Podrška koju Republika Finska u kontinuitetu pruža našoj zemlji od je izuzetnog značaja, a u proteklom periodu višestruko su osnažene parlamentarne veze između dvije zemlje, čemu svjedoči i posjeta predsjednika finskog parlamenta Jusija Hala-Aha sredinom prošle godine, kazao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić na sastanku sa ministrom evropskih poslova i upravljanja vlasništvom Finske Joakimom Strandom.&nbsp; U razgovoru je učestvovao i ambasador Republike Finske Niklas Lindkvist. Poželjevši dobrodošlicu ministru Strandu, Mandić je istakao da je Crna Gora zemlja kandidat koja se nalazi najbliže punopravnom članstvu Evropskoj uniji, te da je to ohrabrujući signal za sve zemlje Zapadnog Balkana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251001171032_6e9a8543bc7de8a8da12d0db1e54d24226798fc5d33f7863943328a3ccded72a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251001171032_6e9a8543bc7de8a8da12d0db1e54d24226798fc5d33f7863943328a3ccded72a" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Strand i Mandić"> <figcaption>Sa sastanka u Skupštini Crne Gore(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Ambasador Lindkvist je saopštio da predsjednik parlamenta Finske očekuje predsjednika Mandića u Helsinkiju, te da će u narednih nekoliko dana precizirati konačan datum njegove posjete sa kabinetom predsjednika Skupštine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mandić sa Strandom: Podrška Finske od izuzetnog značaja, višestruko osnažene parlamentarne veze

Vašingtonski Institut za proučavanje rata (ISW) upozorio je da visoki ruski zvaničnici sprovode kampanju, koordinisanu iz Kremlja, s ciljem prijetnji Finskoj – članu NATO-a – na isti način kao što je to rađeno uoči ruske invazije na Ukrajinu.
Ova procjena uklapa se u šira zapadna strahovanja da Rusija ima ambicije i van Ukrajine, te da bi jednog dana mogla pokušati da zauzme teritoriju neke članice NATO-a, ako procijeni da Alijansa nije spremna, ili sposobna, da ispuni obavezu kolektivne odbrane iz člana 5. Vašingtonskog sporazuma.
Rusija negira da ima teritorijalne ambicije na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza, kao i da želi sukob sa NATO-om. Kremlj, međutim, tvrdi da je NATO „u ratu” sa Rusijom zbog velike pomoći Ukrajini, koja i dalje odolijeva ruskoj invaziji.
- Visoki zvaničnici Kremlja posljednjih nedjelja pojačali su prijetnje Finskoj, koristeći pritom retoriku koja podsjeća na lažna opravdanja Kremlja za invaziju na Ukrajinu - navodi se u najnovijoj analizi američkog ISW-a, objavljenoj u četvrtak.
ISW i dalje procjenjuje da scenario kojim se Rusija trenutno služi u prijetnjama NATO-u oponaša scenario kojim se Rusija ranije koristila kako bi stvorila informacione uslove za opravdavanje agresije na Ukrajinu.
<h2>Finska na nišanu Rusije</h2>
ISW posebno ukazuje na nedavne izjave ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, specijalnog izaslanika Sergeja Ivanova i prvog zamjenika predsjednika Odbora za međunarodne poslove Državne dume Alekseja Čepe.
Lavrov je 18. septembra izjavio da je „neutralna fasada“ finske vlade „spala“ i da je revanšizam „bukvalno u porastu“ u zemlji koja je nezavisnost od susjedne Rusije proglasila 1917. godine.
Finska, koja je 2023. pristupila NATO-u, kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu i prijetnju daljeg širenja Moskve, već je jednom odbranila svoju teritoriju od sovjetske invazije 1939. godine.
Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije i blizak saradnik predsjednika Vladimira Putina, nedavno je optužio Finsku da se, nakon ulaska u NATO, priprema da napadne Rusiju.
NATO, savez predvođen Sjedinjenim Američkim Državama, članice obavezuje članom 5. na kolektivnu odbranu u slučaju oružanog napada na bilo koju od njih.
<h2>Estonija optužila Rusiju za povredu vazdušnog prostora</h2>
U petak, 19. septembra, Estonija – takođe članica NATO-a – optužila je Rusiju da je povrijedila njen vazdušni prostor iznad Finskog zaliva, kada su tri borbena aviona provela 12 minuta iznad teritorije prije nego što su se povukla.
- Rusija je ove godine već četiri puta povrijedila vazdušni prostor Estonije, što je samo po sebi neprihvatljivo. Međutim, današnji upad, u kojem su tri borbena aviona ušla u naš vazdušni prostor, bez presedana je drzak - saopštio je estonski ministar vanjskih poslova Margus Cahkna.
Dodao je da sve intenzivnije testiranje granica i rastuća agresivnost Rusije moraju biti praćeni brzim pojačavanjem političkog i ekonomskog pritiska.
Ruska vlada nije odmah reagovala na optužbe. Ranije je tvrdila da navodi o povredi vazdušnog prostora i letovima bespilotnih letjelica iznad teritorija NATO saveznika nijesu potkrijepljeni dokazima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Festonija-drski-upad-ruskih-borbenih-aviona-u-nas-vazdusni-prostor&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Rusija prijeti NATO susjedu po „ukrajinskom receptu”

Reprezentacija Njemačke, aktuelni svjetski prvaci, prvi su finalisti Eurobasketa.
Oni su u prvoj polufinalnoj utakmici pobijedili reprezentaciju Finske, rezultatom 98:86.
U finalu čekaju boljeg iz duela Turska-Grčka koji se igra od 20 časova.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FEuroBasket%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1966531146122162254%7Ctwgr%5E98ff6d85b15ef6cfa406e529923eac260ff69543%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Njemci prvi finalisti Eurobasketa

Košarkaši Finske će prvi put u istoriji igrati u polufinalu Eurobasketa.
Oni su danas u Rigi, u trećem četvrtfinalnom duelu, bili bolji od Gruzije, rezultatom 93:79 (28:15, 29:25, 14:22, 22:17).
Gruzija se dobro držala u uvodnom dijelu meča, ali pošto je Džikić izveo Šengeliju pri rezultatu 12:12, Finci su uspostavili dominaciju i prvi kvartal dobili uz rezultat 28:15. U nastavku je selekcija sa Kavkaza u jednom momentu stigla do jednocifrenog minusa, ali to nije potrajalo – nemilosrdni su bili Jantunen, Salin i Markanen, pa je pri odlasku na odmor bilo 57:40.
Nijesu se, međutim, predavali Gruzijci. U trećoj četvrtini su polako spuštali zaostatak, da bi pogotkom Bitadzea, minut prije kraja, prišli na 69:59, da bi završni period – nakon greške suparnika i koša Mamukelašvilija – dočekali uz jednocifren minus (71:62).
Sjajno su nastavili Džikićevi izabranici i na startu posljednjeg kvartala, te su ubrzo bili na šest poena zaostatka. No, vidjeli smo uskoro trojke Litla i Valtonena i četiri minuta prije kraja bilo je 87:74. Sve je tada bilo jasno - bilo je to nedostižno za Gruzijce.
Markanen je danas postigao 17 poena, Madžuni 15, a Salin 14. U timu Gruzije najefikasniji je bio Mamukelašvili sa 22.
Suparnik Finske u polufinalu biće bolji iz večerašnjeg duela Njemačke i Slovenije.

Istorijski plasman: Finska prejaka za Gruziju, sve bilo jasno još u prvom poluvremenu

Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, boravi u radnoj posjeti Finskoj, a uoči utakmice naše košarkaške reprezentacije na Evropskom prvenstvu sa domaćinom u Tampereu, posjetio je košarkaše i stručni štab.
Tom prilikom, predsjednik države je izrazio zahvalnost igračima što su se izborili za učešće na Evropskom prvenstvu i poručio da cijela država stoji uz njih.
- Najteže je iza vas, sada gledamo samo naprijed! Bez obzira na ishod, vi ste naši šampioni. Vi ste uzor i inspiracija djeci u Crnoj Gori koja vas prate i sanjaju da budu poput vas. Cijelim srcem navijamo za vas. Uz vas smo – Ajmo Crna Goro!- poručio je predsjednik Milatović.

Milatović sa košarkašima: Vi ste uzor i inspiracija djeci u Crnoj Gori, svim srcem navijamo za vas

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boravi u radnoj posjeti Republici Finskoj gdje se danas sastao sa predsjednikom Aleksanderom Stubom, a dvojica kolega razgovarali su o podršci koju ova zemlja pruža Crnoj Gori na EU putukao i daljem zbližavanju Finske i Crne Gore, saopšteno je iz kabineta predsjednika.
Predsjednik Milatović je izrazio zadovoljstvo posjetom, naglasivši da je riječ o prvoj posjeti crnogorskog predsjednika Finskoj.&nbsp;
- Ova posjeta predstavlja novu fazu u razvoju prijateljskih odnosa Crne Gore i Finske- poručio je Milatović.
Poseban akcenat sastanka bio je na evropskim integracijama Crne Gore.&nbsp;
- Crna Gora vidi Finsku kao prijatelja i pouzdanog partnera. Mi smo odlučni da do 2028. budemo spremni za punopravno članstvo. Zahvalni smo na dosljednoj podršci koju Finska pruža politici proširenja EU, i dijelimo isto uvjerenje - da put u EU nema prečica. Potrebni su predanost, reforme i usklađivanje sa temeljnim vrijednostima Unije- kazao je Milatović.
Politička i ekspertska podrška Finske na tom putu, kako ističe, od velikog je značaja.&nbsp;
- Evropska unija je naša radna akcija – svakog dana i na svakom poslu. Crna Gora ne smije više da čeka, moramo da žurimo u EU- naglasio je predsjednik Milatović.
Predsjednik je podsjetio i da će se Samit EU-Zapadni Balkan naredne jeseni održati u Crnoj Gori, što će biti važna prilika da se potvrdi evropska perspektiva cijelog regiona.
Govoreći o unapređenju ekonomskih odnosa, predsjednik je ukazao da je vrijeme da finske investicije pronađu put ka Crnoj Gori i predložio organizaciju poslovnog foruma između Crne Gore i Finske.
- Želimo da Finska bude prisutnija u Crnoj Gori – u turizmu, energetici i IT sektoru, gdje postoji ogroman potencijal za partnerstvo i nove vrijednosti- kazao je Milatović.
On je uputio poziv predsjedniku Stubu da posjeti Crnu Goru naredne godine, što je predsjednik Finske sa zadovoljstvom i prihvatio.
Razgovarano je i o aktuelnim globalnim izazovima imajući u vidu da je predsjednik Finske jedan od malobrojnih evropskih lidera koji je prisustvovao nedavnim razgovorima u Bijeloj kući sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država, Donaldom Trampom, a u vezi postizanja mira u Ukrajini.
S obzirom na to da je Finska 2023.godine postala članica NATO-a, dva predsjednika su razgovarala i o saradnji u okviru NATO-a.&nbsp;
- Naše savezništvo u NATO-u potvrđuje da Crna Gora i Finska dijele iste vrijednosti i zajedno rade na jačanju evropske bezbjednosti- istakao je Milatović.
Ova posjeta je ujedno dio šireg otvaranja Crne Gore prema skandinavskim zemljama koje su primjer u u obrazovanju, inovacijama i održivom razvoju, ali i važan glas u Evropskoj uniji. Snažnije partnerstvo sa ovim državama doprinijeće i ubrzanju našeg EU puta.

Milatović sa Stubom: Povećati prisutnost Finske u Crnoj Gori kroz turizam, energetiku i IT sektor

Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, doputovao u Finsku, gdje će danas i sjutra boraviti u radnoj posjeti. Kako navode iz Kabineta Predsjednika, ovo je prva posjeta jednog crnogorskog predsjednika Republici Finskoj od obnove nezavisnosti.
Predsjednika Milatovića danas će u predsjedničkoj palati dočekati predsjednik Finske, Aleksander Stub.&nbsp;
Kako navode iz Kabineta, razgovor će biti prilika da se istakne podrška Finske Crnoj Gori na putu ka Evropskoj uniji, ali i da se razmijene mišljenja o važnim geopolitičkim pitanjima. Istaknuto je da je predsjednik Finske jedan od malobrojnih evropskih lidera koji je nedavno prisustvovao razgovorima u Bijeloj kući sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom.

Milatović u radnoj posjeti Finskoj

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boraviće 29. i 30. avgusta u radnoj posjeti Republici Finskoj, što predstavlja prvu posjetu jednog crnogorskog predsjednika toj zemlji od obnove nezavisnosti. Posjeta, kako je saopšteno, otvara novu stranicu u bilateralnim odnosima i stvara prostor za unapređenje političke, ekonomske i sveukupne saradnje dvije države.
Tokom boravka u Helsinkiju, Milatović će se sastati sa predsjednikom Finske Aleksandrom Stubom. Razgovori će, između ostalog, biti fokusirani na privlačenje finskih investicija u Crnu Goru, posebno u oblasti energetike, turizma i inovacija.
- Iako u prethodnim godinama gotovo da nije bilo finskih ulaganja, cilj je da se ta slika promijeni - saopšteno je iz Kancelarije predsjednika.
Poseban akcenat biće stavljen na evropske integracije Crne Gore. U godini kada Finska obilježava tri decenije članstva u Evropskoj uniji, očekuje se razgovor o podršci koju bi Helsinki mogao pružiti Crnoj Gori u procesu pristupanja, sa ciljem da država do 2028. postane punopravna članica EU.
- Evropska unija je naša radna akcija – svakog dana i na svakom poslu. Crna Gora ne smije više da čeka, moramo da žurimo u EU - poručio je Milatović u susret posjeti Finskoj.
Dvojica predsjednika razgovaraće i o saradnji u okviru NATO-a. Predviđena je i posjeta Evropskom centru izvrsnosti za suprotstavljanje hibridnim prijetnjama (Hybrid CoE), čiji je Crna Gora član od 2019. godine. Učešćem u radu ovog centra, država jača kapacitete u oblasti bezbjednosti kroz razmjenu iskustava i praksi sa 35 država članica EU i NATO.
- Posjetom Finskoj, predsjednik Milatović potvrđuje ličnu posvećenost ubrzanju evropskog puta Crne Gore, privlačenju novih investicija i jačanju međunarodnog ugleda zemlje - navedeno je u saopštenju Kancelarije za odnose s javnošću predsjednika Crne Gore.

Milatović u radnoj posjeti Finskoj: Fokus na evropske integracije i finske investicije

Dva civilna helikoptera sudarila su se i srušila u zapadnoj finskoj pokrajini Satakunta, izvijestio je finski medij Yle, pozivajući se na lokalnu službu spašavanja.
Prema navodima iz finskog medija, incident se dogodio iza 12:00 sati po lokalnom vremenu. Prvo su se helikopteri sudarili, a zatim pali. Stručnjaci službe spašavanja i pripadnici policije brzo su stigli na mjesto nesreće.
- Vlasti su pronašle dva srušena helikoptera na tom području. Vatrogasne i spasilačke operacije su u toku. Služba spašavanja nije komentarisala informacije o mogućim žrtvama- navode s Yle.
Policijska uprava jugozapadne Finske objavila je da je pokrenula istragu. Letjelice su pronađene otprilike 700 metara od obilaznice Eure, u šumovitom području, na udaljenosti od oko 100 metara jedna od druge. Istraga je u toku.
Utvrđeno je da su helikopteri letjeli istom rutom iz Tallinna prema vazdušnoj luci Piikajärvi u Kokemäkiju. U jednom helikopteru bila su dva putnika, a u drugom tri. Pripadnici policije utvrđuju identitet građana.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMarioNawfal%2Fstatus%2F1923710099689771305%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1923710099689771305%7Ctwgr%5Ef60ac6c45a784860e3a580ecac3bd6fbb87099da%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Finska: Dva civilna helikoptera pala nakon sudara

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da se sastao sa finskim predsjednikom Aleksanderom Stubom i razgovarao o jačanju bilateralnog partnerstva, uključujući i kupovinu ledolomaca za Sjedinjene Države, prenio je Rojters.
- Predsjednik Stub i ja radujemo se jačanju partnerstva između Sjedinjenih Država i Finske, a to uključuje kupovinu i razvoj velikog broja prijeko potrebnih ledolomaca za SAD, pružanje mira i međunarodne bezbjednosti za naše zemlje i svijet - naveo je Tramp na mreži "Truth Social".
Odvojeno, kabinet finskog predsjednika je u saopštenju naveo da je Stubova nenajavljena posjeta Mar-a-Lagu na Floridi bila neformalne prirode.

Tramp se sastao sa predsjednikom Finske, razgovarali o kupovini ledolomaca

Na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog u Podgorici, oko 18 časova, došlo je do incidenta u kojem je kamion zakačio krošnju drveta, nakon čega se stablo obrušilo na kolovoz i privremeno blokiralo saobraćaj.
Stablo je palo preko sve tri saobraćajne trake, pa se saobraćaj odvija otežano na ovoj dionici. Prema prvim informacijama, oštećeno je teretno vozilo srpskih registarskih oznaka.
Na lice mjesta upućene su službe, a očekuje se dolazak ekipe „Zelenila“ koja će ukloniti drvo i omogućiti normalizaciju saobraćaja.
Za sada nema informacija o eventualnim povrijeđenima.

Kamion zakačio drvo, stablo palo na Bulevar Svetog Petra Cetinjskog

U proteklih nekoliko dana dva su ,,avgustovska oslobodioca“, na dva kraja Crne Gore, imala svoje – ajde, da tako kažemo – političko-ekološke performanse: Dario Vraneš u Pljevljima i Milan Knežević u Botunu. &nbsp; Gore na sjeveru, čelnik Pljevalja i funkcioner Nove srpske demokratije, čistio je – ne baš ekološki, a još manje etički - crnogorsku istoriju od pomena Crne Gore i Crnogoraca.&nbsp; Nije mu prvi put. Čovjek koji se zgražava na pomen crnogorskog antifašizma, prvo je zamislio da slavi Svetu Petku kao dan srpskog oslobođenja Pljevalja od Turaka, iako su taj grad oslobodili Crnogorci dan poslije Svete Petke, 15. oktobra po starom, odnosno 28. oktobra po novom kalendaru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208181256_7e1e3b55fb568ee949446e6ab932bcf30b4ad1b7db548ce417db6ffc0f742d8e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251208181256_7e1e3b55fb568ee949446e6ab932bcf30b4ad1b7db548ce417db6ffc0f742d8e" data-rendition-name="original" width="848" height="685" loading="lazy" alt='ULAGIVANJE VELIKOSRPSTVU: Most u Pljevljima koji je ,,krstio" Vraneš'> <figcaption>ULAGIVANJE VELIKOSRPSTVU: Most u Pljevljima koji je ,,krstio" Vraneš(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  VRANEŠEVA LAŽNA ISTORIJA A onda je, Vraneš, istoričar-naturščik proglasio 1. decembar danom kada su se Srbija i Crna Gora ujedinile, iako je to doba kada je nestalo i ime i država Crna Gora. &nbsp;&nbsp; Neki će reći da ljekaru koji je studirao duže od 14 godina knjiga baš i ne ide od ruke, pa se – eto – zapleo i zabrljao u istorijskim faktima. &nbsp;&nbsp; Ali, nije stvar u neznanju, već u svjesnom lažiranju istorije. &nbsp; Bez imalo griže savjesti, čak i sa dozom ponosa, Vraneš je dao ime jednom pljevaljskom mostu po Aleksandru Karađorđeviću, kralju za čije je vladavine Crna Gora okupirana pod srpskim bajonetima. &nbsp; Niko od crnogorskih zvaničnika nije se oglašavao na ruženje države i kršenje zakona i Ustava. Ćutao je rođeni Pljevljak, Milojko Spajić. Glasa nije puštio predsjednik Jakov Milatović. Andrija Mandić, predsjednik crnogorske Skupštine naravno, nije imao ništa protiv – negiranje Crne Gore i Crnogoraca uklapa se u njegov politički program. &nbsp;&nbsp; Ćutala je i većina nevladinih organizacija. Tek su se probudili kada je Vraneš u nastavku, primitivno kako jedino zna, napao novinarku Milku Tadić Mijović. &nbsp; I dobro je što su reagovali na Vranešovu mizoginiju. Pitanje je samo, što je značilo njihovo ćutanje na Vranešovo javno ponižavanje države i kršenje zakona – prećutkivanje ili odobravanja? A čelnik Pljevalja, onaj koji je svojevremeno zvao Turcima sugrađane Muslimane koji su dolazili da glasaju na izborima u Pljevljima, &nbsp;mirno je odjezdio u Sarajevo na skup Pljevljaka koji žive u tom gradu. &nbsp; Tamo mu, dok je poskakivao uz pjesmu, Muslimani, pardon Turci, očito nijesu smetali. &nbsp; BUNA U BOTUNU&nbsp; U isto vrijeme, par stotina kilometara južnije, u Zeti, djelovao je Milan Knežević. Za razliku od Daria Vraneša, koji izmišlja istoriju, njegov sadašnji koalicioni saveznik, saborac iz vremena litija, namjerio je - da sam piše buduću istoriju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208181256_ab39b5e05f70a8864e9b9bff31dec94033e00f3f3fcada47472598db970a0e40.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251208181256_ab39b5e05f70a8864e9b9bff31dec94033e00f3f3fcada47472598db970a0e40" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='BUNTOVNI ,,ZMAJ OD ZETE": Milan Knežević u akciji'> <figcaption>BUNTOVNI ,,ZMAJ OD ZETE": Milan Knežević u akciji(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I to revolucionarnu istoriju. Lider DNP-a je krenuo je u - bunu na Botunu. Podigao je na noge Zetu, namjeran da, kako reče, po cijenu vlastitog života, ne dozvoli gradnju postrojenja za prečišćavanje vode. &nbsp; Odbacio je Knežević svaki prijedlog gradonačelnika Saše Mujovića, prozvao je premijera Milojka Spajića, najavivši da izlazi iz vlasti ako jedan Zećanin bude udaren od policije. Na kraju se i žestoko posprdao sa Jakovom Milatovićem, insinuirajući – vrlo prizemno i primitivno - da predsjednik trpi nasilje u braku i da se ne pača u Zetu... I sve bi to bilo sasvim očekivano, galama, predstava buke i bijesa, da nije nekoliko čudnih činjenica koji neminovno rađaju nezgodna pitanja. &nbsp; Prije svega, Milan Knežević je dio vlasti, one iste vlasti koja hoće da gradi kolektor u Botunu; njegova ministarka je glasala za kolektor na Vladi, kada je usvajan Prostorni plan... &nbsp; Zbog čega je tada ćutao, a sada galami? &nbsp;&nbsp; IGRE BEZ GRANICA&nbsp; Valjalo bi, takođe, da lider DNP-a partijskim saborcima ali i svojim Zećanima objasni: zašto će im biti bolje da se ne prečišćava voda koja dolazi iz Podgorice? Zeta je nizvodno i sve što iz Podgorice ide u Moraču dolazi u Botun. Zbog čega onda fekalije koje sada direktno idu u riječni tok ne treba da budu prerađivane? &nbsp;&nbsp;&nbsp; Teško je naći razuman odgovor. Osim ako današnje prijetnje destabilizacije vlasti - ne samo u Podgorici nego i u državi – Kneževiću ne služe kao paravan da se prikrije bojazan od odlučivanja po žalbi Specijalnog državnog tužilaštva u slučaju pokušaja terorizma okrtobra 2016. godine. &nbsp; Ne bi, svakako, bilo dobro da se sada, u ponovljenom postupku, sazna ko je i kako razgovarao sa onim opasnim Rusima na Zlatiboru 15. i 16. oktobra 2016. godine koji su čekali na znak agenata GRU-a Šišmakova ili Popova. &nbsp; Stvarno, ko je u vrhu tadašnjeg Demokratskog fronta jedini znao ruski? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120819120_d578b4684e31f41047833a3384e710bd1f448c34413e5c6f4c62a29b1465c4f0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120819120_d578b4684e31f41047833a3384e710bd1f448c34413e5c6f4c62a29b1465c4f0" data-rendition-name="original" width="1664" height="799" loading="lazy" alt="DA LI OVĐE IMA EMPATIJE: Plakat na Kruševom ždrijelu iznad Cetinja"> <figcaption>DA LI OVĐE IMA EMPATIJE: Plakat na Kruševom ždrijelu iznad Cetinja(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  CRNOGORSKI MOZAIK BEZOBZIRNOSTI Ali, ostavimo se teorija zavjere. Stvari su već dovoljno loše. &nbsp; Opisane akcije bez reakcije Darija Vraneša i Milana Kneževića samo su dio mozaika sadašnje Crne Gore. U kojoj je, očito, Dariu Vranešu dozvoljeno da – kršeći Zakon o državnim simbolima, ali i Ustav – sprovodi velikosrpsku imperijalnu agendu, da veliča četništvo i ratne zločince. I u kojoj, očito, Milan Knežević može da prijeti kako neće dozvoliti – po cijenu nereda - da država Crna Gora sprovede ugovor koji je potpisala sa međunarodnim partnerima i u saradnji sa Evropskom bankom. &nbsp; I sve to rade bez straha da bi neko od kolega iz zajedničke državne vlasti mogao da reaguje. Očito da Vraneš i Knežević dobro znaju svoje koalicione partnere: ,,avgustovski oslobodioci“ ne odvajaju se tako lako fotelje zbog principa. &nbsp;&nbsp; Ali, što je sa ostalima, ne samo u tužilaštvu ili opoziciji, nego u svim porama društva? &nbsp; Jer, dok traju slučajevi pravde i nepravde u Pljevljima i Botunu, nekako tiho, bez reakcija vlasti, opozicije, bez glasnog glasa nevladinog sektora, uz ćutanje režimskih medija – ali i šutnju društva – prošla je jedna mučna vijest. Nakon deset mjeseci, obustavljaju se blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu. &nbsp; Izmučene, izmorene, bez podrške društva, &nbsp;porodice žrtava, odlučile su da neće više biti blokada. Dvije i po godine nakon masakra u Medovini, tačno godinu od novog masovnog ubistva 1. januara, niko nije pokazao spremnost da, kao moralni čin, podnese ostavku; niko od čelnika države i policije nije htio vidi one suze porodica, da čuje jecaje, da osjeti tu bezdan koji oni žive... &nbsp; Dvadeset i tri ugašena života, četvoro đece više nema. I ništa. Ćuti većinska Crna Gora. &nbsp; Ona Crna Gora na koju su nas navikli i na koju ogromna većina građana pristaje. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Sve je otišlo - u performans

Informacija da je 35 građana procesuirano zbog narušavanja javnog reda i mira tokom okupljanja ispred Vile Gorica početkom jula najočigledniji je dokaz da je Uprava policije stavljena u funkciju odbrane kriminala i korupcije, te da služi kao represivni organ u sprovođenju agende ponižavanja države i građana - ocijenili su u Evropskom savezu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3014%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprocesuirano-35-osoba-zbog-narusavanja-javnog-reda-i-mira-pocetkom-jula-ispred-vile-gorica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Decidni su da je sramno i nedopustivo da se, umjesto odgovornih za skandal sa Trinaestojulskom nagradom, procesuira 35 građana koji su samo tražili poštovanje zakona.
- Ovakav pristup državnih organa predstavlja jasnu i opasnu poruku da će svaki građanin koji digne glas protiv nezakonitosti, zloupotreba i omalovažavanja državnih institucija biti izložen represiji i gonjenju - smatraju u Evropskom savezu.
Toga dana, prema njihovim riječima, Uprava policije nije štitila zakon.
- Već je, pružajući asistenciju predsjedniku Skupštine, učestvovala u omalovažavanju najvišeg državnog priznanja i ponižavanju države. Primijenjena je sila prema građanima koji su tražili poštovanje zakona, dostojanstva i pravde. Umjesto da zaštite javni interes, službenici Uprave policije stali su u zaštitu aktera koji su upravo tog dana bili predmet javnih sumnji i koji su, uprkos tome, nagrađeni najvećim državnim priznanjem, što je izazvalo opravdan revolt građana - naglasili su u Evropskom savezu.
Umjesto da policija procesuira sve odgovorne za kršenje zakona prilikom dodjele Trinaestojulske nagrade, uključujući i nadležne koji su dopustili da se najveće državno priznanje uruči osobi protiv koje postoje osnovane primjedbe, ona se, ukazuju u Evropskom savezu, odlučila da nastavi obračun sa građanima koji su se svojim prisustvom i glasom stavili u odbranu zakona i dostojanstva države.
- Takav odnos prema građanima koji izražavaju protest zbog očigledne zloupotrebe institucija predstavlja direktan udar na slobodu govora, pravo na javno okupljanje i temeljne demokratske vrijednosti - poručili su u saopštenju.
Crna Gora, podvlače u Evropskom savezu, ne može biti država u kojoj se građani progone zato što traže poštovanje zakona, dok se nezakonitost nagrađuje i institucionalno štiti.
- Takva praksa nije samo nedostojna demokratskog društva, već je pogubna i za budućnost države. Da je riječ o osvetničkoj akciji Uprave policije prema građanima koji se bune jasno pokazuje namjera da se oni gone krivično. Pitamo se šta bi radili da postoje strože kazne. U stvari, ne pitamo se. Znamo - naveli su oni.
Evropski savez će, poručuju, štititi pravo svakog građanina da traži odgovornost i da se suprotstavi zloupotrebi institucija.
- Kada nepravda postane zakon, otpor postaje dužnost - zaključili su u saopštenju.

ES: Sramno što su procesuirani građani - a ne odgovorni za skandal sa Trinaestojulskom nagradom, UP stavljena u funkciju odbrane kriminala i korupcije

Potpredsjednik DPS-a i bivši gradonačelnik Podgorice, Ivan Vuković, saopštio je da je prethodna gradska administracija završila većinu aktivnosti na projektu izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, naglašavajući da je posao od ključnog značaja za zaštitu životne sredine i dalji razvoj Glavnog grada.
- Završili smo tri od četiri faze projekta. Izgrađeno je preko 20 kilometara kanalizacione mreže u dijelovima grada koji ranije nijesu bili pokriveni. Takođe, izgrađen je novi most u neposrednoj blizini postojećeg postrojenja i postavljena nova kolektorska cijev na lokaciji predviđenoj za izgradnju budućeg postrojenja - naveo je Vuković, ističući da je riječ o investicijama na koje je ponosan.
On precizira da je projekat imao snažnu finansijsku i tehničku podršku međunarodnih partnera.
- Obezbijedili smo kreditnu podršku njemačke razvojne KfW banke i 33 miliona eura bespovratnih sredstava Evropske unije. Tehničku ekspertizu pružala je renomirana njemačka kompanija Fichtner, sa tradicijom dugom više od jednog vijeka. Izabran je i izvođač radova, čija je ponuda bila 45 miliona eura povoljnija od drugorangirane - poručio je Vuković.
Kako zaključuje, sve prethodno urađeno jasno potvrđuje da je projekat bio u punoj realizaciji i da je nova gradska uprava dobila, kako je rekao, „temeljno pripremljen i finansijski zatvoren posao od strateške važnosti za Podgoricu“.

Vuković: Mi smo završili tri faze projekta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i obezbijedili finansijsku konstrukciju

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Pejović: Satler poručio da nema zatvaranja poglavlja 23 dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Tag: finska