Iz Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) poručili su da nije tačno da je pripadnicima romske i egipćanske populacije uskraćeno zdravstvena zaštita - već da državljani Kosova zbog regulative te države ne mogu da budu naši osiguranici.
- Mnogobrojni pripadnici RE populacije, koji su državljani Crne Gore, Srbije, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine, su uredno osigurani i ostvaruju sva prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja u Crnoj Gori, u skladu sa važećim propisima - decidni su u FZO.
Problem, kažu, postoji kod državljana Kosova, koji zbog regulative ove države ne mogu da se odreknu prava na zdravstvenu zaštitu.
- Pa samim tim ne mogu ni da budu osiguranici Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore - pojasnili su oni.
Identična situacija je, ukazuju, i sa državljanima Rusije.
- Dakle, nije u pitanju odluka usmjerena na štetu bilo koje populacije, već je vezana isključivo za državljane određenih država, a strogo pridržavajući se člana 6 stav 4 Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju - naglasili su u FZO.
Dodaju da ne stoje navodi da je došlo do uskraćivanja zdravstvene zaštite ovim licima, već se radi o tome da troškove iste neće snositi Fond za zdravstveno osiguranje.
- U prilog ispravnosti stava Fonda za zdravstveno osiguranje ide i Mišljenje Zaštitnika ljudskih prava i sloboda br. 554/25 od 18.09.2025. godine kojim je konstatovano da u konkretnom slučaju nijesu povrijeđena ljudska prava ovakvim postupanjem Fonda za zdravstveno osiguranje - naveli su u FZO.
Naglašavaju da je pomoćnik direktora Fonda za zdravstveno osiguranje održao sastanak sa predstavnicima Romskog savjeta.
- Na kojem je obrazloženo navedeno postupanje i na kojem su predstavnici ove organizacije iskazali razumijevanje i saglasili se da se zakoni moraju poštovati, te je ukazano koji su eventualni modeli za prevazilaženje ovakve situacije na kojima će se raditi u narednom periodu - naveli su oni.
Zaključili su da je Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore uvijek na raspolaganju svim osiguranicima i zainteresovanim licima, ali i da je dosljednost u primjeni pozitivnih propisa imperativ od kojeg se ne može odstupati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

FZO: Državljani Kosova zbog tamošnje regulative ne mogu da budu naši osiguranici

Skupštinski Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje pauzirao je današnje konsultativno saslušanje na temu "Finansijska situacija u zdravstvenom sistemu Crne Gore, sa fokusom na cijenu i nestašicu ljekova" zbog zahtjeva opozicije da na ovu sjednicu dođe bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić.
Predsjednik ovog skupštinskog Odbora Dražen Petrić je nakon pauze od pola sata obavijestio da danas daju pauzu, a da će o nastavku sjednice biti obaviješteni.
To čine, kako je naveo, jer žele da čuvaju dobre odnosu u odboru na čijem je čelu a koji su, kako konstatuje, uvijek bili zaista korektni.
Iz Skupštine Crne Gore su ranije u najavi naveli da će umjesto dosadašnjeg direktora Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore Vuka Kadića sjednici prisustvovati vršilac dužnosti direktora ove institucije Aleksandar Ružić.
Poslanik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković kazao je da misli da je Kadiću mjesto tu i ukoliko nema što da se krije, onda treba da se čuju svi akteri koji su bili odgovorni za finansijsko funkcionisanje zdravstvenog sistema Crne Gore.
- Predlažem da napravimo pauzu i da vide kada mogu obezbijediti prisustvo Kadića i onda potpuno argumentovano da čujemo o svemu i potom donesemo zaključke, koji ne mogu biti potpuni bez njegove argumentacije - naveo je Eraković.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša kazao je da se Kadić prije nekoliko dana obratio Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje da prisustvuje sjednici kao stručno lice.
- To je bilo u petak. Da znam niste ga ni obavijestili da ne može da dođe. Napravili ste presedan da ne dozvolite prisustvo zainteresovanoj osobi - naveo je Mugoša obraćajući se Petriću.
Smatra da je zahtjev Erakovića potpuno opravdan.
Petrić je odgovorio da će dati pauzu, te da se sjednica ranije nije mogla održati zbog službenih obaveza ministra zdravlja Vojislava Šimuna.
- Što se tiče Kadića, u pojedinim njegovim javnim nastupima vidim da se obračunava i sa mnom, govoreći da smo Šimun i ja iz Pokreta Evropa sad i da se štitimo. Način na koji smo zakazali sjednicu govori suprotno. Ne donosim odluke arbitrarno i bez argumenata, vodeći se Poslovnikom Skupštine Crne Gore ko može da prisustvuje u dijelu stručnih i naučnih radnika koji mogu biti angažovani kao konsultanti - Kadić se sam pozvao i govorio o svojoj stručnosti, a Poslovnik je jasan da jedino Odbor može da angažuje stručno lice. Ne radi se o stručnom angažmanu, nego se radi o političkom funkcioneru koji je smijenjen i koji želi da koristi Odbor da bi svoju smjenu iznio kao da je neko nešto protiv njega uradio - rekao je Petrić.
Smatra da Odbor mora štititi svoj integritet.
Mugoša mu je odgovorio da mu je žao što je Petrić doveden u ovu situaciju.
- Ako vam se obratio neko ko je više decenija u zdravstvenom sistemu, mislim da je korektno da mu se obratite pisanim putem zbog čega ne može. Niste ga obavijestili, nego danas polemišete s ovom osobom koja nije ovdje - naveo je Mugoša i ponovio da Petrić pravi presedan.
Petrić je odgovorio da se nije bavio stručnošću Kadića, te da se radi o bivšem funkcioneru koji je tražio prisustvo kao bivši direktor zdravstvene ustanove, koji je istakao svoje stručno znanje.
- Ako se napravi takav presedan, onda bi se mogao bilo ko javiti i kazati da bi on/ona mogao dati doprinos - naveo je Petrić.
Eraković je dodao da je jedini način da saznaju potpunu istinu jeste da sjednici prisustvuje Kadić.
Petrić je potom dao pauzu, a u kratkom nastavku sjednicu kazao je da će javnost o novom datumu za konsultativno saslušanje biti naknadno obaviještena.
J. B.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCEPf5NlQbZI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bez konsultativnog saslušanja danas o finansijskoj situaciji u zdravstvenom sektoru, opozicija tražila da dođe Kadić

Doskorašnji direktor Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) Vuk Kadić ocjenjuje da je Vladin predlog budžeta za zdravstvo za 2026. godinu „loše planiran“ i da će neminovno dovesti do ponavljanja krize sa ljekovima kakva je obilježila kraj ove godine.
On je u razgovoru za Standard naveo da je nacrt koji je inicijalno Ministarstvo finansija poslalo Fondu iznosio oko 480,9 miliona eura, a da je kasnije na Vladi ipak usvojen budžet za zdravstvo od oko 487,1 miliona.
- Znači, nekih šest miliona više nego što je bio predlog Ministarstva finansija. Što znači da se u međuvremenu nešto desilo, gdje su dodali tih pet–šest miliona. Kako vidim, na poziciju ljekova, medicinskih sredstava i pomagala koja idu preko Montefarma dodali su još četiri miliona – sa 168 na 172 miliona (što je i dalje 10 miliona manje od onog što je Fond tražio svojim nacrtom) – i na stomatološku zaštitu sa 6,1 miliona na 6,5 miliona, koliko je Fond tražio svojim predlogom. Ostalih oko milion i po vjerovatno je otišlo na zarade zaposlenih u javnom zdravstvu - kaže Kadić.
Ističe da, bez obzira na to, ključni problem ostaju sredstva za ljekove.
ZA LJEKOVE FALI NAJMANJE 10 MILIONA
Kadić podsjeća da je predlog Fonda za ukupni zdravstveni budžet za 2026. godinu bio oko 557 miliona eura, dakle oko 70 miliona više od Vladinog predloga od 487 miliona.
Objašnjava da je unutar tog predloga FZO bilo i oko 20 miliona eura za izmirenje dugova koji bi ostali iz tekuće godine, a koje sada, kako kaže, ne zna kako planiraju da vrate, jer je na toj poziciji, prema odluci Vlade, sada upisan jedan euro, kao i dio kapitalnih investicija za koje pretpostavlja da su prebačene na druga ministarstva.
- Realno, vjerovatno je tu 40–50 miliona manje kad se to sve odbije. Znači, realno bi bilo da budžet za normalno funkcionisanje sistema bude između 525 i 530 miliona eura - ocjenjuje on.
Najveći problem vidi u poziciji za ljekove.
- Naš predlog za ljekove preko Montefarma bio je 182 miliona eura za 2026. godinu. To je usvojio Upravni odbor Fonda 15. septembra i poslato je Ministarstvu finansija. Uz to je predloženo 28,4 miliona eura za privatne apoteke. U predlogu Ministarstva finansija za 2026. za Montefarm je planirano 172 miliona, a za privatne apoteke oko 25 miliona. Znači 10 miliona manje za Montefarm i oko 3,5 miliona manje za privatne apoteke – ukupno više od 13 miliona manje za ljekove. Tih 10 miliona je otprilike dvije trećine mjesečne rate prema Montefarmu. Što znači da će sigurno nedostajati novca. Tvrdim da je to minimum minimuma - naglašava Kadić.
Dodaje da su procjene Fonda rađene „bez ikakvih vanrednih situacija", samo na osnovu stvarne potrošnje u 2025. i očekivanih potreba u 2026. godini.
- To su najrealnije procjene, bez pretjerivanja – bez povećanja prava pacijenata i bez širenja liste ljekova. A znamo da se lista ljekova revidira tri puta godišnje i da se uvijek dodaju novi ljekovi i indikacije - napominje on.
NOVA KRIZA KRAJEM GODINE
Kadić tvrdi da će se, uz ovakav budžet, kriza sa ljekovima ponoviti već u posljednjem kvartalu naredne godine, kao što se dešava i sada.
- Apsolutno sam siguran da je budžet loše planiran i da će sigurno doći do problema u posljednjem kvartalu, kao ove godine. I ova procjena od 182 miliona za Montefarm je donja granica, pod uslovom da ne dođe do enormnog skoka cijena ljekova i proširenja liste - upozorava on.
Podsjeća i da Vlada mora da obezbijedi dodatnih 20 miliona eura kako bi zatvorila obaveze prema veledrogerijama za ovu godinu, na osnovu već datih garancija.
- Od onih 30 miliona iz Zaključka Vlade od 15. oktobra, 20 miliona dolazi na naplatu ove godine, a 10 miliona bi moglo da optereti budžet za 2026. Ako ta sredstva ne obezbijede, veledrogerije će im, slikovito rečeno, 'zavrnut' česmu' – neće im isporučivati ljekove dok ne plate dug - kaže Kadić.
Objašnjava i da se zbog prelaza između budžetskih godina u decembru i januaru svakako ulazi u period bez plaćanja, dok se novi budžet ne aktivira.
- Od kraja decembra do druge polovine januara praktično nema plaćanja, jer budžet formalno nije aktivan. Već smo ranije imali situacije da u januaru ne možemo da pošaljemo pacijenta na liječenje u inostranstvo jer bolnica traži avans, a mi nemamo mogućnost da platimo. Sada, ukoliko Montefarm do kraja godine ne isplati iznos od najmanje 20 miliona prema svojim dobavljačima, bojim se da će oko Nove godine i tokom januara biti ozbiljnih problema u snabdijevanju ljekovima i potrošnim medicinskim materijalom - podsjeća on.
PREVENCIJA I EDUKACIJA „KRATKIH RUKAVA" UPRKOS OBEĆANJIMA
Kadić ukazuje i na dvije, kako kaže, „simbolične za budžet Fonda, ali izrazito važne" stavke: program prevencije i program kontinuirane medicinske edukacije.
Podsjeća da je FZO za 2026. godinu predložio 500.000 eura za screening – programe ranog otkrivanja tri velika karcinoma (dojke, grlića materice i debelog crijeva).
- Prošle godine smo tražili 450.000 eura, Ministarstvo finansija nam je dalo 350.000. Ove godine smo tražili 500.000 eura, a opet je u predlogu budžeta ostalo 350.000. Institut za javno zdravlje, koji sprovodi te programe, saglasan je da je 500.000 minimum - kaže on.
Podsjeća i da su, tokom oktobra – mjeseca posvećenog borbi protiv karcinoma dojke – poslanici vladajuće većine javno obećali da neće podržati budžet ukoliko za screening ne bude predviđeno 500.000 eura.
- To su rekli na skupštinskom Odboru za rodnu ravnopravnost 28. oktobra, imali su i zaključak da neće usvojiti budžet ako ta stavka ne bude povećana. Sada, u predlogu budžeta, to nije ispoštovano. Biće zanimljivo vidjeti da li će održati riječ - poručuje Kadić.
Slična je situacija, dodaje, i sa kontinuiranom medicinskom edukacijom.
- Ministarstvo zdravlja je za 2026. tražilo 700.000 eura za usavršavanje ljekara, na osnovu planova edukacije, a Ministarstvo finansija i Vlada su odobrili 500.000. Ministar zdravlja na sjednici Vlade ništa nije uradio po tom pitanju, a to je bio njegov predlog. Toliko o njegovoj dosljednosti - kaže on.
„ŠIZOFRENA" PODJELA NADLEŽNOSTI ZA LJEKOVE
Kadić posebno kritikuje sadašnji model raspodjele nadležnosti u lancu ljekova – od formiranja liste do plaćanja računa.
- Imamo jednu, blago rečeno, šizofrenu situaciju. Ministarstvo zdravlja donosi listu ljekova, ubacuje nove ljekove, pregovara sa veledrogerijama i proizvođačima. Montefarm raspisuje tendere i nabavlja količine u zavisnosti od potreba javnih zdravstvenih ustanova. A Fond na kraju samo dobije fakturu na plaćanje - objašnjava on.
Dodaje da Fond nema mogućnost da utiče na sastav liste, ne može da kaže: ove godine, na primjer, imamo 180 miliona, ne možemo širiti listu.
- Svako širenje liste znači veći trošak, a svi se, kada dođe do nestašice ljekova, obraćaju Fondu, iako on ne nabavlja ljekove niti utiče na cijenu ljekova i njihovo stavljanje u promet – nabavlja Montefarm - kaže Kadić.
Podsjetio je i na nedavnu izjavu ministra finansija gospodina Vukovića, da Montefarm ima oko 10 miliona eura ljekova na zalihama „koji u ovom trenutku ne trebaju".
- Montefarm je u jednom trenutku imao na lageru 11–12 miliona eura vrijednosti ljekova, a u bolnicama je nedostajala onkološka i biološka terapija. To znači da je neko kupovao 'pogrešne ljekove' – koji će se potrošiti za šest mjeseci, kako reče ministar finansija, a nije bilo novca za inovativnu i najskuplju terapiju. Ili je planiranje bilo loše, ili je nešto drugo u pitanju - kaže Kadić.
KRIVIČNE PRIJAVE I TUŽBE ZBOG SMJENE
Kadić je potvrdio da je, nakon razrješenja, podnio krivičnu prijavu i više tužbi protiv odgovornih za njegovu smjenu.
- Podnio sam krivičnu prijavu protiv predsjednika Upravnog odbora gospodina Tomaševića i zamjenice predsjednika, gospođe Roganović, jer su zloupotrijebili svoj položaj. Bili su upoznati da krše zakon, a ipak su uradili to što su uradili - navodi on.
Pored krivične prijave, pokrenuo je i upravne i parnične postupke.
- Podnio sam tužbu Upravnom sudu, Osnovnom sudu i žalbu Državnoj komisiji za žalbe Vlade Crne Gore. Tražim poništenje odluke o razrješenju i povratak na posao. Advokati su ubijeđeni da će te odluke biti u moju korist - kaže Kadić.
Tvrdi da Upravni odbor nije imao ovlašćenja da sam ocjenjuje da li je eventualno prekršen zakon, niti je ispoštovana procedura iz Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
- Upravni odbor nije nadzorni organ koji utvrđuje zakonitost rada direktora. Ako su sumnjali da je nešto protivzakonito, morali su da se obrate nadležnom organu – disciplinskoj komisiji ili nekoj komisiji koju bi formiralo nadležno ministarstvo. Oni nijesu uradili ništa od toga – samo su rekli: 'kriv si, izjasni se, a odluku smo već donijeli' i na osnovu toga me razriješili - zaključuje Kadić.

Kadić: Nova kriza sa ljekovima već izvjesna

Kompletni troškovi liječenja dječaka Filipa Vučkovića idu na teret sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) Crne Gore, kao i troškovi prevoza za njega i pratioca - saopšteno je iz ove institucije.
- Povodom informacije da je u toku humanitarna akcija prikupljanja pomoći za liječenje petnaestogodišnjeg Filipa Vučkovića sa Cetinja, obavještavamo javnost da kompletni troškovi liječenja pomenutog dječaka idu na teret sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, kao i troškovi prevoza za njega i pratioca. Klinika 'Acibadem' u Istanbulu u koju je Filip Vučković upućen pokriva kompletne troškove smještaja za dijete i pratioca - ističe se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fturska-porodica-ponudila-podrsku-porodici-djecaka-sa-cetinja-koji-se-lijeci-u-istanbulu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Iz FZO su dodali da nijedan tretman, niti lijek porodica Vučković neće plaćati, već da sve ide na teret sredstava FZO, zbog čega kako su kazali, nije potrebna bilo kakva humanitarna akcija prikupljanja sredstava za liječenje Vučkovića.
Bonus video:

FZO: Kompletni troškovi liječenja dječaka Filipa Vučkovića idu na naš teret, nije potrebna humanitarna akcija

Najavljivao sam upravo ovo što se danas dešava - duge liste čekanja i prebacivanje troškova zdravstvene zaštite na pacijente. Prošle godine građani su iz svog džepa platili više od 60 miliona eura za ljekove, tri puta više nego prije nekoliko godina - kazao je za Televiziju E bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić komentarišući stanje u zdravstvenom sistemu od uvođenja programa Evropa sad 1.
Građani zamijeraju duge liste čekanja, skuplje ljekove i neadekvatno ponašanje medicinskog osoblja. Stručnjaci ocjenjuju da je takvo stanje u zdravstvenom sistemu posljedica nedostatka novca u zdravstvu do kojeg je doveo projekat Evropa sad 1. Njime je, uz povećanje plata i penzija, ukinuto plaćanje doprinosa Fondu za zdravstveno osiguranje što je ostavilo sistem bez stabilnog izvora finansiranja.
Čirgić je u emisiji "24 sata" istakao da su privatne klinike, koje su do 2020. radile s minusom, danas imaju procvat što jasno pokazuje da državni zdravstveni sistem loše funkcioniše.
Smatra da bez sistemskih promjena slijede još veći problemi.
- Kolaps sistema, bruka sistema, nastala je onog momenta kada smo imali smrtni slučaj novorođenčadi. Podsjeticu vas na još jedan slučaj koji se desio prošle godine kada je umrla porodilja Drita Tafa. Za mene je to poraz sistema i suštinski kolaps - naveo je Čirgić.
Govoreći o finansijama, ne očekuje da će država da obezbijedi nedostajući novac.
- S tim da se može obezbjeđivati dok imaju mogućnost za zaduživanjem. Zaduživaće se kao što čine svake godine, sve više, a vidimo da zdravstveni sistem sve teže funkcioniše - rekao je Čirgić.
Novinarka Antene M Biljana Jovićević kazala je da su mnogi stručnjaci najavljivali da će se ukidanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje u povećanjem plata na uštrb toga prije ili kasnije pokazati kao problem.
Novinar Monitora Zoran Radulović naveo je da ćemo shvatiti da je povišica nekome donijela ogroman novac, a nekome ne baš puno, te da smo izgubili ono što je najvažnije.
- Pravo na kvalitetno ili besplatno liječenje - istakao je on.
Da u Fondu nedostaje novca ranije je upozoravao i bivši direktor Vuk Kadić, koji je nedavno razriješen sa te funkcije.&nbsp;
Prijedlogom budžeta za 2025. za zdravstvo je opredijeljeno oko 450 miliona, oko 80 manje nego što je Fond tražio. Od toga je za ljekove namijenjeno 140 miliona. Da to neće biti ni blizu dovoljne sume ukazuje podatak da je tokom ove godine na ljekove fakturisano više od 300 miliona.
Dok ministar finansija Novica Vuković poručuje da ulaganje u zdravstvo nije trošak, već investicija, pacijenti svakodnevno osjećaju posljedice hroničnog nedostatka novca.&nbsp;
Novi model finansiranja, najavljen u budžetu za narednu godinu, tek treba da pokaže da li će crnogorski zdravstveni sistem uspjeti da stane na zdrave noge.

Čirgić: Bez sistemskih promjena slijede još veći problemi

Hrvatska, kao država članica Evropske unije, u kontinuitetu pruža stručnu i tehničku pomoć crnogorskim institucijama, naročito u oblasti bezbjednosti i vladavine prava - poručio je ambasador te države Veselko Grubišić na sastanku sa direktorom Lazarom Šćepanovićem.
On je, kako je saopšteno iz Uprave piolicije, izrazio snažnu podršku toj instituciji i Crnoj Gori na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.
Šćepanović i Grubišić su razgovarali o dosadašnjoj i budućoj saradnji dvije prijateljske zemlje, sa posebnim fokusom na zajedničke aktivnosti u oblasti bezbjednosti i evropskih integracija.
- Direktor Uprave policije upoznao je ambasadora da će Uprava policije preduzeti sve neophodne mjere i radnje iz svoje nadležnosti u cilju nesmetanog i bezbjednog odvijanja predstojeće fudbalske utakmice između reprezentacija Hrvatske i Crne Gore, kako bi se osiguralo da ovaj sportski događaj protekne u prijateljskoj atmosferi - naveli su u Upravi policije.
Tokom razgovora, sagovornici su ocijenili da saradnja između policijskih službi Crne Gore i Republike Hrvatske bilježi kontinuirani napredak, naročito u segmentima razmjene informacija, sprovođenja zajedničkih akcija i preduzimanja operativnih aktivnosti.
- Posebno je pozdravljena uspješna realizacija Protokola o saradnji tokom turističke sezone, u okviru koje su policijski službenici Republike Hrvatske boravili u odjeljenjima bezbjednosti Budva i Herceg Novi, u periodu od 1. jula do 1. septembra ove godine. Ova praksa razmjene službenika pokazala se kao izuzetno korisna i doprinjela je unapređenju bezbjednosnog ambijenta na crnogorskom primorju - naglasili su u UP.
Službenici Uprave policije ostvaruju, cijene oni, posebno značajnu i snažnu saradnju sa organima za sprovođenje zakona Hrvatske, u oblastima suzbijanja i borbe protiv organizovanog kriminala.
- Takođe je istaknuta uspješna saradnja u oblastima borbe protiv krijumčarenja droga, prekograničnog kriminala, pranja novca, krijumčarenja migranata, kao i razmjene informacija u cilju sprječavanja teških krivičnih djela - dodali su u Upravi policije.
Zaključeno je da obje strane ostaju posvećene jačanju međusobne saradnje u svim oblastima od zajedničkog interesa, kao i zajedničkom radu na očuvanju regionalne bezbjednosti i napretku Crne Gore na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

Šćepanović i Grubišić: Podrška Hrvatske Upravi policije i Crnoj Gori na putu ka EU

Nevjerovatno je, ali izgleda i očekivano da u trenutku kada se zdravstveni sistem Crne Gore suočava sa brojnim i dubokim problemima, kada svakodnevno svjedočimo velikim izazovima, kada se dešavaju tragični događaji poput smrti novorođenčeta u porodilištu i mlade žene u nikšićkoj bolnici, najodgovorniji izostaju - naveo je direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić.
Iz ove institucije su proslijedili dopis predsjednika skupštinskog Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje Dražena Petrića u kom navodi da se konsultativno saslušanje zakazano za danas u podne, na temu "Finansijska situacija u zdravstvenom sistemu Crne Gore, sa fokusom na cijenu i nestašicu ljekova", odlaže s obzirom na to da su ga ministri zdravlja i finansija Vojislav Šimun i Novica Vuković obavijestili da zbog službenih obaveza ne mogu prisustvovati.
Kadić zbog ovoga, kako je rekao, izražava zaprepašćenje, ali ne i iznenađenje zbog otkazivanja sjednice na kojoj su na pitanja poslanika, pored direktora Montefarma Aleksandra Bogavca i njega, trebalo da odgovaraju Šimun i Vuković.
- Umjesto da se suoče sa pitanjima i odgovore javnosti i poslanicima, nadležni ministri izbjegavaju obaveze koje su suštinski vezane za njihovu dužnost. Još je žalosnije što im u tome pomaže predsjednik Odbora, gospodin Petrić koji je član Pokreta Evropa sad, a koji po partijskoj direktivi svoje ministre spašava javne bruke, iako ih ni on ni bilo ko drugi ne može spasiti od neznanja i nesposobnosti koje su pokazali u toku svog mandata - rekao je Kadić.
Unazad više od godinu je, kako dodaje, upozoravao na niz ozbiljnih propusta i sistemskih nedostataka u zdravstvenom sektoru jer im se svakodnevno obraćaju građani, zdravstveni radnici i ustanove, koji ukazuju na alarmantno stanje u zdravstvu.&nbsp;
- Međutim, očigledno je da ni to nije bio dovoljan razlog da se ministar zdravlja i ministar finansija pojave pred Odborom i daju odgovore na pitanja koja se tiču svih nas koji živimo u Crnoj Gori. Posebno je poražavajuće objašnjenje zbog kojeg je ministar zdravlja otkazao dolazak na sjednicu Odbora, a to je učešće na međunarodnom događaju koji, prema platformi koju je pripremilo Ministarstvo zdravlja, ima za cilj “tehničke prateće događaje o hitnim pitanjima vode, sanitacije i higijene”. Taj događaj, pod pokroviteljstvom UNECE i WHO/Europe, održava se od srijede 5. novembra u Mađarskoj, ali je očigledno da je ministar krenuo na put već u ponedjeljak kako bi se “adekvatno pripremio” za teme iz svog resora - istakao je Kadić.
Pitanja vode i sanitacije, prema njegovim riječima, jesu važna, "ali u trenutku kada se zdravstveni sistem zemlje nalazi u ozbiljnoj krizi, kada se pacijenti suočavaju sa nedostatkom osnovnih ljekova, kada zdravstveni radnici rade u preopterećenom sistemu, a građani gube povjerenje u institucije - ministar zdravlja odlučuje da prioritet bude putovanje u inostranstvo, umjesto odgovora pred narodnim predstavnicima i cjelokupnom javnošću".
- Obaveza je svakog ministra, posebno u resoru zdravlja, da bude dostupan javnosti i institucijama sistema, a ne da izbjegava suočavanje s realnošću. Umjesto što se užurbano trude da konstituišu novi sastav Upravnog odbora Fonda, kako bi se po svaku cijenu sprovela politički motivisana i unaprijed pripremljena smjena direktora, bilo bi mnogo korisnije da se posvete rješavanju gorućih problema u zdravstvenom sistemu - rekao je Kadić.
Dodaje da neodgovornost prema građankama i građanima, koji svakodnevno plaćaju cijenu nefunkcionalnog sistema, ne može se više prikrivati putovanjima, protokolarnim događajima i birokratskim izgovorima.&nbsp;
- Od ministara se očekuje odgovornost, prisustvo i djelovanje, a ne odsustvo. Međutim, oba ministra su pokazala koliko imaju i hrabrosti i znanja jer se nijednom otkad je počela kriza nisu udostojili da izađu pred javnost i bilo šta kažu o ovom pitanju, a kamoli da daju predlog za njegovo rješavanje. Za to je ipak neophodno da se razumiju u materiju, a to zahtijeva malo više od završenog neakreditovanog privatnog fakulteta i malo više od dvije godine rada u bolnici u svojstvu specijaliste ginekologa - ističe Kadić.
Zdravstveni sistem Crne Gore, kako je kazao, zahtijeva ozbiljan, posvećen i transparentan pristup.&nbsp;
- Sve drugo je nepoštovanje prema građanima i prema državi koju predstavljaju. Vjerujem da će ministar zdravlja, učestvujući na sastanku o Protokolu o vodi i zdravlju uz Konvenciju o zaštiti i korišćenju prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera, dobiti dragocjene informacije od “izuzetnog značaja” za zdravstveni sistem Crne Gore. Građani s nestrpljenjem očekuju zaključke sa sastanka, a posebno zdravstveni radnici, koji sa pažnjom i nadom iščekuju da čuju kako da u praksi najbolje primijene nove spoznaje o zaštiti i korišćenju prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera. Jer, tek nakon tog sastanka u Budimpešti, čini se, može da počne prosperitet našeg zdravstvenog sistema - naveo je Kadić.
Ova, kako je opisao, naizgled smiješna situacija je, nažalost, jako tužna i tragična jer "pokazuje da je zdravstveni sistem dat u ruke čovjeku koji nema trunku odgovornosti prema građankama i građanima kojima je dužan da obezbijedi ono osnovno - efikasno liječenje i tretman".&nbsp;
- No, sve je u životu prolazno, pa će tako proći i mandat Vojislava Šimuna koji je na dobrom putu da se upiše u red najgorih ministara zdravlja koje je Crna Gora ikad imala - poručio je Kadić.

Kadić: Nevjerovatno, ali očekivano da najodgovorniji izostaju kada se zdravstveni sistem suočava sa brojnim problemima

Ministarstvo zdravlja nikada nije dalo saglasnost za upućivanje pacijenata na transplantaciju bubrega u Bjelorusiji, niti da je ikada zaključen ugovor sa Centrom u Minsku, tvrde u Fondu za zdravstveno osiguranje (FZO).
Iz Ministarstva zdravlja juče su rekli da stoje pri stavu da će saradnja sa bjeloruskom klinikom biti nastavljena i da nema razloga za zabrinutost pacijenata, te da ostaju posvećeni daljem unapređenju transplantacionog sistema Crne Gore, uz podršku pacijentima kojima je liječenje moguće obezbijediti u inostranstvu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmzd-saradnja-sa-bjeloruskom-klinikom-funkcionise-i-daje-konkretne-rezultate-navodi-o-njenom-nepostojanju-ili-prekidu-neosnovani&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
U FZO kažu da se cijela procedura upućivanja pacijenata u pomenutu zdravstvenu ustanovu sprovodi se preko Fonda zahvaljujući dogovoru koji je menadžment Fonda uspostavio sa rukovodstvom pomenutog Centra.&nbsp;
- S obzirom na to da Centar u Minsku, kada se nađe odgovarajući bubreg, poziva naše pacijente koji su prijavljeni za transplantaciju, da u roku od 24 časa dođu u Centar, cijeli proces njihovog slanja ide preko Fonda koji mora promptno da reaguje i da pošalje garanciju da će iznos za transplantaciju biti isplaćen u najkraćem roku. Ova praksa se dešava i tokom neradnih dana i praznika, u kasnim večernjim i jutarnjim satima, što znači da zaposleni u Fondu moraju biti pripravni 24/7 kako bi se cjelokupan posao obavio što brže i efikasnije - naglašeno je u reagovanju.
Ministarstvo zdravlja očigledno nije uopšte upoznato sa navedenim procedurama, o čemu, kažu u FZO, najbolje svjedoči činjenica da niko iz ovog resora nije ni obišao Centar u Minsku, niti ima bilo kakvu komunikaciju sa predstavnicima ove zdravstvene ustanove, već to, tvrde, u kontinuitetu rade samo predstavnici Fonda.&nbsp;
- Što se tiče stava Ministarstva zdravlja da postojanje formalnog ugovora između zdravstvenih ustanova nije uslov za upućivanje pacijenata, ističemo da je potpisivanje ugovora neophodno kako bi se obezbijedila sigurnost pacijenata i kako bi se konkretnim aktom definisale obaveze kako Fonda za zdravstveno osiguranje, tako i Centra u Minsku - dodaje se u reagovanju.
Upravo je, kažu, direktor Fonda, dr Vuk Kadić izjavio da je to neophodno naročito iz razloga da cijela procedura ne bi zavisila od ličnog dogovora bilo kog direktora ili pojedinca.&nbsp;
- Još jednom naglašavamo da je potpisivanje ugovora potrebno kako naši osiguranici ne bi strepili za svoje zdravlje i kako bi znali da će njihovo pravo na transplantaciju bubrega biti u potpunosti ispoštovano i da neće imati nikakvih problema u teškoj borbi koju svakodnevno vode - zaključeno je u reagovanju FZO.

FZO: Ministarstvo nije upoznato sa procedurama, niko iz resora nije ni obišao i razgovarao sa predstavnicima Centra u Minsku

Konstitutivna sjednica Upravnog odbora Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore biće održana 4. novembra u 14 sati, dan nakon održavanja konsultativnog saslušanja ministra zdravlja Vojislava Šimuna, ministra finansija Novice Vukovića, direktora Montefarma Aleksandra Bogavca i direktora FZO Vuka Kadića na skupštinskom Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje.
Ovo saslušanje se održava na temu „Finansijska situacija u zdravstvenom sistemu Crne Gore, sa fokusom na cijenu i nestašicu ljekova“.
Kako je saopšteno iz FZO, predložene tačke dnevnog reda Konstitutivne sjednice su verifikacija mandata predsjednika i članova Upravnog odbora Fonda i predlaganje i izbor zamjenika UO.

Konstitutivna sjednica Upravnog odbora Fonda za zdravstveno osiguranje 4. novembra

Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZO), doktor Vuk Kadić kazao je juče da ministar zdravlja dr Vojislav Šimun kao najodgovornija ličnost u sistemu zdravstva snosi najveću odgovornost za cjelokupnu situaciju u kojoj su se našli.
- U više navrata sam skretao pažnju na probleme u sistemu zdravstva, predlagao rješenja, ali nisam dobijao podršku, povratne informacije, niti bilo kakve predloge za njihovo rješavanje. Upravo moja transparentnost, otvorenost i želja da pomognem našim osiguranicima je nešto što je zasmetalo resornom ministru. Smatram da sam kao čovjek i kao ljekar bio dužan da govorim o ovim problemima, čak i u momentima kada to nije bilo dobro za mene lično - istakao je Kadić za Dan.
Na sjednicama Upravnog odbora FZO 17. i 20. oktobra nije prošla inicijativa za smjenu direktora Kadića, koja je podnesena zbog navodno nezakonitog sklapanja ugovora sa klinikama iz regiona, bez saglasnosti Ministarstva zdravlja. Ministarstvo je 20. oktobra uputilo dopis u kome se navodi da je Upravnom odboru istekao mandat 28. februara ove godine, te da je potrebno da institucija i ustanove delegiraju svoje predstavnike za novi saziv.
FZO je juče reagovao povodom navoda ministra finansija Novice Vukovića u Skupštini Crne Gore da će preispitati poslovanje FZO, a posebno u vezi sa kupovinom "fajzer" vakcina nakon pandemije 2023. godine, pozivajući ga da on može zatražiti skidanje oznake "interno" sa dokumenta Vlade Crne Gore.
- Od decembra 2024. godine upozoravao sam donosioce odluka i javnost da je budžet za 2025. godinu nedovoljan i da ćemo u posljednjem kvartalu ove godine imati problema sa finansiranjem zdravstvenog sistema. Dakle, smatram da sam se, kao neko ko je u kontinuitetu upozoravao na ove stvari, posebno intenzivno od početka jula, našao na udaru onih kojima moja priča nije politički odgovarala - kazao je Kadić na pitanje da li smatra da su njegove izjave o problemima u finansiranju zdravstva i potrebi za hitnim rebalansom budžeta zbog nedostatka više od 30 miliona eura za nabavke ljekova i medicinskih sredstava do kraja godine.
Upitan da li građani treba da se plaše kolapsa zdravstvenog sistema, kao što to tvrde poslanici DPS-a u Skupštini Crne Gore, Kadić je negirao.
- Građani srećom ne treba da strahuju da će doći do kolapsa zdravstvenog sistema, bar do kraja kalendarske godine, jer smo upravo ja, odnosno rukovodstvo Fonda za zdravstveno osiguranje, uspjeli da ubijedimo Vladu Crne Gore da prihvati naš predlog i da obezbijedi garanciju u iznosu od 30,6 miliona eura koja je neophodna za nesmetanu nabavku ljekova i medicinskih sredstava - poručio je Kadić.
U jeku priče o deficitu budžeta za zdravstvo i inicijativama za smjenu direktora FZO, pojedini portali su problematizovali ranije informacije da je privatna klinika "Hipokrat" podnijela tužbu Privrednom sudu protiv Fonda i PZU "Moj lab". Takođe se navodi da je Kadić PZU "Moj lab" omogućio ugovor sa Fondom, te da je radeći kod njih za godinu prihodovao 100.000 eura.
- Postupak po tužbi privatne klinike "Hipokrat" kod Privrednog suda je okončan na način da se sud oglasio nenadležnim. U pitanju su stare optužbe. Ugovor sa PZU "Moj lab" je, kao i za ostale dvije klinike, potpisan nakon zakonito sprovedene procedure Javnog poziva i izbora pružalaca usluga. Dodatno, ugovor sa "Moj lab" klinikom je potpisao ovlašćeni pomoćnik, u skladu sa zakonom. Za rad direktora u privatnoj ustanovi "Moj lab" postoji kompletna dokumentacija (tri mišljenja Agencije za sprečavanje korupcije i Zapisnik o inspekcijskom pregledu Ministarstva javne uprave), kojom se potvrđuje zakonitost rada direktora u pomenutoj PZU - kazao je Kadić.

Kadić: Šimuna nijesu interesovali problemi u zdravstvu, zasmetala mu moja otvorenost i želja da pomognem osiguranicima

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: fond-za-zdravstveno-osiguranje