Boravak u Njujorku je prilika da još jednom Crna Gora prenese snažnu posvećenost međunarodnoj saradnji, multilateralizmu i evropskom putu kao ključnim vanjsko političkim prioritetima, saopštio je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović.&nbsp;
Ujedinjene nacije obilježavaju 80. godina od osnivanja, a u kontekstu izazovnih geopolitičkih prilika još jednom je potvrđena važnost multilateralizma i postojanja UN.&nbsp;
- Tokom intenzivne agende izdvojio bih potpisivanje Deklaracije o zaštiti humanitarnog osoblja čime smo pružili podršku principima međunarodnog prava, osnovnih ljudskih prava i ulozi humanitarnih radnika u zaštiti života civila. Tokom svog obraćanja na konferenciji o ženama povodom obilježavanja 30 godina od Pekinške deklaracije Crna Gora je iskazala spremnost da unaprijedi standarde u oblasti rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena kao aktivnog društvenog sudionika - naveo je Ibrahimović u saopštenju.&nbsp;
Ibrahimović je učestvovao i na Konferenciji o Palestini i dvodržavnom rješenju gdje je, kako se dodaje, Crna Gora podržala međunarodne napore za pravedan i održiv mir, zasnovan na rješenju dvije države i međunarodnom pravu.&nbsp;
- Ono što želim da naglasim je da će Crna Gora ove godine domaćin jednog od događaja na marginama Generalne skupštine UN. U saradnji sa Francuskom i uticajnim svjetskim univerzitetima, Crna Gora po prvi put organizuje događaj na temu unaprjeđenja vazduha u zatvorenim prostorima. Cilj je da se demonstrira posvećenost države u unaprjeđenju standarda i razmjeni iskustva u oblasti zaštite životne sredine. Sa zadovoljstvom ću se osvrnuti i na susret sa dijasporom, jer oni predstavljaju neodvojiv dio identiteta i razvoja Crne Gore - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Njihov potencijal je, kako kaže Ibrahimović, most ka svijetu, a njihova solidarnost i humanitarne inicijative pokazuju snagu naše zajednice i van granica domovine.
- Ovom prilikom sam prenio spremnost Vlade i svoju ličnu spremnost da dam doprinos ka dodatnom učvršćivanju njihovih veza sa Crnom Gorom kako bi se na pravi način valorizovao potencijal dijaspore u SAD, ali i šire - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ibrahimović: Crna Gora podržala međunarodne napore za pravedan i održiv mir između Palestine i Izraela

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan obratio se prisutnima na sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, a na samom početku je izrazio nezadovoljstvo što je predsjedniku Palestine Mahmoudu Abasu zabranjen dolazak u Njujork. - Stojimo za ovom govornicom uz 86 miliona ljudi i palestinsku braću i sestre čiji se glasovi pokušavaju utišati. Pozivam sve zemlje koje nijesu učinile do sada to, da priznaju Državu Palestinu. Svrha UN-a je da podržava međunarodni mir i sigurnost. Dok govorimo ovdje, Izrael masakrira civile u Gazi. Broj civila u Gazi prešao je 65.000. Nažalost, broj ljudi koji su i dalje zarobljeni još se ne zna - rekao je Erdogan. Nakon toga, pokazao je fotografiju iz Gaze. - Svako od ovih ljudi je čovjek, ljudsko biće, nevini ljudi. Ljudi se ne ubijaju samo oružjem, već i glađu. U 21. stoljeću, u civilizovanom svijetu, ljudi umiru od gladi. Pokazaću vam fotografiju iz Gaze. Ovo su žene koje drže lonce. Odgovorite mi na pitanje - možemo li imati razlog za ovakvu brutalnost u 2025. godini? Ova sramotna fotografija iz Gaze se ponavlja svaki dan. Podržavam generalnog sekretara UN-a jer stalno skreće pažnju na genocid u Palestini i čestitam mu i ovaj put na tome. UN nije mogao zaštititi ni svoje osoblje u Gazi. Ljudi su ubijeni - naveo je. Poručio je kako se na izraelske prijetnje konačno treba reagovati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250923180932_dec0658090b8dfae504d0f7ea5434cd57584dd324f63d1dfe12721b3df2a02ac.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250923180932_dec0658090b8dfae504d0f7ea5434cd57584dd324f63d1dfe12721b3df2a02ac" data-rendition-name="original" width="5531" height="3688" loading="lazy" alt="Redžep Tajip Erdogan "> <figcaption>Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan drži fotografiju Gaze dok se obraća 80. zasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija(Photo: AP/Richard Drew)Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved</figcaption> </figure>  - Moramo shvatiti sljedeće. Jerusalim je zajedničko mjesto za tri monoteističke religije. Ne možemo više nastaviti s ovim ludilom. Moramo imati primirje u Gazi što je prije moguće. Napadi moraju prestati. Uz Božju pomoć, to će se i desiti. Svako ko šuti, odobrava ovo barbarstvo. Pozivam sve šefove vlada i država. Danas je taj dan, da stanemo uz Palestince i čovječanstvo. Dok vaši stanovnici reaguju na barbarstva u Gazi, pokažite hrabrost da poduzmete akciju na ovom mjestu. Ovo je politika genocida, masovnog ubistva, koja se provodi pod krinkom incidenta od 7. oktobra. Dok se Gaza uništava pod krinkom Hamasa, Zapadna obala, gdje Hamas nije na vlasti, postepeno se okupira, a nevini civili se masakriraju - poručio je Erdogan.&nbsp; Izrael se, kako objašnjava, ne ograničava samo na Gazu i Zapadnu obalu.&nbsp; - Uz svo dužno poštovanje, ovo je najniža tačka čovječanstva. Ljudska historija nije vidjela takav zločin u posljednjem stoljeću - zaključio je Erdogan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250923180936_59f6c228194f7968ec6c51c6b36ef6d06d794a46bfb83a9b629d8d5292129e28.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250923180936_59f6c228194f7968ec6c51c6b36ef6d06d794a46bfb83a9b629d8d5292129e28" data-rendition-name="original" width="5616" height="3744" loading="lazy" alt="Redžep Tajip Erdogan"> <figcaption>Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan drži fotografiju Gaze dok se obraća 80. zasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija(Photo: AP/Yuki Iwamura)Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>

1250x600

1084x550

Erdogan na zasijedanju UN-a pokazao fotografije iz Gaze: Ovo je najniža tačka čovječanstva

Predsjednik Indonezije Prabovo Subianto održao je govor na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, a njegove riječi brojni prisutni pozdravili su velikim aplauzom. Na početku obraćanja rekao je da su svi okupljeni ovdje prvenstveno kao ljudi, bez razlika.
- Različite smo vjere, rase i nacije, ali smo ovdje zajedno kao jedna ljudska porodica. Ovdje smo kao ljudska bića. Svi smo stvoreni jednaki s pravom da živimo slobodno i sretno. Ostajemo posvećeni internacionalizmu, multilateralizmu i onome što jača UN. Danas ne smijemo šutjeti dok se Palestincima negira legitimnost - rekao je predsjednik Indonezije.
Poručio je da Indonezija ostaje posvećena mirovnim misijama.
- Moramo odbaciti doktrinu da jaki mogu raditi šta hoće. Moramo stati uz sve, i jake i slabe. Pravo mora biti pravo. Indonezija je danas jedna od najvećih učesnica u UN mirovnim misijama. Nastavit ćemo služiti tamo gdje mir zahtijeva čuvare - dodao je.
Na kraju je rekao da su spremni poslati „braću i sestre“ u mirovne misije gdje god bude potrebno.
- Sa čizmama na zemlji. Ako i kada UN-ovo Vijeće sigurnosti odluči, kao i Generalna skupština, Indonezija je spremna da pošalje 20.000 vojnika ili više, da pomognu u osiguravanju mira u Gazi ili bilo gdje drugo - zaključio je predsjednik Indonezije.

Prabovo Subianto: Spremni smo poslati 20.000 vojnika u Gazu da čuvaju mir

Predsjednik SAD Donald Tramp upozorio je Rusiju da je spreman da uvede snažne ekonomske mjere zbog rata u Ukrajini i odbacio globalni pokret za priznanje palestinske države, u oštrom govoru pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija.
U svom prvom obraćanju UN-u otkako je u januaru ponovo preuzeo vlast, Tramp je govorio pred desetine svjetskih lidera, od kojih su mnogi bili zabrinuti što Sjedinjene Države okreću leđa tradicionalnim saveznicima u korist izolacionističke politike „Prvo Amerika“.
Trampovo upozorenje Rusiji imalo je i svoj zaokret. Rekao je da želi da saveznici SAD uvedu iste mjere Rusiji koje on predlaže kako bi prisilio ruskog predsjednika Vladimira Putina da se povuče iz najvećeg rata u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Predsjednik SAD je više puta upozoravao na mogućnost sankcija Rusiji, ali još nije preduzeo korake. U posljednje vrijeme je tražio od Evrope da obustavi sve kupovine ruske nafte prije nego što on preduzme akciju.
- U slučaju da Rusija nije spremna da postigne dogovor za okončanje rata, Sjedinjene Države su potpuno spremne da uvedu vrlo snažan paket moćnih tarifa, koji bi, vjerujem, veoma brzo zaustavio krvoproliće - rekao je.
Ali, da bi mjere bile efikasne, rekao je, „evropske zemlje, svi vi ovdje okupljeni, morali biste nam se pridružiti u usvajanju potpuno istih mjera“. 
Planirao je sastanak kasnije tokom dana sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Desetine svjetskih lidera okupilo se u UN-u u ponedjeljak kako bi podržalo palestinsku državu, što predstavlja značajan diplomatski pomak koji nailazi na žestok otpor Izraela i njegovog bliskog saveznika SAD.
Tramp je odbacio državnost Palestinaca, zauzimajući stav izraelskog premijera Benjamina Netanijahua.
- Nagrade bi bile prevelike za teroriste Hamasa, zbog njihovih zločina - rekao je, ponavljajući poziv za povratak talaca koje je grupa palestinskih militantnih uzela.
Tramp je rekao da SAD želi dogovor o prekidu vatre za oslobađanje talaca, koji bi omogućio povratak svih preostalih talaca, živih i mrtvih.
- Moramo odmah zaustaviti rat u Gazi. Moramo odmah pregovarati o miru - rekao je.
Osudio je poteze zapadnih sila da priznaju palestinsku državu, navodeći da bi takvi koraci nagradili „strašne zločine“ palestinske militantne grupe Hamas, rekavši da bi svjetske sile trebalo da se fokusiraju na obezbjeđivanje oslobađanja talaca u Gazi, skoro dvije godine nakon što ih je Hamas zarobio u smrtonosnom napadu na Izrael koji je pokrenuo rat u Gazi.
Francuska, Britanija, Kanada, Australija i Portugal su priznale palestinsku državu u posljednja dva dana. Njihovi potezi proizašli su iz frustracije zbog Izraela zbog njegove ofanzive u Gazi i imali su za cilj promociju rješenja sa dvije države, ali su razljutili Izrael i njegovog bliskog saveznika Sjedinjene Američke Države.

Tramp se obrušio na Rusiju, podržao Izrael u oštrom govoru u UN-u, osudio priznavanje Palestine

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u utorak je žestoko kritikovao Ujedinjene nacije pred najvišim zvaničnicima UN-a i više od 150 svjetskih lidera.
Rekao je da mu se nisu obratili povodom različitih ratova za koje, kako tvrdi, je doveo do kraja.
- Uvijek sam govorio da UN imaju ogroman, ogroman potencijal. Ali ni približno ga ne koriste. Uglavnom, bar za sada, sve što izgleda da rade jeste da napišu pismo veoma oštrog tona, a onda ga nikada ne sprovedu. To su prazne riječi, a prazne riječi ne rješavaju rat - istakao je Tramp.&nbsp;
Predsjednik SAD je iskoristio svoj govor i da se pohvali naporima da smiri sukobe širom svijeta, ali je rekao da UN nisu pomogle.
Nabrajao je svoje napore da ublaži sukobe u više zemalja — ponekad preuveličavajući svoju ulogu i broj područja u kojima je intervenisao — i dodao: „Šteta što sam morao da radim te stvari umjesto da to rade Ujedinjene nacije.“
- Nažalost, u svim slučajevima, Ujedinjene nacije nisu ni pokušale da pomognu - rrekao je Tramp.
Podsjećajući se sarkastično, dodao je da su „dvije stvari koje je dobio od Ujedinjenih nacija loš pokretni stepenik i loš teleprompter“.
Tramp je rekao da bi mogao da održi govor bez bilješki i bez telepromptera, ali je očigledno čitao sa pripremljenog teksta.

Tramp: Pisma UN-a „prazne riječi koje ne rješavaju rat“

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija, Antonio Gutereš, rekao je u obraćanju Generalnoj skupštini UN-a u Njujorku u utorak da „ništa ne može opravdati kolektivno kažnjavanje palestinskog naroda“.
U svom govoru, Gutereš nije imenovao Izrael, ali je uputio svoje najjače riječi protiv njegovih akcija u Gazi, rekavši da su razmjere smrti i razaranja najgore u njegovih gotovo devet godina na funkciji generalnog sekretara.
„Razmjere smrti i razaranja prevazilaze svaki drugi sukob u mojim godinama na funkciji generalnog sekretara. Ne smijemo posustati u jedinom održivom odgovoru na trajni mir na Bliskom istoku: rješenju o dvije države, kako je to juče tako elokventno potvrđeno. Moramo hitno preokrenuti opasne trendove na terenu – neumoljivo širenje naselja i nasilje moraju stati, kao i prijetnja aneksijom - dodao je Gutereš.
Iako je Gutereš više puta rekao da samo sud može utvrditi da li je Izrael počinio genocid u Gazi, poimence je pomenuo slučaj koji je Južnoafrička Republika pokrenula pred najvišim sudom UN-a na osnovu Konvencije o genocidu – i naglasio njegove pravno obavezujuće privremene mjere, prije svega zaštitu palestinskih civila.
Od kada je Međunarodni sud pravde donio tu odluku u januaru 2024, rekao je Gutereš, ubistva su se pojačala, a u dijelovima Gaze proglašena je glad. On je istakao da se mjere suda „moraju sprovesti – potpuno i odmah“.
Gaza je u centru pažnje na aktuelnom zasijedanju Generalne skupštine.
Konferencija održana u ponedjeljak, kojom su predsjedavale Francuska i Saudijska Arabija, bila je usmjerena na prikupljanje podrške za dugogodišnju ideju rješenja o dvije države za izraelsko-palestinski sukob.
Višesatni sastanak završen je objavama više zemalja, uključujući Francusku, Belgiju, Luksemburg, Maltu i Monako, da priznaju ili potvrđuju priznanje palestinske države, dan nakon što su to učinile Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Australija i Portugal.
Rat u Gazi počeo je kada su militanti predvođeni Hamasom ubili oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, i oteli 251 osobu.
Izraelska vojna operacija koja je uslijedila pretvorila je veći dio Gaze u ruševine i dovela do gladi u nekim dijelovima. Ministarstvo zdravlja u Gazi navodi da je ubijeno više od 65.000 Palestinaca. Ministarstvo – koje je dio vlade kojom upravlja Hamas i koje vode medicinski profesionalci – ne navodi koliko su među ubijenima civili, a koliko borci, ali ističe da žene i djeca čine oko polovine stradalih.

Gutereš: Ništa ne može opravdati kolektivno kažnjavanje Palestinaca

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović prisustvovao je danas otvaranju Generalne debate u Njujorku, gdje su se svjetskim liderima obratili, između ostalih, predsjednik SAD Donald Tramp, kao i brojni šefovi država i vlada, gdje je u svojim porukama istakao da „mir nije moguć izolacijom, već slušanjem, razumijevanjem i kompromisom“, te da je „glas Crne Gore dosljedan i jasan – mir se može obezbijediti samo zajedno“.
Kako je navedeno u saopštenju, tokom boravka u Ujedinjenim nacijama, Milatović je naglasio da je Crna Gora dosljedna u zalaganju za međunarodno pravo, dijalog i zajedničko djelovanje kao temelje stabilnog međunarodnog poretka.
- Podsjetimo, juče je predsjednik prisustvovao obilježavanju 80 godina od osnivanja Ujedinjenih nacija, kao i međunarodnoj konferenciji posvećenoj rješenju izraelsko-palestinskog sukoba kroz model dvije države - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Večeras će, kako se navodi, predsjednik Milatović sa suprugom Milenom prisustvovati prijemu koji za šefove delegacija organizuje predsjednik Tramp i prva dama Melanija.
- Učešćem na Generalnoj debati 80. zasijedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, Crna Gora potvrđuje svoju posvećenost multilateralizmu i aktivnu ulogu u jačanju međunarodnog mira i stabilnosti - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Milatović: "Glas Crne Gore dosljedan i jasan – mir se može obezbijediti samo zajedno“

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović učestvovaće na Generalnoj debati 80. zasijedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, koja će se održati u periodu od 19. do 25. septembra, u Njujorku.
Sjednica Generalne skupštine UN, čija je ovogodišnja tema „Bolji zajedno: 80 godina i više za mir, razvoj i ljudska prava“, organizuje se, kako su kazali u Ibrahimovićevom resoru, u ključnom momentu za obnovu globalne posvećenosti multilateralizmu, solidarnosti i zajedničkim aktivnostima od značaja za očuvanje mira i bezbjednosti, unaprjeđenje, zaštitu i uživanje ljudskih prava i sloboda, i održivi razvoj.
- Na marginama Generalne debate 80. zasijedanja Generalne skupštine, ministar Ibrahimović otvoriće Događaj o kvalitetu vazduha u zatvorenim prostorima, koji Vlada Crne Gore organizuje uz podršku Republike Francuske, te Australijske akademije nauka, Instituta Burnet i Univerziteta Braun, 23. septembra 2025 - naveli su u Ministarstvu vanjskih poslova.
Ibrahimović će, kako su kazali, učestvovati i na brojnim događajima u regionalnim i širim međunarodnim formatima i imati niz susreta sa zvaničnicima UN i država članica.
- Pored događaja na visokom nivou posvećenih Ukrajini i Palestini, ppv i mvp će učestvovati na obilježavanju 30. godišnjice četvrte Svjetske konferencije o ženama, debati Savjeta bezbjednosti na visokom nivou o vještačkoj inteligenciji koju organizuje Vlada Republike Koreje, Transatlantskoj večeri na poziv državnog sekretara SAD Marka Rubija, te ministarskim sastancima Grupe prijatelja Zapadnog Balkana, Američko-jadranske povelje (A5), Jadransko-jonske inicijative i drugim važnim multilateralni skupovima - naveli su u MVP-u.
Tokom boravka u Njujorku, Ibrahimović će potpisati niz bilateralnih sporazuma sa članicama UN i imati susrete sa dijasporom.

Ibrahimović na Generalnoj debati 80. zasijedanja Generalne skupštine UN

Lavice nas još jednom podsjećaju da rad, red i riješenost donose rezultate, koji služe na ponos čitavoj Crnoj Gori - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je, na mreži Iks (X), čestitao našim rukometašicama na zasluženom plasmanu u četvrtfinale Svjetskog prvenstva.
- Idemo do kraja po medalju - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F1997380104985448702%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović čestitao rukometašicama: Idemo do kraja po medalju

Američki milijarder Ilon Mask poručio je da bi Evropsku uniju trebalo ukinuti i suverenitet vratiti pojedinačnim državama, kako bi vlasti bolje predstavljale svoje građane, a njegov stav podržao je zamjenik predsjednika ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev.
- Upravo tako - kratko je komentarisao Medvedev na Maskovu poruku objavljenu na platformi Iks (X).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Felonmusk%2Fstatus%2F1997279325876367719%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1997279325876367719%7Ctwgr%5Ea2ec4731428454a4ee2539f0cd74d660ceca1800%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjetimo, Mask se posljednjih dana našao u žestokom sukobu s Briselom nakon što je Evropska komisija izrekla kaznu od 120 miliona eura njegovoj platformi Iks (X) zbog kršenja pravila transparentnosti prema Zakonu o digitalnim uslugama (DSA).
MAsk je uzvratio oštrim napadom, tvrdeći da je kazna "suluda" i da je ciljana ne samo protiv Iksa nego i protiv njega lično. Najavio je da će njegov odgovor biti usmjeren i na visoke zvaničnike koji su učestvovali u donošenju odluke, ali nije precizirao kakve će poteze povući.
Evropska komisija navela je da je funkcija plave oznake postala obmanjujuća nakon što je promijenjena iz oznake za verifikovane korisnike u pretplatničku uslugu. Takođe su ocijenili da Iks ne nudi dovoljan uvid u bazu oglasa niti omogućava istraživačima adekvatan pristup javnim podacima. Zvaničnici Komisije naglasili su da je kazna izrečena čitavoj korporativnoj strukturi na čijem je vrhu Mask.
Mask je na Iksu poručio da će evropski "komesari uskoro shvatiti puno značenje Strajsand efekta", aludirajući na situacije kada pokušaji cenzure izazovu još veću pažnju javnosti.
Kazna je odmah izazvala burne reakcije u Vašingtonu, gdje su brojni američki zvaničnici osudili potez Brisela, tvrdeći da je riječ o udaru na slobodu govora i američke tehnološke kompanije. Senator Džej Di Vens tu je odluku nazvao "glupošću", dok je Marko Rubio poručio da je kazna napad na američki narod. Slične poruke poslali su i američki zvaničnici iz administracije Donalda Trampa, uključujući Endrua Puzdera, koji je upozorio da EU "pretjeranom regulacijom guši američke inovacije".
Ovaj slučaj dodatno povećava napetosti između Vašingtona i Brisela, naročito u kontekstu trgovinskih pregovora i sve glasnijih prijetnji američkog predsjednika novim tarifama ukoliko EU nastavi s kažnjavanjem američkih tehnoloških giganata.
U evropskim prijestonicama kazna je dočekana s opreznim odobravanjem, iako su pojedini desničarski političari, poput holandskog Herta Vajldersa, iskoristili momenat za vlastite napade na institucije EU, optužujući ih za "totalitarizam".
Kazna predstavlja zaključak prve faze istrage nad platformom Iks, dok će se naredni koraci Evropske komisije fokusirati na moderiranje sadržaja i druge obaveze propisane DSA-om.

Mask poručio da EU treba ukinuti i vratiti suverenitet državama, podržao ga Medvedev

Policija u Londonu saopštila je da su uhapšene četiri osobe nakon što su bacile pitu od jabuka sa kremom na izložbeni ormar u kojem se nalaze neprocjenjivi britanski Kraljevski dragulji u Taueru u Londonu.
Metropolitan policija grada je navela da su službenici reagovali nakon prijava o kriminalnom oštećenju izložbenog ormara, koji sadrži Državnu krunu i da su četiri protestanta bacila sumnjivu hranu na ormar prije nego što su dvojica napustila mjesto događaja.
Jedna malo poznata, samoproglašena grupa za civilni otpor pod nazivom "Take Back Power" preuzela je odgovornost, navodeći da su njeni članovi bacili pitu od jabuka i kremu na ormar.
Grupa je na društvenim mrežama objavila video incidenta koji prikazuje mladu ženu kako postavlja aluminijsku posudu s pitom uz staklenu pregradu, nakon čega mladić prska kremu iz posude preko nje.
Imperialna Državna kruna, koju je nosio kralj Čarls III na kraju svoje krunidbene ceremonije 2023. godine i na formalnim događajima poput Svečanog otvaranja Parlamenta, mogla se vidjeti kako sjaji unutar ormara. Oba osumnjičena u snimku nosila su majice s natpisom "Take back power" (vratimo moć, engl.) i logom na prednjoj strani.
- Demokratija se raspala - povikala je mlada žena, dok je muškarac koji je prskao kremu rekao da je "Britanija slomljena".&nbsp;
- Došli smo ovdje, do dragulja nacije, da povratimo moć - dodao je on.
Snimak, koji je zabilježila druga osoba u blizini, prikazivao je ženu zaposlenu s radiom kako pokušava intervenisati, neprestano vičući "izvinite!" dok je zvala pomoć putem radija.
"Jewel House" u svjetski poznatom Taueru bio je zatvoren za javnost dok je istraga trajala, saopštila je policija.
- Službenici su blisko surađivali s policijom Grada Londona i sigurnosnim službenicima, a četiri osobe su uhapšene pod sumnjom za kriminalno oštećenje - dodala je Metropolitan policija u saopštenju. Napomenuli su da su osobe u pritvoru.
Kraljevski dragulji su najdragocjenije britansko blago, uključujući regale koje koriste kod krunisanja novih monarha. Sastavljeni od više od 100 predmeta i preko 23.000 dragulja, smatraju se "neprocjenjive kulturne, historijske i simbolične vrijednosti", prema dobrotvornoj organizaciji "Historic Royal Palaces" koja upravlja Tauerom u Londonu, gdje se većina dragulja čuva.
Dragulji su dio Kraljevske kolekcije, koja se drži u povjerenju monarha za naciju.

Demonstranti u Londonu bacili pitu od jabuka na eksponat britanskih Kraljevskih dragulja, uhapšene četiri osobe

Policijski službenici Uprave kriminalističke policije Republike Srbije su večeras u Beogradu u taktičkoj akciji uhapsili članove visokorizične organizovane kriminalne grupe iz Crne Gore V. U. (32) i I. T. (28), za kojima je NCB Interpol Podgorica raspisao međunarodne potjernice, saopšteno je iz Uprave policije.
Oni su uhapšeni, kako je precizirano, po direktnim i preciznim informacijama SBPK - NCB Interpola Podgorica i Regionalnog centra bezbjednosti "Centar" nakon višemjesečnog temeljitog planiranja i koordinisanog postupanja.
- V. U. se u Crnoj Gori traži zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, za koje se protiv njega vodi krivični postupak pred Višim sudom u Podgorici, kao i zbog izdržavanja kazne zatvora za krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti, na koje je osuđen presudom Osnovnog suda u Baru - precizirano je u saopštenju.
I. T. se traži zbog obezbjeđenja njegovog prisustva u krivičnom postupku koji se protiv njega vodi pred Višim sudom u Podgorici zbog krivičnih djela ubistvo u pokušaju, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i nasilničko ponašanje.
- Uprava policije ovim još jednom potvrđuje da snažno i odlučno preduzima aktivnosti na neutralisanju djelovanja visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa i predvodi regionalne inicijative u borbi protiv organizovanog kriminala. Službenici Uprave policije nastavljaju sa intenzivnom regionalnom i međunarodnom obavještajnom saradnjom sa ciljem lociranja i hapšenja međunarodno traženih lica uz potpunu posvećenost Crne Gore borbi protiv kriminala i jačanju vladavine prava - istaknuto je u saopštenju.

U Srbiji uhapšena dva člana visokorizične organizovane kriminalne grupe iz Crne Gore, traže se zbog napada na službeno lice, ubistvo u pokušaju...

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić obratila se juče otvorenim pismom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindziju Hojlu, protestnom notom Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva iskazujući oštar protest zbog toga što je Hojl od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine, umjesto Njegoševe kapele i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori i koja je do danas, kako je istakla, prepoznata kao oličenje negiranja crnogorskog istorijskog identiteta. U pismu Hojlu, ona ističe da „kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu“, protestvuje zbog toga što je od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatio sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš.&nbsp; &nbsp;SIMBOL STRAHOVLADE - Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918. godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao „Aco palikuća“, jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci - a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje – upozorila je Knežević Perišić britanskog zvaničnika na istorijske činjenice&nbsp; Objasnila je da je „Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu 'srpski svet', što je pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta“.&nbsp; - Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore – naglasila je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="mandić"> <figcaption>SIMBOL SLOMA CRNE GORE: Hojl i Mandić (Foto: Skupština Crne Gore)Skupštna.me</figcaption> </figure>  Podsjetila je Hojla da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“. - Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: „466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope. Krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu. Politika velikih Sila bila bi jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime Hrišćanstva – taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost“ – napisala je Knežević Perišić. Istakla je da se ništa nije promijenilo ni danas.&nbsp; - Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je Knežević Perišić.&nbsp; &nbsp;PROTESTNA NOTA U pritestnoj noti Britanskoj ambasadi u Podgorici Knežević Perišić je istakla da upućuje „protest povodom nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane predsjednika Donjeg doma britanskog Parlamenta, gospodina Lindsaya Hoylea, a koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić“. - Slika prikazuje kapelu koju je nakon ukidanja crnogorske državnosti 1918. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević, kao simbol političkog pritiska i nametanja nove vlasti, nakon što je srušio staru, Njegoševu kapelu, gdje je on bio sahranjen. Ova građevina, čiju je sliku primio g. Hoyl, nikada nije predstavljala izraz crnogorske tradicije i do danas je u javnosti prepoznata kao simbol negiranja crnogorskog istorijskog identiteta – istakla je ona. Uručenje slike ove kapele od strane političara koji otvoreno zastupa koncept „srpskog sveta“, političkog projekta usmjerenog na brisanje crnogorskog identiteta, poručila je Knežević Perišić, predstavlja čin sa snažnom političkom porukom. - Njeno prihvatanje, ukoliko ostane bez reakcije, može biti pogrešno shvaćeno kao znak britanske podrške tim politikama. Britanija je u prošlosti bila važan posmatrač i svjedok dramatičnih događaja u Crnoj Gori, o čemu govori i izvještaj grofa Johna de Salisa iz 1919. godine. Upravo zbog te istorijske povezanosti i reputacije Ujedinjenog Kraljevstva kao države koja dosljedno brani demokratske standarde, ljudska prava i suverenitet naroda, ovakav gest je izazvao zabrinutost među građanima Crne Gore – naglasila je u protestnoj noti Knežević Perišić. Iskazala je očekivanje „da Ambasada o ovome obavijesti relevantne institucije u Londonu i ukaže na osjetljivost ovog pitanja, kako se slični previdi ne bi ponavljali“.&nbsp; - Uvjerena sam da Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi biti dovedeno u poziciju da nenamjerno podrži politike koje dovode u pitanje identitet i državnost Crne Gore – zaključila je u protestnoj noti. U pismu Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva istakla je da im se obraća kao građanka Crne Gore kako bi izrazila duboku zabrinutost zbog nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane visokog zvaničnika Ujedinjenog Kraljevstva, gospodina Lindsaya Hoylea, koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić. - Ovaj čin je izazvao snažnu uznemirenost kod mnogih građana Crne Gore, jer se prikazana kapela ne odnosi na prvobitnu kapelu gdje je sahranjen naš najznačajniji književnik i filozof, Petar II Petrović Njegoš, već na građevinu koju je nakon ukidanja crnogorske države 1918. godine sagradio kralj Aleksandar Karađorđević, srušivši staru, Njegoševu kapelu, postavljajući tu, prikazanu na slici, koja je simbol negiranja crnogorske državnosti – objasnila je ona. Predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je poklon uručio, naglasila je u pismu, predstavlja političke strukture koje se otvoreno zalažu za brisanje crnogorskog nacionalnog identiteta i za koncept tzv. „srpskog sveta“, koji je, dodala je, u potpunosti suprotan demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti naroda i savremenim evropskim principima. - Prihvatanje ovakvog poklona, ma koliko nenamjerno, može se protumačiti kao podrška politikama koje negiraju pravo Crnoj Gori da se razvija kao samostalna i međunarodno priznata država sa sopstvenim identitetom. Od partije koja pripada demokratskoj, progresivnoj tradiciji, očekujemo senzibilitet prema pitanjima državnosti malih naroda i razumijevanje za istorijske okolnosti koje prate naše odnose sa susjednim državama. Ljubazno Vas molim da o ovome obavijestite nadležne organe partije i da se, u okviru vaših mogućnosti, zauzmete za jasniji, senzibilniji i informisaniji pristup kada je riječ o Crnoj Gori i pitanjima njenog identiteta – zaključila je Knežević Perišić. Mnadić je tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK na dar uručio Hojlu sliku kapele na Lovćenu i tom prilikom krivotvorio istorijske činjenice, kako se zaključuje iz saopštenja njegovog kabineta, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.&nbsp;

Knežević Perišić poručila Hojlu: Nemojte biti saučesnik onima koji pokušavaju da unište Crnu Goru

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Tag: generalna-debata