Agencija za sprečavanje korupcije (ASK), u skladu sa godišnjim planom provjere za 2025, sprovodi sveobuhvatnu provjeru imovine i prihoda 488 funkcionera i drugih zakonskih obveznika.
Kako je saopšteno iz ASK, do danas je okončano 198 cjelovitih provjera tačnosti i potpunosti, sprovedeno 96 dodatnih kontrola, a radi utvrđenih neslaganja i nedostajuće dokumentacije upućena su 34 zahtjeva za dopunu izvještaja za iznose ispod 1.000 eura. Paralelno, pokrenuta su 72 prekršajna i 60 upravnih postupaka.
- Ovakav tempo kontrole znači manje prostora za zloupotrebe, zaštitu javnog interesa, transparentnost i veće povjerenje u institucije. ASK šalje jasnu poruku: pravila važe za sve i ne postoje zaštićene zone - navedeno je u saopštenju ASK-a.
U Agenciji napominju da svaki funkcioner ima pravo na fer postupak provjere, ali i obavezu tačnog i potpunog prijavljivanja. 
- Nema odlaganja i nema izuzetaka. ASK će do kraja sprovesti plan i blagovremeno obavještavati javnost o svim mjerljivim rezultatima - poručeno je iz ASK-a.
ASK je pozvao građane da prijave sumnju o neslaganjima u prijavljenoj imovini i prihodima javnih funkcionera.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

ASK: Kontrola 488 funkcionera, pokrenuta 72 prekršajna i 60 upravnih postupaka

Centar za građansko obrazovanje (CGO) uputio je danas Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija inicijativu za uvođenje obaveznog javnog objavljivanja podataka o visokoškolskim ustanovama na kojima su članovi/ce Vlade i poslanici/ce Skupštine Crne Gore stekli diplome.
- Prepoznajući i cijeneći angažman ministarke Anđele Jakšić-Stojanović u adresiranju fenomena lažnih i kupljenih diploma, koji ozbiljno narušava integritet obrazovnog sistema i podriva povjerenje u institucije, CGO vjeruje da bi primjenom ove inicijative bili bliži potrebnom jačanju integriteta, odgovornosti i transparentnosti, kao i pozicioniranju obrazovanja na nivo koji mora mu pripada u demokratskim društvima - poručila je koordinatorka njihovog programa Aktivno građanstvo Sara Čabarkapa.
CGO, kako je kazala, predlaže Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija inicira dopunu Poslovnika Vlade Crne Gore, kojom bi se propisala obaveza objavljivanja informacija o visokoškolskim ustanovama na kojima su članovi i članice Vlade stekli svoja akademska zvanja, uključujući i period studiranja i datum sticanja diplome.
- Takođe, CGO predlaže da ova inicijativa bude dodatno podržana kroz komunikaciju Ministarstva sa poslaničkim klubovima, kako bi se ista obaveza uvrstila i u Poslovnik Skupštine Crne Gore za poslanike i poslanice - dodala je Čabarkapa. 
Ona podsjeća da za sve zapošljene u javnom sektoru informacije o završenim visokoškolskim institucijama predstavljaju standardni dio radne dokumentacije, te da bi ista praksa morala važiti i za one koji obavljaju najodgovornije funkcije u državi.
- Građani i građanke imaju pravo da znaju gdje su i koje diplome stekli ministri i ministarke Vlade, kao i poslanici i poslanice. Na sajtu Vlade te informacije ne mogu naći za 44 odsto članova i članica Vlade, a uvid u sajt Skupštine Crne Gore nema informacija za 24 odsto poslanika i poslanica - ukazala je Čabarkapa. 
Borbu protiv lažnih diploma moraju, kako je dodala, predvoditi upravo oni koji su na čelu institucija.
- Dosljednim pristupom moguće je izgraditi povjerenje javnosti i stvoriti zdrave temelje za profesionalnu i odgovornu javnu upravu. Trenutno, imamo paradoks - više obaveza prema građanstvu imaju službenici nego oni koji institucijama rukovode, što može imati negativne posljedice, posebno u oblastima gdje znanje i stručnost direktno utiču na kvalitet javnih politika i života građana i građanki - navela je ona.
CGO apeluje na Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija da prepozna značaj ove inicijative, kojom bi se unaprijedili transparentnost, povjerenje u institucije, kao i ukupni kvalitet i efikasnost javne uprave. Takođe, očekujemo da se o ovom pozitivno odrede i Vlada i Skupština, čime bi dodatno ojačali napore resorne ministarke i poslali važnu poruku javnosti.

CGO uputio MPNI inicijativu za uvođenje obaveznog objavljivanja podataka o diplomama članova Vlade i Skupštine

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić posjetio je 1. marta predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, prvostepeno osuđenog na Sudu Bosne i Hercegovine, kako bi mu pružio podršku.
Posjeta je izazvala dilemu da li je Mandić u Banja Luci predstavljao instituciju ili svoju političku partiju.
Njegovi koalicioni partneri, stranka premijera Milojka Spajića i Bošnjačka stranka šefa diplomatije Ervina Ibrahimovića, ogradili su se ističući da Mandićev gest ne odražava zvanične stavove Vlade Crne Gore.
Da u javnom djelovanju državnih funkcionera često ima preplitanja državnih i partijskih stavova za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrđuje Mirsad Nurković potpredsjednik crnogorskog parlamenta.
U Mandićevom slučaju je jasno da plasira lične i partijske stavove kaže Nurković zbog čega Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova imaju obavezu da se ograde.
- Politički stavovi Mandića ne korespondiraju sa stavovima Vlade, državnom spoljnom politikom, niti politikom parlamentarne većine a još manje sa stavovima svih građana Crne Gore - rekao je Nurković.
I bivša potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak kaže za RSE da odgovorna državnička funkcija podrazumijeva državničko ponašanje i poštovanje strateških opredjeljenja države.
- Posebno je to važno kada nastupate van zemlje, jer vi ste tamo predstavnik svoje države Crne Gore i svih njenih građana, a ne predsjednik partije ili predstavnik određenog naroda - kaže Bošnjak.
Iz Mandićevog kabineta RSE nije dobio komentar na pitanje o miješanju partijskih i državnih stavova.
<h2>Mandićeva promocija partijskih stavova</h2>
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je lider Nove srpske demokratije, članice nekadašnjeg proruskog Demokratskog fronta. Politički je blizak sa Miloradom Dodikom i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Izražavajući političku podršku Dodiku i Vučiću, više puta je izazvao negativne reakcije.
Tako je u januaru čestitao Dan Republike Srpske, iako je taj praznik Ustavni sud u BiH proglasio neustavnim. Ministar Ibrahimović je taj potez ocijenio narušavanjem dobrosusjedskih odnosa.
Prethodno je BiH uputila protestnu notu Crnoj Gori jer je Mandić na Svesrpskom saboru 8. juna u Beogradu, entitet RS nazvao državom. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je taj stav ocijenio pokušajem "udara na ustavno uređenje BiH".
To je bila druga protestna nota BiH zbog Mandićevih poteza.
Prvu su uputili nakon Dodikove posjete Mandiću u Skupštini Crne Gore februara prošle godine, kada je u kabinetu Mandić umjesto zastave BiH istakao zastavu RS.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i premijer Spajić su tada saopštili da nisu imali "zvaničnih informacija o posjeti Dodika".
Oštre kritike izazvalo je Mandićevo prisustvo pres konferenciji u izbornom štabu Aleksandra Vučića, dok je ovaj proglašavao izbornu pobjedu u Srbiji decembra 2023. Osim partija kritikovao ga je i predsjednik Milatović rekavši da mu tamo nije bilo mjesto.
No, nisu sve Mandićeve inicijative koje se odnose na susjede naišle na kritike.
Inicijativu da se usvoji Rezolucija o genocidu u Jasenovcu, parlamentarna većina, izuzev partija manjinskih naroda, prihvatila je i izglasala u Skupštini.
Zbog toga je Mandića Hrvatska proglasila za personu non grata.
Rezolucija je rezultirala blokadom zatvaranja poglavlja 31 sa Evropskom unijom, od strane Hrvatske.
<h2>Nurković: Skupština bez zakona, poslanici bez ograničenja</h2>
Potpredsjednik Skupštine Nurković kaže da ne postoje ograničenja da li će poslanici nastupiti u ime institucije ili partije, jer ne postoji Zakon o Skupštini.
Konstatuje da je to surova realnost navodeći da Vlada priprema platformu za nastup ministara, dok u Skupštini nema te prakse.
- Obrazloženje je da su poslanici birani od strane građana kao zastupnici naroda i svojih politika, pa se nastupi poslanika ne ograničavaju - kaže Nurković.
On kaže da ni poslovnikom Skupštine nije definisano kako i u kom svojstvu "predstavnici naroda" ispoljavaju političke stavove.
- Bilo bi neophodno i državnički odgovorno da ne odstupaju u stavovima od utvrđene državne i spoljne politike u međunarodnim kontaktima. Na žalost to za sada nije tako - zaključuje Nurković.
<h2>Bošnjak: Važno je ponašati se državnički u regionu</h2>
A da je ranije bila praksa da se 'prema spolja' promovišu državni interesi potvrđuje bivša potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak.
- I sama sam poštovala tu dobru praksu. Nažalost danas, koliko vidim, mnogo je toga urušeno i obesmišljeno i svako 'vuče' na svoju stranu. Nepodnošljiva je doza neozbiljnosti i diletantizma u ponašanju na najvažnijim državnim adresama - kaže Bošnjak.
Ukazuje da je posebno važno državnički se ponašati u odnosu na zemlje Zapadnog Balkana koji je, kako kaže, uvijek bio potencijalno "bure baruta".
- Mora se biti vrlo senzibilan. Ako nema jedinstvenog utvrđenog stava vladajuće većine, kao što ga nažalost nema u ovoj neprirodnoj većini, predstavljamo se kao neozbiljni i nedorasli. Jednom riječju, brukamo se, pa počinjem da sumnjam da je to nekome cilj - navela je Bošnjak.
Ona ističe da se ranije poštovao poslovnik Skupštine po pitanju sastava parlamentarnih delegacija u kojima su uvijek bili i predstavnici opozicije, što sada nije slučaj.
- Vidim da su sada neke međunarodne aktivnosti jednopartijske pa čak i nedopustivo privatizovane - kaže Bošnjak.
<h2>Prozivke na račun premijera Spajića</h2>
Najjača opoziciona stranka Demokratska partija socijalista je posljednju Mandićevu posjetu Dodiku ocijenila kao novi šamar evropskoj integraciji Crne Gore, ali i premijeru Milojku Spajiću.
A da će od premijera Spajića tražiti da se odredi prema potezima Mandića najavile su stranke nacionalnih manjina koje su u Vladi.
Kako su objavile Vijesti pozivajući se na izvore iz manjinskih stranaka, one planiraju izradu zajedničke platforme kojom će od premijera tražiti određenje o potezima predsjednika Skupštine za koje smatraju da izazivaju podjele i narušavaju odnose Crne Gore sa susjedima.
Parlamentarnu većinu koja je formirala Vladu Crne Gore od juna prošle godine čine Pokret Evropa sad premijera Spajića, Demokrate, stranke bivšeg proruskog Demokratskog fronta i partije manjinskih naroda Bošnjaka i Albanaca.

Promocija partijskih stavova sa mjesta predsjednika Skupštine Crne Gore

Političari i državni funkcioneri čestitali su danas Dan oslobođenja Podgorice bivšoj predsjednici Skupštine Glavnog grada Jeleni Borovinić Bojović, iako ona skoro mjesec više ne obavlja tu funkciju.
Njoj su čestitke uputili predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Ernad Suljević, te poslanik Demokrata Boris Bogdanović.
Bogdanović je, očigleno uočivši propust, naknadno medijima poslao korigovanu verziju čestitke u kojoj više nije bilo imena Borovinić Bojović.
Podsjećamo, vlast u Podgorici još nije formirana, ali je započeta konstitutivna sjednica na kojoj je konstatovan novi saziv.

1250x600

1084x550

Funkcioneri čestitaju Borovinić Bojović iako više nije na funkciji

Kada budemo ušli u sistem kontrole, gdje sa sigurnošću možemo reći koliko određeni poslanik prima na mjesečnom nivou i koliki je taj trošak za građane, tada ćemo moći govoriti o bilo kojem vidu unaprjeđenja u tom dijelu i na taj način. Da ne govorim o ekonomskoj krizi koja je evidentna, i prevelikom zaduženju koje bi dodatno opteretilo i državu i društvo -kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, Marija Popović Kalezić iz Centra za građanske slobode (CEGAS).
Zarade poslanika i ministara će u januaru biti povećane, u prosjeku za 600 eura, prema novim odredbama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, čiji je nacrt u javnoj raspravi, a ovim povećanjem crnogorski poslanici biće nosioci najvećih plata na Zapadnom Balkanu.
Nije urađena detaljna analiza i nije iskomunicirano sa javnošću, podsjeća Kalezić, na koji način bi trebalo da dođe do povećanja tih zarada.
- Naravno da smatram da tolika povećanja, koja se sada predviđaju, su apsolutno problematična. Problematična su, svakako, kada govorimo o poslanicima, problematična su na način da mi prije toga nijesmo uradili analizu detaljnu svega onoga što proizvodi trošak same poslaničke funkcije. Ovdje ne mislim samo na njihove osnovne zarade, već i sve ono što ide uz te zarade. Da ne govorim o raznim špekulacijama kako i na koji način se obračunavaju dnevnice, putni troškovi, kako se koriste službena vozila, koliko često je dolazilo do zloupotrebe tih službenih vozila, i niz drugih stvari za razne potrebe u toku obavljanja posla, a bojim se i van toga posla, i to jeste nešto što je krajnje problematično. Mi nijesmo dobili detaljnu analizu vezano za sami trošak, i da vidimo koliko će suštinski to nas i da košta. Ja ovdje, naravno, moram da istaknem da mi se sve ovo čini kao još jedan u nizu populističkih poteza, i naravno, negdje sa sigurnošću da kažem da postoje određene deficitarne struke, postoje određene struke koje bi svakako trebalo da se razmotre u vidu povećanja zarada, ali ne nikako ono što je vezano za same poslanike. Mi imamo, i znate i sami da smo u ranijem periodu imali, određene najave i sudija u vidu nekog bunta, na visinu njihovih primanja, da razmislimo o tome kolike su plate tužiocima, sudijama, onim koji bi trebalo da brane profesiju, kako na taj način ojačati instituciju, da ne bi, eventualno, dolazilo do bilo kakvih neželjenih efekata kroz njihov rad i posao - rekla je Kalezić.
Od kolega iz Instituta alternativa saznaje kako i na koji način se troši novac građana, objašnjava Kalezić, jer se oni temeljno bave tim pitanjem, a plate javnih funkcionera, ističe ona, u najvećem dijelu opterećuju budžet.
- Vrlo često iz poslaničkih klupa čujemo da određena povećanja treba da uslijede zbog visoke odgovornosti, odgovornosti prema poslu koji obavljaju, odgovornosti prema građanima i građankama. Ja mislim da nijesmo u stanju, u posljednje vrijeme, a čini mi se i značajno ranije, vidjeti tu količinu odgovornosti, jer da ta količina odgovornosti postoji, onda bi u svakom slučaju podatke o njihovom troškovniku trebali čuti od njih samih, i da nas ubijede, sa sigurnošću da ne dolazi do zloupotrebe određenih troškova, kada je njihov poziv u pitanju. Jer, mi ovdje moramo da znamo da bez adekvatne kontrole i bez određenog suzbijanja tih prevelikih, da kažem, režijskih troškova, koji nastaju tokom njihovog rada, ne možemo govoriti o bilo kakvoj vrsti povećanja, pogotovu ako uzmemo u obzir kolike su ostale naknade koje poslanici imaju mogućnosti primati, pored osnovnih primanja koja imaju, mi prvo sa sigurnošću moramo da znamo tu cifru, da bismo baratali sa tim koliko neko ima određenu nadoknadu. E, kada budemo ušli u taj sistem kontrole, gdje sa sigurnošću možemo reći koliko određeni poslanik prima na mjesečnom nivou i koliki je taj trošak za građane, tada ćemo moći govoriti o bilo kojem vidu unapređenja u tom dijelu i na taj način. Da ne govorim o ekonomskoj krizi koja je evidentna, i prevelikom zaduženju koje bi dodatno opteretilo i državu i društvo - zaključila je Kalezić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DgAuZHqSdJBo&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kalezić: Određenim deficitarnim strukama bi trebalo povećati zarade, a svakako ne i poslanicima

Procesuiranje 35 ljudi zbog protesta uoči dodjele Trinaestojulske nagrade je par ekselans primjer zloupotrebe moći države, gaženje slabih, što je duboko problematično i institucionalno kukavički, rekao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata", na Televiziji E, politički savjetnik Aleksandar Musić.
Ako represivni aparat gazi preko svake mjere 35 ljudi koji nemaju društvenu zaštitu, a istovremeno su veoma pomirljivi prema brataniću predsjednika Skupštine Danilu Mandiću i alkoholisanim licima koji su napali novinare u Gornjem Zaostru to znači, navodi Musić, da se ocrtavaju obrasci moći.
- To znači da ovih 35 ljudi u ovom trenutku postoji dobar i loš način na koji mogu reagovati u ovoj situaciji. Dobar način je uzeti ovo i ocrtati širim društvenim slojevima i ljudima koji se s njima ideološki ne slažu, pokazati im da ako je danas neko na udaru već sjutra može biti neko drugi ma koliko se međusobno razlikujemo u nekim pogledima. Naprosto, ovo je zloupotreba moći. Drugi način kojim se može krenuti i koji možda nije najsretniji je da se zapadne u neku vrstu patetike, kuknjave i samosažalijevanja, martirologij žrtveništva i time se ne postiže nikakav cilj. Ovo je par excellence primjer zloupotrebe moći države, gaženje slabih, a zapravo štićenja onih koji imaju pravu moć u Crnoj Gori u ovom trenutku i to bi trebalo podcrtati - rekao je Musić.
Prema njegovom mišljenju, kvalitetna opozicija bi trebalo u svakom trenutku da se poveže sa društvom, različitim udruženjima, organizacijama, sindikatima.
- To je ona tiha, podzemna moć političke stranke ili stranaka ili opozicije kao takve. Crnogorska opozicija to ne radi, propušta priliku za prilikom i u ovom trenutku još jednom dolazi do izražaja sada već zloglasno sredstvo - alat političke borbe u Crnoj Gori, a to je svemoćno saopštenje - ocijenio je Musić.
On podsjeća da je ideja vladavine prava ponašati se jednako prema svakome nezavisno da li taj neko ima, kako kaže, religijsko, obavještajno, paraobavještajno, političko, parapolitičko, ideološko, međunarodno, ekonomsko i svako drugo zaleđe.
- U ovom slučaju ja vidim zloupotebu moći i sile i vidim nešto što je duboko problematično, ako hoćete institucionalno kukavički- naglasio je Musić.
<h2>"Država u Gornjem Zaostru odustala od same sebe"</h2>
On se osvrnuo i na slučaj nestalog spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću. Smatra da je katastrofalno ako je država znala da će doći do podizanja tog spomenika, a da nije reagovala. To je, ističe Musić, svojevrstan kukavičluk. Sa druge strane, ako nije znala, to, kaže on, pokazuje nesposobnost države da vrši svoje temeljne uloge. 
- Nije tema je li spomenik sad u svemiru, podrumu ili na tavanu, nego da li je država znala. Ono što je takođe tema je i zašto se nije obrušila na one koji su tukli novinare, što znači da je ona u tom trenutku u Gornjem Zaostru odustala od sebe same. Tu imate ponovo negiranje države, tu čak i ne mislim o nekom identitetskom i ideološkom vrijednosnom smislu, nego u smislu upravne strukture države, logike države kao takve, ja bih ovo vraćao kao temu i to je pitanje za one koji vode državu, pitanje za premijera, pitanje za ministra policije, pa to je pitanje za predsjednika Skupštine, a sve ovo ostalo su nekakve peripetije čiji cilj je razvodniti, redikulizirati i maknuti pravi temu sa stola”- istakao je Musić.
- Nije tema da li je spomenik sada u svemiru, podrumu ili na tavanu, nego da li je država znala. Tema je i zašto se država nije obrušila na one koji su tukli novinare, što znači da je ona u tom trenutku, u Gornjem Zaostru, odustala od sebe same. Tu ponovo imate negiranje države — ne mislim u identitetskom ili ideološkom smislu, već u smislu njene upravne strukture i logike države kao takve. Ja bih ovu temu stalno vraćao, jer je to pitanje za one koji vode državu: pitanje za premijera, za ministra policije, pa i za predsjednika Skupštine. Sve ostalo su peripetije čiji je cilj da se razvodni, redikulizuje i skloni prava tema sa stola - istakao je Musić.
<h2>"Pet spektakularno prosutih godina"</h2>
Komentarišući djelovanje crnogorske opozicije, Musić ocjenjuje da je izgubljeno dragocjeno vrijeme.
- To je pet spektakularno prosutih godina, a možda će vrijeme pokazati da su to bile najbitnije godine za crnogorsku opoziciju. Željezo se kali kada je vruće, kada je situacija pri dnu imate priliku da se podignete kao feniks, a ne biti u stalnom grču, defanzivi i svoditi se na nekakva kultna saopštenja - rekao je Musić, dodajući da ne pamti primjer opozicije koja je „prosula” toliko vremena, iako se za taj period, kako kaže, moglo mnogo uraditi.
Osvrćući se na odnose među koalicionim partnerima, ocjenjuje da bi, ukoliko do sredine 2026. godine ne dođe do suštinskih promjena, sljedeći mandatar mogao biti lider NSD-a Andrija Mandić.
Prema njegovim riječima, „to nije nuklearna fizika, neka kompleksna matematika”, jer se sve kreće u pravcu da će „Demokrate sredinom 2027. godine biti na istorijskom minimumu”, dok će PES, kako sada stvari stoje, oslabiti, posebno „ako u političkom smislu skinu glavu Spajiću i okrive ga za neki ekonomski posrtaj i urušavanje budžeta”.
- Mandić je u poziciji da traži mandatara za sebe i ovi njegovi obilasci po svijetu – govorimo o SAD-u, o Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Sjeverne Irske, a vjerujem da će takvih posjeta biti više u sljedećoj godini – on se pokušava dovesti u neutralu, da kada taj trenutak nastupi, kada kucne čas, ne treba mu ljubav sa Zapada, ali mu treba milost i da ključni broj ambasadora u Crnoj Gori samo okrene glavu u suprotnom smjeru - istakao je Musić.
Podsjeća i da je Mandić tokom posjeta imao „prilagođenu priču”, navodeći da se u SAD-u povezao sa jevrejskim organizacijama „koje ga ne bi ni primile da Izrael ima malo bolji imidž u svijetu”. Posjeta Velikoj Britaniji, dodaje, potvrđuje da su „lobisti dobro odradili posao”, jer su ga primili laburisti „koji nijesu desničari i nemaju baš nikakvih ideoloških podudaranja”.
- U trenucima kada svi okreću glavu od Izraela, Jevreji trebaju svakog saveznika i oni će to znati vratiti, što znači da je izabrao vrhunski tajming da dođe do onih koji imaju upliva i na američku desnicu i na američku ljevicu, nemojte tu imati nikakve iluzije - zaključio je Musić.

Musić o procesuiranju 35 ljudi: Primjer institucionalnog kukavičluka i zloupotrebe moći države

Iduća godina, u kojoj se obilježava 120 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa Crne Gore i Argentine, predstavljaće izuzetnu priliku za organizovanje zajedničkih aktivnosti posvećenih istorijskom nasljeđu i budućim perspektivama saradnje - poručio je potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović na sastanku sa ministrom vanjskih poslova Argentine, Pablom Kirnom Magraneom.
Kako je saopšteno iz Ivanovićevog kabineta, oni su razmotrili mogućnost intenziviranja institucionalnih kontakata i razvoja inicijativa od dugoročnog značaja.
- Na sastanku sa Kirnom potvrđena je spremnost obje strane da unaprijede politički dijalog i podstaknu razvoj konkretnih oblika saradnje između dvije države. Razmotrene su mogućnosti jačanja međusobnih veza u oblasti vanjske politike, ekonomije, kulture i obrazovanja, uz obostranu ocjenu da postoje značajni kapaciteti za dalje produbljivanje partnerstva - naveli su u saopštenju.
Sagovornici su se saglasili da Argentina i evropske države, uključujući Crnu Goru, dijele duboke istorijske i vrijednosne veze, posebno imajući u vidu migraciono nasljeđe i veliki broj građana Argentine evropskog porijekla. U tom kontekstu naglašen je značaj posjete potpredsjednika Ivanovića, kao važan podsticaj za konkretizaciju odnosa kroz širenje ugovorne baze, investicije i zajedničke projekte.
Ivanović je posebno istakao istorijski značaj argentinsko-crnogorskih odnosa, podsjetivši da je u Buenos Ajresu otvoreno prvo diplomatsko predstavništvo Crne Gore na američkom kontinentu, što svjedoči o dugoj i kontinuitetnoj saradnji.
- U nastavku programa posjete, potpredsjednik Ivanović razgovarao je i sa predstavnicima uglednog Argentinskog savjeta za međunarodne odnose (CARI), gdje su razmijenjena mišljenja o spoljnopolitičkim prioritetima dvije države, odnosima Latinske Amerike i Evrope, kao i savremenim međunarodnim kretanjima - naveli su u saopštenju.
Razgovori su obuhvatili i teme saradnje u oblasti visokog obrazovanja, uključujući povezivanje univerziteta, mogućnosti studentskih i stručnih razmjena, kao i razvoj zajedničkih programa koji bi mogli biti dodatno unaprijeđeni zahvaljujući visa-free režimu koji postoji između dvije države.
- Na marginama posjete, potpredsjednik je razgovarao i sa predstavnicima nacionalnih medija, predstavivši ključne prioritete vanjske politike Crne Gore, sa posebnim osvrtom na proces pristupanja Evropskoj uniji i značaj jačanja partnerskih odnosa sa državama Latinske Amerike - zaključili su u saopštenju.

Ivanović sa Kirnom: Iduća godina biće izuzetna prilika za organizovanje zajedničkih aktivnosti

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, a najviša dnevna temperatura iznosiće 19 stepeni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru, po kotlinama i duž riječnih tokova, u jutarnjim satima mjestimično magla ili niska oblačnost, koja se ponegdje može zadržati i duže tokom dana.
Vjetar će biti najčešće slab do umjeren i promjenljiv, na jugoistoku povremeno umjeren sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus četiri do deset, najviša dnevna od osam do 19 stepeni.

Sjutra pretežno sunčano, do 19 stepeni

Majke sa troje i više djece organizovaće protest u ponedjeljak, 15. decembra, ispred Skupštine Crne Gore, pod sloganom "Hitno odmrzavanje - čekanju je kraj".
Kako je najavljeno protest će trajati od 11 do 15 sati.
Nedavno su majke pokrenule peticiju za povećanje obeštećenja, a kako se njihovi zahtjevi još nijesu razmatrali na sjednicama skupštinskih odbora, odlučile su se na okupljanje sa kojeg će ponovo pozvati Skupštinu i Vladu da pristupe što hitnijem rješavanju njihovog problema.
- Kako su naša primanja na istom nivou godinama, mi tražimo njihovo usklađivanje - poručeno je u najavi protesta.

Majke sa troje i više djece najavile protest ispred Skupštine: "Hitno odmrzavanje - čekanju je kraj"

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Tag: funkcioneri