<p>Penzioneri u Crnoj Gori dobiće povećanje penzije od oko 50 eura, kazao je u emisiji "Mreža" vršilac dužnosti direktora Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Vladimir Drobnjak.</p>
<p>Kako je rekao, ovih dana rade planiranje budžeta za narednu godinu i razgovaraće sa kolegama iz Ministarstva finasija.</p>
<p>- Budžet će biti nešto veći ove godine, olakšaće nam to situaciju i neće biti prostora da se priča hoće li penzije sigurne ili ne - kazao je Drobnjak.</p>
<p>Kako je naveo 50 eura će penzije biti veće ali ističe da ne može da kaže preciznu cifru jer sve zavisi od stope inflacije.</p>
<p>- Povećanje je izvjesno, januarski rast će biti značajan i izvjestan je. Sve je to usvojeno, prošlo je Skupštinu i treće usklađivanje će biti 2,4 odsto i naredna penzija će za toliko biti uvećana, a prvo januarsko povećanje takođe slijedi - kazao je on.</p>
<p>Rekao je da je Fond PIO bio u deficitu 37, 6 miliona eura i da je to 6, 49 odsto deficita.</p>
<p>- Imaćemo sad značajno veći deficit, ali imamo mjere Vlade sa kojima ćemo to nadomjestiti. To je glavni moj fokus kako da održimo Fond PIO i da penzioner imaju redovna primanja - kazao je Drobnjak.</p>
<p>Na pitanje koliko će povećanje u januaru biti u prosjeku kazao je da će po fiskalnoj strategiji ono biti oko 50 eura ali da ne može reći tačno zbog stope inflacije koja je nepredvidiva.</p>
<p>Fiskalna strategija predvidjela je dvije stope smanjenja doprinosa, a Drobnjak navodi da će one da prodube deficit Fonda i da će tu nedostajati sredstava više nego ranije ali da postoji set mjera da se o nadomjesti.</p>
<p>- Oporezovaće se neke aktivnosti, koje će napuniti budžet na primjer oporezivanje igre na sreću, legalizacija nelegalno sagrađenih objekata, markiranje goriva, internet trgovina, gazirana i zaslađena pića i vrste vina će biti dodatno oporezovane, to se ranije nije oporezivalo i onda će se tako nadomjestiti nova - pojasnio je Drobnjak.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Drobnjak: Penzije u januaru veće za oko 50 eura

<p><b>Piše: Vukica JELIĆ</b></p> <p>Građani Crne Gore imaju tu nesreću da su dobili vlast koja upravlja državnim resursima tako što - kontinuirano vara svoje građane. Koliko su postali obijesni, predstavnici vlasti svakodnevno daju nova, sve luđa, obećanja. A sve to na štetu svih građana Crne Gore.</p> <p><b>OBEĆANJA, OBEĆANJA...</b></p> <p>Samo nekoliko primjera pokazuju bestijalno ismijavanje građana i našeg mentalnog zdravlja. No, izgleda da magija više ne djeluje, previše je očiglednih dokaza o prevarama, pa je narod počeo da otvara oči.&nbsp;</p> <p>Najnovija telenovela zvana ,,Velje brdo“ nije proizvela očekivani efekat, vlast je skoro zatečena: ne samo što građani nisu progutali, već je priča postala predmet ismijavanja.&nbsp;</p> <blockquote>Procijenjeni BDP za naredne tri godine ne predviđa značajniji rast i nema pokrića za ovako krupne izmjene, nema naznaka rasta produktivnosti, što će reći - prihodi mogu rasti uglavnom usljed inflacije dok se investicije smanjuju a povećava spoljnotrgovinski deficit. Planiranih mjera za suzbijanje inflacije nema, a mjera koja je na snazi, svi vidimo, nema nikakvih efekata</blockquote> <p>A tako je moralo biti, jer je opsjena bilo suviše u suviše kratkom periodu: od bajki iz Sen Tropea, pa onda fantazije o koridorima, autoputevima i brzim cestama, pa i ranijih obećanja kako će trajno riješiti inflaciju uvođenjem robnih rezervi, ono kada je premijer obećao i „kućnu dostavu namirnica, kako građani ne bi išli pješke po vrućini“... I tako redom, povećanje zarada bez pokrića, obećanja o radnom vremenu, investicije iz Japana, milijarde, kriptovalute i ostale nebuloze...&nbsp;</p> <p>Ali ništa tako drsko i bezočno nije plasirano građanima kao priča o penzijama i penzijskom fondu.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092700098_f1335145fdd7c0928f2777ac10b3e3754f0ccd88ab69a1ffd0c5b0782e8100d3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024092700098_f1335145fdd7c0928f2777ac10b3e3754f0ccd88ab69a1ffd0c5b0782e8100d3" data-rendition-name="original" width="702" height="336" loading="lazy" alt="Penzioneri "> <figcaption>Opasne reforme<span>(Photo: Penzioneri)</span></figcaption> </figure>  <p><b>KOŠMARNO BUĐENJE</b></p> <p>Penzijske reforme su najsloženije i najkompleksnije državne odluke; sve razvijene zemlje i odgovorne vlade sa ogromnom pažnjom i stručnom i ekspertskom analizom uređuju ovu oblast, uz punu participaciju svih društvenih činilaca vodeći računa da se postigne društveni dogovor. Čak se predlažu i referendumi kao model najšireg izjašnjavanja građana u situacijama kada se rade krupne izmjene koje utiču na život najšireg broja građana.</p> <p>Međutim, ta pravila ne važe za crnogorske vlastodršce. Navikli da varaju, mijenjaju ovu oblast bez potrebnih analiza, bez tačnih proračuna, bez jasnih objašnjenja, bez javnih, stručnih rasprava, bez neophodnog društvenog dogovora.&nbsp;</p> <p>A građani ne znaju kako će se ove promjene odraziti na život sadašnjih a kako na život budućih penzionera. Ili, naslućuju, pa strijepe i pitaju se: što ako je i ovo prevara; koliko ćemo se kajati što smo to dozvolili i koliko će nas ove odluke koštati?&nbsp;</p> <p>Zdrava logika i argumenti ne daju prostor za optimizam.</p> <p><b>REFORMA I INFLACIJA</b></p> <p>Nevjerovatno je da se reforma sprovodi u uslovima razarajuće inflacije, pogotovu visokih cijena osnovnih prehrambenih proizvoda i usluga koje su neophodne za život porodice.</p> <p>Sluđeni, slušamo politikanska objašnjenja nadležnih, dok prevarna priča oko famozne formule za obračun penzija dostiže nevjerovatne domete. Nadležnima ne pada na pamet da naprave jasne modele obračuna makar tridesetak različitih primjera i daju precizne iznose očekivanih penzija sa jasnom razlikom sa i bez predviđenih izmjena. I da sve to objave, kako bi građani znali što ih čeka i i da li žele da pristanu na to.&nbsp;</p> <blockquote>Budući penzioneri treba da znaju: njihove državne penzije će biti socijala i formalno i suštinski! Smanjenjem doprinosa na zarade, Fond PIO prestaje da bude penzijski i postaje neka vrsta socijalnog fonda. Izdvajanjem minimalnih doprinosa za penzijski fond, država značajno smanjuje iznos obaveza za isplatu penzija. Minimalni iznos koji će uplaćivati građani, obavezuje državu da u budućnosti isplaćuje minimalne penzije koje će u stvari biti neka vrsta socijalne naknade.</blockquote> <p>Jasna je je ta logika ćutanja i nerazjašnjavanja: u mutnom se najlakše lovi. Kako će se izmjena odraziti na budžet - to je tek neviđena nepoznanica. Ove godine nam fali „samo“ 180, a sledeće godine nedostajaće 400 miliona eura.</p> <p>Sadašnji penzioneri, makar njih 75.000, primaće penziju od 450 eura, i ona će biti zamrznuta dvije godine. Možemo samo da zamislimo, koliko će, za ovaj iznos, penzioneri moći da kupe 1. januara 2027.</p> <p>Odmah da otklonimo nejasnoće – malo što.&nbsp;</p> <p>Ovi penzioneri će živjeti ispod granice siromaštva. Ako ne vjerujete, pogledajte planirana povećanja zarada, jer trka sa inflacijom je ključni posao ove vlasti. Početkom naredne godine prosječna zarada će već iznositi 1.000 eura i neminovno će, zbog inflacije, nastaviti da raste. Dok će, naravno, realna vrijednost tih zarada - padati.&nbsp;</p> <p><b>PRAVLJENJE SOCIJALNIH SLUČAJEVA&nbsp;</b></p> <p>A vrijednost minimalne penzije će biti na nivou neophodne socijalne pomoći.</p> <p>Ostali penzioneri će imati veoma mala usklađivanja, jer prosječna inflacija, koja služi kao minimalni korektiv (čuveni treći dio formule) je manja od inflacije osnovnih proizvoda i usluga koje troše ovi građani. Ako se tome doda i efekat razlike u načinu obračuna prosječne bruto zarade na državnom nivou i obračuna lične bruto zarade, kao i uticaj doprinosa od 5 odsto - &nbsp;koji se poklanja poslodavcima - jasno je koliko će vrijednost penzija biti deplasirana. Dakle, i pored usklađivanja, i realna i nominalna vrijednost penzija će konstantno padati.</p> <p>Budući penzioneri treba da znaju: njihove državne penzije će biti socijala i formalno i suštinski! &nbsp;</p> <p>Zašto? Smanjenjem doprinosa na zarade, Fond PIO prestaje da bude penzijski i postaje neka vrsta socijalnog fonda. Izdvajanjem minimalnih doprinosa za penzijski fond, država značajno smanjuje iznos obaveza za isplatu penzija. Minimalni iznos koji će uplaćivati građani, obavezuje državu da u budućnosti isplaćuje minimalne penzije koje će u stvari biti neka vrsta socijalne naknade.&nbsp;</p> <p>Prosto, građani, poručuje nam naša vlast: ,,Malo ste izdvajali od plate, pa će vam i penzije biti minimalne“.&nbsp;</p> <p>A znamo kako funkcionišu socijalni fondovi. Onoliko para koliko budzet može da izdvoji podijeliće se penzionerima, sa veoma malim rasponom u iznosima i o tome će se godišnje odlučivati prilikom formiranja budžeta. Dakle Fond PIO, postaje potrošačka jedinica kao i svaka druga, biće to, kako su već rekli „protočni bojler“.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240927000912_22dc9c318c6bd095e8c19ebee65c332304b9cb3d607437fb28417848afd74a06.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240927000912_22dc9c318c6bd095e8c19ebee65c332304b9cb3d607437fb28417848afd74a06" data-rendition-name="original" width="800" height="551" loading="lazy" alt="Zgrada Fonda PIO "> </figure>  <p><b>KORACI KA PROPASTI</b></p> <p>Uostalom, Evropa sad 1 je bila prvi korak za ostvarenje ovog cilja, još tada se vidjelo da je Fond PIO ključna meta, samo smo još bili u bunilu od obećanja, pa nijesmo htjeli da se suočimo sa istinom.&nbsp;</p> <p>Naravno, nije tačno da je u pitanju ista promjena. Fond zdravstva nije isto što i Fond PIO, postoji suštinska razlika a to je očekivana povratna dobit od države. Zdravstvene usluge su za sve iste, a penzije zavise od visine uplaćenih sredstava.</p> <p>I sada je više nego jasno da ćemo brzo upoznati brokere (čekaju iza zavjese) koji će nam preporučivati privatne penzijske fondove. I to ne bi bilo sporno, da su građani pravovremeno obaviješteni i da su pristali na ove izmjene.&nbsp;</p> <blockquote>Jasna je je ta logika ćutanja i nerazjašnjavanja: u mutnom se najlakše lovi. Kako će se izmjena odraziti na budžet - to je tek neviđena nepoznanica. Ove godine nam fali „samo“ 180, a sledeće godine nedostajaće 400 miliona eura.</blockquote> <p>Ključni uslov za ove promjene je da građani dobiju adekvatno obeštećenje u vidu pristojno povećanih neto zarada kako bi mogli da izdvajaju novac za starost. Takođe, za ovu priču je neophodan stabilan ekonomski ambijent, bez značajnije inflacije, sa kvalitetnim privrednim rastom, rastom realnih i održivih radnih mjesta kao i sa efikasnom i smanjenom administracijom. Kako ništa od ovoga nemamo, samo mali broj građana moći će da misli na starost i izdvaja neophodna sredstva, najviše 10 do 15 odsto.&nbsp;</p> <p>Ostali građani jedva sastavljaju kraj sa krajem. Pri ovolikoj inflaciji, cijela plata im ide na hranu, stanovanje i osnovne potrebe. Starost će se činiti jako daleko a izdvajanje za ove namjene luksuz. Polako se pretvaramo u zemlju siromašnih i onih još siromašnijih.</p> <p><b>GRČKI SCENARIO&nbsp;</b></p> <p>Ovih dana su usvojena značajna finansijska dokumenta, pa čitajući što tamo piše - još više strahujemo.</p> <p>Procijenjeni BDP za naredne tri godine ne predviđa značajniji rast i nema pokrića za ovako krupne izmjene, nema naznaka rasta produktivnosti, što će reći - prihodi mogu rasti uglavnom usljed inflacije dok se investicije smanjuju a povećava spoljnotrgovinski deficit.&nbsp;</p> <p>Planiranih mjera za suzbijanje inflacije nema, a mjera koja je na snazi, svi vidimo, nema nikakvih efekata. Cijene izdvojenih proizvoda smanjene su nekoliko centi, dok ostale nesmetano divljaju. Sve do novih nabavki koje će podići sve cijene bez razlike, što pokazuje nepostojanje namjere da se država uhvati u koštac sa ključnim problemom. Umjesto toga, vatra se gasi benzinom. Uvećani naplaćeni prihodi (uzeti od građana kroz inflatorni porez) se ne troše za smanjenje raznih deficita već se konstantno izmišljaju novi rashodi koji su u funkciji održanja vlasti.&nbsp;</p> <p>I ono što posebno plaši je planirano zaduženje - u naredne tri godine više od tri milijarde.</p> <p>Da li je zaista bilo nužno da na prevaran način u nevrijeme, bez širokog konsenzusa mijenjamo ovako važne ekonomske parametre? Kome se žuri i zašto? Zašto se naduvava balon koji će po prirodi stvari morati da pukne, samo je pitanje vremena.</p> <p>A onda ćemo se svi sjetiti Grčke!</p>

500x500

Kako su penzioneri, sadašnji i budući, brutalno prevareni

<p>Vraćam Skupštini na ponovno razmatranje Zakone o povećanju PDV-a i uvođenju novih akciza i smanjenju doprinosa PIO - saopštio je na današnjoj pres konferenciji predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović</b>.</p>
<p>On je istakao da je nakon pažljivog razmatranja, i u ime interesa svih građana Crne Gore, donio odluku da vrati Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osgiuranje koji, kako je ocijenio, ugrožavaa stabilnost Fonda PIO i ruši sistem međugeneracijske solidarnosti građen u našoj zemlji decenijama unazad.</p>
<p>- Da budem jasan: ovdje se ne radi o politici već o budućnosti ljudi koji su cijeli svoj radni vijek posvetili ovoj zemlji uključujući sve vas koji kao predstavnici medija sjedite ovdje - naveo je Milatović.</p>
<p>Podvukao je da poslanici moraju shvatiti težinu ove odluke, te da će oni biti direktno odgovorni za minus u Fondu PIO ali i za smanjenje penzija budućih penzionera.</p>
<p>- Nažalost, osim potvrde koju smo prije neki dan dobili od direktora Fonda PIO, kao što sam rekao i ranije, da ovaj Zakon kroz sadašnji obračun donosi smanjenje ličnog koeficijenta - nijesmo od strane Vlade dobili konkretan odogovor o obračunu penzija za buduće penzonere. Vlada je ostala nedorečena - istakao je Milatović.</p>
<p>Kaže da ga posebno zabrinjava činjenica da se 5.5 odsto bruto plate - što je skoro 150 miliona eura, uzima od plata radnika i iz Fonda PIO i preusmjerava krupnom kapitalu koji u ovom trenutku bilježi istorijske profite.&nbsp;</p>
<p>- Zašto i u čiju korist Vlada ovo radi? Očekujem od poslanika da djeluju u skladu da interesima građana, da razmisle zašto se uzima novac iz Fonda PIO i prebacuje krupnom kapitalu u Crnoj Gori - a onda nastali minus pokriva povećanjem PDV-a i akciza - u čije ime i za čije interese? Zbog svega rečenog vraćam Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje na ponovno razmatranje Skupštini Crne Gore - poručio je predsjednik Crne Gore.</p>
<h2>POTPISAĆE ZAKON O RADU</h2>
<p>Kada je u pitanju Zakon o radu, smatra da je sada već svima jasno da je Vlada iznevjerila očekivanja preko 100 hiljada radnika - onih kojima je obećana minimalna zarada od 700 eura.&nbsp;</p>
<p>- I to u trenutku kad se kao zemlja suočavamo sa velikim urušavanjem životnog standarda. Ipak, smatram da je neophodno pokazati odgovornost i zato ću potpisati ovaj Zakon čime će se makar malo ublažiti efekti rekordne inflacije i narušene kupovne moći velikog broja naših građana - saopštio je Milatović.</p>
<h2>PREDLOŽITI JASNU FORMULU ZA OBRAČUN MINIMALNE ZARADE</h2>
<p>Apelovao je na Vladu da hitno predloži jasnu i pravednu formulu za obračun minimalne zarade koja će pratiti povećanje cijena i potrošačke korpe u Crnoj Gori.</p>
<p>&nbsp;- Kako bismo u budućnosti spriječili manipulaciju zaradama u svrhu prikupljanja političkih poena - naveo je Milatović.</p>
<p>Naše institutcije suočavaju se, kako je ocijenio, sa ozbiljnim izazovima.&nbsp;</p>
<p>- Svjedočimo sistemskom urušavanju njihovih temelja dok se demokratski procesi potpuno banalizuju pred našim očima. Zakonodavni procesi se sprovode brzopleto, bez poštovanja demokratskih praksi i u nedostatku javne rasprave i socijalnog dijaloga. Vlada je svojim neispunjenim obećanjima iznevjerila povjerenje svakog građanina u Crnoj Gori - istakao je Milatović.</p>
<p>Danas, kako je rekao, većina građana misli da zemlja ide pogrešnim putem.</p>
<p>- Sa druge strane, građani se suočavaju sa novim nametima, a rast cijena postaje neizdržljiv. Gotovo je pregažen Fond PIO. Zato apelujem na poslanike: nemojte da budete saučesnici u ponižavanju naših institucija, građana i obesmišljavanju našeg demokratskog sistema. Vrijeme je da preuzmemo odgovornost i stavimo interes građana na prvo mjesto - zaključio je Milatović.</p>
<p>On je rekao da očekuje da svako u Skupštini radi svoj posao odgovorno i da u ponovnom razmatranju poslanici ne usvoje ponovo ove zakone.</p>
<p>Ako poslanici ipak usvoje ove Zakone u istoj formi - Milatović kaže da do toga ne bi trebalo da dođe.</p>
<p>- Danas sam uradio ovaj korak kako bih uputio direktan apel poslanicima da prestanu da budu samo ljudi koji dižu ruke i da postanu ljudi koji rade u interesu građana. Mislim da je svima u Crnoj Gori jasno koja su moja ustavna ovlašćenja - naveo je Milatović.</p>
<p>Saopštio je da će potpisati ostale Zakone.</p>
<h2>VLADA RADI PROTIV DRŽAVNIH INTERESA</h2>
<p>Rekao je da će dati sve od sebe da Brdo Brioni proces bude organizovan.</p>
<p>- Karakter Vlade je svima sada jasan. To je Vlada koja sa dosta svojih postupaka je urušila dobrosusjedske odnose sa mnogim zemljama iz našeg okruženja. U tom smislu me odluka Vlade da ne podrži skup 10 predsjednika zemalja iz okruženja kod nas ne iznenađuje. To je politika kontinuiteta kad je ova Vlada u pitanju - naveo je Milatović.</p>
<p>On je ocijenio da Vlada često radi protiv državnih interesa Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>- Kao predsjednik ću do kraja istrajati u onome što je odbrana naših državnih interesa. U ovom slučaju je to unapređenje dobrosusjedske saradnje, između ostalog, i kroz organizaciju najprestižnijeg skupa 10 predsjednika iz okruženja - istakao je on.</p>
<h2>SPAJIĆ TRAŽIO PODRŠKU DPS ZA KRIPTO ZAKONE</h2>
<p>Milatović je saopštio da je Spajić intenzivno komunicirao sa kabinetom gospodina <b>Mila Đukanovića</b> tražeći podršku od DPS-a za izglasavanje kripto zakona u Skupštini Crne Gore. To je bio fokus njegovog djelovanja na početku 2022. godine. To je razočaravajući podatak.</p>
<p>Na pitanje zašto to saopštava u vrijeme predizborne kampanje, rekao je da je te dokaze stekao kasnije.</p>
<p>- Mislim da je moja dužnost da ovo kažem građanima Crne Gore. Mislim da sada svi znaju da je ključna razlika između mene i drugih na pozicijama vlasti - ta što se ja borim da Crna Gora postane istinski bolje društvo i članica Evropske unije (EU). A neki drugi se bore da Crna Gora postane raj za kripto činioce - naveo je Miltović.</p>
<h2>DF VODI PARLAMENTARNU VEĆINU</h2>
<p>Misli, kaže, da svi u Crnoj Gori svi znamo da Spajić ne vodi Vladu - nego neko drugi u njegovo ime.</p>
<p>- On možda vodi ovaj dio koji se tiče ekonomije. Intelektualni lider i pravi vođa parlamentarne većine svi znamo da nije Spajić - osim u domenu urušavanja ekonomije Crne Gore - e tu je lider - poručio je Spajić.</p>
<p>Svi znaju, kaže da su lideri Demokratskog fronta (DF) ti koji su suštinski lideri parlamentarne većine.</p>
<p>- Ima li koga u Crnoj Gori da mu to nije jasno? Ili treba sve ja da javno izgovorim i jasno kažem - &nbsp;a svima je to jasno. Svima je jasno da Spajić radi njegove špekulativne postupke u domenu ekonomskog razvoja a ostali rade ostalo - podvukao je Milatović.</p>
<h2>DOĆI ĆE POSLJEDICE ZA NAMJEŠTANJE IZBORA RAONIĆA</h2>
<p>Zatražio je da mu se kaže koji je Zakon pogrešno vratio na ponovno odlučivanje.</p>
<p>- Je li onaj koji je namješten za direktorsko mjesto za direktora Javnog servisa (<b>Borisa Raonića</b>). Cijela Crna Gora zna da je Zakon o RTCG ad hominen mijenjan. Prodavali su nam priču da je bolje da direktor RTCG ima pet a ne 10 godina radnog iskustva - da bi mu namjestili poziciju. I što su očekivali? Da ću da ćutim na to i izigravam englesku kraljicu dok se oni partijski namiruju i jedni sa drugima završavaju određene dilove. To je greška koju su napravili u svojoj procjeni jer politiku i svijet gledaju iz svojih očiju i ne razumiju da trenutno postoji predsjednik Crne Gore koji brine o interesu građana. Apelujem da se te stvari ne rade, ali ja nemam magični štapić. Ja uradim ono što je do mene - ali budite sigurni da će doći trenutak kada će snositi političke posljedice svojih postupaka - uključujući i namještanje izbora direktora RTCG - naveo je Milatović.</p>
<p>Kazao je da uvijek dobro obrazlagao zašto je vraćao zakone na ponovno odlučivanje.&nbsp;</p>
<p>Ova parlamentarna većina je, prema njegovom mišljenju, pogrešno skretanje u demokratskom razvoju Crne Gore - koji je, kako je kazao, očekivan nakon 30. avgusta.</p>

Anja Ivanović

1250x600

1084x550

Milatović: Poslanici moraju shvatiti da će biti direktno odgovorni za minus u Fondu PIO i za smanjenje penzija budućih penzionera

<p>Povodom svakodnevne polemike o povećanju penzija, oglasio se direktor Fonda PIO<b> Vladimir Drobnjak</b> koji je kazao da će penzije biti sigurne i da neće doći do njihovog smanjenja, već da mogu biti samo veće. On je ponovio da će najavljeno smanjenje doprinosa smanjiti prihode u budžetu Fonda PIO.</p>
<p>Međutim, on pojašnjava da je fiskalnom strategijom naveden set mjera koje će nadomjestiti taj budžet.</p>
<p>- To će se nadomjestiti između ostalog uvođenjem poreza kada su u pitanju igre na sreću, oporezivanje nekretnina, uvođenje jedinstvene stope u turizmu od 15 odsto, markiranje goriva. Taj dodatni budžet Fonda PIO će biti popunjen i rastom zarada koje su sada najavljene, tako da će se proširiti poreska baza, smanjiće se siva ekonomija - naveo je Drobnjak, za Portal RTCG.</p>
<p>Dodaje kako će penzije biti sigurne, jer se penzionerima garantuje zakonima redovna isplata penzija sredstvima iz budžeta.</p>
<p>Drobnjak je istakao da penzije u budućnosti neće biti manje, iako će lični koeficijenti za određene kategorije stanovnika biti manje, a to su zarade koje su iznad 800 eura.</p>
<p>- Nije sporno ako se pojavljuje negativni lični koeficijent, jer on nije jedini paramentar koji se računa za obračun penzije - dodao je on.</p>
<p>Drobnjak je ponovio da postoje još dva bitna parametra, a to su dužina radnog staža i vrijednost penzije za jedan lični bod.</p>

Drobnjak tvrdi: Penzije će biti sigurne

<p>Predsjednik Vlade Crne Gore, <b>Milojko Spajić</b> čestitao je rukovodstvu i građanima Budve 22. novembar, Dan opštine i Dan oslobođenja Budve u Drugom svjetskom ratu.<br/>
 <br/>
 - Ogroman je značaj i vrijednost Budve koliko za nacionalni turizam i državni budžet, toliko i za sveukupnu sliku i ugled naše zemlje pred međunarodnim gostima, partnerima i prijateljima - navodi Spajić u čestitki.<br/>
 <br/>
 Kako je poručio, nada se da će Budva, vođena demokratskim principima i opštim interesom, uploviti u mirnije vode iskrenog dijaloga i stabilne vlasti, kako bi i njeni stanovnici i gosti imali priliku da osjete sve benefite, kvalitete i vrijednosti materijalnog, prirodnog i duhovnog bogatstva koje pripada drevnom gradu.<br/>
 <br/>
 - Takođe, uvjerenja sam da ćemo nastupajući pripremni period za sljedeću ljetnju turističku sezonu iskoristiti na najbolji način, kako bi Budva bila primjer funkcionalne, uspješne i solidarne zajednice – perjanica crnogorskog turizma - zaključio je Spajić.</p>
<p>&nbsp;</p>

Spajić: Nadam se da će Budva uploviti u mirnije vode iskrenog dijaloga i stabilne vlasti

<p>Glavni odbor Demokratske partije socijalista donio je odluku o raspisivanju redovnog desetog Kongresa partije za 25. januar naredne godine, saopšteno je iz te partije.</p>
<p>kako se navodi, deseti Kongres održava se u redovnom terminu nakon četiri godine i osim novog sastava Glavnog odbora na njemu će biti donešena kongresna dokumenta koja će – uz analizu rada partije u posljednjem četvorogodištu, trasirati politiku i program stranke u narednom peridou.</p>
<p>- Na sjednici je konstatovano zadovoljstvo ostvarenim izbornim rezultatima u ovoj godini koji su, od opštine do opštine, potvrdili povratak povjerenja u politiku Demokratske partije socijalista uz očekivanje da se takav trend nastavi i na narednim lokalnim izborima. Na sjednici je razmatrana i aktuelna politička situacija kao i tekuća pitanja - navodi se u saopštenju.</p>

GO DPS: Deseti Kongres 25. januara, trend rasta potvrda povratka povjerenja građana

<p>U Crnoj Gori u posljednja 24 sata dogodilo se 19 saobraćajnih nezgoda, u kojima su tri osobe povrijeđene teže, a pet lakše.<br/>
<br/>
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo 11 nezgoda, a u Baru i Nikšiću po dvije.<br/>
<br/>
Po jedna nezgoda evidentirana je u Ulcinju, Tivtu, Plavu i Šavniku.<br/>
<br/>
Izdata su 224 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 18 prekršajnih prijava.<br/>
<br/>
Policija je oduzela pet pari registarskih tablica.</p>

Za 24 sata 19 saobraćajnih nezgoda

<p>Prva od četiri dragocjene antologije crnogorske usmene proze „Vilina gora“, koje je priredio istaknuti montenegrista i antologičar <b>Radoje Radojević</b> u saradnji sa svojim bratom, poznatim naučnikom i istraživačem <b>Danilom Radojevićem</b>, objavljena je u izdanju Matice crnogorske, naveli su u saopštenju iz Matice.&nbsp;</p>
<p>Oni su saopštili da se ovom knjigom otvara nova biblioteka Matice crnogorske „Crnogorska narodna književnost“.&nbsp;</p>
<p>„Vilina gora“ je prvobitno objavljena 1971. godine u izdanju titogradskog Grafičkog zavoda u čuvenoj biblioteci „Luča“. Urednici tog izdanja bili su <b>Branko Banjević</b>, <b>Sreten Perović</b> i <b>Milorad Stojović</b>, a kao urednici novog izdanja potpisuju se <b>Milovan Radojević</b> i <b>Ivan Ivanović</b>.&nbsp;</p>
<p>Knjiga sadrži 130 legendi, studiozni predgovor Radoja Radojevića o crnogorskim legendama, njegov pogovor o karakteristikama, klasifikaciji i jeziku legendi objavljenih u ovom izdanju, te popis izvora i zapis o ličnostima koje su legende prenosili.&nbsp;</p>
<p>- Ova antologija je pripremljena da bi se čitaocima predstavio izbor legendi kao književne vrste narodnog stvaralaštva - navodi se u Predgovoru Radoja Radojevića.&nbsp;</p>
<p>U Predgovoru je istakao da zbog toga u okvir ove knjige ne ulaze komparativna, etnografska, folkloristička i bibliografska proučavanja, kakva bi zahtijevalo jedno izdanje za naučne potrebe.</p>
<p>- A književna vrijednost ovih legendi je, uvjeren sam, nesporna. One po motivima, načinu kazivanja, jeziku i drugim osobinama, predstavljaju imanentni umjetnički izraz života i duha crnogorskog naroda – zapisao je Radojević u Predgovoru.&nbsp;</p>
<p>Radojević u svom Pogovoru ističe principe kojih se pridržavao pri izboru legendi za „Vilinu goru“.&nbsp;</p>
<p>– Prije svega, težio sam da izabrana legenda što jače djeluje kao umjetnička cjelina. Kod sasvim kratkih legendi birao sam one koje „imaju sve“ što i „velika djela“. Nastojao sam, u granicama mogućnosti, da budu zastupljeni različiti motivi, razni krajevi Crne Gore i razne epohe. Uzimao sam legende koje nesumnjivo pripadaju crnogorskoj narodnoj književnosti – navodi Radojević.&nbsp;</p>
<p>On se osvrnuo i na problem jezičke neujednačenosti legendi za koji kaže da je nerješiv.&nbsp;</p>
<p>– U njima ima puno odstupanja u odnosu na izvorni narodni govor. Još je Vuk Karadžić, kao što je poznato, intervenisao trudeći se da jezik i crnogorske usmene književnosti prilagodi književnom jeziku koji je stvaran. Vuk Vrčević se uglavnom povodio za njim. Legende koje su objavljene u periodici od 1871. do 1912. godine takođe su ponekad udaljene od izvornog jezika. Tako se, na primjer, piše: pčela, ptica, sav, iako se i danas u govoru Crnogoraca čuvaju oblici čela, tica, vas i tako dalje. Ovo je svakako posljedica redaktorskih intervencija „izvanjaca“ i nekih Crnogoraca koji su htjeli da jezik legendi učine što više „književnim“ – istakao je Radojević.&nbsp;</p>
<p>U legendama koje su objavljene u raznim publikacijama između dva svjetska rata, još veća su odstupanja, ne samo u oblicim, &nbsp;već i u leksici – navodi Radojević, između ostalog, u Predgovoru.&nbsp;</p>
<p>Iz Matice crnogorske su saopštili da će se u njihovom izdanju uskoro pojaviti crnogorske narodne basne u knjizi pod nazivom „Kad je sve zborilo“ (prvobitno objavljene 1979. godine), zatim crnogorske narodne bajke pod nazivom „Vatra samotvora“ (prvobitno objavljene 1976. u izdanju NIP „Pobjeda“), i na kraju crnogorske narodne priče u knjizi „Potopno vrijeme“ (objavljeno 1982. godine).</p>
<p>- Projekat će biti nastavljen izabranim ilustrovanim crnogorskim bajkama namijenjenim najmlađim čitaocima, a planirano je da se priredi i audio izdanje, kao i izbor na engleskom jeziku. Cilj navedenog izdavačkog poduhvata je da se ovaj dio crnogorske književnosti i narodnog stvaralaštva približi novim generacijama čitalaca – naveli su u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Radoje Radojević (1922–1978) smatra se rodonačelnikom montenegristike, koji je od 60-ih godina prošlog vijeka pa sve do 1978. godine, kontinuirano svojim diskusijama, ogledima, polemičkim tekstovima i studijama doprinosio očuvanju temeljnih vrijednosti crnogorskog identiteta, a ponajviše crnogorskog jezika i nacionalne kulture.</p>

Imanentni izraz duha crnogorskog naroda

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: fond-pio