Guglov ekološki skandal u Finskoj: Bespravno posječeno četvrt miliona stabala zbog data centra

Iza žičane ograde prostire se ogromna, zjapeća rana u zemlji. Prije dolaska Gugla prije nekoliko mjeseci, na 330 hektara šume u blizini grada Muhosa, u ruralnom dijelu sjeverne Finske, raslo je oko četvrt miliona stabala. Sada ih više nema.

Kako piše britanski dnevni list Gardijan, nakon što je ova tehnološka kompanija, kršeći zakon, potpuno ogolila čitavo područje kako bi izgradila centar za podatke – uklonivši čak i gornji sloj plodnog zemljišta – preostalo je samo ogromno prostranstvo blata, ispresijecano tragovima teških mašina, ispunjeno barama i gomilama zemlje, korijenja i granja.

Stanovnici navode da smeđa voda koja otiče sa lokacije dospijeva u potok koji se uliva u rijeku Oulujoki.

Tome nema kraja. Samo se nastavlja i nastavlja“, kaže Mari Anala, ekološkinja iz Finskog udruženja za zaštitu prirode (SLL), posmatrajući sa ruba lokacije snimke nekadašnje šume napravljene dronom, prenosi N1.rs.

Sa 145 novih centara za podatke koji su u različitim fazama planiranja, Finska se našla u središtu najnovijeg talasa ekspanzije tehnoloških kompanija. Pored relativne geopolitičke i geološke stabilnosti, kao i velike površine dostupnog zemljišta, hladna klima čini ovu zemlju posebno privlačnom jer omogućava uštedu na troškovima energije.

Početkom ovog mjeseca, finski organ za izdavanje dozvola i nadzor (LVV) naložio je Guglu da privremeno obustavi radove u Muhosu, kao i na još jednoj lokaciji oko 100 kilometara jugoistočno, u selu Otanmeki.

Razlog je to što kompanija nije sprovela neophodne procjene uticaja na životnu sredinu prije nego što je potpuno iskrčila zemljište. Ova vijest izazvala je burne reakcije javnosti i pokrenula nacionalnu debatu o tome kakvu bi ulogu – ako je uopšte trebalo da je ima – Finska trebalo da odigra u globalnoj trci za izgradnjom centara za podatke, neophodnih za praćenje ubrzanog razvoja vještačke inteligencije.

Prošle sedmice, direktor Gugla za Finsku, Anti Jervinen, uputio je izvinjenje zbog krčenja šume, ali je naveo da je kompanija postupila „u skladu sa svojim najboljim razumijevanjem zakonskih propisa u tom trenutku“.

Muhos i Otanmeki dio su projekta infrastrukture za vještačku inteligenciju, vrijednog 13 milijardi eura, koji sprovodi Gugl. Ovaj projekat naišao je na kritike Donalda Trampa, koji bi više volio da se ti centri grade u SAD, te je javno pozvao kompaniju da preispita svoju odluku. To je najveći projekat te vrste ikada u ovoj nordijskoj zemlji.

Finska vlada, koja je sprovela značajno smanjenje javne potrošnje, podržala je ovu investiciju. Prošlog mjeseca, kada su objavljeni planovi kompanije Gugl, finski premijer Peteri Orpo izjavio je da je privlačenje investicija „glavni prioritet“ i da „vrijednost ekonomije zasnovane na podacima daleko prevazilazi okvire direktnih ulaganja“. Naveo je da će sporazum sa Guglom „donijeti dugoročne koristi za obje strane“.

Međutim, saznanja o neprimjerenom postupanju Gugla izazvala su zabrinutost javnosti: šta ovi poslovi znače za lokalne zajednice, cijene energije za finska domaćinstva, kao i za prirodno okruženje Finske, koje predstavlja izvor nacionalnog ponosa. Pitanje izgradnje centara za podatke moglo bi postati jedna od ključnih tema na izborima koji se u Finskoj održavaju u aprilu.

Procjenjuje se da je posječeno još 150.000 stabala

Pored 250.000 stabala posječenih u Muhosu, Anala procjenjuje da je još 150.000 stabala posječeno u Otanmekiju. Budući da su stabla posječena nezakonito, ona ističe da se drvna građa sa ove dvije lokacije ne može prodati postrojenjima za preradu drveta.

Ovaj slučaj je takođe pokrenuo pitanje zašto se finski izvori obnovljive energije koriste za napajanje međunarodnih korporacija.

Više od 93.000 ljudi potpisalo je peticiju kojom se zahtijeva stroža regulativa za centre za podatke, kao i uvođenje naknade kojom bi se lokalne zajednice obeštetile za štetu nanijetu životnoj sredini. Nakon izbijanja skandala, Orpo je događaje u Muhosu opisao kao „hladan tuš“.

Hana Halmenpe, predsjednica upravnog odbora organizacije SLL, izjavila je da nije mogla da povjeruje kada je saznala da je Gugl prekršio zakon.

"U početku nijesam mogla da povjerujem“, rekla je ona. „Nikada nijesam čula da je neka kompanija u Finskoj učinila ovako nešto.“

Navela je da sistem u velikoj mjeri počiva na povjerenju, koje je Gugl, po njenom mišljenju, zloupotrijebio.

- Kupili su ogromnu površinu zemljišta i jednostavno počeli sa sječom – tek tako. To je čista arogancija, prosto nevjerovatno - rekla je ona.

Dodala je da je brzina kojom su se događaji odvijali šokirala cijelu zemlju.

- Mnogi ljudi samo prate vijesti i pitaju jedni druge: ‘Šta se sada dešava? Šta možemo da učinimo povodom toga? I da li zaista moramo da prihvatimo sve ove projekte izgradnje centara za podatke u Finskoj-  smatra Hana.

Jusi Kangašarju, rukovodilac odsjeka za računarske nauke na Univerzitetu u Helsinkiju, izjavio je da, iako centri za podatke donose određeni broj radnih mjesta i potencijalno podstiču lokalnu ekonomiju, njihova korist na nacionalnom nivou je zanemarljiva.

- Zapravo, za Finsku nema nikakve koristi. Riječ je o međunarodnim kompanijama koje pružaju usluge međunarodnim klijentima. Vrlo mali dio poreza na dobit završava u Finskoj. Na kraju krajeva, centri za podatke donose veoma malo koristi bilo kome osim samom operateru centra za podatke - objašnjava Jusi Kangašarju.

S obzirom na to da zakonodavstvo još uvijek zaostaje, postoji velika žurba da se projekti pokrenu što je prije moguće.

Neki predlažu osnivanje centralnog tijela koje bi koordinisalo projekte izgradnje centara za podatke, umjesto da se odlučivanje u velikoj mjeri prepušta opštinama, koje će vjerovatno dati prednost trenutnim potrebama svoje lokalne sredine.

U Muhosu i Otanmekiju ima ljudi koji podržavaju ove projekte, kao i radna mjesta i poreze na zemljište koje će oni donijeti lokalnoj zajednici. Međutim, mnogi smatraju da su ih opštine oštetile.

„Urađeno je na pogrešan način, u američkom stilu"

Anti Jakonen, stanovnik Muhosa, rekao je da, iako posječena stabla čine samo mali dio ukupnih šumskih površina u Finskoj, ima primjedbe na način na koji je ta sječa izvedena.

- Urađeno je na pogrešan način. U američkom stilu. Bez ikakvog smisla. Baš nikakvog smisla - rekao je on.

Ovaj bivši preduzetnik i ribar smatra da bi Gugl trebalo da pruži nadoknadu tako što će pomoći u obnavljanju lokalne populacije lososa, koja je prije nekoliko decenija uništena izgradnjom hidrocentrala.

U Otanmekiju se veoma snažno osjećaju posljedice po prirodu i svakodnevni život mještana. Kada su stabla posječena, vukovi koji su tu živjeli došli su u selo, ispričala je pedesettrogodišnja Ani Ranta, čija porodica tu živi generacijama.

Ovo područje, nekada rudarsko naselje, poznato je po nalazištima elemenata rijetkih zemalja. Porodica Ranta živi u centru sela, pored crkvenog zvonika trouglastog oblika i nekadašnjeg ugostiteljskog objekta koji je godinama prazan. Nekada se mirna šuma prostirala kilometrima oko sela. Sada se, međutim, čuje buka građevinskih radova koji se izvode na mjestu gdje je šuma potpuno iskrčena za potrebe kompanije Gugl.

„Vukovi su dolazili u selo jer su sve divlje životinje napustile šumu. Pobjegle su. Kada je riječ o centrima za podatke, brine me i buka, jer je tlo ovdje kamenito. Zvuči kao bubanj“, kaže Ranta.

„Ne želim Gugl ovdje“

Ona se toliko protivi dolasku kompanije Gugl da razmišlja o odlasku iz sela. Takođe strahuje da bi centar za podatke mogao učiniti selo metom Rusije, sa kojom Finska dijeli dugu granicu.

„Ne želim Gugl ovdje. Uopšte ih ne želim u Finskoj. Ne dopada mi se cijela ta priča o vještačkoj inteligenciji i promjenama u svijetu, kao ni način na koji se te promjene odvijaju. Sve se dešava prebrzo, prerano“, smatra Ranta.

Njen otac, Penti Korhonen, penzionisani vodič kroz divljinu, rekao je da je, nakon uništenja šume, voda u potoku postala smeđa.

- U Finskoj uopšte nema potrebe za centrima za podatke. Baš nikakve potrebe za njima nema - rekao je on.

Vesa Hirilejnen, predsjednik lokalnog ogranka organizacije SLL (Finsko udruženje za zaštitu prirode), izjavio je da su troprsti djetlići, koji su se gnijezdili u toj šumi, bili primorani da odu.

- Svi mi koji se bavimo zaštitom prirode veoma smo zabrinuti zbog političke situacije i politike u Finskoj - rekao je ovaj biolog i stručnjak za ribare (vrstu orla).

- Pitam se zašto moramo da žrtvujemo toliko naše prirode. Previše lako sve daju - upozorava Hirilejnen za Gardijan.

Ipak, dodao je da razumije zašto vlasti pokušavaju da privuku nove investicije i otvore radna mjesta, s obzirom na to da stanovništvo u tom regionu stari.

- Mladi ljudi odlaze u Helsinki, Berlin i Pariz. Ovdje je ostalo tako malo ljudi. Moramo da žrtvujemo - rekao je on.

Veli-Mati Uski, generalni direktor u Ministarstvu životne sredine, izjavio je da vlada „prati opšti razvoj sektora centara za podatke, kao i primjenu zakonskih propisa, te je spremna da, ukoliko bude potrebno, predloži izmjene zakona“.

Iz kompanije Gugl navode da rade na zaštiti kvaliteta vode na lokaciji Muhos, kao i da planiraju da na tom području zasade drveće na površini od 130 hektara. Zaštitnici prirode smatraju da je ta brojka premala da bi imala stvarni uticaj, naročito u poređenju sa štetom nastalom sječom šume.

Portparol kompanije izjavio je:

- U Finskoj poslujemo već 15 godina i uvijek smo se trudili da ispunimo, pa čak i premašimo, zahtjeve koji se tiču prostornog planiranja, zaštite životne sredine, kao i zdravlja i bezbjednosti. Nakon što smo primili dopise od organizacije LVV, obustavili smo pripremne radove na lokacijama Muhos i Kajani, gdje se nalazi lokacija Otanmeki, i o tome obavijestili LVV zvaničnim odgovorom. U potpunosti ćemo postupiti u skladu sa zahtjevima organizacije LVV po ovom pitanju. Radujemo se nastavku aktivnog i otvorenog dijaloga sa svim nadležnim organima, kako bismo ojačali naše partnerstvo sa Finskom i lokalnim organizacijama - poručuju iz Gugla.