Zaposleni u Fondu za zdravstvenu zaštitu traže da budu obuhvaćeni Granskim kolektivnim ugovorom za zdravstvenu djelatnost, a ne za upravu i pravosuđe kao što je to sada bio slučaj i da ne budu diskriminisani po pitanju zarada u odnosu na ostale koji rade u zdravstvenim ustanovama - rekao je predsjednik Sindikalne organizacije Fonda za zdravstveno osiguranje &nbsp;Amer Ramusović.
On je, gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, istakao da su zaposleni u Fondu za zdravstveno osiguranje u teškoj finansijskoj situaciji.
- Težoj od svih zaposlenih u ostalim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori - naglasio je Rasumović.
Podsjeća da su vođeni pregovori da FZO uđe u Granski kolektivni ugovor za zdravstvenu djelatnost, po prijedlogu Samostalnog sindikata zdravstva Crne Gore, ali je bilo kratko vrijeme pred Novu Godinu a ugovor je zaključen posljednjeg dana 2025. godine.&nbsp;
- Postoji mogućnost da se to naknadno uradi. Razlog zašto su naši ljudi - kolege i zašto smo &nbsp;mi u Sindikatu nrzadovoljni je zato što imamo katastrofalno loše plate, u odnosu na naše kolege po istim zvanjima, istim zanimanjima u drugim zdravstvenim ustanovama širom Crne Gore. Na primjer ekonomista ili pravnik sa visokom stručnom spremom kao visoko rukovodni kadar ima koeficijent 9,60 , dok naš kolega koji isti posao radi, a koga mi kontrolišemo, praktično mi iz FZO, &nbsp;jer naša nadležnost je da kontrolišemo rad ustanova u pojedinim &nbsp;zdravstvenim oblastima, ima 11,91, razlika je između 25 i 30 posto kada je riječ o ličnom dohotku, a velika je odgovornost ljudi koji rade u FZO, zbog toga što je posao izuzetno odgovoran - rekao je Ramusović.
Podsjeća da se od 2014. godine zaposleni nalaze u Granskom kolektivnom ugovoru za upravu i pravosuđe, te se tretiraju kao državni službenici i namještenici.
- Mi nijesmo državna uprava, mi samo imamo javna ovlašćena, a 20 i više godina smo članovi Samostalnog sindikata zdravstva, koje, moram napomenuti, nam maksimalno pruža podršku svo ovo vrijeme da postanemo ponovo članovi Sindikata. Od 2014.godine praktično smo izgubili svoju samostalnost i ne pripadamo onome što treba da budemo a to je u Granskom kolektivnom ugovoru za zdravstvenu djelatnost, a ne za upravu i pravosuđe - zaključio je Ramusović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ramusović: Zaposleni u FZO su u težoj finansijskoj situaciji od svih zaposlenih u zdravstvenom sistemu Crne Gore

Nestašice ljekova i medicinskih sredstava u državnim apotekama i zdravstvenim ustanovama izazvale su burne reakcije javnosti i otvorile pitanje funkcionisanja zdravstvenog sistema i sistema javnih nabavki. <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/recepti-propadaju-pojedinih-ljekova-nema-ni-za-novac">Dok Pobjedi iz Montefarma poručuju da nijesu uvoznici i da djeluju isključivo u skladu sa zakonom</a>, bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore Sead Čirgić tvrdi da trenutne nestašice nijesu slučajne, već posljedica dugogodišnjih sistemskih slabosti koje su dodatno produbljene u posljednjih nekoliko godina.
<h2>Montefarm: Nedostupnost tržišna a ne institucionalna</h2>
Iz Montefarma su kazali da imaju obavezu da razjasne da ta ustanova nije direktni uvoznik ljekova i medicinskih sredstava, dodajući da se nabavka sprovodi isključivo putem postupaka javnih nabavki, i to samo za potrebe javnih zdravstvenih ustanova i apoteka u mreži Montefarma, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i važećom Listom ljekova Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore.
- Na raspisane tendere javljaju se ovlašćeni uvoznici – privatne veledrogerije. U Crnoj Gori, pored 56 apoteka Montefarma, još 124 privatne apoteke imaju ugovor sa Fondom i izdaju ljekove na recept. Ukoliko nekog lijeka nema na tržištu Crne Gore, on nije dostupan ni u privatnim apotekama i tada je riječ o tržišnoj, a ne institucionalnoj nedostupnosti - istakli su iz Montefarma.
Na pitanje Pobjede o razlogu nestašice ljekova metoprolola, klonazepama, amyzol i bactrim Montefarm navodi da „metoprolol“ XL 47,5 mg i 90 mg trenutno nije dostupan na tržištu zbog problema u proizvodnoj liniji kod proizvođača, o čemu su obaviješteni od dobavljača. Ističu da s obzirom na to da Montefarm nije uvoznik, razlozi nedostupnosti nijesu u njegovoj nadležnosti.
- „Klonazepam“ 2 mg nije u prometu u Crnoj Gori jer ga nijedan ovlašćeni uvoznik ne uvozi, zbog čega na raspisane postupke javne nabavke nije bilo ponuda. Kada je riječ o lijeku „amyzol®“, iz Montefarma pojašnjavaju da je pacijentima dostupan „amitriptilin“ u jačinama od 10 mg i 25 mg. Na Listi ljekova ovaj lijek se nalazi po međunarodnom nezaštićenom nazivu (INN) „amitriptilin“, a Montefarm je, kako navode, zakonski obavezan da nabavku sprovodi isključivo prema važećoj Listi i nije u obavezi da nabavlja lijek pod zaštićenim nazivom ukoliko to Lista ne propisuje. Isto važi i za „bactrim®“, jer se na Listi ljekova nalazi njegov terapijski ekvivalent „esbesul®“ 480 mg, koji je dostupan pacijentima u apotekama Montefarma. Nabavka se, naglašavaju, sprovodi isključivo prema Listi ljekova i važećoj regulativi - objasnili su iz Montefarma.
Kada su u pitanju pelene za odrasle, a Pobjedi su se žalili građani da najveći broj gotovo uvijek fali u apotekama, Montefarm navodi da vrši kontinuiranu nabavku veličina S, M i L.
- Tokom 2025. godine iz skladišta Montefarma isporučeno je gotovo 2,5 miliona komada pelena koje su građani preuzeli na recept (L – 1.800.510, M – 610.390, S – 75.840). Snabdijevanje se odvija u skladu sa tenderski ugovorenim količinama i isporukama dobavljača. „Ventolin aerosol“ 200×0,1 mg dostupan je u ograničenim količinama u mreži od 56 apoteka. Nova isporuka bila je najavljena za 9. januar, ali je pomjerena zbog problema u transportu prilikom uvoza, a dodatne količine su najavljene za 16. januar. Što se tiče fiziološkog rastvora, Montefarm navodi da nabavku vrši isključivo za potrebe javnih zdravstvenih ustanova. Zalihe u skladištu su stabilne i snabdijevanje se odvija nesmetano, dok se tenderski nabavljene količine ne distribuiraju apotekama jer nijesu namijenjene maloprodaji, niti su ikada bile - naveli su iz Montefarma.
Oni su naglasili da se na Listi nalazi oko 1.600 ljekova, kao i da se dodatno obezbjeđuju ljekovi za rijetke i teške bolesti van Liste, kao i da povremena nedostupnost pojedinih ljekova, uzrokovana problemima u proizvodnji ili uvozu, kako navode, ne predstavlja kolaps zdravstvenog sistema niti sistema javnih nabavki.
<h2>Čirgić: Sistem je pod stalnim pritiskom</h2>
Bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić, međutim, smatra da trenutne nestašice nijesu slučajnost, već posljedica dugogodišnjih sistemskih slabosti u organizaciji zdravstvenog sistema.
- Ključni uzroci su hronični nedostatak finansijskih sredstava, neadekvatno planiranje potreba, ograničenja važećeg sistema javnih nabavki i globalne poremećaje u lancima snabdijevanja, uz činjenicu da je crnogorsko tržište malo i bez uticaja na farmaceutsku industriju. Planiranje potreba za ljekovima i medicinskim sredstvima nije usklađeno sa realnim potrebama zdravstvenog sistema, što je u prethodnim godinama dovodilo do periodičnih obustava isporuka od strane dobavljača. Posljedica takvog stanja je sve učestalije prebacivanje dijela troškova zdravstvene zaštite na pacijente, iako su lijekovi i terapije garantovani važećim zakonskim i ustavnim okvirom, što ozbiljno narušava princip dostupnosti zdravstvene zaštite - upozorio je Čirgić.
Posebno je istakao strukturni problem sistema javnih nabavki, koji se sprovodi po generičkom (INN) nazivu, pri čemu se ugovor zaključuje sa jednim ponuđačem.
- Kada izabrani dobavljač ne može da ispuni ugovorne obaveze zbog proizvodnih ili logističkih problema, zdravstveni sistem nema mogućnost brze alternativne nabavke. Time se, odgovornost za nestašice pogrešno prebacuje na proizvođače, iako je osnovni problem nepostojanje sistemskih mehanizama za kontinuitet snabdijevanja. Za razliku od javnog sektora, privatne apoteke posluju u fleksibilnijem regulatornom okviru, što im omogućava da u kratkom roku obezbijede lijekove od alternativnih proizvođača. Zbog toga se dešava da su pojedini ljekovi dostupni u privatnom, ali ne i u državnim apotekama, što dodatno slabi povjerenje građana u javni zdravstveni sistem -naglasio je Čirgić.
<h2>Negativni efekti</h2>
On je naveo da su se povremene nestašice dešavale i tokom njegovog mandata, ali u manjem obimu. Razlike između tadašnjeg i današnjeg stanja, kako kaže, posljedica su fiskalne politike i programa „Evropa sad 1“, koji razgrađuje zdravstveni sistem, te upozorava da se kulminacija negativnih efekata može očekivati u narednom periodu.
- Što se tiče pelena, „ventolina“ i fiziološkog rastvora, zdravstvene ustanove su bile prinuđene da uvedu režime racionalizacije i štednje, što se negativno odrazilo na kvalitet i dostupnost zdravstvene zaštite. Trenutni menadžment Montefarma radi profesionalno i dobro u okviru postojećih zakonskih ograničenja, ali odgovornost za uspostavljanje fleksibilnog i pouzdanog sistema nabavki leži na Ministarstvu zdravlja - naglasio je Čirgić.
Na pitanje da li je zdravstveni sistem u kolapsu, Čirgić odgovara da sistem i dalje funkcioniše, ali uz izražene strukturne i operativne poteškoće, ograničenu dostupnost ljekova, povremene nestašice osnovnih medicinskih sredstava i rastuće finansijsko opterećenje pacijenata.
- Najveće posljedice, snose penzioneri, hronični bolesnici i djeca. Posebno penzioneri koji su cijeli radni vijek izdvajali značajna sredstva za zdravstveni sistem, a danas nijesu u mogućnosti da obezbijede lijek ili medicinsko sredstvo -upozorio je Čirgić.
Kao rješenje, on je naveo da ne neophodno realno planirati potrebe potpunim finansijskim pokrićem i reformom sistema nabavki, uključujući sprovođenje nabavki putem javnog poziva u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju, umjesto rigidnih procedura Zakona o javnim nabavkama.
- Bez takvih sistemskih promjena, zdravstveni sistem će nastaviti da funkcioniše pod stalnim pritiskom, uz visok rizik ponavljanja nestašica, čiju cijenu će, kao i do sada, plaćati građani, naročito oni najranjiviji - zaključio je Čirgić.

Recepti propadaju, pojedinih ljekova nema ni za novac

Iz Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) poručili su da nije tačno da je pripadnicima romske i egipćanske populacije uskraćeno zdravstvena zaštita - već da državljani Kosova zbog regulative te države ne mogu da budu naši osiguranici.
- Mnogobrojni pripadnici RE populacije, koji su državljani Crne Gore, Srbije, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine, su uredno osigurani i ostvaruju sva prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja u Crnoj Gori, u skladu sa važećim propisima - decidni su u FZO.
Problem, kažu, postoji kod državljana Kosova, koji zbog regulative ove države ne mogu da se odreknu prava na zdravstvenu zaštitu.
- Pa samim tim ne mogu ni da budu osiguranici Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore - pojasnili su oni.
Identična situacija je, ukazuju, i sa državljanima Rusije.
- Dakle, nije u pitanju odluka usmjerena na štetu bilo koje populacije, već je vezana isključivo za državljane određenih država, a strogo pridržavajući se člana 6 stav 4 Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju - naglasili su u FZO.
Dodaju da ne stoje navodi da je došlo do uskraćivanja zdravstvene zaštite ovim licima, već se radi o tome da troškove iste neće snositi Fond za zdravstveno osiguranje.
- U prilog ispravnosti stava Fonda za zdravstveno osiguranje ide i Mišljenje Zaštitnika ljudskih prava i sloboda br. 554/25 od 18.09.2025. godine kojim je konstatovano da u konkretnom slučaju nijesu povrijeđena ljudska prava ovakvim postupanjem Fonda za zdravstveno osiguranje - naveli su u FZO.
Naglašavaju da je pomoćnik direktora Fonda za zdravstveno osiguranje održao sastanak sa predstavnicima Romskog savjeta.
- Na kojem je obrazloženo navedeno postupanje i na kojem su predstavnici ove organizacije iskazali razumijevanje i saglasili se da se zakoni moraju poštovati, te je ukazano koji su eventualni modeli za prevazilaženje ovakve situacije na kojima će se raditi u narednom periodu - naveli su oni.
Zaključili su da je Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore uvijek na raspolaganju svim osiguranicima i zainteresovanim licima, ali i da je dosljednost u primjeni pozitivnih propisa imperativ od kojeg se ne može odstupati.

FZO: Državljani Kosova zbog tamošnje regulative ne mogu da budu naši osiguranici

Skupštinski Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje pauzirao je današnje konsultativno saslušanje na temu "Finansijska situacija u zdravstvenom sistemu Crne Gore, sa fokusom na cijenu i nestašicu ljekova" zbog zahtjeva opozicije da na ovu sjednicu dođe bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić.
Predsjednik ovog skupštinskog Odbora Dražen Petrić je nakon pauze od pola sata obavijestio da danas daju pauzu, a da će o nastavku sjednice biti obaviješteni.
To čine, kako je naveo, jer žele da čuvaju dobre odnosu u odboru na čijem je čelu a koji su, kako konstatuje, uvijek bili zaista korektni.
Iz Skupštine Crne Gore su ranije u najavi naveli da će umjesto dosadašnjeg direktora Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore Vuka Kadića sjednici prisustvovati vršilac dužnosti direktora ove institucije Aleksandar Ružić.
Poslanik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković kazao je da misli da je Kadiću mjesto tu i ukoliko nema što da se krije, onda treba da se čuju svi akteri koji su bili odgovorni za finansijsko funkcionisanje zdravstvenog sistema Crne Gore.
- Predlažem da napravimo pauzu i da vide kada mogu obezbijediti prisustvo Kadića i onda potpuno argumentovano da čujemo o svemu i potom donesemo zaključke, koji ne mogu biti potpuni bez njegove argumentacije - naveo je Eraković.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša kazao je da se Kadić prije nekoliko dana obratio Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje da prisustvuje sjednici kao stručno lice.
- To je bilo u petak. Da znam niste ga ni obavijestili da ne može da dođe. Napravili ste presedan da ne dozvolite prisustvo zainteresovanoj osobi - naveo je Mugoša obraćajući se Petriću.
Smatra da je zahtjev Erakovića potpuno opravdan.
Petrić je odgovorio da će dati pauzu, te da se sjednica ranije nije mogla održati zbog službenih obaveza ministra zdravlja Vojislava Šimuna.
- Što se tiče Kadića, u pojedinim njegovim javnim nastupima vidim da se obračunava i sa mnom, govoreći da smo Šimun i ja iz Pokreta Evropa sad i da se štitimo. Način na koji smo zakazali sjednicu govori suprotno. Ne donosim odluke arbitrarno i bez argumenata, vodeći se Poslovnikom Skupštine Crne Gore ko može da prisustvuje u dijelu stručnih i naučnih radnika koji mogu biti angažovani kao konsultanti - Kadić se sam pozvao i govorio o svojoj stručnosti, a Poslovnik je jasan da jedino Odbor može da angažuje stručno lice. Ne radi se o stručnom angažmanu, nego se radi o političkom funkcioneru koji je smijenjen i koji želi da koristi Odbor da bi svoju smjenu iznio kao da je neko nešto protiv njega uradio - rekao je Petrić.
Smatra da Odbor mora štititi svoj integritet.
Mugoša mu je odgovorio da mu je žao što je Petrić doveden u ovu situaciju.
- Ako vam se obratio neko ko je više decenija u zdravstvenom sistemu, mislim da je korektno da mu se obratite pisanim putem zbog čega ne može. Niste ga obavijestili, nego danas polemišete s ovom osobom koja nije ovdje - naveo je Mugoša i ponovio da Petrić pravi presedan.
Petrić je odgovorio da se nije bavio stručnošću Kadića, te da se radi o bivšem funkcioneru koji je tražio prisustvo kao bivši direktor zdravstvene ustanove, koji je istakao svoje stručno znanje.
- Ako se napravi takav presedan, onda bi se mogao bilo ko javiti i kazati da bi on/ona mogao dati doprinos - naveo je Petrić.
Eraković je dodao da je jedini način da saznaju potpunu istinu jeste da sjednici prisustvuje Kadić.
Petrić je potom dao pauzu, a u kratkom nastavku sjednicu kazao je da će javnost o novom datumu za konsultativno saslušanje biti naknadno obaviještena.
J. B.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCEPf5NlQbZI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bez konsultativnog saslušanja danas o finansijskoj situaciji u zdravstvenom sektoru, opozicija tražila da dođe Kadić

Doskorašnji direktor Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) Vuk Kadić ocjenjuje da je Vladin predlog budžeta za zdravstvo za 2026. godinu „loše planiran“ i da će neminovno dovesti do ponavljanja krize sa ljekovima kakva je obilježila kraj ove godine.
On je u razgovoru za Standard naveo da je nacrt koji je inicijalno Ministarstvo finansija poslalo Fondu iznosio oko 480,9 miliona eura, a da je kasnije na Vladi ipak usvojen budžet za zdravstvo od oko 487,1 miliona.
- Znači, nekih šest miliona više nego što je bio predlog Ministarstva finansija. Što znači da se u međuvremenu nešto desilo, gdje su dodali tih pet–šest miliona. Kako vidim, na poziciju ljekova, medicinskih sredstava i pomagala koja idu preko Montefarma dodali su još četiri miliona – sa 168 na 172 miliona (što je i dalje 10 miliona manje od onog što je Fond tražio svojim nacrtom) – i na stomatološku zaštitu sa 6,1 miliona na 6,5 miliona, koliko je Fond tražio svojim predlogom. Ostalih oko milion i po vjerovatno je otišlo na zarade zaposlenih u javnom zdravstvu - kaže Kadić.
Ističe da, bez obzira na to, ključni problem ostaju sredstva za ljekove.
ZA LJEKOVE FALI NAJMANJE 10 MILIONA
Kadić podsjeća da je predlog Fonda za ukupni zdravstveni budžet za 2026. godinu bio oko 557 miliona eura, dakle oko 70 miliona više od Vladinog predloga od 487 miliona.
Objašnjava da je unutar tog predloga FZO bilo i oko 20 miliona eura za izmirenje dugova koji bi ostali iz tekuće godine, a koje sada, kako kaže, ne zna kako planiraju da vrate, jer je na toj poziciji, prema odluci Vlade, sada upisan jedan euro, kao i dio kapitalnih investicija za koje pretpostavlja da su prebačene na druga ministarstva.
- Realno, vjerovatno je tu 40–50 miliona manje kad se to sve odbije. Znači, realno bi bilo da budžet za normalno funkcionisanje sistema bude između 525 i 530 miliona eura - ocjenjuje on.
Najveći problem vidi u poziciji za ljekove.
- Naš predlog za ljekove preko Montefarma bio je 182 miliona eura za 2026. godinu. To je usvojio Upravni odbor Fonda 15. septembra i poslato je Ministarstvu finansija. Uz to je predloženo 28,4 miliona eura za privatne apoteke. U predlogu Ministarstva finansija za 2026. za Montefarm je planirano 172 miliona, a za privatne apoteke oko 25 miliona. Znači 10 miliona manje za Montefarm i oko 3,5 miliona manje za privatne apoteke – ukupno više od 13 miliona manje za ljekove. Tih 10 miliona je otprilike dvije trećine mjesečne rate prema Montefarmu. Što znači da će sigurno nedostajati novca. Tvrdim da je to minimum minimuma - naglašava Kadić.
Dodaje da su procjene Fonda rađene „bez ikakvih vanrednih situacija", samo na osnovu stvarne potrošnje u 2025. i očekivanih potreba u 2026. godini.
- To su najrealnije procjene, bez pretjerivanja – bez povećanja prava pacijenata i bez širenja liste ljekova. A znamo da se lista ljekova revidira tri puta godišnje i da se uvijek dodaju novi ljekovi i indikacije - napominje on.
NOVA KRIZA KRAJEM GODINE
Kadić tvrdi da će se, uz ovakav budžet, kriza sa ljekovima ponoviti već u posljednjem kvartalu naredne godine, kao što se dešava i sada.
- Apsolutno sam siguran da je budžet loše planiran i da će sigurno doći do problema u posljednjem kvartalu, kao ove godine. I ova procjena od 182 miliona za Montefarm je donja granica, pod uslovom da ne dođe do enormnog skoka cijena ljekova i proširenja liste - upozorava on.
Podsjeća i da Vlada mora da obezbijedi dodatnih 20 miliona eura kako bi zatvorila obaveze prema veledrogerijama za ovu godinu, na osnovu već datih garancija.
- Od onih 30 miliona iz Zaključka Vlade od 15. oktobra, 20 miliona dolazi na naplatu ove godine, a 10 miliona bi moglo da optereti budžet za 2026. Ako ta sredstva ne obezbijede, veledrogerije će im, slikovito rečeno, 'zavrnut' česmu' – neće im isporučivati ljekove dok ne plate dug - kaže Kadić.
Objašnjava i da se zbog prelaza između budžetskih godina u decembru i januaru svakako ulazi u period bez plaćanja, dok se novi budžet ne aktivira.
- Od kraja decembra do druge polovine januara praktično nema plaćanja, jer budžet formalno nije aktivan. Već smo ranije imali situacije da u januaru ne možemo da pošaljemo pacijenta na liječenje u inostranstvo jer bolnica traži avans, a mi nemamo mogućnost da platimo. Sada, ukoliko Montefarm do kraja godine ne isplati iznos od najmanje 20 miliona prema svojim dobavljačima, bojim se da će oko Nove godine i tokom januara biti ozbiljnih problema u snabdijevanju ljekovima i potrošnim medicinskim materijalom - podsjeća on.
PREVENCIJA I EDUKACIJA „KRATKIH RUKAVA" UPRKOS OBEĆANJIMA
Kadić ukazuje i na dvije, kako kaže, „simbolične za budžet Fonda, ali izrazito važne" stavke: program prevencije i program kontinuirane medicinske edukacije.
Podsjeća da je FZO za 2026. godinu predložio 500.000 eura za screening – programe ranog otkrivanja tri velika karcinoma (dojke, grlića materice i debelog crijeva).
- Prošle godine smo tražili 450.000 eura, Ministarstvo finansija nam je dalo 350.000. Ove godine smo tražili 500.000 eura, a opet je u predlogu budžeta ostalo 350.000. Institut za javno zdravlje, koji sprovodi te programe, saglasan je da je 500.000 minimum - kaže on.
Podsjeća i da su, tokom oktobra – mjeseca posvećenog borbi protiv karcinoma dojke – poslanici vladajuće većine javno obećali da neće podržati budžet ukoliko za screening ne bude predviđeno 500.000 eura.
- To su rekli na skupštinskom Odboru za rodnu ravnopravnost 28. oktobra, imali su i zaključak da neće usvojiti budžet ako ta stavka ne bude povećana. Sada, u predlogu budžeta, to nije ispoštovano. Biće zanimljivo vidjeti da li će održati riječ - poručuje Kadić.
Slična je situacija, dodaje, i sa kontinuiranom medicinskom edukacijom.
- Ministarstvo zdravlja je za 2026. tražilo 700.000 eura za usavršavanje ljekara, na osnovu planova edukacije, a Ministarstvo finansija i Vlada su odobrili 500.000. Ministar zdravlja na sjednici Vlade ništa nije uradio po tom pitanju, a to je bio njegov predlog. Toliko o njegovoj dosljednosti - kaže on.
„ŠIZOFRENA" PODJELA NADLEŽNOSTI ZA LJEKOVE
Kadić posebno kritikuje sadašnji model raspodjele nadležnosti u lancu ljekova – od formiranja liste do plaćanja računa.
- Imamo jednu, blago rečeno, šizofrenu situaciju. Ministarstvo zdravlja donosi listu ljekova, ubacuje nove ljekove, pregovara sa veledrogerijama i proizvođačima. Montefarm raspisuje tendere i nabavlja količine u zavisnosti od potreba javnih zdravstvenih ustanova. A Fond na kraju samo dobije fakturu na plaćanje - objašnjava on.
Dodaje da Fond nema mogućnost da utiče na sastav liste, ne može da kaže: ove godine, na primjer, imamo 180 miliona, ne možemo širiti listu.
- Svako širenje liste znači veći trošak, a svi se, kada dođe do nestašice ljekova, obraćaju Fondu, iako on ne nabavlja ljekove niti utiče na cijenu ljekova i njihovo stavljanje u promet – nabavlja Montefarm - kaže Kadić.
Podsjetio je i na nedavnu izjavu ministra finansija gospodina Vukovića, da Montefarm ima oko 10 miliona eura ljekova na zalihama „koji u ovom trenutku ne trebaju".
- Montefarm je u jednom trenutku imao na lageru 11–12 miliona eura vrijednosti ljekova, a u bolnicama je nedostajala onkološka i biološka terapija. To znači da je neko kupovao 'pogrešne ljekove' – koji će se potrošiti za šest mjeseci, kako reče ministar finansija, a nije bilo novca za inovativnu i najskuplju terapiju. Ili je planiranje bilo loše, ili je nešto drugo u pitanju - kaže Kadić.
KRIVIČNE PRIJAVE I TUŽBE ZBOG SMJENE
Kadić je potvrdio da je, nakon razrješenja, podnio krivičnu prijavu i više tužbi protiv odgovornih za njegovu smjenu.
- Podnio sam krivičnu prijavu protiv predsjednika Upravnog odbora gospodina Tomaševića i zamjenice predsjednika, gospođe Roganović, jer su zloupotrijebili svoj položaj. Bili su upoznati da krše zakon, a ipak su uradili to što su uradili - navodi on.
Pored krivične prijave, pokrenuo je i upravne i parnične postupke.
- Podnio sam tužbu Upravnom sudu, Osnovnom sudu i žalbu Državnoj komisiji za žalbe Vlade Crne Gore. Tražim poništenje odluke o razrješenju i povratak na posao. Advokati su ubijeđeni da će te odluke biti u moju korist - kaže Kadić.
Tvrdi da Upravni odbor nije imao ovlašćenja da sam ocjenjuje da li je eventualno prekršen zakon, niti je ispoštovana procedura iz Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
- Upravni odbor nije nadzorni organ koji utvrđuje zakonitost rada direktora. Ako su sumnjali da je nešto protivzakonito, morali su da se obrate nadležnom organu – disciplinskoj komisiji ili nekoj komisiji koju bi formiralo nadležno ministarstvo. Oni nijesu uradili ništa od toga – samo su rekli: 'kriv si, izjasni se, a odluku smo već donijeli' i na osnovu toga me razriješili - zaključuje Kadić.

Kadić: Nova kriza sa ljekovima već izvjesna

Kompletni troškovi liječenja dječaka Filipa Vučkovića idu na teret sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) Crne Gore, kao i troškovi prevoza za njega i pratioca - saopšteno je iz ove institucije.
- Povodom informacije da je u toku humanitarna akcija prikupljanja pomoći za liječenje petnaestogodišnjeg Filipa Vučkovića sa Cetinja, obavještavamo javnost da kompletni troškovi liječenja pomenutog dječaka idu na teret sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, kao i troškovi prevoza za njega i pratioca. Klinika 'Acibadem' u Istanbulu u koju je Filip Vučković upućen pokriva kompletne troškove smještaja za dijete i pratioca - ističe se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fturska-porodica-ponudila-podrsku-porodici-djecaka-sa-cetinja-koji-se-lijeci-u-istanbulu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Iz FZO su dodali da nijedan tretman, niti lijek porodica Vučković neće plaćati, već da sve ide na teret sredstava FZO, zbog čega kako su kazali, nije potrebna bilo kakva humanitarna akcija prikupljanja sredstava za liječenje Vučkovića.
Bonus video:

FZO: Kompletni troškovi liječenja dječaka Filipa Vučkovića idu na naš teret, nije potrebna humanitarna akcija

Najavljivao sam upravo ovo što se danas dešava - duge liste čekanja i prebacivanje troškova zdravstvene zaštite na pacijente. Prošle godine građani su iz svog džepa platili više od 60 miliona eura za ljekove, tri puta više nego prije nekoliko godina - kazao je za Televiziju E bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić komentarišući stanje u zdravstvenom sistemu od uvođenja programa Evropa sad 1.
Građani zamijeraju duge liste čekanja, skuplje ljekove i neadekvatno ponašanje medicinskog osoblja. Stručnjaci ocjenjuju da je takvo stanje u zdravstvenom sistemu posljedica nedostatka novca u zdravstvu do kojeg je doveo projekat Evropa sad 1. Njime je, uz povećanje plata i penzija, ukinuto plaćanje doprinosa Fondu za zdravstveno osiguranje što je ostavilo sistem bez stabilnog izvora finansiranja.
Čirgić je u emisiji "24 sata" istakao da su privatne klinike, koje su do 2020. radile s minusom, danas imaju procvat što jasno pokazuje da državni zdravstveni sistem loše funkcioniše.
Smatra da bez sistemskih promjena slijede još veći problemi.
- Kolaps sistema, bruka sistema, nastala je onog momenta kada smo imali smrtni slučaj novorođenčadi. Podsjeticu vas na još jedan slučaj koji se desio prošle godine kada je umrla porodilja Drita Tafa. Za mene je to poraz sistema i suštinski kolaps - naveo je Čirgić.
Govoreći o finansijama, ne očekuje da će država da obezbijedi nedostajući novac.
- S tim da se može obezbjeđivati dok imaju mogućnost za zaduživanjem. Zaduživaće se kao što čine svake godine, sve više, a vidimo da zdravstveni sistem sve teže funkcioniše - rekao je Čirgić.
Novinarka Antene M Biljana Jovićević kazala je da su mnogi stručnjaci najavljivali da će se ukidanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje u povećanjem plata na uštrb toga prije ili kasnije pokazati kao problem.
Novinar Monitora Zoran Radulović naveo je da ćemo shvatiti da je povišica nekome donijela ogroman novac, a nekome ne baš puno, te da smo izgubili ono što je najvažnije.
- Pravo na kvalitetno ili besplatno liječenje - istakao je on.
Da u Fondu nedostaje novca ranije je upozoravao i bivši direktor Vuk Kadić, koji je nedavno razriješen sa te funkcije.&nbsp;
Prijedlogom budžeta za 2025. za zdravstvo je opredijeljeno oko 450 miliona, oko 80 manje nego što je Fond tražio. Od toga je za ljekove namijenjeno 140 miliona. Da to neće biti ni blizu dovoljne sume ukazuje podatak da je tokom ove godine na ljekove fakturisano više od 300 miliona.
Dok ministar finansija Novica Vuković poručuje da ulaganje u zdravstvo nije trošak, već investicija, pacijenti svakodnevno osjećaju posljedice hroničnog nedostatka novca.&nbsp;
Novi model finansiranja, najavljen u budžetu za narednu godinu, tek treba da pokaže da li će crnogorski zdravstveni sistem uspjeti da stane na zdrave noge.

Čirgić: Bez sistemskih promjena slijede još veći problemi

Hrvatska, kao država članica Evropske unije, u kontinuitetu pruža stručnu i tehničku pomoć crnogorskim institucijama, naročito u oblasti bezbjednosti i vladavine prava - poručio je ambasador te države Veselko Grubišić na sastanku sa direktorom Lazarom Šćepanovićem.
On je, kako je saopšteno iz Uprave piolicije, izrazio snažnu podršku toj instituciji i Crnoj Gori na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.
Šćepanović i Grubišić su razgovarali o dosadašnjoj i budućoj saradnji dvije prijateljske zemlje, sa posebnim fokusom na zajedničke aktivnosti u oblasti bezbjednosti i evropskih integracija.
- Direktor Uprave policije upoznao je ambasadora da će Uprava policije preduzeti sve neophodne mjere i radnje iz svoje nadležnosti u cilju nesmetanog i bezbjednog odvijanja predstojeće fudbalske utakmice između reprezentacija Hrvatske i Crne Gore, kako bi se osiguralo da ovaj sportski događaj protekne u prijateljskoj atmosferi - naveli su u Upravi policije.
Tokom razgovora, sagovornici su ocijenili da saradnja između policijskih službi Crne Gore i Republike Hrvatske bilježi kontinuirani napredak, naročito u segmentima razmjene informacija, sprovođenja zajedničkih akcija i preduzimanja operativnih aktivnosti.
- Posebno je pozdravljena uspješna realizacija Protokola o saradnji tokom turističke sezone, u okviru koje su policijski službenici Republike Hrvatske boravili u odjeljenjima bezbjednosti Budva i Herceg Novi, u periodu od 1. jula do 1. septembra ove godine. Ova praksa razmjene službenika pokazala se kao izuzetno korisna i doprinjela je unapređenju bezbjednosnog ambijenta na crnogorskom primorju - naglasili su u UP.
Službenici Uprave policije ostvaruju, cijene oni, posebno značajnu i snažnu saradnju sa organima za sprovođenje zakona Hrvatske, u oblastima suzbijanja i borbe protiv organizovanog kriminala.
- Takođe je istaknuta uspješna saradnja u oblastima borbe protiv krijumčarenja droga, prekograničnog kriminala, pranja novca, krijumčarenja migranata, kao i razmjene informacija u cilju sprječavanja teških krivičnih djela - dodali su u Upravi policije.
Zaključeno je da obje strane ostaju posvećene jačanju međusobne saradnje u svim oblastima od zajedničkog interesa, kao i zajedničkom radu na očuvanju regionalne bezbjednosti i napretku Crne Gore na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

Šćepanović i Grubišić: Podrška Hrvatske Upravi policije i Crnoj Gori na putu ka EU

Nevjerovatno je, ali izgleda i očekivano da u trenutku kada se zdravstveni sistem Crne Gore suočava sa brojnim i dubokim problemima, kada svakodnevno svjedočimo velikim izazovima, kada se dešavaju tragični događaji poput smrti novorođenčeta u porodilištu i mlade žene u nikšićkoj bolnici, najodgovorniji izostaju - naveo je direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić.
Iz ove institucije su proslijedili dopis predsjednika skupštinskog Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje Dražena Petrića u kom navodi da se konsultativno saslušanje zakazano za danas u podne, na temu "Finansijska situacija u zdravstvenom sistemu Crne Gore, sa fokusom na cijenu i nestašicu ljekova", odlaže s obzirom na to da su ga ministri zdravlja i finansija Vojislav Šimun i Novica Vuković obavijestili da zbog službenih obaveza ne mogu prisustvovati.
Kadić zbog ovoga, kako je rekao, izražava zaprepašćenje, ali ne i iznenađenje zbog otkazivanja sjednice na kojoj su na pitanja poslanika, pored direktora Montefarma Aleksandra Bogavca i njega, trebalo da odgovaraju Šimun i Vuković.
- Umjesto da se suoče sa pitanjima i odgovore javnosti i poslanicima, nadležni ministri izbjegavaju obaveze koje su suštinski vezane za njihovu dužnost. Još je žalosnije što im u tome pomaže predsjednik Odbora, gospodin Petrić koji je član Pokreta Evropa sad, a koji po partijskoj direktivi svoje ministre spašava javne bruke, iako ih ni on ni bilo ko drugi ne može spasiti od neznanja i nesposobnosti koje su pokazali u toku svog mandata - rekao je Kadić.
Unazad više od godinu je, kako dodaje, upozoravao na niz ozbiljnih propusta i sistemskih nedostataka u zdravstvenom sektoru jer im se svakodnevno obraćaju građani, zdravstveni radnici i ustanove, koji ukazuju na alarmantno stanje u zdravstvu.&nbsp;
- Međutim, očigledno je da ni to nije bio dovoljan razlog da se ministar zdravlja i ministar finansija pojave pred Odborom i daju odgovore na pitanja koja se tiču svih nas koji živimo u Crnoj Gori. Posebno je poražavajuće objašnjenje zbog kojeg je ministar zdravlja otkazao dolazak na sjednicu Odbora, a to je učešće na međunarodnom događaju koji, prema platformi koju je pripremilo Ministarstvo zdravlja, ima za cilj “tehničke prateće događaje o hitnim pitanjima vode, sanitacije i higijene”. Taj događaj, pod pokroviteljstvom UNECE i WHO/Europe, održava se od srijede 5. novembra u Mađarskoj, ali je očigledno da je ministar krenuo na put već u ponedjeljak kako bi se “adekvatno pripremio” za teme iz svog resora - istakao je Kadić.
Pitanja vode i sanitacije, prema njegovim riječima, jesu važna, "ali u trenutku kada se zdravstveni sistem zemlje nalazi u ozbiljnoj krizi, kada se pacijenti suočavaju sa nedostatkom osnovnih ljekova, kada zdravstveni radnici rade u preopterećenom sistemu, a građani gube povjerenje u institucije - ministar zdravlja odlučuje da prioritet bude putovanje u inostranstvo, umjesto odgovora pred narodnim predstavnicima i cjelokupnom javnošću".
- Obaveza je svakog ministra, posebno u resoru zdravlja, da bude dostupan javnosti i institucijama sistema, a ne da izbjegava suočavanje s realnošću. Umjesto što se užurbano trude da konstituišu novi sastav Upravnog odbora Fonda, kako bi se po svaku cijenu sprovela politički motivisana i unaprijed pripremljena smjena direktora, bilo bi mnogo korisnije da se posvete rješavanju gorućih problema u zdravstvenom sistemu - rekao je Kadić.
Dodaje da neodgovornost prema građankama i građanima, koji svakodnevno plaćaju cijenu nefunkcionalnog sistema, ne može se više prikrivati putovanjima, protokolarnim događajima i birokratskim izgovorima.&nbsp;
- Od ministara se očekuje odgovornost, prisustvo i djelovanje, a ne odsustvo. Međutim, oba ministra su pokazala koliko imaju i hrabrosti i znanja jer se nijednom otkad je počela kriza nisu udostojili da izađu pred javnost i bilo šta kažu o ovom pitanju, a kamoli da daju predlog za njegovo rješavanje. Za to je ipak neophodno da se razumiju u materiju, a to zahtijeva malo više od završenog neakreditovanog privatnog fakulteta i malo više od dvije godine rada u bolnici u svojstvu specijaliste ginekologa - ističe Kadić.
Zdravstveni sistem Crne Gore, kako je kazao, zahtijeva ozbiljan, posvećen i transparentan pristup.&nbsp;
- Sve drugo je nepoštovanje prema građanima i prema državi koju predstavljaju. Vjerujem da će ministar zdravlja, učestvujući na sastanku o Protokolu o vodi i zdravlju uz Konvenciju o zaštiti i korišćenju prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera, dobiti dragocjene informacije od “izuzetnog značaja” za zdravstveni sistem Crne Gore. Građani s nestrpljenjem očekuju zaključke sa sastanka, a posebno zdravstveni radnici, koji sa pažnjom i nadom iščekuju da čuju kako da u praksi najbolje primijene nove spoznaje o zaštiti i korišćenju prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera. Jer, tek nakon tog sastanka u Budimpešti, čini se, može da počne prosperitet našeg zdravstvenog sistema - naveo je Kadić.
Ova, kako je opisao, naizgled smiješna situacija je, nažalost, jako tužna i tragična jer "pokazuje da je zdravstveni sistem dat u ruke čovjeku koji nema trunku odgovornosti prema građankama i građanima kojima je dužan da obezbijedi ono osnovno - efikasno liječenje i tretman".&nbsp;
- No, sve je u životu prolazno, pa će tako proći i mandat Vojislava Šimuna koji je na dobrom putu da se upiše u red najgorih ministara zdravlja koje je Crna Gora ikad imala - poručio je Kadić.

Kadić: Nevjerovatno, ali očekivano da najodgovorniji izostaju kada se zdravstveni sistem suočava sa brojnim problemima

Ministarstvo zdravlja nikada nije dalo saglasnost za upućivanje pacijenata na transplantaciju bubrega u Bjelorusiji, niti da je ikada zaključen ugovor sa Centrom u Minsku, tvrde u Fondu za zdravstveno osiguranje (FZO).
Iz Ministarstva zdravlja juče su rekli da stoje pri stavu da će saradnja sa bjeloruskom klinikom biti nastavljena i da nema razloga za zabrinutost pacijenata, te da ostaju posvećeni daljem unapređenju transplantacionog sistema Crne Gore, uz podršku pacijentima kojima je liječenje moguće obezbijediti u inostranstvu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmzd-saradnja-sa-bjeloruskom-klinikom-funkcionise-i-daje-konkretne-rezultate-navodi-o-njenom-nepostojanju-ili-prekidu-neosnovani&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
U FZO kažu da se cijela procedura upućivanja pacijenata u pomenutu zdravstvenu ustanovu sprovodi se preko Fonda zahvaljujući dogovoru koji je menadžment Fonda uspostavio sa rukovodstvom pomenutog Centra.&nbsp;
- S obzirom na to da Centar u Minsku, kada se nađe odgovarajući bubreg, poziva naše pacijente koji su prijavljeni za transplantaciju, da u roku od 24 časa dođu u Centar, cijeli proces njihovog slanja ide preko Fonda koji mora promptno da reaguje i da pošalje garanciju da će iznos za transplantaciju biti isplaćen u najkraćem roku. Ova praksa se dešava i tokom neradnih dana i praznika, u kasnim večernjim i jutarnjim satima, što znači da zaposleni u Fondu moraju biti pripravni 24/7 kako bi se cjelokupan posao obavio što brže i efikasnije - naglašeno je u reagovanju.
Ministarstvo zdravlja očigledno nije uopšte upoznato sa navedenim procedurama, o čemu, kažu u FZO, najbolje svjedoči činjenica da niko iz ovog resora nije ni obišao Centar u Minsku, niti ima bilo kakvu komunikaciju sa predstavnicima ove zdravstvene ustanove, već to, tvrde, u kontinuitetu rade samo predstavnici Fonda.&nbsp;
- Što se tiče stava Ministarstva zdravlja da postojanje formalnog ugovora između zdravstvenih ustanova nije uslov za upućivanje pacijenata, ističemo da je potpisivanje ugovora neophodno kako bi se obezbijedila sigurnost pacijenata i kako bi se konkretnim aktom definisale obaveze kako Fonda za zdravstveno osiguranje, tako i Centra u Minsku - dodaje se u reagovanju.
Upravo je, kažu, direktor Fonda, dr Vuk Kadić izjavio da je to neophodno naročito iz razloga da cijela procedura ne bi zavisila od ličnog dogovora bilo kog direktora ili pojedinca.&nbsp;
- Još jednom naglašavamo da je potpisivanje ugovora potrebno kako naši osiguranici ne bi strepili za svoje zdravlje i kako bi znali da će njihovo pravo na transplantaciju bubrega biti u potpunosti ispoštovano i da neće imati nikakvih problema u teškoj borbi koju svakodnevno vode - zaključeno je u reagovanju FZO.

FZO: Ministarstvo nije upoznato sa procedurama, niko iz resora nije ni obišao i razgovarao sa predstavnicima Centra u Minsku

Bivši američki predsjednik Džo Bajden oglasio se povodom posljednjih dešavanja u Sjedinjenim Američkim Državama i brutalnih ubistava koja su sproveli pripadnici imigracijske službe ICE.
U njegovom prvom oglašavanju o ovom problemu, Bajden je rekao kako sve ono što se desilo u Mineapolisu izdaje najosnovnije vrijednosti Amerikanaca.
- Mi nismo nacija koja puca u svoje građane na ulici. Mi nismo nacija koja dozvoljava da naši građani budu brutalno zlostavljani zbog ostvarivanja svojih ustavnih prava. Mi nismo nacija koja gazi Četvrti amandman i toleriše terorisanje naših susjeda - rekao je Bajden.
Poručio je i kako nasilju nije mjesto u Sjedinjenim Američkim Državama.
- Narod Minesote je ostao čvrst - pomažući članovima zajednice u nezamislivim okolnostima, govoreći protiv nepravde kada je vide i pozivajući našu vladu na odgovornost pred narodom. Stanovnici Minesote su nas sve podsjetili šta znači biti Amerikanac i dovoljno su patili od ruke ove administracije. Nasilje i teror nemaju mjesta u Sjedinjenim Američkim Državama, posebno kada naša vlastita vlada cilja američke građane - naveo je bivši predsjednik.
Na kraju svog obraćanja Bajden je rekao kako je došlo vrijeme za akciju.
- Nijedna osoba ne može uništiti ono za šta se Amerika zalaže i u šta vjeruje, čak ni predsjednik, ako mi, cijela Amerika, ustanemo i progovorimo. Znamo ko smo. Vrijeme je da pokažemo svijetu. Što je još važnije, vrijeme je da pokažemo sebi. Sada, pravda zahtijeva potpunu, pravednu i transparentnu istragu o smrti dvojice Amerikanaca koji su izgubili živote u gradu koji su nazivali domom. Džil i ja šaljemo snagu porodicama i zajednicama koje vole Aleksa Pretija i Rene Gud dok svi oplakujemo njihovu besmislenu smrt - zaključio je Bajden.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJoeBiden%2Fstatus%2F2016177515845283911%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2016177515845283911%7Ctwgr%5E7109c8703005ea78a77d6cd043460c350207997f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Bajden scene iz SAD-a opisao kao teror: "Vrijeme je da svijetu pokažemo ko smo"

Medijski praćene, ponekad smrtonosne i potencijalno neustavne akcije imigracionih službenika u SAD mogle bi da promijene stavove Amerikanaca o ključnoj politici Donalda Trampa - imigraciji, piše Dojče vele.
Ankete pokazuju da se javno mnjenje promijenilo zbog operacija Imigracione i carinske službe - poznatije kao ICE - u urbanim sredinama. Te operacije su ovog mjeseca dovele do smrti dvoje američkih građana u Mineapolisu.
Anketa Rojtersa/Ipsosa objavljena u ponedjeljak, koja je obuhvatila odgovore prije i poslije smrti bolničara Aleksa Pretja na kojeg je pucao službenik ICE-a, pokazala je da 53 odsto Amerikanaca ne odobrava Trampovu politiku imigracije, u poređenju s 39 odsto prvog dana njegovog novog mandata u januaru 2025. Odobravanje je sada na 39 procenata, dok je prošlog februara bilo 50 odsto.
Republikanci su uglavnom podržali aktivnosti ICE-a, dok je više od devet od 10 demokrata odbacilo te mjere. Međutim, gotovo dvije trećine glasača koji ne podržavaju deklarativno nijednu stranku reklo je da su akcije ICE-a pretjerane.
<h2>Akcije bez presedana u demokratijama, uključujući SAD</h2>
Mandat i uloga ICE u sprovođenju imigracionih zakona evoluirali su i mijenjali se tokom dvije decenije njegovog postojanja - dugo je bio zadužen za identifikaciju i hapšenje ilegalnih ili nedokumentovanih stranaca. Ranije su operacije na granici vođene uglavnom daleko od očiju javnosti.
Pomijeranje u velike gradove, u Trampovom drugom mandatu, postavilo je službenike ICE-a s pokrivenim licima u gusto naseljene oblasti, gdje svi imaju kamere na telefonima i mogu pratiti i dokumentovati njihove aktivnosti.
- Ovo je spoj nekoliko faktora bez presedana u operativnoj istoriji ICE-a - rekla je Kelsi Norman iz Instituta Bejker za javnu politiku u SAD.
To uključuje dolazak agenata ICE-a u veće gradove, lični cilj Donalda Trampa od milion deportacija, naglo povećanje finansiranja agencije i regrutovanja službenika, kao i nasilno, a sada i smrtonosno ponašanje na ulicama.
To je omogućilo veću pažnju javnosti na Trampov pristup imigracionoj policiji i istaklo neke ekstremnije taktike agenata.&nbsp;
- Taktike koje ICE primhenjuje podshećaju na policijske metode u autoritarnim zemljama. Dobar dio ove militarizovane prakse postojao je i ranije unutar imigracione službe, samo što je ranije bila primjenjivana na granici, gdje nije bila toliko u fokusu javnosti kao sada - rekla je Norman.
Ističe da je ponašanje te službe u Trampovom drugom mandatu bez presedana - i u SAD-u i u drugim demokratijama.
Upotreba sile protiv prolaznika i pokreta građana, uključujuži suzavac i biber-sprej, privukla je pažnju i međunarodnih policijskih tijela, između ostalog i Međunarodnog udruženja šefova policije.
U jednom saopštenju to udruženje poziva Bijelu kuću da okupi službenike za sprovođenje zakona na svim nivoima kako bi „podržala miran, zakonit angažman i politiku zasnovanu na dokazanoj praksi“.
<h2>Na kraju ispašta lokalna policija</h2>
Posmatrači su već ranije upozoravali da su u masovnoj regrutaciji mnogi službenici ICE-a ostali nedovoljno obučeni.
Trenutne tenzije bi mogle da promijene stavove javnosti o kvalitetu i profesionalosti skoro 18.000 agencija za sprovođenje zakona širom SAD, rekla je Keti O'Tul iz konsultantske firme 21CP Solutions.
- Ako se u zajednici dogodi tragedija zbog dJelovanja organa reda, ljudi ne prave razliku između federalnih i državnih ili lokalnih službenika. U nekoliko većih gradova sada postoje tenzije između saveznih i lokalnih agencija za sprovođenje zakona. To ne služi nikome - ističe O'Tul.
Ona, koja je i sama bila šefica policije u Bostonu i Sijetlu, rekla je za Dojče vele da će lokalna policija vjerovatno morati da se nosi sa posljedicama trenutnih kontroverzi oko ICE-a.
- Kada pogledate šta se dešava u Mineapolisu i nekim drugim većim gradovima upravo sada sa svim demonstracijama, lokalna policija je ta koja mora da se nosi sa posljedicama - navela je O'tul.
<h2>Američke vrijednosti: 2. i 4. amandman</h2>
Smrt Rene Gud i Aleksa Pretija privukla je pažnju širom svijeta. Za obične Amerikance ove operacije ističu druge potencijalne rizike - ne samo mogućnost upotrebe smrtonosne sile protiv građana.
Viši saradnik u Institutu Kejto Volter Olson rekao je da postoje dokazi da akcije ICE-a narušavaju građanska prava zagarantovana &nbsp;u Ustavu i Povelji o pravima.
To uključuje, kako je rekao za Dojče vele, očigledna kršenja 4. amandmana, prava na „pretres i zapljenu“, kada je ICE ulazio u domove bez sudskog naloga. Takođe su narušavana prava zagarantovana građanima i ne-građanima.
- Vidjeli smo višestruka očigledna kršenja prava na pretres i zapljenu, uključujući obijanje vrata vlasnika kuća. U jednom poznatom slučaju, unutra nije bilo ilegalaca. U drugim slučajevima, brojnijim ali manje dramatičnim, prekršena su pravila kada policija može zaustaviti nekoga na ulici - rekao je Olson.
Izjave nakon Pretijeve smrti koje su dali istaknuti zvaničnici i pristalice Trampove administracije takođe su skrenule pažnju na 2. amandman, koji pojedincima daje pravo da nose oružje.
Preti je imao dozvolu za oružje u Minesoti i ovlašćenje za nošenje skrivenog oružja. Nijedan od brojnih snimaka njegovog ubistva snimljenih očevicima ne pokazuje kako vadi vatreno oružje, ali ključne ličnosti administracije su primijetile da Preti nije trebalo da donese oružje na protest. To sada nailazi na otpor u Republikanskoj stranci i drugim pokretima.
- Naš 2. amandman je veoma cijenjen kod američke konzervativne strane spektra već mnogo decenija. Trampova administracija - ne samo jedan, već više Trampovih zvaničnika - izašla je i rekla stvari poput toga da ne bi trebalo da nosite pištolj na ulicama grada, u jednom slučaju, ili da nikada ne bi trebalo da imate vatreno oružje na demonstracijama, čak i ako vaša savezna država to dozvoljava, čak i ako imate dozvolu za skriveno nošenje, čak i ako nikada ne koristite pištolj, niti ga vadite ili pokazujete. Ovo je oštar zaokret od 180 stepeni u odnosu na ono što je bio konzervativni stav - ističe Olson.
<h2>Ko je sljedeći?</h2>
Očigledno narušavanje ustavnih prava na ulicama Amerike sada možda dovodi u pitanje temelje američkih ideala slobode i pravde. Olson je rekao da građani možda sada razmišljaju da li ove akcije mogu biti signal za buduće postupke.
- Mislim da se obični Amerikanci sada moraju suočiti sa ovim pitanjem: ako se ovo može raditi u kampanji protiv imigranata, gdje bi još moglo da se primijeni kada kampanja krene protiv ljudi koji se smatraju subverzivnim ili "neameričkim" - zaključio je Olson.

Akcije imigracionih službenika dovode u pitanje osnovne vrijednosti SAD-a

Danska je odlučila da će njeni građani moći da se penzionišu sa 70 godina.
&nbsp;Svako ko je rođen poslije 31. decembra 1970. godine moći će da se penzioniše tek sa 70 godina. Danska je tako rekorder sa ovom starosnom granicom za penzionisanje.
&nbsp;U međuvremenu, radnici u drugim zemljama EU i dalje mogu da se penzionišu sa 60 godina.
&nbsp;Starosna granica za odlazak u penziju u Njemačkoj će se postepeno povećavati na 67 godina do 2031. godine. Samo nekoliko grupa moći će da se penzioniše prije 67. godine, prenosi B92.
&nbsp;Većina ljudi u Njemačkoj može se penzionisati prijevremeno samo sa smanjenom penzijom, najranije sa 63 godine.
&nbsp;Poređenje koje su napravili nemački mediji pokazuje da penzioni sistemi u Evropi nijesu ni blizu jedinstveni. Na primjer, neke zemlje imaju različite starosne granice za penzionisanje za muškarce i žene. Dužina vremena koje radnici moraju da uplaćuju u penzione fondove kako bi se kvalifikovali za penziju takođe znatno varira.

Danci u penziju sa 70 godina

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je "još jedna" američka vojna flota na putu ka Iranu.
- Inače, još jedna prelijepa armada upravo sada prelijepo plovi ka Iranu. Dakle, vidjećemo - rekao je Tramp u utorak tokom govora u američkoj saveznoj državi Ajovi.
Nije jasno da li je Tramp mislio na nosač aviona USS Abraham Lincoln i prateće ratne brodove koji su već stigli na Bliski istok u ponedjeljak ili na druge američke vojne snage.
U međuvremenu, regionalna komanda američke vojske, CENTCOM, najavila je višednevnu vježbu vazduhoplovnih snaga na Bliskom istoku.
Tramp je nedavno odbio da isključi mogućnost vojne intervencije SAD-a u Iranu, nakon nasilnog gušenja protesta koji su, prema navodima organizacija za ljudska prava i svjedoka, rezultirali hiljadama mrtvih.
Govoreći o rukovodstvu u Teheranu, Tramp je u Ajovi rekao: „Nadam se da će postići dogovor“.
Ranije je američkom informativnom portalu Axios rekao da je Iran zainteresovan za diplomatsko rješenje tenzija sa Sjedinjenim Državama.&nbsp;
- Situacija u vezi s Iranom je promjenljiva, jer je SAD poslao veliku flotu u region - rekao je Tramp u intervjuu za Axios.

Tag: fond-za-zdravstveno-osiguranje