Agencija za sprečavanje korupcije (ASK), u skladu sa godišnjim planom provjere za 2025, sprovodi sveobuhvatnu provjeru imovine i prihoda 488 funkcionera i drugih zakonskih obveznika.
Kako je saopšteno iz ASK, do danas je okončano 198 cjelovitih provjera tačnosti i potpunosti, sprovedeno 96 dodatnih kontrola, a radi utvrđenih neslaganja i nedostajuće dokumentacije upućena su 34 zahtjeva za dopunu izvještaja za iznose ispod 1.000 eura. Paralelno, pokrenuta su 72 prekršajna i 60 upravnih postupaka.
- Ovakav tempo kontrole znači manje prostora za zloupotrebe, zaštitu javnog interesa, transparentnost i veće povjerenje u institucije. ASK šalje jasnu poruku: pravila važe za sve i ne postoje zaštićene zone - navedeno je u saopštenju ASK-a.
U Agenciji napominju da svaki funkcioner ima pravo na fer postupak provjere, ali i obavezu tačnog i potpunog prijavljivanja. 
- Nema odlaganja i nema izuzetaka. ASK će do kraja sprovesti plan i blagovremeno obavještavati javnost o svim mjerljivim rezultatima - poručeno je iz ASK-a.
ASK je pozvao građane da prijave sumnju o neslaganjima u prijavljenoj imovini i prihodima javnih funkcionera.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

ASK: Kontrola 488 funkcionera, pokrenuta 72 prekršajna i 60 upravnih postupaka

Centar za građansko obrazovanje (CGO) uputio je danas Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija inicijativu za uvođenje obaveznog javnog objavljivanja podataka o visokoškolskim ustanovama na kojima su članovi/ce Vlade i poslanici/ce Skupštine Crne Gore stekli diplome.
- Prepoznajući i cijeneći angažman ministarke Anđele Jakšić-Stojanović u adresiranju fenomena lažnih i kupljenih diploma, koji ozbiljno narušava integritet obrazovnog sistema i podriva povjerenje u institucije, CGO vjeruje da bi primjenom ove inicijative bili bliži potrebnom jačanju integriteta, odgovornosti i transparentnosti, kao i pozicioniranju obrazovanja na nivo koji mora mu pripada u demokratskim društvima - poručila je koordinatorka njihovog programa Aktivno građanstvo Sara Čabarkapa.
CGO, kako je kazala, predlaže Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija inicira dopunu Poslovnika Vlade Crne Gore, kojom bi se propisala obaveza objavljivanja informacija o visokoškolskim ustanovama na kojima su članovi i članice Vlade stekli svoja akademska zvanja, uključujući i period studiranja i datum sticanja diplome.
- Takođe, CGO predlaže da ova inicijativa bude dodatno podržana kroz komunikaciju Ministarstva sa poslaničkim klubovima, kako bi se ista obaveza uvrstila i u Poslovnik Skupštine Crne Gore za poslanike i poslanice - dodala je Čabarkapa. 
Ona podsjeća da za sve zapošljene u javnom sektoru informacije o završenim visokoškolskim institucijama predstavljaju standardni dio radne dokumentacije, te da bi ista praksa morala važiti i za one koji obavljaju najodgovornije funkcije u državi.
- Građani i građanke imaju pravo da znaju gdje su i koje diplome stekli ministri i ministarke Vlade, kao i poslanici i poslanice. Na sajtu Vlade te informacije ne mogu naći za 44 odsto članova i članica Vlade, a uvid u sajt Skupštine Crne Gore nema informacija za 24 odsto poslanika i poslanica - ukazala je Čabarkapa. 
Borbu protiv lažnih diploma moraju, kako je dodala, predvoditi upravo oni koji su na čelu institucija.
- Dosljednim pristupom moguće je izgraditi povjerenje javnosti i stvoriti zdrave temelje za profesionalnu i odgovornu javnu upravu. Trenutno, imamo paradoks - više obaveza prema građanstvu imaju službenici nego oni koji institucijama rukovode, što može imati negativne posljedice, posebno u oblastima gdje znanje i stručnost direktno utiču na kvalitet javnih politika i života građana i građanki - navela je ona.
CGO apeluje na Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija da prepozna značaj ove inicijative, kojom bi se unaprijedili transparentnost, povjerenje u institucije, kao i ukupni kvalitet i efikasnost javne uprave. Takođe, očekujemo da se o ovom pozitivno odrede i Vlada i Skupština, čime bi dodatno ojačali napore resorne ministarke i poslali važnu poruku javnosti.

CGO uputio MPNI inicijativu za uvođenje obaveznog objavljivanja podataka o diplomama članova Vlade i Skupštine

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić posjetio je 1. marta predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, prvostepeno osuđenog na Sudu Bosne i Hercegovine, kako bi mu pružio podršku.
Posjeta je izazvala dilemu da li je Mandić u Banja Luci predstavljao instituciju ili svoju političku partiju.
Njegovi koalicioni partneri, stranka premijera Milojka Spajića i Bošnjačka stranka šefa diplomatije Ervina Ibrahimovića, ogradili su se ističući da Mandićev gest ne odražava zvanične stavove Vlade Crne Gore.
Da u javnom djelovanju državnih funkcionera često ima preplitanja državnih i partijskih stavova za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrđuje Mirsad Nurković potpredsjednik crnogorskog parlamenta.
U Mandićevom slučaju je jasno da plasira lične i partijske stavove kaže Nurković zbog čega Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova imaju obavezu da se ograde.
- Politički stavovi Mandića ne korespondiraju sa stavovima Vlade, državnom spoljnom politikom, niti politikom parlamentarne većine a još manje sa stavovima svih građana Crne Gore - rekao je Nurković.
I bivša potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak kaže za RSE da odgovorna državnička funkcija podrazumijeva državničko ponašanje i poštovanje strateških opredjeljenja države.
- Posebno je to važno kada nastupate van zemlje, jer vi ste tamo predstavnik svoje države Crne Gore i svih njenih građana, a ne predsjednik partije ili predstavnik određenog naroda - kaže Bošnjak.
Iz Mandićevog kabineta RSE nije dobio komentar na pitanje o miješanju partijskih i državnih stavova.
<h2>Mandićeva promocija partijskih stavova</h2>
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je lider Nove srpske demokratije, članice nekadašnjeg proruskog Demokratskog fronta. Politički je blizak sa Miloradom Dodikom i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Izražavajući političku podršku Dodiku i Vučiću, više puta je izazvao negativne reakcije.
Tako je u januaru čestitao Dan Republike Srpske, iako je taj praznik Ustavni sud u BiH proglasio neustavnim. Ministar Ibrahimović je taj potez ocijenio narušavanjem dobrosusjedskih odnosa.
Prethodno je BiH uputila protestnu notu Crnoj Gori jer je Mandić na Svesrpskom saboru 8. juna u Beogradu, entitet RS nazvao državom. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je taj stav ocijenio pokušajem "udara na ustavno uređenje BiH".
To je bila druga protestna nota BiH zbog Mandićevih poteza.
Prvu su uputili nakon Dodikove posjete Mandiću u Skupštini Crne Gore februara prošle godine, kada je u kabinetu Mandić umjesto zastave BiH istakao zastavu RS.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i premijer Spajić su tada saopštili da nisu imali "zvaničnih informacija o posjeti Dodika".
Oštre kritike izazvalo je Mandićevo prisustvo pres konferenciji u izbornom štabu Aleksandra Vučića, dok je ovaj proglašavao izbornu pobjedu u Srbiji decembra 2023. Osim partija kritikovao ga je i predsjednik Milatović rekavši da mu tamo nije bilo mjesto.
No, nisu sve Mandićeve inicijative koje se odnose na susjede naišle na kritike.
Inicijativu da se usvoji Rezolucija o genocidu u Jasenovcu, parlamentarna većina, izuzev partija manjinskih naroda, prihvatila je i izglasala u Skupštini.
Zbog toga je Mandića Hrvatska proglasila za personu non grata.
Rezolucija je rezultirala blokadom zatvaranja poglavlja 31 sa Evropskom unijom, od strane Hrvatske.
<h2>Nurković: Skupština bez zakona, poslanici bez ograničenja</h2>
Potpredsjednik Skupštine Nurković kaže da ne postoje ograničenja da li će poslanici nastupiti u ime institucije ili partije, jer ne postoji Zakon o Skupštini.
Konstatuje da je to surova realnost navodeći da Vlada priprema platformu za nastup ministara, dok u Skupštini nema te prakse.
- Obrazloženje je da su poslanici birani od strane građana kao zastupnici naroda i svojih politika, pa se nastupi poslanika ne ograničavaju - kaže Nurković.
On kaže da ni poslovnikom Skupštine nije definisano kako i u kom svojstvu "predstavnici naroda" ispoljavaju političke stavove.
- Bilo bi neophodno i državnički odgovorno da ne odstupaju u stavovima od utvrđene državne i spoljne politike u međunarodnim kontaktima. Na žalost to za sada nije tako - zaključuje Nurković.
<h2>Bošnjak: Važno je ponašati se državnički u regionu</h2>
A da je ranije bila praksa da se 'prema spolja' promovišu državni interesi potvrđuje bivša potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak.
- I sama sam poštovala tu dobru praksu. Nažalost danas, koliko vidim, mnogo je toga urušeno i obesmišljeno i svako 'vuče' na svoju stranu. Nepodnošljiva je doza neozbiljnosti i diletantizma u ponašanju na najvažnijim državnim adresama - kaže Bošnjak.
Ukazuje da je posebno važno državnički se ponašati u odnosu na zemlje Zapadnog Balkana koji je, kako kaže, uvijek bio potencijalno "bure baruta".
- Mora se biti vrlo senzibilan. Ako nema jedinstvenog utvrđenog stava vladajuće većine, kao što ga nažalost nema u ovoj neprirodnoj većini, predstavljamo se kao neozbiljni i nedorasli. Jednom riječju, brukamo se, pa počinjem da sumnjam da je to nekome cilj - navela je Bošnjak.
Ona ističe da se ranije poštovao poslovnik Skupštine po pitanju sastava parlamentarnih delegacija u kojima su uvijek bili i predstavnici opozicije, što sada nije slučaj.
- Vidim da su sada neke međunarodne aktivnosti jednopartijske pa čak i nedopustivo privatizovane - kaže Bošnjak.
<h2>Prozivke na račun premijera Spajića</h2>
Najjača opoziciona stranka Demokratska partija socijalista je posljednju Mandićevu posjetu Dodiku ocijenila kao novi šamar evropskoj integraciji Crne Gore, ali i premijeru Milojku Spajiću.
A da će od premijera Spajića tražiti da se odredi prema potezima Mandića najavile su stranke nacionalnih manjina koje su u Vladi.
Kako su objavile Vijesti pozivajući se na izvore iz manjinskih stranaka, one planiraju izradu zajedničke platforme kojom će od premijera tražiti određenje o potezima predsjednika Skupštine za koje smatraju da izazivaju podjele i narušavaju odnose Crne Gore sa susjedima.
Parlamentarnu većinu koja je formirala Vladu Crne Gore od juna prošle godine čine Pokret Evropa sad premijera Spajića, Demokrate, stranke bivšeg proruskog Demokratskog fronta i partije manjinskih naroda Bošnjaka i Albanaca.

Promocija partijskih stavova sa mjesta predsjednika Skupštine Crne Gore

Političari i državni funkcioneri čestitali su danas Dan oslobođenja Podgorice bivšoj predsjednici Skupštine Glavnog grada Jeleni Borovinić Bojović, iako ona skoro mjesec više ne obavlja tu funkciju.
Njoj su čestitke uputili predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Ernad Suljević, te poslanik Demokrata Boris Bogdanović.
Bogdanović je, očigleno uočivši propust, naknadno medijima poslao korigovanu verziju čestitke u kojoj više nije bilo imena Borovinić Bojović.
Podsjećamo, vlast u Podgorici još nije formirana, ali je započeta konstitutivna sjednica na kojoj je konstatovan novi saziv.

1250x600

1084x550

Funkcioneri čestitaju Borovinić Bojović iako više nije na funkciji

Kada budemo ušli u sistem kontrole, gdje sa sigurnošću možemo reći koliko određeni poslanik prima na mjesečnom nivou i koliki je taj trošak za građane, tada ćemo moći govoriti o bilo kojem vidu unaprjeđenja u tom dijelu i na taj način. Da ne govorim o ekonomskoj krizi koja je evidentna, i prevelikom zaduženju koje bi dodatno opteretilo i državu i društvo -kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, Marija Popović Kalezić iz Centra za građanske slobode (CEGAS).
Zarade poslanika i ministara će u januaru biti povećane, u prosjeku za 600 eura, prema novim odredbama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, čiji je nacrt u javnoj raspravi, a ovim povećanjem crnogorski poslanici biće nosioci najvećih plata na Zapadnom Balkanu.
Nije urađena detaljna analiza i nije iskomunicirano sa javnošću, podsjeća Kalezić, na koji način bi trebalo da dođe do povećanja tih zarada.
- Naravno da smatram da tolika povećanja, koja se sada predviđaju, su apsolutno problematična. Problematična su, svakako, kada govorimo o poslanicima, problematična su na način da mi prije toga nijesmo uradili analizu detaljnu svega onoga što proizvodi trošak same poslaničke funkcije. Ovdje ne mislim samo na njihove osnovne zarade, već i sve ono što ide uz te zarade. Da ne govorim o raznim špekulacijama kako i na koji način se obračunavaju dnevnice, putni troškovi, kako se koriste službena vozila, koliko često je dolazilo do zloupotrebe tih službenih vozila, i niz drugih stvari za razne potrebe u toku obavljanja posla, a bojim se i van toga posla, i to jeste nešto što je krajnje problematično. Mi nijesmo dobili detaljnu analizu vezano za sami trošak, i da vidimo koliko će suštinski to nas i da košta. Ja ovdje, naravno, moram da istaknem da mi se sve ovo čini kao još jedan u nizu populističkih poteza, i naravno, negdje sa sigurnošću da kažem da postoje određene deficitarne struke, postoje određene struke koje bi svakako trebalo da se razmotre u vidu povećanja zarada, ali ne nikako ono što je vezano za same poslanike. Mi imamo, i znate i sami da smo u ranijem periodu imali, određene najave i sudija u vidu nekog bunta, na visinu njihovih primanja, da razmislimo o tome kolike su plate tužiocima, sudijama, onim koji bi trebalo da brane profesiju, kako na taj način ojačati instituciju, da ne bi, eventualno, dolazilo do bilo kakvih neželjenih efekata kroz njihov rad i posao - rekla je Kalezić.
Od kolega iz Instituta alternativa saznaje kako i na koji način se troši novac građana, objašnjava Kalezić, jer se oni temeljno bave tim pitanjem, a plate javnih funkcionera, ističe ona, u najvećem dijelu opterećuju budžet.
- Vrlo često iz poslaničkih klupa čujemo da određena povećanja treba da uslijede zbog visoke odgovornosti, odgovornosti prema poslu koji obavljaju, odgovornosti prema građanima i građankama. Ja mislim da nijesmo u stanju, u posljednje vrijeme, a čini mi se i značajno ranije, vidjeti tu količinu odgovornosti, jer da ta količina odgovornosti postoji, onda bi u svakom slučaju podatke o njihovom troškovniku trebali čuti od njih samih, i da nas ubijede, sa sigurnošću da ne dolazi do zloupotrebe određenih troškova, kada je njihov poziv u pitanju. Jer, mi ovdje moramo da znamo da bez adekvatne kontrole i bez određenog suzbijanja tih prevelikih, da kažem, režijskih troškova, koji nastaju tokom njihovog rada, ne možemo govoriti o bilo kakvoj vrsti povećanja, pogotovu ako uzmemo u obzir kolike su ostale naknade koje poslanici imaju mogućnosti primati, pored osnovnih primanja koja imaju, mi prvo sa sigurnošću moramo da znamo tu cifru, da bismo baratali sa tim koliko neko ima određenu nadoknadu. E, kada budemo ušli u taj sistem kontrole, gdje sa sigurnošću možemo reći koliko određeni poslanik prima na mjesečnom nivou i koliki je taj trošak za građane, tada ćemo moći govoriti o bilo kojem vidu unapređenja u tom dijelu i na taj način. Da ne govorim o ekonomskoj krizi koja je evidentna, i prevelikom zaduženju koje bi dodatno opteretilo i državu i društvo - zaključila je Kalezić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DgAuZHqSdJBo&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kalezić: Određenim deficitarnim strukama bi trebalo povećati zarade, a svakako ne i poslanicima

Protiv D.Š. iz Berana podnijeta je krivična prijava zbog krivičnom djela proizvodnja i stavljanje u promet škodljivih proizvoda, saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
- Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“, Odjeljenja bezbjednosti Berane su, u okviru planskih aktivnosti usmjerenih na suzbijanje sive ekonomije i krivičnih djela protiv zdravlja ljudi, sprovodili pojačane kontrole i tom prilikom zaustavili i kontrolisali putničko motorno vozilo kojim je upravljao D.Š. iz Berana - navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Kako su pojasnili, pregledom vozila u tovarnom dijelu pronađeno je 35 paketa prehrambenih proizvoda, za koje ovo D.Š. nije posjedovalo prateću dokumentaciju.
Ovi Proizvodi su pregledani od strane tržišnog i sanitarnog inspektora koji su utvrdili nepravilnosti, odnosno istek roka upotrebe.
- Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama koji se izjasnio da se u konkretnom slučaju radi o krivičnom djelu proizvodnja i stavljanje u promet škodljivih proizvoda, te je naložio da se protiv D.Š. podnese krivična prijava u redovnom postupku - dodaje se.&nbsp;
Preduzimanje ciljanih kontrola radi suzbijanja sive ekonomije i procesuiranja odgovornih lica će i dalje biti u fokusu službenika Regionalnog centra bezbjednosti “Sjever”

Krivična prijava protiv Beranca: U vozilu mu pronađeni proizvodi isteklog roka

Branilac trofeja, Italijan Janik Siner i Novak Đoković biće rivali u polufinalu Australijan opena u Melburnu.
Siner je u četvrtfinalnom meču pobijedio Amerikanka Bena Šeltona 3:0, po setovima 6:3, 6:4 i 6:4.
Do polufinala i 19. uzastopne pobjede u Melburnu došao je nakon dva sata i 23 minuta igre.
Đoković je nastup među četiri najbolja tenisera izborio nakon što je njegov rival u četvrtfinalu, Italijan Lorenco Muzeti, zbog povrede predao meč.
Muzeti je dobio prva dva seta 6:4 i 6:3, dok je u trećem Đoković vodio 3:1.
Drugi polufinalni čine Karlos Alkaras i Aleksandar Zverev.

Siner i Đoković u polufinalu Australijan open

Kazahstanska teniserka Elena Ribakina plasirala se u polufinale Otvorenog prvenstva Australije.
Ona je jutros u Melburnu, u četvrtfinalnom meču, savladala drugu igračicu svijeta, Poljakinju Igu Sfjontek 2:0, po setovima 7:5 i 6:1.
Ribakina, peta teniserka svijeta, do plasmana među četiri najbolje na prvom grend slemu u sezoni došla je nakon sat i 35 minuta igre.
Finalistkinja Australijan opena 2023. godine u polufinalu sastaće se sa američkom teniserkom Džesikom Pegulom, koja je bila bolja od sunarodnice Amanade Anisimove 2:0 (6:2 i 7:6).
Peguli je to ujedno prvi plasman u polufinale Australijan opena, a upisala je i osmu uzastopnu pobjedu nad sunarodnicama na grend slem turnirima.
Ribakina i Pegula biće rivalke u polufinalu turnira u Melburnu.
Drugi polufinalni par čine prva teniserka svijeta Bjeloruskinja Arina Sabaljenka i Ukrajinka Elina Svitolina.

Ribakina u polufinalu, eliminisala Igu Sfjontek

Potrebno je dodatno ulagati u Žabljak, naročito u modernizaciju skijaške infrastrukture kako bi se spriječili incidenti kakav se krajem prošle godine desio na Savinom Kuku kada je mladić preminuo nakon što je ispao iz korpe ski-lifta tokom vožnje na žičari Savin Kuk 2. To je, između ostalog rečeno na Odboru za antikorupciju tokom kontrolnog saslušanja ministarke turizma Simonide Kordić. 
Direktor Turističkog centra Durmitor Marinko Purić rekao je da je rekonstrukcija tog dijela žičare jako zahtjevna, ali da to treba učiniti. Naveo je da treba čekati nalaz istrage te da je dokumentacija koju su imali bila čista. Instalacije su, kaže, bile ispravne.
Osim Kordić, na saslušanju su ministarka javnih radova Majda Adžović, direktor Razvojne banke Crne Gore Nikola Tripković, predsjednik Opštine Žabljak Radoš Žugić i direktor Turističkog centra Durmitor Marinko Purić. 
Obrazlažući inicijativu pred Administrativnim odborom, nezavisna poslanica Jevrosima Pejović kazala je da konačno treba obratiti pažnju na Žabljak i investirati u grad.
Prema njenim riječima, niko neće da rekonstruiše jer će rezultate tog posla i benefite prigrliti neka naredna Vlada, a to je neodgovorno prema budućim generacijama.
- Oni ljudi koji su podnijeli moralnu odgovornost treba da objasne kakva je situacija bila na skijalištu - rekla je ona.
Pejović je dodala da je ovo prilika da predstavnici Vlade prezentuju planove i izazove sa kojima se suočavamo.
Ministarka turizma Simonida Kordić kazala je da je nakon nesreće tražena vanredna provjera stanja žičara u saradnji sa nadležnim institucijama, kako bi se spriječilo da se sličan incident ikada ponovi.
Ona je navela da je izvršena dupla provjera postojećih postrojenja na Savinom kuku 1, dok je žičara Savin Kuk 2 stavljena van prometa.
- Skijanje je nastavljeno na liftovima koji su dobili pozitivne nalaze vanrednog pregleda i bez učestvovanja korpi. To jeste nanijelo udarac skijanju, ali ne tako snažan da se Žabljak ne može oporaviti - kazala je Kordić.
Ona je dodala da je važan sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem održan jer ovo pitanje prevazilazi ingerencije Ministarstva turizma i da je ključno otvoriti pitanje dugoročnijeg ulaganja u skijališta na Žabljaku.
- To nije za nas novo jer smo se bavili pitanjem skijaških i turističkih kapaciteta na Savinom kuku. U tom smislu je vrlo bitno otvarati dodatne sadržaje koji su se pokazali korisnim - istakla je Kordić.
Rekla je da su prvi sniježni topovi stigli na Savin Kuk, da postoji postojeća infrastruktura i da je ovo pravac u kojem treba ići, imajući u vidu da su skijaški dani u svijetu upitni.
- Da bi se efektivno moglo upravljati turizmom, važno je imati ove kapacitete. To je prvo značajno ulaganje u te kapacitete - rekla je Kordić.
Ona je podsjetila i da je ranije nabavljena žičara, ali da se tokom planiranja ispostavilo da nije u skladu sa odredbama UNESCO-a, zbog čega je kasnije premještena na drugu lokaciju, jer nije bila adekvatna za Žabljak.
Tripković je rekao da se tog tragičnog, 20. decembra sve zaustavilo, da se radio uviđaj i da se blokirao rad cijelog turističkog centra.
Do tog trenutka poslovao je centar, kako navodi, u skladu sa zakonima i dozvolama koje su bile potrebne.
- Pored korpi postoje i sidra koja se koristi, a tražili smo kompletnu analizu, dvije firme smo angažovali i ponosan sam na sve koji su preuzeli odgovornost i osigurali da ovaj centar proradi u skladu sa zakonom. Sto procentnu sigurnost za ostali dio skijališta smo dobili, a povjerenje jeste poljuljano i odavde treba da krene inicijativa i da svi preuzmemo dio zadatka i ovo nije ničiji projekat već je projekat svih nas - ukazao je Tripković. 
IRF je ukupno za 12 godina, kako kaže, uložio oko 4 miliona eura u centar Durmitor.
Purić je rekao da od 2021. godine nije dobio upozorenja o ispravnosti žičare, te da nije bilo ni upitno da li je sigurna za upotrebu.
- Tehnički pregled koji smo radili je potvrdio ono što sam tvrdio, a to je da nemamo sumnju u tehničku ispravnost inastalacija. U granicama je prihvatljivog i sve instalacije su bile spremne za eksploataciju. Žičara Savin Kuk dva je stavljena van pogona odmah nakon nesreće, upitna je za ljetnju sezonu i ta instalacija je na vrlo, vrlo, nepristupačnom terenu i rekonstrukciju je teško uraditi - istakao je on.
Rekao je da to nije nemoguće ali da je teško.
- Nalazi se na velikoj litici, između stijena i jako je teško rekonstruisati. Mi smo 19. decembra pustili u rad žičare posle jesenjeg remonta i uradili smo sve pripreme koje su propisane i dobili smo dokumentaciju koja je potrebna i ona je slična ili ista i nijesmo imali propusta u dokumentaciji dok sam ja na čelu turističkog centra Durmitor. Istraga je još u toku, vještačenje tog dijela, ali tvrdim da nijesmo napravili propust mi u centru - rekao je Purić.
Kaže da se dešavaju nesreće i da moraju sačekati da se finalni proces u istrazi uradi.
- Treba da čujemo i povrijeđenu gošću. Trebala je odavno rekonstrukcija da se uradi. Gledajući region - Srbiju i Sloveniju tamo su pri ministarstvima i vladi formirana tijela koja se bave sa žičarama i to je moj predlog da Vlada formira takav tim da rade nadzore i tehničke predloge. To se tako radi u svim zemljama - naveo je Purić.
Žugić je istakao da je Žabljak nekad bio popularno mjesto i imao pet ili šest skijališta, a da je danas sve dotrajalo.
- Ja iskazujem veliko poštovanje prema ljudima koji rade u turističkom centru i svemu što oni rade ali nijesmo konkurentni sa prestižnim centrima u regionu. Poljuljano je povjerenje kada je infrastruktura Žabljaka u pitanju. Nije na nivou sezona, smanjen je broj noćenja i nažalost ovo je događaj koji nas opominje da nam rekonstrukcija treba - poručuje Žugić.

Tag: funkcioneri