Ministri energetike G7 objavili su 31. oktobra, nakon dvodnevnog sastanka u Kanadi, da zemlje te grupe nastavljaju podržavati napore Ukrajine da popravi i obnovi svoju kritičnu energetsku infrastrukturu.
Konkretno, zemlje se obavezuju da će podržati nastojanja Ukrajine da ostvari energetsku sigurnost jačanjem regionalne energetske povezanosti i obnavljanjem pouzdanog, decentralizovanijeg energetskog sistema, te da će osigurati sigurnost i diverzifikaciju međusobno povezanih lanaca snabdijevanja energijom.
G7 takođe nastavlja podržavati oporavak energetskog sektora Ukrajine putem direktne finansijske pomoći, kreditnih linija, osiguranja od rizika, usklađivanja politika i resursa, te stvaranja uslova za dugoročna ulaganja privatnog sektora.
Osim toga, ministri G7 su rekli da su, pored ovih napora, "na snazi sankcije protiv Rusije vezane za energiju" i da nastavljaju da "preduzimaju korake za jačanje mjera i demontiranje ruskih flota tankera u sjeni kako bi ograničili (ruske) prihode".
- Osuđujemo direktne napade Rusije na energetski sistem Ukrajine, koji i dalje uzrokuju razorne društvene, ekološke i ekonomske posljedice za ukrajinski narod, teško pogađajući najugroženije. Nedavni napadi Rusije na gasnu infrastrukturu Ukrajine stvorili su rizike za zajednice i ljudske živote, slabeći civilnu infrastrukturu i energetsku sigurnost ukrajinskog naroda- navodi se u saopštenju.
Sastanak ministara energetike i zaštite okoliša zemalja G7, neformalne grupe najrazvijenijih zemalja Zapada, održan je u Torontu, 30. i 31. oktobra. Grupa je osnovana 1975. i čine je: SAD, Kanada, Japan, Velika Britanija, Francuska, Italija i Nemačka. Evropska komisija ima status posmatrača.
Od početka potpune invazije u februaru 2022. godine, Rusija napada energetsku infrastrukturu Ukrajine. Analitičari Američkog instituta za proučavanje rata (ISW) predvidjeli su da bi Rusija mogla intenzivirati svoje napade kako bi pogoršala stanje energetske infrastrukture Ukrajine uoči predstojeće zime.
Posljednjih sedmica, ruska vojska je intenzivirala napade na ukrajinsku energetsku i gasnu infrastrukturu, koja snabdijeva ljude gasom tokom sezone grijanja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

G7 obećava dalju podršku Ukrajini u obnovi energetske infrastrukture

Nakon što su održale sastanak, države članice G7 objavile su saopštenje u kojem su se fokusirale na deeskalaciju neprijateljstava na Bliskom istoku, te su navele da su one potvrdile posvećenost miru i stabilnosti.
Kako se navodi, u tom kontekstu potvrđuju da Izrael ima pravo da se brani.
- Ponavljamo našu podršku sigurnosti Izraela. Takođe potvrđujemo važnost zaštite civila. Iran je glavni izvor regionalne nestabilnosti i terora - saopšteno je.
Navode da su dosljedno dali do znanja da Iran nikada ne može imati nuklearno oružje. Zemlje su pozvale da rješavanje iranske krize dovede do šire deeskalacije neprijateljstava na Bliskom istoku, uključujući prekid vatre u Gazi.
- Ostaćemo budni u pogledu implikacija na međunarodna energetska tržišta i bićemo spremni da koordinišemo, uključujući i saradnju sa istomišljenicima, kako bismo zaštitili stabilnost tržišta - zaključili su.
Zemlje članice G7 grupe su Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države.

Zemlje G7 poručile: Izrael ima pravo da se brani, Iran je izvor terora

Ministri finansija i guverneri centralnih banaka iz Grupe sedam (G7) obećali su da će se pozabaviti prekomjernim neravnotežama u globalnoj ekonomiji i najavili da bi mogli da pooštre sankcije Rusiji.
Oni su u kominikeu nakon sastanka u kanadskim Stjenovitim planinama naveli da je potrebno zajedničko shvatanje načina na koji netržišne politike i prakse potkopavaju međunarodnu ekonomsku bezbjednost, prenosi Biznis.ba.
U dokumentu nije imenovana Kina, ali se reference iz SAD i drugih članica G7 o netržišnoj politici i praksi često odnose na kineske državne subvencije i ekonomski model koji se zasniva na izvozu.
U završnom saopštenju upućen je poziv da se uradi analiza koncentracije tržišta i otpornosti međunarodnog lanca snabdijevanja.
Izvršni potpredsjednik Evropske komisije, Valdis Dombrovskis, rekao je da su ministri G7 razgovarali o prijedlozima za dalje sankcije Rusiji u pokušaju da okončaju rat u Ukrajini.
- Među predlozima je i smanjenje ograničenja cijene ruske nafte sa sadašnjih 60 USD po barelu, koje je odredila G7, s obzirom na to da se ruska sirova nafta sada prodaje ispod tog nivoa - rekao je Dombrovskis.
Učesnici sastanka G7 osudili su ono što su nazvali "kontinuiranim brutalnim ratom" Rusije protiv Ukrajine i rekli da će, ako napori za postizanje prekida vatre ne budu uspješni, istražiti sve moguće opcije, uključujući dalje pooštravanje sankcija.
- Ruska državna imovina u jurisdikcijama G7 ostaće zamrznuta dok Moskva ne okonča rat i ne plati štetu koju je nanijela Ukrajini - navodi se u kominikeu.

G7: Rješavaćemo neravnotežu u svjetskoj ekonomiji

Ministri finansija i guverneri centralnih banaka iz Grupe sedam (G7) složili su se tokom sastanka u zapadnoj Kanadi da bi se Rusija mogla suočiti sa daljim sankcijama ako se odupre pritisku za prekid vatre u Ukrajini.
Šefovi finansija G7 osudili su "brutalni rat" Rusije u saopštenju od 22. maja na kraju sastanka i rekli da će, ako napori za postizanje prekida vatre ne urode plodom, istražiti sve moguće opcije, uključujući "dalje pooštravanje sankcija".
U saopštenju se takođe navodi da će ruska imovina koja se nalazi u jurisdikcijama G7 ostati zamrznuta dok Moskva ne okonča rat i ne plati štetu Ukrajini.
Pored toga, ministri su se obavezali da će sarađivati kako bi osigurali da nijedna zemlja ili entitet koji su finansirali ili snabdijevali "rusku ratnu mašineriju" neće imati pravo da profitira od rekonstrukcije Ukrajine.
- To je veoma važna izjava - rekao je kanadski ministar finansija Fransao Filipe Šampanj, nazivajući je fundamentalnim stubom saopštenja, u kojem nisu imenovane Kina ili druge zemlje optužene za snabdijevanje Rusije kritičnim komponentama.
Sastanak ministara postavlja temelje za samit G7 sredinom juna u obližnjem planinskom odmaralištu u Kanadi. Predsjednik SAD Donald Tramp će prisustvovati samitu, potvrdila je Bijela kuća 22. maja.
Ukrajinski ministar finansija Serhij Marčenko prisustvovao je razgovorima i pozvao G7 da nastavi da vrši pritisak na Rusiju.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nije pomenuo sastanak G7 u svom večernjem video obraćanju, ali je rekao da je Ukrajina spremna da preduzme "najbrže moguće korake" kako bi okončala rat.
- Interes Ukrajine nije da produži rat, već da bude spremna za bilo kakav razvoj događaja. Svijetu je jasno da je krivica Rusije što rat još uvijek traje. Radimo sve neophodne pripremne radove sa naše strane. Potrebna je recipročna spremnost Rusije - a nje sada nema - naveo je on.
Diplomatski napori za okončanje sukoba su se ubrzali i prošle nedjelje kada su ruski i ukrajinski zvaničnici održali svoje prve razgovore licem u lice nakon više od tri godine.
Međutim, Kremlj je 22. maja saopštio da novi mirovni pregovori sa Ukrajinom "još uvijek nisu dogovoreni", osporavajući izvještaje da će dvije zemlje uskoro održati pregovore u Vatikanu.
Tramp je razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom 19. maja u pozivu za koji je rekao da je cilj bio okončanje "krvoprolića", ali ni poziv ni raniji direktni razgovori nisu rezultirali bilo kakvim ustupcima od strane Rusije.
Putin je ove nedjelje iznenada posjetio Kursku oblast Rusije, rekavši po povratku da ruske snage rade na uspostavljanju tampon zone duž granice sa Ukrajinom.
- Naše snage su trenutno angažovane na rješavanju ovog zadatka, neprijateljske vatrene tačke se aktivno suzbijaju i rad je u toku - rekao je Putin 22. maja.
To je bila Putinova prva posjeta otkako su ruske trupe potisnule ukrajinske trupe koje su okupirale dijelove regiona od pokretanja invazije prošle godine koja je, izgleda, iznenadila Rusiju. Kijev je odbacio Putinov plan za tampon zonu i kritikovao izjave kao dodatni dokaz da Rusija nema interes za mir.
- Ove nove agresivne tvrdnje jasno odbacuju mirovne napore i pokazuju da je Putin bio i ostao jedini razlog zašto se ubijanje nastavlja - rekao je ukrajinski ministar inostranih poslova Andrij Sibiha na platformi Iks (X).
Putin je takođe izdao uputstva za izradu sveobuhvatnog programa obnove za južne ruske regione pogođene ukrajinskim napadima dronova i požarima, uključujući Kursk, Belgorod i Brjansk.

1250x600

1084x550

Ministri finansija G7 za veći pritisak na Rusiju ako ne bude prekida vatre u Ukrajini

Ministri spoljnih poslova zemalja grupe G7 nazvali su nedavne kineske vojne vježbe oko Tajvana provokatorskim i destabilizujućim, tražeći dijalog za "mirno rješenje problema".
- Ove sve češće i destabilizirajuće aktivnosti povećavaju napetosti između Kine i Tajvana i rizikuju globalnu sigurnost i prosperitet - rekli su diplomati u zajedničkom saopštenju u nedjelju.
Dodali su da su nastavljaju da ohrabruju mirno rješenje problema putem konstruktivnog dijaloga između Kine i Tajvana.
Prošle nedjelje kineska vojska održala je dvodnevne vojne vježbe oko Tajvana, među ostalim i vežbe s bojevom municijom dugog dometa u Istočnom kineskom moru, što predstavlja eskalaciju vježbi oko ostrva.

G7: Kineske vojne vježbe oko Tajvana faktor destabilizacije

Ministarstvo finansija SAD najavilo je danas isplatu 20 milijardi dolara Ukrajini, u okviru inicijative G7 za vanredno ubrzanje prihoda (ERA) od 50 milijardi dolara.
- Ova sredstva od zamrznutih sredstava Rusije pružiće Ukrajini značajnu infuziju podrške dok brani svoju zemlju od ničim izazvanog agresorskog rata - istakla je ministarka finansija Dženet Jelen.
Prema njenim riječima, 50 milijardi dolara koje zajedno obezbjeđuje G7 kroz ovu inicijativu pomoći će da se Ukrajini obezbijede resursi potrebni za otpor.
Jelen je navela da će ova akcija, zajedno sa američkom bezbjednosnom pomoći Ukrajini i narednim koracima na pooštravanju sankcija Rusiji, dodatno pozicionirati Ukrajinu da brani svoj suverenitet i „postigne pravedan mir”.
- Upravo sada, (ruski predsjednik Vladimir) Putin računa da ćemo se umoriti i na kraju povući. Ali, kroz kreiranje politike i jedinstvo G7, mi šaljemo nepogrešivu poruku odlučnosti tako što činimo da Rusija sve više snosi troškove svog ilegalnog rata, umjesto poreskih obveznika u našoj koaliciji - istakla je američka ministarka finansija.&nbsp;
Kako se navodi u saopštenju objavljenom na sajtu Ministarstva finansija SAD, nakon ruske brutalne invazije na Ukrajinu, članice G7 su preduzele hrabre akcije da imobilišu rusku suverenu imovinu u svojim jurisdikcijama i obavezale se da će ta imovina ostati zamrznuta sve dok Rusija ne okonča agresiju i plati štetu koju je nanijela Ukrajini.
- Danas su Sjedinjene Američke Države ispunile svoju obavezu da obezbijede Ukrajini 20 milijardi dolara u okviru ove inicijative, tako što su ta sredstva prebacile u Fond za finansiranje resursa Svjetske banke za investiranje u jačanje ukrajinskog finansijskog posredničkog fonda (FORTIS Ukraine FIF), preko kojeg će biti stavljen na raspolaganje Ukrajini - naglašava se u saopštenju.
Napominje se da je kroz inicijativu ERA, Grupa 7 povukla neočekivane prihode od imobilizovane ruske suverene imovine, koristeći te prihode za podršku Ukrajini.
- Stalna podrška Ukrajini suočenoj sa ruskom agresijom pokazuje riješenost Sjedinjenih Američkih Država i naših partnera da brane demokratiju od zaraćenih autoritarnih režima, da zaštite globalnu ekonomiju i da ojačaju našu kolektivnu bezbjednost - navodi se u saopštenju.
Ističe se da je podrška Ukrajini takođe od „vitalnog značaja za nacionalni interes Sjedinjenih Američkih Država”.&nbsp;
- Pustiti Ukrajinu da padne izazvalo bi dalju agresiju Putina i ugrozilo bezbjednost naših NATO saveznika u Evropi, koje smo ugovorom obavezni da branimo. Uspješna Ukrajina će pokazati riješenost Sjedinjenih Država i naših partnera da brane demokratiju od agresije, štite globalnu ekonomiju i jačaju našu kolektivnu bezbjednost - zaključuje se u saopštenju američkog Ministarstva finansija.
U junu su se lideri G7 složili da Kijevu daju zajam od 50 milijardi dolara, djelimično finansiran kamatama od zamrznute ruske imovine koja je zaplijenjena nakon invazije u februaru 2022, prenosi Tanjug.

Prvi novac od zamrznute ruske imovine: SAD dodijelila Ukrajini 20 milijardi dolara

Evropska unija je danas Ukrajini odobrila finansijsku podršku od 18,1 milijarde ezra u okviru zajma G7 koji će biti otplaćen kamatama na zamrznutu rusku imovinu.
Potpredsjednik Evropske komisije Valdis Dombrovskis saopštio je da je sa Ukrajinom potpisao memorandum o razumijevanju za makrofinansijsku pomoć za „pokrivanje njenih neposrednih potreba“.
- To je dio inicijative G7 da podrži Ukrajinu koristeći prihode od zamrznute ruske imovine pod zapadnim sankcijama, čime se osigurava da agresor plati štetu koju je prouzrokovao - napisao je on na društvenoj mreži Iks.
Ukrajinski premijer Denis Šmigal pozdravio je „hrabar korak“ EU.
- Ovo nije samo pomoć, to je presedan za pozivanje Rusije na odgovornost za svoje zločine - napisao je Šmigal na Iks-u.
Tih 18,1 milijardu eura je dodatak na oko 120 milijardi pomoći koju su Kijevu pružile EU i zemlje članice od početka ruske invazije.
Ta nova finansijska podrška dolazi dok neizvjesnost lebdi oko budućnosti američke podrške poslije povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću.
Krajem oktobra G7, koja okuplja sedam najnaprednijih ekonomija svijeta, objavila je sporazum o dodjeli 50 milijardi dolara (47 milijardi eura) Ukrajini u vidu kredita, koji će biti otplaćen kamatama na zamrznutu rusku imovinu.
Od tog iznosa, SAD su se obavezale da obezbijede 20 milijardi dolara (19 milijardi eura). Velika Britanija, Kanada i Japan takođe su odlučili da doprinesu.

EU odobrila Ukrajini 18,1 milijardu eura kao dio obaveze G7

Ministri odbrane zemalja Grupe sedam (G7) razvijenih ekonomija obećali su u subotu da će podržati "nepovratni put" Ukrajine ka konačnom članstvu u NATO-u i obećali nastavak vojne podrške "kratkoročno i dugoročno" dok se Kijev bori protiv invazije Rusije.
Lideri su takođe osudili Moskvu zbog njene vojne agresije kao i korišćenja "hibridnog ratovanja" i "neodgovorne nuklearne retorike", prenijela je redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
- Podvlačimo našu namjeru da nastavimo da pružamo pomoć Ukrajini, uključujući vojnu pomoć u kratkoročnom i dugoročnom periodu - navodi se u zajedničkom saopštenju G7 posle samita u Napulju.
- Podržavamo Ukrajinu na njenom nepovratnom putu ka punoj evroatlantskoj integraciji, uključujući članstvo u NATO-u - dodaje se.
Italija, koja predsjedava G7 u 2024, bila je domaćin sastanka u kojem su učestvovale i SAD, Kanada, Francuska, Velika Britanija, Njemačka i Japan i predstavnici Evropske unije i NATO-a.
Ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov, koji je prisustvovao događaju, "izrazio je zahvalnost za stalnu podršku u borbi protiv ruske agresije", saopštila je njegova kancelarija.
Ministri odbrane G7 naveli su u saopštenju da "smatraju imperativom da nastave da podržavaju potrebe za obrazovanjem i obukom ukrajinskih odbrambenih i bezbjednosnih snaga... s obzirom na potrebu za regeneracijom i rekonstitucijom snaga".
Ukazano je na odluku G7 da stavi na raspolaganje procijenjenih 50 milijardi dolara korišćenjem prihoda od zamrznutih ruskih sredstava za podršku Ukrajini, uključujući vojnu, budžetsku pomoć i pomoć u rekonstrukciji.
- Smatramo da je prioritet da radimo sada na pronalaženju rješenja da ukrajinska vojska bude interoperabilne s državama članicama koje je podržavaju i NATO-om, sposobnom da brani Ukrajinu sada i da odvrati dalje napade u budućnosti. Ovaj proces mora biti zasnovan na koordinisanim i održivim akcijama relevantnih državnih i međunarodnih aktera - navodi se u saopštenju.
U njemu se ukazuje da se Ukrajina "skoro tri godine branila od ruskog brutalnog i potpunog ilegalnog agresorskog rata".
- Osuđujemo Rusiju, koja je zauzela stav konfrontacije i destabilizacije na globalnom nivou, pribjegavajući i hibridnom ratu i neodgovornoj upotrebi nuklearne retorike - naveli su ministri odbrane zemalja G7.
Od februara 2022, kada je poslao desetine hiljada vojnika preko granice da napadnu Ukrajinu, ruski predsjednik Vladimir Putin je više puta nagovijestio i prijetio da je Rusija spremna da iskoristi svoj nuklearni arsenal – najveći na svijetu – da bi se odbranila.

Ministri odbrane G7 podržali "nepovratni put" Ukrajine u NATO

Ministri odbrane bogatih zemalja iz Grupe sedam (G7) počeli su danas sastanak u Napulju, a domaćin Italija upozorila je da je globalni bezbjednosni okvir sve ugroženiji zbog suprotstavljenih vizija svijeta.
Italijanski ministar odbrane Gvido Krozeto rekao je u uvodnom govoru da kratkoročne prognoze za globalnu bezbjednost ne mogu biti pozitivne.
On je upozorio da su tenzije podstaknute konfrontacijom između „dvije različite, možda nekompatibilne vizije svijeta“.
Okupljanje predstavnika zemalja G7 prvi je ministarski sastanak grupe posvećen odbrani i uslijedio je samo nekoliko dana nakon što su izraelske snage ubile vođu Hamasa Jahju Sinvara, čiju smrt neki zapadni čelnici vide kao mogućnost povećanja izgleda za okončanje sukoba u Gazi.
Italija je rotirajući predsjedavajući G7 u 2024. u trenutku kad se Zapad bori i s napredovanjem ruskih vojnih snaga u Ukrajini, kineskim vojnim aktivnostima oko Tajvana, kao i pojačanim napetostima duž granice Sjeverne i Južne Koreje.
- Brutalna ruska agresija u Ukrajini i doista kritična situacija na Bliskom istoku u kombinaciji s golemom nestabilnošću u dijelu subsaharske Afrike i sve većim napetostima u indo-pacifičkoj regiji, još više ističu pogoršanje globalnoga bezbjednosnog okvira - rekao je u uvodnom govoru Krozeto.
Italijanski zvaničnici su rekli da se kolegama na sastanku u Napulju pridružio i ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov.
Između ostalog se očekuje rasprava o razvoju situacije u njegovoj zemlji.
Upozorivši da kratkoročne prognoze, kada je posrijedi globalna sigurnost, „ne mogu biti pozitivne“, istaknuti član stranke Braća Italije premijerke Đorđe Meloni, Krozeto &nbsp;je rekao da na napetosti naročito utiče ukob između „dviju različitih i vjerovatno nekompatibilnih vizija svijeta“.
Na jednoj su strani zemlje i organizacije koje vjeruju u svjetski poredak utemeljen na međunarodnom pravu, rdok su „s druge strane oni koji sustavno ne poštuju demokratiju da bi ostvarili vlastite ciljeve, čak i namjerno koristeći vojnu silu“, naveo je on.
Uz Italiju, G7 čine Sjedinjene Države, Kanada, Britanija, Francuska, Njemačka i Japan, a sastanku prisustvuju i predstavnici Evropske unije i NATO-a.

Poruka sa G7: Globalnu bezbjednost ugrožavaju dvije nespojive vizije svijeta

Podgoričko Više državno tužilaštvo (VDT) podiglo je optužnicu protiv P.J. u čijim je kolima pronađeno 38 pakovanja sa 81.684 grama kokaina.&nbsp;
To je učinjeno nakon sprovedene istrage.
Njemu se na teret stavlja neovlašćena proizvodnja držanje i stavljanje u promet opojnih droga, a ta optužnica je dostavljena Višem sudu u Podgorici na postupanje.
- Optužnicom mu se stavlja na teret da je 27. juna u Podgorici u putničkom motornom vozilu neovlašćeno radi prodaje držao ukupno 38 pvc pakovanja sa opojnom drogom kokain neto mase 81,684 grama - naveli su u VDT-u.

VDT podiglo optužnicu zbog oko 82 grama kokaina

S.M. (23) uhapšen je zbog sumnje da je sedam državljana Sudana prebacio u Crnu Goru zaobilazeći granične prelaze, a onda organizovao transport prema zemljama Evropske unije (EU).
Sedam državljana Sudana S.M. (23), R.A.A. (23), S.M. (20), T.J. (18), K.A.M. (21), A.A. (21) i M.E (22) zatečeni su juče u mjestu Božaj - gdje ih je zaustavila i kontrolisala granična policija.
- Kroz dalju kriminalističku obradu utvrđeno je da su imenovani S.M. (23), dali određeni novčani iznos kako bi ih isti ilegalnim putem i pješačkim stazama prebacio u Crnu Goru - naveli su u policiji.
- Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom džavnom tužilaštvu u Podgorici, a nakon prikupljenih obavještenja i sprovedene kriminalističke obrade, S.M. je uhapšen - naveli su u policiji.
Njemu se na teret stavlja nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.

Božaj: Uhapšen Sudanac osumnjičen da je sunarodnike ilegalno prebacio u Crnu Goru

Na šta prvo pomislite kada čujete - najstarije dijete u porodici? Većina vas prvo pomisli na veliku odgovornost.
Lidija Burić je pravi primjer prvorođenog djeteta, koje čitavog života nosi i svoju i tuđu odgovornost.
Emisiju Linija života možete pratiti petkom od 18 sati.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIYI7oHVuO0A&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Linija života: Najstarija djeca i velika odgovornost

Jedna žena je preminula, dok se druga i dalje bori za život u bolnici, nakon pucnjave koja se sinoć oko 21 sat dogodila u romskom naselju Sitnice u Međimurju u Hrvatskoj.&nbsp;
Portal Index prenosi da je osumnjičeni još u bjekstvu.&nbsp;
Portparol Međimurske policijske uprave Radovan Gačal rekao je da je na žene pucano iz vatrenog oružja i da su obje prebačene u Županijsku bolnicu u Čakovcu, navodi Hina.
- Druga žrtva pucnjave bori se za život s teškim povredama - izjavio je Gačal.

Hrvatska: Jedna žena ubijena u pucnjavi, druga teško ranjena

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: g7