Boravak u Njujorku je prilika da još jednom Crna Gora prenese snažnu posvećenost međunarodnoj saradnji, multilateralizmu i evropskom putu kao ključnim vanjsko političkim prioritetima, saopštio je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović.&nbsp;
Ujedinjene nacije obilježavaju 80. godina od osnivanja, a u kontekstu izazovnih geopolitičkih prilika još jednom je potvrđena važnost multilateralizma i postojanja UN.&nbsp;
- Tokom intenzivne agende izdvojio bih potpisivanje Deklaracije o zaštiti humanitarnog osoblja čime smo pružili podršku principima međunarodnog prava, osnovnih ljudskih prava i ulozi humanitarnih radnika u zaštiti života civila. Tokom svog obraćanja na konferenciji o ženama povodom obilježavanja 30 godina od Pekinške deklaracije Crna Gora je iskazala spremnost da unaprijedi standarde u oblasti rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena kao aktivnog društvenog sudionika - naveo je Ibrahimović u saopštenju.&nbsp;
Ibrahimović je učestvovao i na Konferenciji o Palestini i dvodržavnom rješenju gdje je, kako se dodaje, Crna Gora podržala međunarodne napore za pravedan i održiv mir, zasnovan na rješenju dvije države i međunarodnom pravu.&nbsp;
- Ono što želim da naglasim je da će Crna Gora ove godine domaćin jednog od događaja na marginama Generalne skupštine UN. U saradnji sa Francuskom i uticajnim svjetskim univerzitetima, Crna Gora po prvi put organizuje događaj na temu unaprjeđenja vazduha u zatvorenim prostorima. Cilj je da se demonstrira posvećenost države u unaprjeđenju standarda i razmjeni iskustva u oblasti zaštite životne sredine. Sa zadovoljstvom ću se osvrnuti i na susret sa dijasporom, jer oni predstavljaju neodvojiv dio identiteta i razvoja Crne Gore - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Njihov potencijal je, kako kaže Ibrahimović, most ka svijetu, a njihova solidarnost i humanitarne inicijative pokazuju snagu naše zajednice i van granica domovine.
- Ovom prilikom sam prenio spremnost Vlade i svoju ličnu spremnost da dam doprinos ka dodatnom učvršćivanju njihovih veza sa Crnom Gorom kako bi se na pravi način valorizovao potencijal dijaspore u SAD, ali i šire - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ibrahimović: Crna Gora podržala međunarodne napore za pravedan i održiv mir između Palestine i Izraela

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan obratio se prisutnima na sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, a na samom početku je izrazio nezadovoljstvo što je predsjedniku Palestine Mahmoudu Abasu zabranjen dolazak u Njujork. - Stojimo za ovom govornicom uz 86 miliona ljudi i palestinsku braću i sestre čiji se glasovi pokušavaju utišati. Pozivam sve zemlje koje nijesu učinile do sada to, da priznaju Državu Palestinu. Svrha UN-a je da podržava međunarodni mir i sigurnost. Dok govorimo ovdje, Izrael masakrira civile u Gazi. Broj civila u Gazi prešao je 65.000. Nažalost, broj ljudi koji su i dalje zarobljeni još se ne zna - rekao je Erdogan. Nakon toga, pokazao je fotografiju iz Gaze. - Svako od ovih ljudi je čovjek, ljudsko biće, nevini ljudi. Ljudi se ne ubijaju samo oružjem, već i glađu. U 21. stoljeću, u civilizovanom svijetu, ljudi umiru od gladi. Pokazaću vam fotografiju iz Gaze. Ovo su žene koje drže lonce. Odgovorite mi na pitanje - možemo li imati razlog za ovakvu brutalnost u 2025. godini? Ova sramotna fotografija iz Gaze se ponavlja svaki dan. Podržavam generalnog sekretara UN-a jer stalno skreće pažnju na genocid u Palestini i čestitam mu i ovaj put na tome. UN nije mogao zaštititi ni svoje osoblje u Gazi. Ljudi su ubijeni - naveo je. Poručio je kako se na izraelske prijetnje konačno treba reagovati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250923180932_dec0658090b8dfae504d0f7ea5434cd57584dd324f63d1dfe12721b3df2a02ac.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250923180932_dec0658090b8dfae504d0f7ea5434cd57584dd324f63d1dfe12721b3df2a02ac" data-rendition-name="original" width="5531" height="3688" loading="lazy" alt="Redžep Tajip Erdogan "> <figcaption>Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan drži fotografiju Gaze dok se obraća 80. zasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija(Photo: AP/Richard Drew)Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved</figcaption> </figure>  - Moramo shvatiti sljedeće. Jerusalim je zajedničko mjesto za tri monoteističke religije. Ne možemo više nastaviti s ovim ludilom. Moramo imati primirje u Gazi što je prije moguće. Napadi moraju prestati. Uz Božju pomoć, to će se i desiti. Svako ko šuti, odobrava ovo barbarstvo. Pozivam sve šefove vlada i država. Danas je taj dan, da stanemo uz Palestince i čovječanstvo. Dok vaši stanovnici reaguju na barbarstva u Gazi, pokažite hrabrost da poduzmete akciju na ovom mjestu. Ovo je politika genocida, masovnog ubistva, koja se provodi pod krinkom incidenta od 7. oktobra. Dok se Gaza uništava pod krinkom Hamasa, Zapadna obala, gdje Hamas nije na vlasti, postepeno se okupira, a nevini civili se masakriraju - poručio je Erdogan.&nbsp; Izrael se, kako objašnjava, ne ograničava samo na Gazu i Zapadnu obalu.&nbsp; - Uz svo dužno poštovanje, ovo je najniža tačka čovječanstva. Ljudska historija nije vidjela takav zločin u posljednjem stoljeću - zaključio je Erdogan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250923180936_59f6c228194f7968ec6c51c6b36ef6d06d794a46bfb83a9b629d8d5292129e28.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250923180936_59f6c228194f7968ec6c51c6b36ef6d06d794a46bfb83a9b629d8d5292129e28" data-rendition-name="original" width="5616" height="3744" loading="lazy" alt="Redžep Tajip Erdogan"> <figcaption>Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan drži fotografiju Gaze dok se obraća 80. zasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija(Photo: AP/Yuki Iwamura)Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>

1250x600

1084x550

Erdogan na zasijedanju UN-a pokazao fotografije iz Gaze: Ovo je najniža tačka čovječanstva

Predsjednik Indonezije Prabovo Subianto održao je govor na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, a njegove riječi brojni prisutni pozdravili su velikim aplauzom. Na početku obraćanja rekao je da su svi okupljeni ovdje prvenstveno kao ljudi, bez razlika.
- Različite smo vjere, rase i nacije, ali smo ovdje zajedno kao jedna ljudska porodica. Ovdje smo kao ljudska bića. Svi smo stvoreni jednaki s pravom da živimo slobodno i sretno. Ostajemo posvećeni internacionalizmu, multilateralizmu i onome što jača UN. Danas ne smijemo šutjeti dok se Palestincima negira legitimnost - rekao je predsjednik Indonezije.
Poručio je da Indonezija ostaje posvećena mirovnim misijama.
- Moramo odbaciti doktrinu da jaki mogu raditi šta hoće. Moramo stati uz sve, i jake i slabe. Pravo mora biti pravo. Indonezija je danas jedna od najvećih učesnica u UN mirovnim misijama. Nastavit ćemo služiti tamo gdje mir zahtijeva čuvare - dodao je.
Na kraju je rekao da su spremni poslati „braću i sestre“ u mirovne misije gdje god bude potrebno.
- Sa čizmama na zemlji. Ako i kada UN-ovo Vijeće sigurnosti odluči, kao i Generalna skupština, Indonezija je spremna da pošalje 20.000 vojnika ili više, da pomognu u osiguravanju mira u Gazi ili bilo gdje drugo - zaključio je predsjednik Indonezije.

Prabovo Subianto: Spremni smo poslati 20.000 vojnika u Gazu da čuvaju mir

Predsjednik SAD Donald Tramp upozorio je Rusiju da je spreman da uvede snažne ekonomske mjere zbog rata u Ukrajini i odbacio globalni pokret za priznanje palestinske države, u oštrom govoru pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija.
U svom prvom obraćanju UN-u otkako je u januaru ponovo preuzeo vlast, Tramp je govorio pred desetine svjetskih lidera, od kojih su mnogi bili zabrinuti što Sjedinjene Države okreću leđa tradicionalnim saveznicima u korist izolacionističke politike „Prvo Amerika“.
Trampovo upozorenje Rusiji imalo je i svoj zaokret. Rekao je da želi da saveznici SAD uvedu iste mjere Rusiji koje on predlaže kako bi prisilio ruskog predsjednika Vladimira Putina da se povuče iz najvećeg rata u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Predsjednik SAD je više puta upozoravao na mogućnost sankcija Rusiji, ali još nije preduzeo korake. U posljednje vrijeme je tražio od Evrope da obustavi sve kupovine ruske nafte prije nego što on preduzme akciju.
- U slučaju da Rusija nije spremna da postigne dogovor za okončanje rata, Sjedinjene Države su potpuno spremne da uvedu vrlo snažan paket moćnih tarifa, koji bi, vjerujem, veoma brzo zaustavio krvoproliće - rekao je.
Ali, da bi mjere bile efikasne, rekao je, „evropske zemlje, svi vi ovdje okupljeni, morali biste nam se pridružiti u usvajanju potpuno istih mjera“. 
Planirao je sastanak kasnije tokom dana sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Desetine svjetskih lidera okupilo se u UN-u u ponedjeljak kako bi podržalo palestinsku državu, što predstavlja značajan diplomatski pomak koji nailazi na žestok otpor Izraela i njegovog bliskog saveznika SAD.
Tramp je odbacio državnost Palestinaca, zauzimajući stav izraelskog premijera Benjamina Netanijahua.
- Nagrade bi bile prevelike za teroriste Hamasa, zbog njihovih zločina - rekao je, ponavljajući poziv za povratak talaca koje je grupa palestinskih militantnih uzela.
Tramp je rekao da SAD želi dogovor o prekidu vatre za oslobađanje talaca, koji bi omogućio povratak svih preostalih talaca, živih i mrtvih.
- Moramo odmah zaustaviti rat u Gazi. Moramo odmah pregovarati o miru - rekao je.
Osudio je poteze zapadnih sila da priznaju palestinsku državu, navodeći da bi takvi koraci nagradili „strašne zločine“ palestinske militantne grupe Hamas, rekavši da bi svjetske sile trebalo da se fokusiraju na obezbjeđivanje oslobađanja talaca u Gazi, skoro dvije godine nakon što ih je Hamas zarobio u smrtonosnom napadu na Izrael koji je pokrenuo rat u Gazi.
Francuska, Britanija, Kanada, Australija i Portugal su priznale palestinsku državu u posljednja dva dana. Njihovi potezi proizašli su iz frustracije zbog Izraela zbog njegove ofanzive u Gazi i imali su za cilj promociju rješenja sa dvije države, ali su razljutili Izrael i njegovog bliskog saveznika Sjedinjene Američke Države.

Tramp se obrušio na Rusiju, podržao Izrael u oštrom govoru u UN-u, osudio priznavanje Palestine

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u utorak je žestoko kritikovao Ujedinjene nacije pred najvišim zvaničnicima UN-a i više od 150 svjetskih lidera.
Rekao je da mu se nisu obratili povodom različitih ratova za koje, kako tvrdi, je doveo do kraja.
- Uvijek sam govorio da UN imaju ogroman, ogroman potencijal. Ali ni približno ga ne koriste. Uglavnom, bar za sada, sve što izgleda da rade jeste da napišu pismo veoma oštrog tona, a onda ga nikada ne sprovedu. To su prazne riječi, a prazne riječi ne rješavaju rat - istakao je Tramp.&nbsp;
Predsjednik SAD je iskoristio svoj govor i da se pohvali naporima da smiri sukobe širom svijeta, ali je rekao da UN nisu pomogle.
Nabrajao je svoje napore da ublaži sukobe u više zemalja — ponekad preuveličavajući svoju ulogu i broj područja u kojima je intervenisao — i dodao: „Šteta što sam morao da radim te stvari umjesto da to rade Ujedinjene nacije.“
- Nažalost, u svim slučajevima, Ujedinjene nacije nisu ni pokušale da pomognu - rrekao je Tramp.
Podsjećajući se sarkastično, dodao je da su „dvije stvari koje je dobio od Ujedinjenih nacija loš pokretni stepenik i loš teleprompter“.
Tramp je rekao da bi mogao da održi govor bez bilješki i bez telepromptera, ali je očigledno čitao sa pripremljenog teksta.

Tramp: Pisma UN-a „prazne riječi koje ne rješavaju rat“

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija, Antonio Gutereš, rekao je u obraćanju Generalnoj skupštini UN-a u Njujorku u utorak da „ništa ne može opravdati kolektivno kažnjavanje palestinskog naroda“.
U svom govoru, Gutereš nije imenovao Izrael, ali je uputio svoje najjače riječi protiv njegovih akcija u Gazi, rekavši da su razmjere smrti i razaranja najgore u njegovih gotovo devet godina na funkciji generalnog sekretara.
„Razmjere smrti i razaranja prevazilaze svaki drugi sukob u mojim godinama na funkciji generalnog sekretara. Ne smijemo posustati u jedinom održivom odgovoru na trajni mir na Bliskom istoku: rješenju o dvije države, kako je to juče tako elokventno potvrđeno. Moramo hitno preokrenuti opasne trendove na terenu – neumoljivo širenje naselja i nasilje moraju stati, kao i prijetnja aneksijom - dodao je Gutereš.
Iako je Gutereš više puta rekao da samo sud može utvrditi da li je Izrael počinio genocid u Gazi, poimence je pomenuo slučaj koji je Južnoafrička Republika pokrenula pred najvišim sudom UN-a na osnovu Konvencije o genocidu – i naglasio njegove pravno obavezujuće privremene mjere, prije svega zaštitu palestinskih civila.
Od kada je Međunarodni sud pravde donio tu odluku u januaru 2024, rekao je Gutereš, ubistva su se pojačala, a u dijelovima Gaze proglašena je glad. On je istakao da se mjere suda „moraju sprovesti – potpuno i odmah“.
Gaza je u centru pažnje na aktuelnom zasijedanju Generalne skupštine.
Konferencija održana u ponedjeljak, kojom su predsjedavale Francuska i Saudijska Arabija, bila je usmjerena na prikupljanje podrške za dugogodišnju ideju rješenja o dvije države za izraelsko-palestinski sukob.
Višesatni sastanak završen je objavama više zemalja, uključujući Francusku, Belgiju, Luksemburg, Maltu i Monako, da priznaju ili potvrđuju priznanje palestinske države, dan nakon što su to učinile Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Australija i Portugal.
Rat u Gazi počeo je kada su militanti predvođeni Hamasom ubili oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, i oteli 251 osobu.
Izraelska vojna operacija koja je uslijedila pretvorila je veći dio Gaze u ruševine i dovela do gladi u nekim dijelovima. Ministarstvo zdravlja u Gazi navodi da je ubijeno više od 65.000 Palestinaca. Ministarstvo – koje je dio vlade kojom upravlja Hamas i koje vode medicinski profesionalci – ne navodi koliko su među ubijenima civili, a koliko borci, ali ističe da žene i djeca čine oko polovine stradalih.

Gutereš: Ništa ne može opravdati kolektivno kažnjavanje Palestinaca

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović prisustvovao je danas otvaranju Generalne debate u Njujorku, gdje su se svjetskim liderima obratili, između ostalih, predsjednik SAD Donald Tramp, kao i brojni šefovi država i vlada, gdje je u svojim porukama istakao da „mir nije moguć izolacijom, već slušanjem, razumijevanjem i kompromisom“, te da je „glas Crne Gore dosljedan i jasan – mir se može obezbijediti samo zajedno“.
Kako je navedeno u saopštenju, tokom boravka u Ujedinjenim nacijama, Milatović je naglasio da je Crna Gora dosljedna u zalaganju za međunarodno pravo, dijalog i zajedničko djelovanje kao temelje stabilnog međunarodnog poretka.
- Podsjetimo, juče je predsjednik prisustvovao obilježavanju 80 godina od osnivanja Ujedinjenih nacija, kao i međunarodnoj konferenciji posvećenoj rješenju izraelsko-palestinskog sukoba kroz model dvije države - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Večeras će, kako se navodi, predsjednik Milatović sa suprugom Milenom prisustvovati prijemu koji za šefove delegacija organizuje predsjednik Tramp i prva dama Melanija.
- Učešćem na Generalnoj debati 80. zasijedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, Crna Gora potvrđuje svoju posvećenost multilateralizmu i aktivnu ulogu u jačanju međunarodnog mira i stabilnosti - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Milatović: "Glas Crne Gore dosljedan i jasan – mir se može obezbijediti samo zajedno“

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović učestvovaće na Generalnoj debati 80. zasijedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, koja će se održati u periodu od 19. do 25. septembra, u Njujorku.
Sjednica Generalne skupštine UN, čija je ovogodišnja tema „Bolji zajedno: 80 godina i više za mir, razvoj i ljudska prava“, organizuje se, kako su kazali u Ibrahimovićevom resoru, u ključnom momentu za obnovu globalne posvećenosti multilateralizmu, solidarnosti i zajedničkim aktivnostima od značaja za očuvanje mira i bezbjednosti, unaprjeđenje, zaštitu i uživanje ljudskih prava i sloboda, i održivi razvoj.
- Na marginama Generalne debate 80. zasijedanja Generalne skupštine, ministar Ibrahimović otvoriće Događaj o kvalitetu vazduha u zatvorenim prostorima, koji Vlada Crne Gore organizuje uz podršku Republike Francuske, te Australijske akademije nauka, Instituta Burnet i Univerziteta Braun, 23. septembra 2025 - naveli su u Ministarstvu vanjskih poslova.
Ibrahimović će, kako su kazali, učestvovati i na brojnim događajima u regionalnim i širim međunarodnim formatima i imati niz susreta sa zvaničnicima UN i država članica.
- Pored događaja na visokom nivou posvećenih Ukrajini i Palestini, ppv i mvp će učestvovati na obilježavanju 30. godišnjice četvrte Svjetske konferencije o ženama, debati Savjeta bezbjednosti na visokom nivou o vještačkoj inteligenciji koju organizuje Vlada Republike Koreje, Transatlantskoj večeri na poziv državnog sekretara SAD Marka Rubija, te ministarskim sastancima Grupe prijatelja Zapadnog Balkana, Američko-jadranske povelje (A5), Jadransko-jonske inicijative i drugim važnim multilateralni skupovima - naveli su u MVP-u.
Tokom boravka u Njujorku, Ibrahimović će potpisati niz bilateralnih sporazuma sa članicama UN i imati susrete sa dijasporom.

Ibrahimović na Generalnoj debati 80. zasijedanja Generalne skupštine UN

Najmanje sedam osoba poginulo je u zimskoj oluji koja je zahvatila Sjedinjene Američke Države (SAD) i ostavivši stotine hiljada domaćinstava bez električne energije.
&nbsp;Škole i putevi širom zemlje su zatvoreni, a brojni letovi otkazani, jer su se, prema Nacionalnoj meteorološkoj službi, po život opasni vremenski uslovi proširili od Teksasa do Nove Engleske.
&nbsp;Najmanje dvije osobe umrle su od hipotermije u saveznoj državi Luizijani, dok su smrtni slučajevi povezani s olujom zabilježeni i u Teksasu, Tenesiju i Kanzasu, prenosi Radio Slobodna Evropa.
&nbsp;Prema podacima stranice poweroutage.us, do nedjelje poslijepodne više od 800 hiljada domaćinstava ostalo je bez struje. U isto vrijeme, FlightAware je izvijestio da je otkazano više od 11 hiljada letova.
&nbsp;Obilne sniježne padavine, susnježica i ledena kiša, opasna pojava kod koje se ohlađene kapi kiše odmah lede na površini, mogle bi potrajati danima.
&nbsp;Oluja bi mogla pogoditi oko 180 miliona Amerikanaca, što je više od polovine stanovništva.
&nbsp;Ministarstvo zdravlja Luizijane potvrdilo je u nedjelju da su dva muškarca preminula od hipotermije.
&nbsp;Gradonačelnik Ostina u Teksasu rekao je da je zabilježena smrt povezana s izlaganjem hladnoći.
&nbsp;Zvaničnici u Kanzasu naveli su da je žena, čije je tijelo pronađeno u nedjelju poslijepodne prekriveno snijegom, „vjerovatno podlegla hipotermiji“.
&nbsp;U Tenesiju su prijavljene tri smrti povezane s vremenskim uslovima.
&nbsp;Gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani napisao je na mreži Iks (X) da je najmanje pet osoba u gradu preminulo u subotu, ali je dodao da uzrok smrti još nije utvrđen.
&nbsp;- Ovo je podsjetnik da svake godine Njujorčani stradaju zbog hladnoće - naveo je Mamdani.
&nbsp;Meteorolozi upozoravaju da je jedna od najvećih opasnosti ove oluje led, koji može lomiti drveće, rušiti dalekovode i činiti puteve izuzetno opasnima.
&nbsp;U Virdžiniji i Kentakiju vlasti su reagovale na stotine saobraćajnih nesreća.
&nbsp;I Kanada je pogođena obilnim snijegom, uz stotine otkazanih letova. Zvaničnici procjenjuju da će u provinciji Ontario pasti između 15 i 30 centimetara snijega.

Sniježna oluja u SAD-u: Najmanje sedam mrtvih i 800 hiljada bez struje

Nakon sinoćnjeg nevremena, na zgradi Gimnazije i Srednje pomorske škole u Kotoru, pričinjena je veća materijalna šteta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126110120_f5da2750762934ac718e5e5fb5326cf6f6a17652d4c122e988f43899d822ef51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260126110120_f5da2750762934ac718e5e5fb5326cf6f6a17652d4c122e988f43899d822ef51" data-rendition-name="original" width="360" height="640" loading="lazy" alt="Kotorska Gimnazija"> </figure>  Dio krova iznad fiskulturne sale se odlomio i poplavio tribine, svlačionice i radionicu, prenosi Radio Kotor. - Voda je krenula i prema zbornici Pomorske škole, ali smo to uspjeli da spriječimo - kazala je jutros Radio Kotoru direktorka škole, Milena Nenadović Ljubenović. Bibliotečka građa je neoštećena, dok je stanje parketa u sali još neizvjesno. Na lice mjesta odmah su izašli predstavnici Komunalne policije Opštine Kotor, Službe zaštite i spašavanja i Uprave policije/Odjeljenja bezbjednosti Kotor, a zbog bezbjednosti je isključena struja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126110120_c66c9bcf4fa7c3de95420626f0e431f8e13a85ab77a951304192899cd1c6baae.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260126110120_c66c9bcf4fa7c3de95420626f0e431f8e13a85ab77a951304192899cd1c6baae" data-rendition-name="original" width="360" height="640" loading="lazy" alt="Kotorska Gimnazija"> </figure>  - Očekujemo jutros dolazak potpredsjednika Opštine dr Igora Kumburovića sa saradnicima kako bismo dogovorili dalje korake - dodala je Ljubenović. Nastava se, kaže, danas odvija onlajn, a škole će obavijestiti javnost kada procijene kada će učenici/e moći ponovo da se vrate u učionice.

Odletio krov sa kotorske Gimnazije: Poplavljene tribine, svlačionice i radionica, nastava onlajn

Priliv stranih direktnih investicija (SDI) iz Turske u Crnu Goru je od 2020. do avgusta prošle godine, iznosio oko 417 miliona eura, što čini osam odsto ukupnog priliva stranog kapitala, podaci su Turske privredne komore u Podgorici (TurkCham Montenegro).&nbsp;
- Posebno je impresivan rast u posljednje dvije godine. U 2024. godini, turske investicije dostigle su 100,9 miliona eura, dok je od januara do oktobra prošle godine ostvareno čak 110,8 miliona eura - navodi se u saoptšenju koje je potpisao predsjednik Turske privredne komore Burhan Genč.
&nbsp;On je ocijenio da te brojke jasno pokazuju da je Turska najveći strani investitor u Crnoj Gori, čime potvrđuju kontinuitet i pouzdanost njihovog partnerstva.
&nbsp;- U Crnoj Gori danas posluje preko 12,9 hiljada turskih kompanija, što predstavlja četvrtinu svih stranih firmi u zemlji, i konkretan je dokaz povjerenja turskih investitora u poslovnu klimu, pravnu sigurnost i potencijal rasta crnogorske ekonomije - rekao je Genč.&nbsp;
Struktura ulaganja je raznovrsna: od interkompanijskog duga u iznosu od 51,8 miliona eura, preko ulaganja u nekretnine od 35,6 miliona eura, do direktnih vlasničkih ulaganja u domaća preduzeća i banke. Svaka od tih investicija doprinosi jačanju ekonomije, razvoju infrastrukture i otvaranju novih radnih mjesta.
- Bilateralna trgovina se razvija paralelno sa investicijama, a naš zajednički cilj je da njen obim poraste sa oko 200 miliona eura na 500 miliona eura godišnje. Ovakvi planovi potvrđuju ambiciju i sposobnost naših ekonomija da zajedno grade stabilan i prosperitetan okvir saradnje - ocijenio je Genč.
&nbsp;On je kazao da u vremenu globalnih ekonomskih izazova, gdje svaka država traži stabilnost, investicije i dugoročnu konkurentnost, Crna Gora i Turska pokazale su da partnerstvo može biti više od kapitala – ono može biti vizija, snaga i konkretan rezultat.&nbsp;
&nbsp;- Naše ekonomske veze nijesu puko trgovanje novcem, one predstavljaju izraz povjerenja, strateškog promišljanja i posvećenosti zajedničkom prosperitetu - dodao je Genč.
&nbsp;Institucionalni okvir saradnje je snažan i dinamičan. TurkCham Montenegro je potpisao Memorandum o saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore, što omogućava kontinuiranu razmjenu informacija, zajedničke poslovne misije i podršku investitorima. Ova partnerstva se šire i van formalnih okvira, kroz projekte u poljoprivredi, turizmu, IT sektoru, energiji i industriji, gdje turski investitori aktivno doprinose održivom razvoju i zapošljavanju.
&nbsp;- Naša saradnja je više od ekonomije – ona je strateško partnerstvo koje jača otpornost Crne Gore, diversifikuje izvore kapitala i otvara prostor za inovacije i investicije u budućnosti. Rezultati koje smo ostvarili su impresivni, ali oni su samo početak – osnova za novu eru crnogorsko-turskih odnosa, u kojoj zajedno stvaramo održivi razvoj, prosperitet i dugoročnu stabilnost za generacije koje dolaze - poručio je Genč.

Turska najveći strani investitor u Crnoj Gori

U jednoj od temeljnih teza velikosrpske propagande u Crnoj Gori ističe se da je prvi srpski arhiepiskop Rastko (Sava) Nemanjić uspješno obavio preobraćanje crnogorskih predaka u pravoslavlje, da je srpska crkva postala dominantna i da je Sava često boravio u tadašnjoj Duklji (današnoj Crnoj Gori). No, izvori govore drugačije. O Savinom životu i radu se najviše zna na osnovu Savinih žitija. Prvo je napisao svetogorski monah Domentijan sredinom XIII vijeka. Drugo je napisao Teodosije Hilandarac krajem XIII ili početkom XIV vijeka, a podatke o posljednjim godinama Savinog života zapisao je srpski arhiepiskop Danilo II u „Životu arhiepiskopa Arsenija“, između 1324. i 1337. U kombinaciji s drugim izvorima Savin život je prilično rekonstruisan. 
Rastko je rođen oko 1175. godine i prvu zapaženu ulogu je dobio 1190. Tada ga je njegov otac, Stefan Nemanja, postavio za udionog kneza u Humu. No, Rastko je već 1192. godine napustio Hum i otišao na Svetu Goru. Zamonašio se i uzeo ime Sava. Tamo mu se nakon abdikacije 1196. pridružio Stefan Nemanja, kao monah Simeon. Od vizantijskog cara Aleksija III Anđela dobili su odobrenje da obnove manastir Hilandar. Početkom XIII vijeka izbio je rat između Savine braće, Vukana, koji se titulisao kao kralj Duklje i Dalmacije i velikog župana Stefana Nemanjića. Kako bi, navodno, posredovao u mirenju braće Sava se u Srbiju vratio između 1204. i 1207. Tada je prenio tijelo Nemanje (Simeona) u manastir Studenicu. Od 1207. Sava je živio u Srbiji kao iguman Studenice.
Veliki župan Stefan i arhimandrit Sava su vješto iskoristili političke promjene koje su nastale padom Konstantinopolja pod vlast krstaša i osnivanjem Latinskog carstva 1204. godine. Rimska crkva se nametnula kao dominantna politička sila pa se veliki župan Stefan obratio papi Honoriju III za kraljevsku krunu, koju je dobio iz Rima 1217. i tako je postao prvi srpski kralj (Stefan Prvovjenčani). Na ostacima Vizantije uzdigla su se dva centra. U Nikeji se za cara proglasio Teodor I Laskaris, koga je podržavao nikejski patrijarh Manojlo Saranten Haritopul. U Epiru se za cara proglasio Teodor I Komnen Duka, a njega je podržavao ohridski arhiepiskop Dimitrije Homatin. Nikejski car i patrijarh nijesu priznavali epirskog vladara i ohridskog arhiepiskopa, kao ni oni njih. Ovaj procijep između dva grčka (provizantijska) centra Nemanjići su vješto iskoristili. Sava je otišao u Nikeju 1219. godine i od nikejskog cara i patrijarha dobio dozvolu da formira Srpsku arhiepiskopiju, a on je imenovan za prvog srpskog arhiepiskopa. Istoričar Srđan Pirivatrić ističe da je Srpskoj arhiepiskopiji „data najveća moguća autonomija“, ali da nije sačuvan ni jedan dokument carske ili patrijaršijske kancelarije o rukopoloženju i postavljanju Save ni o načinu posvećenja budućih arhiepiskopa. To je urađeno protiv crkvenih propisa, jer su time narušena prava Ohridske arhiepiskopije. Kanonsku crkvenu jurisdikciju u Srbiji imale su episkopije u Rasu, Prizrenu i Lipljanu, koje su bile u okviru Ohridske arhiepiskopije. Zbog toga je ohridski arhiepiskop Dimitrije Homatin u maju 1220. uputio pismo Savi i zaprijetio mu anatemom. Homatin je s potpunom pravom istakao da je Savino rukopoloženje nekanonsko. To je bio isključivo politički čin. Da crkva u Srbiji ne bi potpala ne samo pod papin uticaj, već i da se ne bi preko Ohridske arhiepiskopije vezala za Epir, car i patrijarh iz Nikeje su crkvi u Srbiji dodijelili autokefalnost kako bi je pridobili za njihove, prije svega, političke interese. Zato o formiranju Srpske arhiepiskopije ne postoji važeći crkveni spis. Akt o formiranju Srpske arhiepiskopije je na nikejskom dvoru tumačen kao careva milost koju je on imao pravo i da povuče, što je uradio car Mihailo VIII Paleolog 1272. godine kada je izdao hrisovulju za Ohridsku arhiepiskopiju kojom joj je vratio nadležnost za najveći dio Srbije i osporio, odnosno poništio autokefalnost i legalnost Srpske arhiepiskopije. Ona je formirana nekanonski i u ovome periodu održala se samo zahvaljujući političkoj sili Nemanjića i srpske države.
Sava je za sjedište arhiepiskopije izabrao manastir Žiču, a 1220. formirao je podređene episkopije. Na teritoriji prethodne dukljanske države uspostavljene su tri episkopije: zetska („u Zeti, Dioklitijskom pomorju“) sa sjedištem u prethodnom benediktinskom manastiru Sv. Mihaila na Prevlaci kod Tivta (mada se ova teza osporava), humska sa sjedištem u Stonu i budimljanska sa sjedištem u Đurđevim stupovima kod Berana. No, Savini biografi i savremeni izvori ne navode da je Sava tada boravio u Duklji. Prilikom uspostavljanja ovih episkopija bilo je međukonfesionalnih sukoba. Katolički biskup iz Stona je protjeran na Korčulu. Srpska arhiepiskopija i njene episkopije tada nijesu imale većeg uticaja na teritoriji prethodne dukljanske države. U periodu dok je Sava bio arhiepiskop nije zabilježeno podizanje ni jednog pravoslavnog hrama na prostoru današnje Crne Gore. Episkopije koje je na prostoru Duklje (Crne Gore) formirao Sava bile su u stvari samo misije koje je tek trebalo da počnu preobraćenje u pravoslavlje. Za Savinog života taj proces se nije pomjerio s početka. Tada nije zabilježeno postojanje pravoslavnih u Duklji. U to vrijeme u Duklji je zapravo postojala samo Dukljansko-barska nadbiskupija koju je Vukan Nemanjić obnovio u dogovoru sa papom Inoćentijem III 1199. godine. Vukan je kao kralj Duklje i Dalmacije bio katolik. Uz to, Sava i Srpska arhiepiskopija su uvažili državnu osobenost Duklje. Iznad freske Sv. Save u Mileševi postoji natpis koji je istoričar umjetnosti Vojislav J. Đurić pročitao kao „Sava, prvi arhiepiskop svih raških i dioklitskih zemalja“.
Ne samo da je Savina nekanonska arhiepiskopija u katoličkoj Duklji zabilježila misionarski neuspjeh, već je i u Srbiji jedva preživjela. Kralja Stefana Prvovjenčanog je 1227. naslijedio sin Radoslav koji je vodio progrčku politiku, a na to je najviše uticao njegov tast, epirski vladar i solunski car Teodor I Komnen Duka. Kralj Radoslav se odrekao Nemanjinog prezimena, a od tazbine je preuzeo vizantijsko carsko prezime Duka i tako se potpisivao. Titulisao se kao Stefan Duka kralj Srbije i Duklje. Uprkos postojanju Srpske arhiepiskopije i kontra tome što je njegov stric Sava bio srpski arhiepiskop, Radoslav se za kanonska pitanja obraćao ohridskom arhiepiskopu Dimitriju Homatinu koji je bio izraziti Savin protivnik. Radoslav je na taj način prihvatio ohridsku (grčku) crkvu i faktički je poništio autokefalnost (autonomnost) Žičke arhiepiskopije iz 1219. Radoslav je tako htio da se oslobodi Savinog autoriteta. Istoričar Božidar Ferjančić ističe da je zbog toga postupka Sava napustio Srbiju i otišao na prvo putovanje u Svetu Zemlju 1229–30., a da se njihovi odnosi nijesu popravili ni nakon Savinog povratka u zemlju. Radoslavov položaj u Srbiji se pogoršao 1230. godine kada je njegov tast car Teodor I Duka pretrpio težak poraz u bici s bugarskim carem Jovanom II Asenom kod Klokotnice, pritoci Marice, u aprilu 1230. Protiv Radoslava je izbila pobuna koju je podržao Sava. Radoslav je svrgnut, a Sava je za novog kralja krunisao Radoslavovog brata Vladislava. Vladislav je bio zet bugarskog cara Jovana Asena II i njegova vladavina je protekla u znaku bugarske dominacije.
Sava je arhiepiskopski položaj prepustio svom učeniku Arseniju 1234. i tada je drugi i posljednji put otputovao u Svetu Zemlju. Prema srpskim hroničarima, Sava je tada jedini put boravio u Duklji. Domentijan navodi da je Sava prema Svetoj Zemlji otplovio sa obale Dioklitijskog mora (морє дїωклитїиско), a arhiepiskop Danilo II dodaje da je to bilo iz Starog Grada. Većina istoričara smatra da je Stari Grad u stvari Budva, jer je to bio njen drugi naziv u srednjem vijeku. Ukoliko se to prihvati kao tačno, ispada da je Sava kroz Duklju (Crnu Goru) prošao samo na posljednjem putovanju. Lađom je otplovio za Brindizi. Teodosije je naveo da se Sava prilikom prijema kod aleksandrijskog patrijarha predstavio kao arhiepiskop Dalmacije i Duklje, jer se za Srbiju (Rašku) još nije bilo tako daleko pročulo. Po povratku iz Svete Zemlje Sava je posjetio bugarskog cara u Trnovu i tu je preminuo 14. (27.) januara 1236., a kralj Vladislav je 1237–8. godine njegovo tijelo prenio u manastir Mileševa.
Savini biografi, srpski hroničari iz XIII i XIV vijeka navode da je Sava samo jednom prošao kroz Duklju. S obzirom na tu činjenicu jasno je da su priče o čestim Savinim boravcima na prostoru današnje Crne Gore, imenovanja brojnih toponima njegovim imenom i priče o njegovom kultu proizvod znatno kasnijih legendi, predanja i izmišljotina. Uprkos izvorima, velikosrpski mitomani i tvorci legendi ističu da je Sava barem pola života proveo planinareći po crnogorskim vrletima. Vele i da je bio čudesni hidrolog jer je štapom „otvorio“ nekoliko izvora u Crnoj Gori. Jasno je da su to bajke, a stvarni Savin uticaj na crnogorsku istoriju, religiju i kulturu bio je marginalan sve do sredine XIX vijeka. Na primjer Njegoš u književnim i državnim spisima Savu nije ni pomenuo, a današnji velikosrpski propagatori, bez ijednog dokaza, tvrde da je Njegoš bio svetosavski vladika. Kult Sv. Save je u Crnoj Gori počeo da se širi tek u drugoj polovini XIX vijeka, a svetosavlje kao nacionalističku ideologiju s kvazivjerskim okvirom izmislili su srpski teolozi Dimitrije Najdanović i Nikolaj Velimirović između dva svjetska rata. Srpski nacifašista Dimtirije Ljotić je to svetosavlje uzeo za politički program njegove organizacije „Zbor“. Najveći dio izmišljotina i mitomanije o Sv. Savi u Crnoj Gori je zapravo nastao u posljednjoj deceniji XX i početkom XXI vijeka kao propagandno sredstvo Crkve Srbije u njenom planu da posrbljava Crnu Goru.

Tag: generalna-debata