
 
Abazović je pitanje Spajiću uputio u srijedu, prije hapšenja Balijagića u selu Pribojska Goleša u Srbiji. 
 
Poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević pitaće Spajića da li smatra da treba krivično procesuirati sve osobe koje su, kako je naveo, zloupotrijebile službeni položaj u tužilačko–sudskom postupku terorizam u pokušaju. 
 
Radinka Ćinćur iz Posebnog kluba poslanika zatražiće od Spajića da javnosti objasni situaciju oko kupovine hotela u Donjoj Gorici od firme Čelebić, koji bi se preuredio u studentski dom. 
 
Mehmet Zenka iz Kluba poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative pitaće Spajića hoće li Ulcinj doživjeti pravedno rješenje po pitanju granica Morskog dobra. 
 
Poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović pitaće Spajića kakvi su efekti primjene programa Evropa sad 2 na javne finansije i na građane u dosadašnjem periodu. 
 
Đurovića zanima da li postoje podaci koji ukazuju na povećanje cijena proizvoda i usluga kao posljedicu uvođenja tog programa. 
 
Poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića interesuje da li bi Spajić podržao izmjene i dopune Zakona o Fondu rada, kojima bi se na još potpuniji način uredila zaštita zaposlenih. 
 
- Tako što bi Fond bio dužan da uplati neizmirene doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje za period radnog staža koji nedostaje zaposlenima kao uslov za ostvarivanje prava na penziju - precizirao je Božović. 
 
Poslanika Albanskog foruma Artana Čobija interesuje u kojoj je fazi projekat izgradnje Mosta na Bojani koji će povezati Ulcinj i Velipoju, da li je tom u pogledu napravljen neki napredak, odnosno da li je usaglašen konačni projekat sa Albanijom i kada će početi zvanični radovi. 
 
Poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović kazao je da je na lokaciji koja je predviđena za izgradnju megamarketa trgovinskog lanca Lidl u Beranama nalazi veliki broj trgovinskih radnji koje će se rušiti, čime je njihovo poslovanje ugroženo, a time i egzistencija porodica koje žive od tih malih privrednih subjekata. 
 
On je pitao Spajića da li će se Vlada uključiti u rješavanje problema privrednika iz Berana. 
 
Poslanik Socijaldemokrata Branislav Nenezić pitaće Spajića gdje je na današnji dan Crna Gora - Švajcarska Balkana“. 
 
Poslanika Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića interesuje da li program Evropa sad 2 dovodi do povećanja javnog duga, opšte stope poreza na dodatu vrijednost, kao i cijene električne energije.

Spajić danas odgovara na pitanja poslanika

Crnogorske vlasti raspisale su međunarodnu potjernicu za Nikšićaninom Rankom Radulovićem koji se tereti da je u junu silovao dvadeset trogodišnjakinju.
Portalu ETV je iz Ministartva pravde saopšteno da su na zahthjev Uprave policije dali saglasnost za raspisivanje međunarodne potjernice za Radulovićem zbog vođenja postupka zbog krivičnog djela silovanje iz člana 204 stav 2 Krivičnog zakonika Crne Gore.
Radulović je 24. juna pobjegao inspektorima koji su pokušali da ga uhapse nakon što je žrtva prijavila silovanje i od tada policija nije uspjela da mu uđe u trag.
Prema saznanjima Portala ETV, Više državno tužilaštvo privodi kraju istragu protiv Radulovića i uskoro će biti podignuta optužnica.
Ime Ranka Radulovića je u više navrata bilo na stupcima crne hronike. Hapšen je zbog osnovane sumnje da je kao blizak saradnik škaljarskog kriminalnog klana učestvovao u planiranju likvidacija više osoba.
On je krajem novembra 2021. godine izašao iz Istražnog zatvora jer mu je odlukom Višeg suda ukinut pritvor jer za tri godine nije izrečena prvostepena presuda protiv njega i ostalih članova koji se sumnjiče da su kao članovi šesnaestočlane grupe planirali egzekucije više osoba.
Radulović je, prema navodima Specijalnog državnog tužilaštva, planirao likvidaciju tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i njegovog sina i braće Vilotijević. Prema navodima iz optužnice, mete Kotoranina Igora Vukotića bili su visokopozionirani službenici bezbjednosnog sektora bezbjuednosnog sektora Zoran Lazović, Duško Golubović i Duško Koprivica.&nbsp;
Radulović je i na optužnici Odjeljenja za ratne zločine pri Tužilaštvu BiH zbog zločina nad žrtvama bošnjačke nacionalnosti na području Foče i okolnih mjesta tokom 1992. godine.
Raduloviću je suđeno i zbog ugrožavanja sigurnosti advokata Srđana Lješkovića. Presudom Osnovnog suda u Nikšiću Radulović je osuđen na pet mejseci zatvora. Tu kaznu je odslužio i u julu prošle godine izašao je iz zatvora.
Hapšen je i zbog zelenaštva i nedozvoljenog držanja oružja.

Međunarodna potjernica za Rankom Radulovićem

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: genocid