Boravak u Njujorku je prilika da još jednom Crna Gora prenese snažnu posvećenost međunarodnoj saradnji, multilateralizmu i evropskom putu kao ključnim vanjsko političkim prioritetima, saopštio je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović.&nbsp;
Ujedinjene nacije obilježavaju 80. godina od osnivanja, a u kontekstu izazovnih geopolitičkih prilika još jednom je potvrđena važnost multilateralizma i postojanja UN.&nbsp;
- Tokom intenzivne agende izdvojio bih potpisivanje Deklaracije o zaštiti humanitarnog osoblja čime smo pružili podršku principima međunarodnog prava, osnovnih ljudskih prava i ulozi humanitarnih radnika u zaštiti života civila. Tokom svog obraćanja na konferenciji o ženama povodom obilježavanja 30 godina od Pekinške deklaracije Crna Gora je iskazala spremnost da unaprijedi standarde u oblasti rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena kao aktivnog društvenog sudionika - naveo je Ibrahimović u saopštenju.&nbsp;
Ibrahimović je učestvovao i na Konferenciji o Palestini i dvodržavnom rješenju gdje je, kako se dodaje, Crna Gora podržala međunarodne napore za pravedan i održiv mir, zasnovan na rješenju dvije države i međunarodnom pravu.&nbsp;
- Ono što želim da naglasim je da će Crna Gora ove godine domaćin jednog od događaja na marginama Generalne skupštine UN. U saradnji sa Francuskom i uticajnim svjetskim univerzitetima, Crna Gora po prvi put organizuje događaj na temu unaprjeđenja vazduha u zatvorenim prostorima. Cilj je da se demonstrira posvećenost države u unaprjeđenju standarda i razmjeni iskustva u oblasti zaštite životne sredine. Sa zadovoljstvom ću se osvrnuti i na susret sa dijasporom, jer oni predstavljaju neodvojiv dio identiteta i razvoja Crne Gore - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Njihov potencijal je, kako kaže Ibrahimović, most ka svijetu, a njihova solidarnost i humanitarne inicijative pokazuju snagu naše zajednice i van granica domovine.
- Ovom prilikom sam prenio spremnost Vlade i svoju ličnu spremnost da dam doprinos ka dodatnom učvršćivanju njihovih veza sa Crnom Gorom kako bi se na pravi način valorizovao potencijal dijaspore u SAD, ali i šire - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ibrahimović: Crna Gora podržala međunarodne napore za pravedan i održiv mir između Palestine i Izraela

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan obratio se prisutnima na sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, a na samom početku je izrazio nezadovoljstvo što je predsjedniku Palestine Mahmoudu Abasu zabranjen dolazak u Njujork. - Stojimo za ovom govornicom uz 86 miliona ljudi i palestinsku braću i sestre čiji se glasovi pokušavaju utišati. Pozivam sve zemlje koje nijesu učinile do sada to, da priznaju Državu Palestinu. Svrha UN-a je da podržava međunarodni mir i sigurnost. Dok govorimo ovdje, Izrael masakrira civile u Gazi. Broj civila u Gazi prešao je 65.000. Nažalost, broj ljudi koji su i dalje zarobljeni još se ne zna - rekao je Erdogan. Nakon toga, pokazao je fotografiju iz Gaze. - Svako od ovih ljudi je čovjek, ljudsko biće, nevini ljudi. Ljudi se ne ubijaju samo oružjem, već i glađu. U 21. stoljeću, u civilizovanom svijetu, ljudi umiru od gladi. Pokazaću vam fotografiju iz Gaze. Ovo su žene koje drže lonce. Odgovorite mi na pitanje - možemo li imati razlog za ovakvu brutalnost u 2025. godini? Ova sramotna fotografija iz Gaze se ponavlja svaki dan. Podržavam generalnog sekretara UN-a jer stalno skreće pažnju na genocid u Palestini i čestitam mu i ovaj put na tome. UN nije mogao zaštititi ni svoje osoblje u Gazi. Ljudi su ubijeni - naveo je. Poručio je kako se na izraelske prijetnje konačno treba reagovati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250923180932_dec0658090b8dfae504d0f7ea5434cd57584dd324f63d1dfe12721b3df2a02ac.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250923180932_dec0658090b8dfae504d0f7ea5434cd57584dd324f63d1dfe12721b3df2a02ac" data-rendition-name="original" width="5531" height="3688" loading="lazy" alt="Redžep Tajip Erdogan "> <figcaption>Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan drži fotografiju Gaze dok se obraća 80. zasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija(Photo: AP/Richard Drew)Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved</figcaption> </figure>  - Moramo shvatiti sljedeće. Jerusalim je zajedničko mjesto za tri monoteističke religije. Ne možemo više nastaviti s ovim ludilom. Moramo imati primirje u Gazi što je prije moguće. Napadi moraju prestati. Uz Božju pomoć, to će se i desiti. Svako ko šuti, odobrava ovo barbarstvo. Pozivam sve šefove vlada i država. Danas je taj dan, da stanemo uz Palestince i čovječanstvo. Dok vaši stanovnici reaguju na barbarstva u Gazi, pokažite hrabrost da poduzmete akciju na ovom mjestu. Ovo je politika genocida, masovnog ubistva, koja se provodi pod krinkom incidenta od 7. oktobra. Dok se Gaza uništava pod krinkom Hamasa, Zapadna obala, gdje Hamas nije na vlasti, postepeno se okupira, a nevini civili se masakriraju - poručio je Erdogan.&nbsp; Izrael se, kako objašnjava, ne ograničava samo na Gazu i Zapadnu obalu.&nbsp; - Uz svo dužno poštovanje, ovo je najniža tačka čovječanstva. Ljudska historija nije vidjela takav zločin u posljednjem stoljeću - zaključio je Erdogan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250923180936_59f6c228194f7968ec6c51c6b36ef6d06d794a46bfb83a9b629d8d5292129e28.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250923180936_59f6c228194f7968ec6c51c6b36ef6d06d794a46bfb83a9b629d8d5292129e28" data-rendition-name="original" width="5616" height="3744" loading="lazy" alt="Redžep Tajip Erdogan"> <figcaption>Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan drži fotografiju Gaze dok se obraća 80. zasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija(Photo: AP/Yuki Iwamura)Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>

1250x600

1084x550

Erdogan na zasijedanju UN-a pokazao fotografije iz Gaze: Ovo je najniža tačka čovječanstva

Predsjednik Indonezije Prabovo Subianto održao je govor na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, a njegove riječi brojni prisutni pozdravili su velikim aplauzom. Na početku obraćanja rekao je da su svi okupljeni ovdje prvenstveno kao ljudi, bez razlika.
- Različite smo vjere, rase i nacije, ali smo ovdje zajedno kao jedna ljudska porodica. Ovdje smo kao ljudska bića. Svi smo stvoreni jednaki s pravom da živimo slobodno i sretno. Ostajemo posvećeni internacionalizmu, multilateralizmu i onome što jača UN. Danas ne smijemo šutjeti dok se Palestincima negira legitimnost - rekao je predsjednik Indonezije.
Poručio je da Indonezija ostaje posvećena mirovnim misijama.
- Moramo odbaciti doktrinu da jaki mogu raditi šta hoće. Moramo stati uz sve, i jake i slabe. Pravo mora biti pravo. Indonezija je danas jedna od najvećih učesnica u UN mirovnim misijama. Nastavit ćemo služiti tamo gdje mir zahtijeva čuvare - dodao je.
Na kraju je rekao da su spremni poslati „braću i sestre“ u mirovne misije gdje god bude potrebno.
- Sa čizmama na zemlji. Ako i kada UN-ovo Vijeće sigurnosti odluči, kao i Generalna skupština, Indonezija je spremna da pošalje 20.000 vojnika ili više, da pomognu u osiguravanju mira u Gazi ili bilo gdje drugo - zaključio je predsjednik Indonezije.

Prabovo Subianto: Spremni smo poslati 20.000 vojnika u Gazu da čuvaju mir

Predsjednik SAD Donald Tramp upozorio je Rusiju da je spreman da uvede snažne ekonomske mjere zbog rata u Ukrajini i odbacio globalni pokret za priznanje palestinske države, u oštrom govoru pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija.
U svom prvom obraćanju UN-u otkako je u januaru ponovo preuzeo vlast, Tramp je govorio pred desetine svjetskih lidera, od kojih su mnogi bili zabrinuti što Sjedinjene Države okreću leđa tradicionalnim saveznicima u korist izolacionističke politike „Prvo Amerika“.
Trampovo upozorenje Rusiji imalo je i svoj zaokret. Rekao je da želi da saveznici SAD uvedu iste mjere Rusiji koje on predlaže kako bi prisilio ruskog predsjednika Vladimira Putina da se povuče iz najvećeg rata u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Predsjednik SAD je više puta upozoravao na mogućnost sankcija Rusiji, ali još nije preduzeo korake. U posljednje vrijeme je tražio od Evrope da obustavi sve kupovine ruske nafte prije nego što on preduzme akciju.
- U slučaju da Rusija nije spremna da postigne dogovor za okončanje rata, Sjedinjene Države su potpuno spremne da uvedu vrlo snažan paket moćnih tarifa, koji bi, vjerujem, veoma brzo zaustavio krvoproliće - rekao je.
Ali, da bi mjere bile efikasne, rekao je, „evropske zemlje, svi vi ovdje okupljeni, morali biste nam se pridružiti u usvajanju potpuno istih mjera“. 
Planirao je sastanak kasnije tokom dana sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Desetine svjetskih lidera okupilo se u UN-u u ponedjeljak kako bi podržalo palestinsku državu, što predstavlja značajan diplomatski pomak koji nailazi na žestok otpor Izraela i njegovog bliskog saveznika SAD.
Tramp je odbacio državnost Palestinaca, zauzimajući stav izraelskog premijera Benjamina Netanijahua.
- Nagrade bi bile prevelike za teroriste Hamasa, zbog njihovih zločina - rekao je, ponavljajući poziv za povratak talaca koje je grupa palestinskih militantnih uzela.
Tramp je rekao da SAD želi dogovor o prekidu vatre za oslobađanje talaca, koji bi omogućio povratak svih preostalih talaca, živih i mrtvih.
- Moramo odmah zaustaviti rat u Gazi. Moramo odmah pregovarati o miru - rekao je.
Osudio je poteze zapadnih sila da priznaju palestinsku državu, navodeći da bi takvi koraci nagradili „strašne zločine“ palestinske militantne grupe Hamas, rekavši da bi svjetske sile trebalo da se fokusiraju na obezbjeđivanje oslobađanja talaca u Gazi, skoro dvije godine nakon što ih je Hamas zarobio u smrtonosnom napadu na Izrael koji je pokrenuo rat u Gazi.
Francuska, Britanija, Kanada, Australija i Portugal su priznale palestinsku državu u posljednja dva dana. Njihovi potezi proizašli su iz frustracije zbog Izraela zbog njegove ofanzive u Gazi i imali su za cilj promociju rješenja sa dvije države, ali su razljutili Izrael i njegovog bliskog saveznika Sjedinjene Američke Države.

Tramp se obrušio na Rusiju, podržao Izrael u oštrom govoru u UN-u, osudio priznavanje Palestine

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u utorak je žestoko kritikovao Ujedinjene nacije pred najvišim zvaničnicima UN-a i više od 150 svjetskih lidera.
Rekao je da mu se nisu obratili povodom različitih ratova za koje, kako tvrdi, je doveo do kraja.
- Uvijek sam govorio da UN imaju ogroman, ogroman potencijal. Ali ni približno ga ne koriste. Uglavnom, bar za sada, sve što izgleda da rade jeste da napišu pismo veoma oštrog tona, a onda ga nikada ne sprovedu. To su prazne riječi, a prazne riječi ne rješavaju rat - istakao je Tramp.&nbsp;
Predsjednik SAD je iskoristio svoj govor i da se pohvali naporima da smiri sukobe širom svijeta, ali je rekao da UN nisu pomogle.
Nabrajao je svoje napore da ublaži sukobe u više zemalja — ponekad preuveličavajući svoju ulogu i broj područja u kojima je intervenisao — i dodao: „Šteta što sam morao da radim te stvari umjesto da to rade Ujedinjene nacije.“
- Nažalost, u svim slučajevima, Ujedinjene nacije nisu ni pokušale da pomognu - rrekao je Tramp.
Podsjećajući se sarkastično, dodao je da su „dvije stvari koje je dobio od Ujedinjenih nacija loš pokretni stepenik i loš teleprompter“.
Tramp je rekao da bi mogao da održi govor bez bilješki i bez telepromptera, ali je očigledno čitao sa pripremljenog teksta.

Tramp: Pisma UN-a „prazne riječi koje ne rješavaju rat“

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija, Antonio Gutereš, rekao je u obraćanju Generalnoj skupštini UN-a u Njujorku u utorak da „ništa ne može opravdati kolektivno kažnjavanje palestinskog naroda“.
U svom govoru, Gutereš nije imenovao Izrael, ali je uputio svoje najjače riječi protiv njegovih akcija u Gazi, rekavši da su razmjere smrti i razaranja najgore u njegovih gotovo devet godina na funkciji generalnog sekretara.
„Razmjere smrti i razaranja prevazilaze svaki drugi sukob u mojim godinama na funkciji generalnog sekretara. Ne smijemo posustati u jedinom održivom odgovoru na trajni mir na Bliskom istoku: rješenju o dvije države, kako je to juče tako elokventno potvrđeno. Moramo hitno preokrenuti opasne trendove na terenu – neumoljivo širenje naselja i nasilje moraju stati, kao i prijetnja aneksijom - dodao je Gutereš.
Iako je Gutereš više puta rekao da samo sud može utvrditi da li je Izrael počinio genocid u Gazi, poimence je pomenuo slučaj koji je Južnoafrička Republika pokrenula pred najvišim sudom UN-a na osnovu Konvencije o genocidu – i naglasio njegove pravno obavezujuće privremene mjere, prije svega zaštitu palestinskih civila.
Od kada je Međunarodni sud pravde donio tu odluku u januaru 2024, rekao je Gutereš, ubistva su se pojačala, a u dijelovima Gaze proglašena je glad. On je istakao da se mjere suda „moraju sprovesti – potpuno i odmah“.
Gaza je u centru pažnje na aktuelnom zasijedanju Generalne skupštine.
Konferencija održana u ponedjeljak, kojom su predsjedavale Francuska i Saudijska Arabija, bila je usmjerena na prikupljanje podrške za dugogodišnju ideju rješenja o dvije države za izraelsko-palestinski sukob.
Višesatni sastanak završen je objavama više zemalja, uključujući Francusku, Belgiju, Luksemburg, Maltu i Monako, da priznaju ili potvrđuju priznanje palestinske države, dan nakon što su to učinile Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Australija i Portugal.
Rat u Gazi počeo je kada su militanti predvođeni Hamasom ubili oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, i oteli 251 osobu.
Izraelska vojna operacija koja je uslijedila pretvorila je veći dio Gaze u ruševine i dovela do gladi u nekim dijelovima. Ministarstvo zdravlja u Gazi navodi da je ubijeno više od 65.000 Palestinaca. Ministarstvo – koje je dio vlade kojom upravlja Hamas i koje vode medicinski profesionalci – ne navodi koliko su među ubijenima civili, a koliko borci, ali ističe da žene i djeca čine oko polovine stradalih.

Gutereš: Ništa ne može opravdati kolektivno kažnjavanje Palestinaca

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović prisustvovao je danas otvaranju Generalne debate u Njujorku, gdje su se svjetskim liderima obratili, između ostalih, predsjednik SAD Donald Tramp, kao i brojni šefovi država i vlada, gdje je u svojim porukama istakao da „mir nije moguć izolacijom, već slušanjem, razumijevanjem i kompromisom“, te da je „glas Crne Gore dosljedan i jasan – mir se može obezbijediti samo zajedno“.
Kako je navedeno u saopštenju, tokom boravka u Ujedinjenim nacijama, Milatović je naglasio da je Crna Gora dosljedna u zalaganju za međunarodno pravo, dijalog i zajedničko djelovanje kao temelje stabilnog međunarodnog poretka.
- Podsjetimo, juče je predsjednik prisustvovao obilježavanju 80 godina od osnivanja Ujedinjenih nacija, kao i međunarodnoj konferenciji posvećenoj rješenju izraelsko-palestinskog sukoba kroz model dvije države - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Večeras će, kako se navodi, predsjednik Milatović sa suprugom Milenom prisustvovati prijemu koji za šefove delegacija organizuje predsjednik Tramp i prva dama Melanija.
- Učešćem na Generalnoj debati 80. zasijedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, Crna Gora potvrđuje svoju posvećenost multilateralizmu i aktivnu ulogu u jačanju međunarodnog mira i stabilnosti - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Milatović: "Glas Crne Gore dosljedan i jasan – mir se može obezbijediti samo zajedno“

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović učestvovaće na Generalnoj debati 80. zasijedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, koja će se održati u periodu od 19. do 25. septembra, u Njujorku.
Sjednica Generalne skupštine UN, čija je ovogodišnja tema „Bolji zajedno: 80 godina i više za mir, razvoj i ljudska prava“, organizuje se, kako su kazali u Ibrahimovićevom resoru, u ključnom momentu za obnovu globalne posvećenosti multilateralizmu, solidarnosti i zajedničkim aktivnostima od značaja za očuvanje mira i bezbjednosti, unaprjeđenje, zaštitu i uživanje ljudskih prava i sloboda, i održivi razvoj.
- Na marginama Generalne debate 80. zasijedanja Generalne skupštine, ministar Ibrahimović otvoriće Događaj o kvalitetu vazduha u zatvorenim prostorima, koji Vlada Crne Gore organizuje uz podršku Republike Francuske, te Australijske akademije nauka, Instituta Burnet i Univerziteta Braun, 23. septembra 2025 - naveli su u Ministarstvu vanjskih poslova.
Ibrahimović će, kako su kazali, učestvovati i na brojnim događajima u regionalnim i širim međunarodnim formatima i imati niz susreta sa zvaničnicima UN i država članica.
- Pored događaja na visokom nivou posvećenih Ukrajini i Palestini, ppv i mvp će učestvovati na obilježavanju 30. godišnjice četvrte Svjetske konferencije o ženama, debati Savjeta bezbjednosti na visokom nivou o vještačkoj inteligenciji koju organizuje Vlada Republike Koreje, Transatlantskoj večeri na poziv državnog sekretara SAD Marka Rubija, te ministarskim sastancima Grupe prijatelja Zapadnog Balkana, Američko-jadranske povelje (A5), Jadransko-jonske inicijative i drugim važnim multilateralni skupovima - naveli su u MVP-u.
Tokom boravka u Njujorku, Ibrahimović će potpisati niz bilateralnih sporazuma sa članicama UN i imati susrete sa dijasporom.

Ibrahimović na Generalnoj debati 80. zasijedanja Generalne skupštine UN

Ministarstvo javnih radova započinje izgradnju novog sportskog i rekreativnog kompleksa u opštini Tuzi.
- Kompleks će biti izgrađen u podnožju brda iznad šetališta kod Dečića. Projektom je planirano dječije igralište savremenog koncepta, izgradnja fudbalskog terena za rekreativne i sportske aktivnosti, kao i košarkaškog terena. Urediće se i parkovski prostor sa zelenilom, pješačkim stazama i zonama za odmor, navodi se u saopštenju MJR.
Realizacijom projekta građani, a posebno najmlađi, dobiće nove uređene javne površine za igru, sport i boravak na otvorenom.

Tuzi dobijaju novo dječije igralište i moderne sportske terene

Crnogorski PEN centar ocjenjuje da kontinuirani javni nastupi predsjednika Opštine Pljevlja, Darija Vraneša, odavno prevazilaze okvire demokratskog političkog djelovanja i prerastaju u sistematsku promociju istorijskog revizionizma, nacionalističke isključivosti i javnog nasilja prema svakome ko izrazi kritički stav.
Kako se ističe u saopštenju, Vraneš je ponovo posegnuo za prekrajanjem istorijskih činjenica, nastojeći da ideološke konstrukcije predstavi kao istorijsku istinu – što predstavlja obrazac političkog djelovanja zasnovanog na falsifikovanju činjenica, mitologizaciji i ignorisanju naučno potvrđenih izvora.
Nakon što je novinarka Milka Tadić-Mijović reagovala na njegove navode, Vraneš je odgovorio uvredama, zloupotrebljavajući pritom stihove Gorskog vijenca. Time je, kako navode iz PEN centra, pokazao spremnost da koristeći književni kanon kao sredstvo simboličkog nasilja, posegne za mizoginim i uvredljivim rječnikom, umjesto za argumentima i dijalogom.
Iz PEN centra smatraju da takva retorika ne predstavlja književnu referencu, već nastavak matrice političkog ponašanja koja podsjeća na obrasce iz devedesetih godina, kada je slična ideološka propaganda doprinijela ratovima, progonima i stradanjima u regionu.
- Za ovakvo ponašanje predsjednika Opštine Pljevlja danas političku odgovornost direktno snose Vlada Crne Gore i Pokret Evropa sad, koji ga, iz afere u aferu, iz uvrede u uvredu, štite i zadržavaju na funkciji - &nbsp;ističe Crnogorski PEN centar.
Oni upozoravaju da je posebno zabrinjavajuće što se ovakvi incidenti događaju dok Crna Gora vodi pregovore sa Evropskom unijom u oblastima vladavine prava, ljudskih prava i slobode medija.
Zbog toga Crnogorski PEN centar zahtijeva:
1️. Hitnu i nedvosmislenu osudu izjava Darija Vraneša od strane Vlade Crne Gore;
2️. Konkretne političke posljedice, a ne formalna oglašavanja bez efekta;
3️. Prestanak institucionalne zaštite koju mu pružaju vladajuće partije.
PEN centar je iskazao punu solidarnost sa svim novinarkama, novinarima i javnim djelatnicima koji trpe pritiske i uvrede zbog profesionalnog rada.
- Normalizacija istorijskog revizionizma, mizoginije i javnih napada na žene predstavlja otvoreno urušavanje temelja demokratskog društva — uz prećutnu saglasnost onih koji danas drže vlast - zaključuje se u saopštenju.

Crnogorski PEN centar: Vlada štiti revizionizam i mizoginiju

Iz Uprave policije oglasili su se saopštenjem u kojem navode da načelnik RCB Centra Goran Jokić u narednom periodu više neće obavljati tu funkciju.
Oni su kazali da to saopštavaju u cilju tačnog i objektivnog informisanja javnosti, a radi sprječavanja bilo kakvih manipulacija i zloupotrebe tekstova pojediniih medija nastalih iz nezvaničnih izvora.
Tekstovi se, kako navode, tiču radnog angažmana Glavnog policijskog inspektora Jokića.
- Goran Jokić iz objektivnih i opravdanih razloga u narednom periodu neće obavljati poslove načelnika Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ odnosno poslove i zadatke navedenog radnog mjesta. Uprava policije obavještava javnost da će, do raspoređivanja novog načelnika, koordinacija policijskih poslova biti vršena od strane rukovodilaca iz navedene organizacione jedinice - &nbsp;navode u saopštenju.

Goran Jokić u narednom periodu neće obavljati poslove načelnika RCB „Centar“

Tekst Rezolucije o evropskoj integraciji Crne Gore biće objavljen narednog petka, nakon što svi poslanici budu upoznati sa sadržinom tog dokumenta, kako bi dobio podršku svih u parlamentu, rekao je predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković.
Vuković je, na konferenciji za novinare u Skupštini, rekao da su sjednicu Odbora započeli sa idejom da usaglase tekst Rezolucije o evropskoj integraciji Crne Gore.
Prema njegovim riječima, ideja je bila da danas, nakon sjednice, tekst Rezolucije predstave javnosti.
- Međutim, procijenili smo da nam je za taj posao potrebno još nedjelju dana, kako bismo predstavnike onih poslaničkih klubova koji nemaju članove u Odboru za evropske integracije upoznali sa sadržinom tog teksta - kazao je Vuković.
On je rekao da je njihova ideja da, kad Rezolucija dođe na plenum, dobije podršku 81 poslanika Skupštine.
- Tako da ono što smo ono imali namjeru da predstavimo danas, nadam se da ćemo predstaviti u naredni petak - kazao je Vuković.
On je dodao da je namjera da usaglase tekst tako da nema naknadnih intervencija i amandmanskog djelovanja.
- Koristim priliku da iskažem veliko zadovoljstvo što smo na postojeći predlog teksta danas postigli saglasnost na nivou Odbora. Nije bilo nikakvih ideja da se tekst mijenja, drago mi je zbog toga i ne iznenađuje me, zato što naš Odbor radi kao jedan tim - kazao je Vuković.
On je zahvalio kolegama na podršci.
- Da bismo bili korektni do kraja i postigli željeni cilj koji je da se u ovoj vrlo važnoj, možda i najvažnijoj fazi procesa evropskih integracija, iz Crne Gore pošalje snažna poruka jedinstva - dodao je Vuković.
On je kazao da bi do narednog petka trebalo da obavi konsultacije sa svim kolegama koji nijesu predstavljeni u Odboru.
- Računam da ćemo tu priču zaokružiti do narednog petka i onda ćemo biti u prilici da vam predstavimo sadržinu tog dokumenta. Dogovor je da svi članovi Odbora budu potpisnici Rezolucije, simoblički na taj način šaljemo poruku jedinstva kada je u pitanju evropska budućnost - &nbsp;zaključio je Vuković.

Vuković: Tekst Rezolucije o EU integraciji predstavićemo narednog petka

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: generalna-debata