<p>Upravni odbor Fonda PIO Crne Gore održao je danas 17. sjednicu i donio set odluka o usklađivanju penzija, pa će ovog mjeseca biti veće za 3.1 odsto.</p>
<p>- Odluku o usklađivanju penzije za jedan lični bod od 1. maja 2025. godine, Odluku o usklađivanju penzija i novčanih naknada od 1. maja 2025. godine i Odluku o usklađivanju osnova za određivanje novčane naknade za tjelesno oštećenje od 1. maja2025. godine - naveli su u Fondu PIO.</p>
<p>Shodno navedenim odlukama, penzije i novčane naknade se od 1. maja 2025. godine usklađuju za 3,10 odsto, dok vrijednost penzije za jedan lični bod iznosi 11,66849, a osnov za određivanje naknade za tjelesno oštećenje 449,19794 eura.</p>
<p>- Donesene odluke biće primjenjene prilikom isplate penzije za maj 2025. godine, koja će biti izvršena u junu mjesecu - dodali su oni.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Fond PIO: Majske penzije biće veće za 3,1 odsto

<p>Fond penzijskog i invalidskog osiguranja pozvao je građane koji su ostvarili pravo na srazmjernu penziju da podnesu zahtjev za isplatu razlike, koja će biti uplaćivana od prvog narednog mjeseca po podnošenju ovog zahtjeva.</p>
<p>Zahtjev i izjavu, koje su sastavni dio neophodne dokumentacije, možete preuzeti <a href="https://www.fondpio.me/">ovdje.</a></p>
<p>Iz Fonda PIO su precizirali da korisnik srazmjerne penzije, uz zahtjev, treba da priloži (1) kopiju lične karte, (2) uvjerenje o prebivalištu, (3) potvrdu/uvjerenje inostranog nosioca osiguranja o posljednjoj isplaćenoj penziji, a ukoliko korisnik penzije prima penziju iz više država - treba da dostaviti potvrdu/uvjerenje iz svih država, (4) kopiju rješenja o priznavanju prava na penziju kod inostranog nosioca osiguranja (ukoliko korisnik prima penziju iz više država potrebno je da dostavi kopiju rješenja iz svih država), kao i izjavu ovjerenu kod notara ili nadležnog suda, koja će biti sastavni dio zahtjeva i koja će se nalaziti u prilogu dokumentacije.</p>
<p>Zahtjev za isplatu razlike korisnika srazmjerne penzije podnosi se nadležnoj područnoj jedinici i Odsjeku za sprovođenje inostranog osiguranja.</p>
<p>Podsjećaju građane da je 10. februara stupio na snagu Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.</p>
<p>- Novom odredbom Zakona o PIO propisano je da osiguraniku koji je ostvario pravo na srazmjernu penziju u skladu sa međunarodnim ugovorom, sa prebivalištem na teritoriji Crne Gore, pripada iznos u visini razlike do najnižeg iznosa penzije, ako mu je iznos penzije utvrđen po ovom zakonu i inostrane penzije obračunate prema važećem deviznom kursu na dan podnošenja zahtjeva za isplatu razlike, manji od iznosa najniže penzije određene prema članu 29 ovog zakona. Isplata razlike vršiće se od prvog dana narednog mjeseca po podnošenju zahtjeva - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Dodaju da u situaciii kada korisnik srazmjerne penzije nije u mogućnosti da dostavi svu neophodnu dokumentaciiu koja je potrebna radi ostvarivanja visine razlike do najnižieg iznosa penzije - najčešće je to potvrda/uvjerenje inostranog nosioca osiguranja o posljednjoj isplaćenoj penziji, a ukoliko korisnik penzije prima penziju iz više država onda je to potvrda/uvjerenje iz tih država - zahtjev će biti primljen u nadležnoj područnoj jedinici, odnosno Odsjeku za sprovođenje inostranog osiguranja, iako dokumentacija nije kompletna.&nbsp;</p>
<p>- Shodno odredbama Zakona o upravnom postupku, ovlašćeno službeno lice će tražiti od stranke da te nedostatke otkloni u najkraćem roku - ističu u saopštenju.</p>
<p>Ukoliko stranka dostavi traženu dokumentaciju u roku koji je u skladu sa zakonom odredio službenik koii vodi postupak, kako navode, smatraće se da je zahtjev bio uredan od njegovog podnošenja, a u suprotnom u roku od sedam dana od dana isteka postavljenog roka rješenjem će zahtjev biti odbijen.</p>
<p>- O zahtjevu za isplatu visine razlike do najnižeg iznosa penzije odlučiće se nakon dostavljanja tražene dokumentacije - kazali su iz Fonda PIO.&nbsp;</p>
<p>Radi sprečavanja zloupotrebe stranka će, kako ističu u zahtjevu morati da izjavi, pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću da će u roku od 15 dana od dana nastale promjene prijaviti promjene u iznosima inostrane/ih penzija, kao i svaku promjenu koja je od uticaja na pravo ili obim korišćenja tog prava.&nbsp;</p>
<p>- Na zahtjevu za isplatu razlike stranka treba obavezno da zaokruži koju dokumentaciju prilaže uz zahtjev. Ukoliko zahtjev sadrži neki formalni nedostatak zbog kojeg se po njemu ne može postupiti ili ako je zahtjev nerazumljiv ili nepotpun, ovlašćeno službeno lice će odmah, a najkasnije u roku od tri dana od prijema zahtjeva, odrediti roku u kojem je stranka dužna otkloniti nedostatak i pri tome će stranka biti upozorena na pravne posljedice neotklanjanja nedostataka - odbijanje zahtjeva rješenjem u roku od sedam dana od dana isteka roka - naglasili su iz Fonda PIO.</p>
<p>Isplata razlike, kako su precizirali, vršiće se od prvog dana narednog mjeseca po podnošenju zahtjeva.&nbsp;</p>
<p>- Na primjer, ukoliko je stranka zahtjev za isplatu razlike podnijela u februara, isplata će se vršiti od prvog dana narednog mjeseca po podnošenju zahtjeva, odnosno od 1. marta sa isplatom martovske penzije koja se uplaćuje do 20. aprila - rekli su iz Fonda PIO.</p>

U toku predaja zahtjeva za isplatu razlike korisnicima srazmjerne penzije

<p>Iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore saopšteno je da će isplata penzija za januar početi danas, kao i da prosječna isplata iznosi 525,23 eura.</p>
<p>- Prosječna penzija bez obračunate razlike za januar iznosi 525,23 eura, dok prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama iznosi 537,71 eura - kazali su u Fondu PIO.</p>
<p>Oni su naglasili da su sredstva potrebna za isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za januar oko 65,52 miliona eura.</p>

Danas isplata januarskih penzija

<p>Isplata januarskih penzija biće 20.februara, a penzioneri će dobiti uvećanje od 6,85%, saopštio je za Portal RTCG direktor Fonda PIO <b>Vladimir Drobnjak</b>.</p>
<p>- Sa usklađivanjem penzija koji se odnosi na 1. januar 2025. godine penzioneri će dobiti uvećanje od 6,85 odsto što je već od povećanja u toku cijele protekle godine - kazao je Drobnjak.</p>
<p>Ovo uvećanje se ne odnosi samo na minimalne penzije, koje do kraja 2025. godine ostaju na nivou od 450 eura u skladu sa Zakonom.</p>
<p>- U zavisnosti od primanja decembarskih penzija, zavisi koliko će korisnik prava povećanje ostvariti uskladjivanjem januarske penzije, što podrazumijeva da je povećanje za sve korisnike prava individualno - kazao je Drobnjak.</p>
<p>On je kazao da je penzija od 730 eura blizu granica penzionera koji će dobiti povećanje od 50 eura.</p>
<p>- Svi oni koji imaju iznos penzija iznad tog iznosa dobiće povećanje koje je veće od 50 eura, a oni ispod tog iznosa dobiće manje od 50 eura. Na primjer, onaj ko ima penziju &nbsp;od 1000 eura dobice povecanje od 68,5 eura -kazao je Drobnjak. &nbsp;</p>
<p>Tako će penzioneri sa prosječnim primanjem od 520 eura dobiti penzije veće za 35,6 eura.</p>

Uvećane penzije biće isplaćene 20. februara

<p>Korisnici srazmjernih penzija mogu zahtjev za isplatu razlike do iznosa minimalne penzije u Crnoj Gori podnijeti narednog ili nekog drugog mjeseca, ukoliko do kraja februara ne prikupe potrebnu dokumentaciju, saopštili su iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO).</p>
<p>- Ukoliko korisnici srazmjernih penzija koji imaju pravo na isplatu razlike, ne podnesu zahtjev sa potrebnom dokumentacijom do kraja februara, mogu to uraditi sljedećeg ili nekog drugog mjeseca, dok im isplata razlike pripada prvog dana narednog mjeseca po podnošenju zahtjeva - rekli su agenciji Mina-business iz Fonda PIO.</p>
<p>Oni su dodali da će se korisnicima srazmjernih penzija, koji do kraja mjeseca dostave zahtjev sa potrebnom dokumentacijom, isplata razlike vršiti od prvog 1. marta, sa isplatom martovske penzije koja se obavlja 20. aprila.</p>
<p>- Novom odredbom Zakona o PIO propisano je da osiguraniku koji je ostvario pravo na srazmjernu penziju, sa prebivalištem u Crnoj Gori, pripada razlika do najnižeg iznosa penzije, ukoliko je iznos penzije utvrđen po ovom zakonu i strane penzije obračunate prema važećem deviznom kursu manji od minimalne penzije u Crnoj Gori - saopštili su iz Fonda PIO.</p>
<p>Oni su podsjetili i da je odredba zakona, kojim su propisani uslovi da se korisnicima srazmjernih panzija isplaćuje razlika do iznosa minamalne penzije, stupila je na snagu 10. februara i nije vremenski ograničena.</p>
<p>Iz Fonda PIO su podsjetili da se zahtjev podnosi nadležnim područnim jedinicama fonda i Odsjeku za sprovođenje inostranog osiguranja. Korisnici srazmjernih penzija uz zahtjev treba da dostave kopiju lične karte, uvjerenje o prebivalištu i potvrdu, odnosno uvjerenje stranog nosioca osiguranja o posljednjoj isplaćenoj penziji.</p>
<p>- Ukoliko korisnik penzije prima penziju iz više država, treba da dostaviti potvrdu, odnosno uvjerenje iz svake od njih - objasnili su iz Fonda PIO.<br/>
<br/>
Korisnici uz zahtjev treba da dostave i kopiju rješenja o priznavanju prava na penziju kod stranog nosioca osiguranja.<br/>
<br/>
- Ukoliko korisnik prima penziju iz više država, potrebno je da dostavi koplju rješenja iz svake od njih - rekli su iz Fonda PIO.</p>
<p>Korisnici uz zahtjev treba da dostave i izjavu ovjerenu kod notara ili nadležnog suda, kojom će se obavezati da će prijaviti promjene u iznosima stranih penzija, ukoliko do njih dođe.</p>
<p>- Radi sprječavanja zloupotrebe, korisnici će dostaviti izjavu u kojoj će biti navedeno da će, pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću, u roku od 15 dana od nastale promjene, prijaviti izmjene u iznosima strane/ih penzija, kao i svaku izmjenu koja je od uticaja na pravo ili obim korišćenja tog prava - rekli su iz Fonda PIO.</p>
<p>Oni su dodali da je Fond PIO odmah nakon stupanja na snagu usvojenih izmjena i dopuna Zakona o PIO, na svojoj internet stranici dao sva potrebna obavještenja u vezi sa primjenom zakonske odredbe koja se odnosi na isplatu razlike.</p>
<p>- Fond PIO je dao sva potrebna obavještenja u vezi sa primjenom navedenog zakonskog rješenja. Ukoliko postoje bilo kakve nejasnoće, stranke se mogu obratiti nadležnim područnim jedinicama Fonda i Odsjeku za sprovođenje inostranog osiguranja radi dobijanja svih dodatnih informacija - naveli su iz Fonda.</p>

Fond PIO: Nije ograničen rok za dostavljanje zahtjeva korisnika srazmjernih penzija

<p>Poslije višemjesečne najave o povećanju penzija za 50 eura, pa dodatnog pojašnjenja da se to odnosi za prosječnu penziju, na kraju je Upravni odbor Fonda PIO donio Odluku kojom se prosječna penzija povećava za 34,59 eura, tj. proporcionalno manje za penzije niže od prosjeka, odnosno proporcionalno više za penzije iznad prosječne penzije. Penzioneri se osjećaju prevareno tim prije što se sada dodatno pojašnjava da se 50 eura odnosi na povećanje tokom cijele prošle godine što ni to nije tačno, kazali su u Udruženju penzionera Crne Gore.</p>
<p>To, kako kažu, nije jedina prevara već slijedi i prevara obračuna usklađivanja penzija koji je PIO "izračunao" na 6,85 odsto, iako ona prema podacima Monstata treba da bude 8,68 odsto.</p>
<p>U Udruženju penzionera kažu da je Fond PIO oštetio penzionere jer je obračunao povećanje bruto plata za posljednja tri umjesto za četiri mjeseca, kako Zakon propisuje.</p>
<p>Podsjećaju na član 58 u kome se navodi da je "vrijednost penzije za jedan lični bod usklađuje se od 1. januara, 1. maja i 1. septembra tekuće godine, na osnovu statističkih podataka, sa kretanjem potrošačkih cijena i prosječnih zarada zaposlenih na teritoriji Crne Gore u prethodna četiri mjeseca<u> </u>u odnosu na četiri mjeseca koja im prethode".</p>
<p>- Penzioneri su prevareni jer se usklađivanje vrši sa zakašnjenjem od 50 dana tako da realno povećanje prema Odlucio Upravnog odbora Fonda PIO stopa povećanja u realno iznosi svega 3,99 odsto - dodaju u Udruženju penzionera.</p>
<p>Takođe, kako navode, penzioneri se osjećaju prevarenim i zbog inflacije koja je navodno u poslednja četiri mjeseca 2024. god. bila -0,3 odsto, dok na drugo strani građani organizovano masovno bojkotuju trgovine zbog velikih cijena.</p>
<p>- Penzioneri su prevareni i po tome što se bruto zarada koristi za obračun usklađivanja iako se time želi uskladiti rast penzija sa rastom kupovne moći plata a to je neto a ne bruto plata - ističe se u saopštenju.</p>
<p>Kako navode, prevaru penzioneri trpe već godinu dana od kada je nezakonito obračunato da dvije penzija budu iste i uz to minimalne "tako da su svi ovi penzioneri različitog staža i bruto plata izjednačeni na minimalnu penziju".</p>
<p>- Postavlja se pitanje do kada sa ovim prevarama prema penzionerima - ranjivom populacijom u našem društvu? Ko je nadležan u našoj državi da spriječe sve ove nezakonitosti? Zašto se ne reaguje na kršenje ljudskih prava penzionera - pitaju u Udruženju penzionera Crne Gpre.</p>

1250x600

1084x550

Udruženje penzionera: Višestruko smo prevareni, Fond PIO obračunao povećanje za tri, umjesto za četiri mjeseca...

<p>Upravni odbor Fonda PIO Crne Gore je, na sjednici održanoj juče, donio set odluka o usklađivanju penzija.</p>
<p>- Odbor je usvojio Odluku o uskladivanju penzije za jedan lični bod od 1. januara 2025 . godine, Odluku o usklađivanju penzija i novčanih naknada od 1. januara 2025. godine i Odluku o usklađivanju osnova za određivanje novčane naknade za tjelesno oštećenje od 1.januara 2025. godine- poručili su iz Fondaa PIO.</p>
<p>Kako su iz Fonda PIO istakli, shodno navedenim odlukama, penzije i novčane naknade se od 1.januara 2025. godine usklađuju za 6,85 odsto, dok vrijednost penzije za jedan lični bod iznosi 17,31764, a osnov za određivanje naknade za tjelesno oštećenje 435,69150 eura. Donesene odluke biće primjenjene prilikom isplate penzije za januar 2025. godine, koja će biti izvršena u februaru mjesecu.</p>

Penzije za januar veće 6,85 odsto

<p>Isplata decembarskih penzija počeće sjutra, saopšteno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore.</p>
<p>Prosječna penzija (bez obračunate razlike) za decembar iznosi 502,79 eura, dok prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama za prošli kjesec iznosi 519,62 eura. </p>
<p>Sredstva potrebna za isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za decembar su oko 63 rniliona eura.</p>

Sjutra isplata panzija

<p>Penzioneri u Crnoj Gori dobiće povećanje penzije od oko 50 eura, kazao je u emisiji "Mreža" vršilac dužnosti direktora Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Vladimir Drobnjak.</p>
<p>Kako je rekao, ovih dana rade planiranje budžeta za narednu godinu i razgovaraće sa kolegama iz Ministarstva finasija.</p>
<p>- Budžet će biti nešto veći ove godine, olakšaće nam to situaciju i neće biti prostora da se priča hoće li penzije sigurne ili ne - kazao je Drobnjak.</p>
<p>Kako je naveo 50 eura će penzije biti veće ali ističe da ne može da kaže preciznu cifru jer sve zavisi od stope inflacije.</p>
<p>- Povećanje je izvjesno, januarski rast će biti značajan i izvjestan je. Sve je to usvojeno, prošlo je Skupštinu i treće usklađivanje će biti 2,4 odsto i naredna penzija će za toliko biti uvećana, a prvo januarsko povećanje takođe slijedi - kazao je on.</p>
<p>Rekao je da je Fond PIO bio u deficitu 37, 6 miliona eura i da je to 6, 49 odsto deficita.</p>
<p>- Imaćemo sad značajno veći deficit, ali imamo mjere Vlade sa kojima ćemo to nadomjestiti. To je glavni moj fokus kako da održimo Fond PIO i da penzioner imaju redovna primanja - kazao je Drobnjak.</p>
<p>Na pitanje koliko će povećanje u januaru biti u prosjeku kazao je da će po fiskalnoj strategiji ono biti oko 50 eura ali da ne može reći tačno zbog stope inflacije koja je nepredvidiva.</p>
<p>Fiskalna strategija predvidjela je dvije stope smanjenja doprinosa, a Drobnjak navodi da će one da prodube deficit Fonda i da će tu nedostajati sredstava više nego ranije ali da postoji set mjera da se o nadomjesti.</p>
<p>- Oporezovaće se neke aktivnosti, koje će napuniti budžet na primjer oporezivanje igre na sreću, legalizacija nelegalno sagrađenih objekata, markiranje goriva, internet trgovina, gazirana i zaslađena pića i vrste vina će biti dodatno oporezovane, to se ranije nije oporezivalo i onda će se tako nadomjestiti nova - pojasnio je Drobnjak.</p>

Drobnjak: Penzije u januaru veće za oko 50 eura

<p><b>Piše: Vukica JELIĆ</b></p> <p>Građani Crne Gore imaju tu nesreću da su dobili vlast koja upravlja državnim resursima tako što - kontinuirano vara svoje građane. Koliko su postali obijesni, predstavnici vlasti svakodnevno daju nova, sve luđa, obećanja. A sve to na štetu svih građana Crne Gore.</p> <p><b>OBEĆANJA, OBEĆANJA...</b></p> <p>Samo nekoliko primjera pokazuju bestijalno ismijavanje građana i našeg mentalnog zdravlja. No, izgleda da magija više ne djeluje, previše je očiglednih dokaza o prevarama, pa je narod počeo da otvara oči.&nbsp;</p> <p>Najnovija telenovela zvana ,,Velje brdo“ nije proizvela očekivani efekat, vlast je skoro zatečena: ne samo što građani nisu progutali, već je priča postala predmet ismijavanja.&nbsp;</p> <blockquote>Procijenjeni BDP za naredne tri godine ne predviđa značajniji rast i nema pokrića za ovako krupne izmjene, nema naznaka rasta produktivnosti, što će reći - prihodi mogu rasti uglavnom usljed inflacije dok se investicije smanjuju a povećava spoljnotrgovinski deficit. Planiranih mjera za suzbijanje inflacije nema, a mjera koja je na snazi, svi vidimo, nema nikakvih efekata</blockquote> <p>A tako je moralo biti, jer je opsjena bilo suviše u suviše kratkom periodu: od bajki iz Sen Tropea, pa onda fantazije o koridorima, autoputevima i brzim cestama, pa i ranijih obećanja kako će trajno riješiti inflaciju uvođenjem robnih rezervi, ono kada je premijer obećao i „kućnu dostavu namirnica, kako građani ne bi išli pješke po vrućini“... I tako redom, povećanje zarada bez pokrića, obećanja o radnom vremenu, investicije iz Japana, milijarde, kriptovalute i ostale nebuloze...&nbsp;</p> <p>Ali ništa tako drsko i bezočno nije plasirano građanima kao priča o penzijama i penzijskom fondu.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092700098_f1335145fdd7c0928f2777ac10b3e3754f0ccd88ab69a1ffd0c5b0782e8100d3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024092700098_f1335145fdd7c0928f2777ac10b3e3754f0ccd88ab69a1ffd0c5b0782e8100d3" data-rendition-name="original" width="702" height="336" loading="lazy" alt="Penzioneri "> <figcaption>Opasne reforme<span>(Photo: Penzioneri)</span></figcaption> </figure>  <p><b>KOŠMARNO BUĐENJE</b></p> <p>Penzijske reforme su najsloženije i najkompleksnije državne odluke; sve razvijene zemlje i odgovorne vlade sa ogromnom pažnjom i stručnom i ekspertskom analizom uređuju ovu oblast, uz punu participaciju svih društvenih činilaca vodeći računa da se postigne društveni dogovor. Čak se predlažu i referendumi kao model najšireg izjašnjavanja građana u situacijama kada se rade krupne izmjene koje utiču na život najšireg broja građana.</p> <p>Međutim, ta pravila ne važe za crnogorske vlastodršce. Navikli da varaju, mijenjaju ovu oblast bez potrebnih analiza, bez tačnih proračuna, bez jasnih objašnjenja, bez javnih, stručnih rasprava, bez neophodnog društvenog dogovora.&nbsp;</p> <p>A građani ne znaju kako će se ove promjene odraziti na život sadašnjih a kako na život budućih penzionera. Ili, naslućuju, pa strijepe i pitaju se: što ako je i ovo prevara; koliko ćemo se kajati što smo to dozvolili i koliko će nas ove odluke koštati?&nbsp;</p> <p>Zdrava logika i argumenti ne daju prostor za optimizam.</p> <p><b>REFORMA I INFLACIJA</b></p> <p>Nevjerovatno je da se reforma sprovodi u uslovima razarajuće inflacije, pogotovu visokih cijena osnovnih prehrambenih proizvoda i usluga koje su neophodne za život porodice.</p> <p>Sluđeni, slušamo politikanska objašnjenja nadležnih, dok prevarna priča oko famozne formule za obračun penzija dostiže nevjerovatne domete. Nadležnima ne pada na pamet da naprave jasne modele obračuna makar tridesetak različitih primjera i daju precizne iznose očekivanih penzija sa jasnom razlikom sa i bez predviđenih izmjena. I da sve to objave, kako bi građani znali što ih čeka i i da li žele da pristanu na to.&nbsp;</p> <blockquote>Budući penzioneri treba da znaju: njihove državne penzije će biti socijala i formalno i suštinski! Smanjenjem doprinosa na zarade, Fond PIO prestaje da bude penzijski i postaje neka vrsta socijalnog fonda. Izdvajanjem minimalnih doprinosa za penzijski fond, država značajno smanjuje iznos obaveza za isplatu penzija. Minimalni iznos koji će uplaćivati građani, obavezuje državu da u budućnosti isplaćuje minimalne penzije koje će u stvari biti neka vrsta socijalne naknade.</blockquote> <p>Jasna je je ta logika ćutanja i nerazjašnjavanja: u mutnom se najlakše lovi. Kako će se izmjena odraziti na budžet - to je tek neviđena nepoznanica. Ove godine nam fali „samo“ 180, a sledeće godine nedostajaće 400 miliona eura.</p> <p>Sadašnji penzioneri, makar njih 75.000, primaće penziju od 450 eura, i ona će biti zamrznuta dvije godine. Možemo samo da zamislimo, koliko će, za ovaj iznos, penzioneri moći da kupe 1. januara 2027.</p> <p>Odmah da otklonimo nejasnoće – malo što.&nbsp;</p> <p>Ovi penzioneri će živjeti ispod granice siromaštva. Ako ne vjerujete, pogledajte planirana povećanja zarada, jer trka sa inflacijom je ključni posao ove vlasti. Početkom naredne godine prosječna zarada će već iznositi 1.000 eura i neminovno će, zbog inflacije, nastaviti da raste. Dok će, naravno, realna vrijednost tih zarada - padati.&nbsp;</p> <p><b>PRAVLJENJE SOCIJALNIH SLUČAJEVA&nbsp;</b></p> <p>A vrijednost minimalne penzije će biti na nivou neophodne socijalne pomoći.</p> <p>Ostali penzioneri će imati veoma mala usklađivanja, jer prosječna inflacija, koja služi kao minimalni korektiv (čuveni treći dio formule) je manja od inflacije osnovnih proizvoda i usluga koje troše ovi građani. Ako se tome doda i efekat razlike u načinu obračuna prosječne bruto zarade na državnom nivou i obračuna lične bruto zarade, kao i uticaj doprinosa od 5 odsto - &nbsp;koji se poklanja poslodavcima - jasno je koliko će vrijednost penzija biti deplasirana. Dakle, i pored usklađivanja, i realna i nominalna vrijednost penzija će konstantno padati.</p> <p>Budući penzioneri treba da znaju: njihove državne penzije će biti socijala i formalno i suštinski! &nbsp;</p> <p>Zašto? Smanjenjem doprinosa na zarade, Fond PIO prestaje da bude penzijski i postaje neka vrsta socijalnog fonda. Izdvajanjem minimalnih doprinosa za penzijski fond, država značajno smanjuje iznos obaveza za isplatu penzija. Minimalni iznos koji će uplaćivati građani, obavezuje državu da u budućnosti isplaćuje minimalne penzije koje će u stvari biti neka vrsta socijalne naknade.&nbsp;</p> <p>Prosto, građani, poručuje nam naša vlast: ,,Malo ste izdvajali od plate, pa će vam i penzije biti minimalne“.&nbsp;</p> <p>A znamo kako funkcionišu socijalni fondovi. Onoliko para koliko budzet može da izdvoji podijeliće se penzionerima, sa veoma malim rasponom u iznosima i o tome će se godišnje odlučivati prilikom formiranja budžeta. Dakle Fond PIO, postaje potrošačka jedinica kao i svaka druga, biće to, kako su već rekli „protočni bojler“.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240927000912_22dc9c318c6bd095e8c19ebee65c332304b9cb3d607437fb28417848afd74a06.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240927000912_22dc9c318c6bd095e8c19ebee65c332304b9cb3d607437fb28417848afd74a06" data-rendition-name="original" width="800" height="551" loading="lazy" alt="Zgrada Fonda PIO "> </figure>  <p><b>KORACI KA PROPASTI</b></p> <p>Uostalom, Evropa sad 1 je bila prvi korak za ostvarenje ovog cilja, još tada se vidjelo da je Fond PIO ključna meta, samo smo još bili u bunilu od obećanja, pa nijesmo htjeli da se suočimo sa istinom.&nbsp;</p> <p>Naravno, nije tačno da je u pitanju ista promjena. Fond zdravstva nije isto što i Fond PIO, postoji suštinska razlika a to je očekivana povratna dobit od države. Zdravstvene usluge su za sve iste, a penzije zavise od visine uplaćenih sredstava.</p> <p>I sada je više nego jasno da ćemo brzo upoznati brokere (čekaju iza zavjese) koji će nam preporučivati privatne penzijske fondove. I to ne bi bilo sporno, da su građani pravovremeno obaviješteni i da su pristali na ove izmjene.&nbsp;</p> <blockquote>Jasna je je ta logika ćutanja i nerazjašnjavanja: u mutnom se najlakše lovi. Kako će se izmjena odraziti na budžet - to je tek neviđena nepoznanica. Ove godine nam fali „samo“ 180, a sledeće godine nedostajaće 400 miliona eura.</blockquote> <p>Ključni uslov za ove promjene je da građani dobiju adekvatno obeštećenje u vidu pristojno povećanih neto zarada kako bi mogli da izdvajaju novac za starost. Takođe, za ovu priču je neophodan stabilan ekonomski ambijent, bez značajnije inflacije, sa kvalitetnim privrednim rastom, rastom realnih i održivih radnih mjesta kao i sa efikasnom i smanjenom administracijom. Kako ništa od ovoga nemamo, samo mali broj građana moći će da misli na starost i izdvaja neophodna sredstva, najviše 10 do 15 odsto.&nbsp;</p> <p>Ostali građani jedva sastavljaju kraj sa krajem. Pri ovolikoj inflaciji, cijela plata im ide na hranu, stanovanje i osnovne potrebe. Starost će se činiti jako daleko a izdvajanje za ove namjene luksuz. Polako se pretvaramo u zemlju siromašnih i onih još siromašnijih.</p> <p><b>GRČKI SCENARIO&nbsp;</b></p> <p>Ovih dana su usvojena značajna finansijska dokumenta, pa čitajući što tamo piše - još više strahujemo.</p> <p>Procijenjeni BDP za naredne tri godine ne predviđa značajniji rast i nema pokrića za ovako krupne izmjene, nema naznaka rasta produktivnosti, što će reći - prihodi mogu rasti uglavnom usljed inflacije dok se investicije smanjuju a povećava spoljnotrgovinski deficit.&nbsp;</p> <p>Planiranih mjera za suzbijanje inflacije nema, a mjera koja je na snazi, svi vidimo, nema nikakvih efekata. Cijene izdvojenih proizvoda smanjene su nekoliko centi, dok ostale nesmetano divljaju. Sve do novih nabavki koje će podići sve cijene bez razlike, što pokazuje nepostojanje namjere da se država uhvati u koštac sa ključnim problemom. Umjesto toga, vatra se gasi benzinom. Uvećani naplaćeni prihodi (uzeti od građana kroz inflatorni porez) se ne troše za smanjenje raznih deficita već se konstantno izmišljaju novi rashodi koji su u funkciji održanja vlasti.&nbsp;</p> <p>I ono što posebno plaši je planirano zaduženje - u naredne tri godine više od tri milijarde.</p> <p>Da li je zaista bilo nužno da na prevaran način u nevrijeme, bez širokog konsenzusa mijenjamo ovako važne ekonomske parametre? Kome se žuri i zašto? Zašto se naduvava balon koji će po prirodi stvari morati da pukne, samo je pitanje vremena.</p> <p>A onda ćemo se svi sjetiti Grčke!</p>

Kako su penzioneri, sadašnji i budući, brutalno prevareni

<p>Šahovska reprezentacija Crne Gore poražena je od Njemačke 3,5:0,5, u šestom kolu Olimpijade za slijepe i slabovide u Vrnjačkoj Banji.</p>
<p>Izabranike selektora<b> Radenka Lacmanovića </b>maksimalnog poraza spasio je <b>Milan Ivanović </b>na četvrtoj tabli remijem sa <b>Frankom Šelmanom</b>.</p>
<p>Poraze su upisali<b> Predrag Nikač</b> na prvoj od <b>Mirka Ejštada, Vjekoslav Vulević</b> na drugoj od <b>Domimika Milera</b> i <b>Radovan Damjanović </b>na trećoj tabli od<b> Torstena Milera</b>.</p>
<p>- Njemačka selekcija jeste bila blagi favorit, ali nakon prikazanog u minulih pet kola niko u našoj ekipi nije očekivao tako ubjedljiv poraz. Činjenica da smo se šest kola sastali sa tri od pet najbolje rangiranih potvrđuje kako smo imali težak raspored - rekao je selektor Lacmanović.</p>
<p>On vjeruje da da slijede kvalitetnije partije i bolji rezultati cnogorskih šahista, kao i plasman iznad desetog mjesta na kojem su bili rangirani prije Olimpijade.</p>
<p>Crna Gora poslije šestog kola zauzima 15. mjesto sa pet bodova.</p>
<p>Na čelu tabele nalazi se Poljska sa deset, dok su po bod manje sakupili selekcije Španije, Venecuele, Ukrajine i Kazakhstana.</p>
<p>U narednom kolu crnogorski šahisti igraće sa Rumunijom.</p>

Šahisti poraženi od Njemačke

<p>Ambasador Islamske Republike Iran <b>Amir-Said Iravani </b>poručio je da će svijet upamtiti licemjerje Sjedinjenih Američkih Država, koje su jedina stalna članica UN-ovog Savjeta bezbjednosti koja je dva puta upotrijebila nuklearno oružje i usmrtila nekoliko miliona nedužnih ljudi. </p>
<p>Iravani je na hitnoj sjednici Savjeta bezbjednosti UN, koja je zakazana zbog napada Amerike na iranska nuklearna postrojenja, pozvao SAD da se povuku i obustave rat protiv Irana koji se zasniva na tvrdnjama i lažima.</p>
<p>U svom trećem obraćanju Savjetu bezbjednosti, Iravani je skrenuo pažnju i osudio američki napad na iranska nuklearna postrojenja.</p>
<p>- Cijenimo sve članove koji su izabrali da stanu na pravu stranu istorije. Dok se obraćam treći put od brutalnog napada Izraela, moram da izrazim zabrinutost u ime naše nacije. Još jednom je (izraelski premijer <b>Benjamin</b>) <b>Netanjahu</b> uspio kidnapovati Ameriku i uvući je u rat - kazao je Iravani.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Famerikanci-u-un-u-zaprijetili-iranu-ako-uzvrati-na-napad-ceka-vas-devastirajuci-odgovor&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Naglasio je kako je svijet još jednom vidio pravo lice američke politike i njenih lidera koji služe kao produžena ruka "prljavog Netanjahuovog režima" na Bliskom istoku.</p>
<p>- Iran zadržava pravo da se odbrani od američke agresije i vrijeme, mjesto i obim iranskog odgovora biće odlučeno s našim oružanim snagama. Iran se u prošlosti suprotstavljao većim i odlučnijim neprijateljima, a to će učiniti i u ovom slučaju - naglasio je Iravani.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7408%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fkina-pozvala-na-hitno-uspostavljanje-primirja-izmedu-irana-i-izraela-rezoluciji-se-pridruzili-rusija-i-pakistan&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Istakao je kako je rat Izraela i Sjedinjenih Američkih Država "šupalj u srži" i da isti u stvarnosti ne proizvodi nikakve rezultate.</p>
<p>- Istorija neće zaboraviti ove tragične dane koji će zapamtiti kako je jedna članica Ujedinjenih naroda napadnuta od strane druge, bez ikakvog valjanog razloga - istakao je Iravani.</p>

Iranski ambasador u UN-u: Svijet će upamtiti licemjerje Amerike

<p>Predstavnica SAD-a u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija <b>Doroti Kamil Ši </b>je na hitnoj sjednici nakon sinoćnjeg napada na Iran ponovila prijetnje o razornom odgovoru ukoliko Iran uzvrati.</p> <p>Predstavnica SAD-a je kazala da je cilj napada bio da se razmontiraju iranske nuklearne sposobnosti i optužila Iran da je prijetnja svijetu.</p> <p>- Iranska Vlada 40 godina poziva na smrt Americi i Izraelu i prijetila susjedima, SAD-u i čitavom svijetu. Iran je napao Izrael stotinama raketa i kroz terorističke proksije - kazala je Ši.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7408%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fkina-pozvala-na-hitno-uspostavljanje-primirja-izmedu-irana-i-izraela-rezoluciji-se-pridruzili-rusija-i-pakistan&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Navela je da Iran ubio mnoge Amerikance u Iraku i Afganistanu.</p> <p>- Iran je dugo branio svoj nuklearni program i odbacivao dobre namjere u pregovorima. Došlo je vrijeme da SAD u odbrani svojih saveznika i svojih interesa djeluje odlučno. Iranski režim ne može imati oružje. Iran ne treba eskalirati. Svaki iranski napad, direktan ili indirektan, susrešće se sa devastirajućim odgovorom - rekla je Ši.</p> <p>Kazala je da Savjet bezbjednosti mora pozvati Iran da odustane od uništavanja Izraela i ukine nuklearni program, a napad je opravdavala i izvještajem Međunarodne agencije za atomsku energiju, te je tvrdila da je Iran nastavio s ubrzavanjem nuklearnih aktivnosti bez civilnog opravdanja.</p> <h2>Britanci pozvali Iran da se vrati diplomatiji</h2> <p>Ambasadorka Velike Britanije u UN-u <b>Barbara Vudvard </b>rekla je kako se regija Bliskog istoka nalazi u ključnom momentu.</p> <p>- Naš prioritet treba biti biti podrška deeskalaciji. Jasno smo rekli da Iran ne može imati nuklearno oružje i da njihov program predstavlja prijetnju međunarodnom miru. SAD je preduzeo akciju da eliminiše prijetnju, nismo učestvovali u američkim kao ni izraelskim udarima - navela je Vudvard.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250622220652_de1fde97ba17c7cf27cf675c00d6780e0923adc4781266e0db26c585efa3fe02.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250622220652_de1fde97ba17c7cf27cf675c00d6780e0923adc4781266e0db26c585efa3fe02" data-rendition-name="original" width="800" height="534" loading="lazy" alt="Barbara Vudvard"> <figcaption>Barbara Vudvard<span>(Photo: Klix.ba)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Ističe i to kako je premijer Velike Britanije <b>Kir Starmer</b> bio jasan i da je pozvao sve strane da se vrate za pregovarački sto i nađu diplomatsko rješenje.</p> <p>- Zajedno s E3 partnerima, Velika Britanija je težila diplomatskom rješenju ove situacije. U petak smo se sastali s šefom iranske diplomatije <b>Abasom Arakčijem </b>u Ženevi kako bismo direktno izvršili pritisak da se vratimo diplomatiji. Nastavljamo da angažujemo partnere na tome - istakla je Vudvard.</p> <p>Na kraju, poručila je kako su prijetnje neprihvatljive.</p> <p>- Velika Britanija podržava rad IAEA. IAEA i NPT sporazum su ključni za međunarodnu sigurnost. Prijetnje su neprihvatljive. Pozivamo Iran da sarađuje u potpunosti s IAEA. Sada je vrijeme za deeskalaciju i vraćanje diplomatiji. Važno je da Iran izabere ovaj put - zaključila je Vudvard.</p>

Amerikanci u UN-u zaprijetili Iranu ako uzvrati na napad: Čeka vas devastirajući odgovor

<p>Veliki šumski požar je od jutros na grčkom ostrvu Hiosu na Egejskom moru, a evakusiano je desetak sela i Prihvatni centar za tražioce azila u kojem su bile stotine ljudi.</p>
<p>Po podacima Vatrogasne službe, angažovano je više od stotinu vatrogasaca sa oko 30 vozila, dva vatrogasna aviona i desetak vatrogasnih helikoptera.</p>
<p>Oko 50 šumskih požara izbilo je širom Grčke u posljednja 24 sata, a zbog vrućine i vjetra Vatrogasna služba kaže da je rizik od šumskih požara veoma veliki danas i sjutra.</p>

Šumski požar na grčkom ostrvu Hiosu, evakuisana naselja

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: fond-pio