Drugi Senior fest Kotor otvoren je danas u Starom gradu, u organizaciji JU Doma starih “Grabovac”, uz podršku Opštine Kotor, Turističke organizacije Kotor i drugih sponzora.
Osim korisnika doma “Grabovac”, učešće na Senior festu uzeli su i korisnici domova starih Bijelo Polje, Pljevlja, Nikšić i Podgorica, te JU Zavod Komanski most, kao i gosti iz Srbije - korisnici Gerontološog centra Kragujevca i Gerontološkog centra Zrenjanin.
Direktor Doma starih “Grabovac”, Srđan Dragomanović, poručio je korisnicima da se sve radi za njih, njihove osmjehe i trenutke koji su im “svakim danom sve vrijedniji”.
- Posebno pozdravljam Gerontološki centar Kragujevac i Zrenjanin koji su prevalili toliki put, a za trud bih pohvalio naš Komanski most zbog kategorije korisnika sa kojom rade - kazao je on.
Dragomanović je istakao finansijsku podršku Opštine Kotor u organizaciji festivala, koja takođe pruža podršku u uslugama pomoći u kući i Dnevnom boravku za starije osobe i lica sa invaliditetom.
- Nažalost treća usluga, koja se odnosi na dnevni boravac za lica sa demencijom, nije zaživela, iako je Opština sa nama sklopila ugovor, kupili smo mini bus, iako je usluga potpuno besplatna, iako dolazimo kod budućih korisnika na kućnu adresu - kazao je Dragomanović.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić istakao da je u razgovoru sa ministrom Damirom Gutićem dogovoreno da će Kotor do narednog Senior festa dobiti dnevni boravak za starije sugrađane i u Starom gradu.
- Kako bi pokazali primjerom da nam nije na prvom mjestu komercijalizacija i zarada, već upravo kvalitet života naših sugrađana. Mislim da je neka vrsta poetske pravde što se Senior fest održava upravo u Starom gradu. Dolazeći ovamo mi je palo na pamet da ste upravo vi pojedinačno svojim radom, trudom i novcem pomogli obnovu ovog grada nakon što je pretrpio ozbiljna oštećenja u zemljotresu 1979. Godine - kazao je Jokić.
Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić istakao je da zdravo i dostojanstveno staranje predstavlja zajednički interes svih nas, a naša obaveza je da podržimo potencijal starijih da vode ispunjen, kvalitetan život, i da u skladu sa svojim mogućnostima, aktivno doprinose zajednici.
- Danas se Crna Gora suočava sa tzv. trećom tranzicijom u kojoj se demografski izazovi ne odnose samo na smanjenje nataliteta, već i na fenomen starenja stanovništva. Ova promjena podrazumijeva ozbiljne izazove. Da bismo bolje iskoristili potencijale starijih osoba potrebno je promijeniti pristup njihovom doprinosu i omogućiti aktivno učešće u zajednici - ocijenio je Gutić.
On je saopštio da će u narednom periodu biti posvećen daljem razvoju usluga podrške koje omogućavaju starijima da što duže ostanu u svojim zajednicama, uz adekvatnu podršku.
Program su vodili Duško Davidović i Žika Jakšić, a otvaranju su, između ostalih, prisustvovali sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Tatjana Kriještorac i direktor TO Kotor Jovan Ristić. Tu su bile ekipne i pojedinačne discipline, plesovi, vježbe sa fizioterapeutima i brojni drugi prateći sadržaji.
Svečano zatvaranje Senior festa Kotor, uz dodjelu nagrada takmičarima, koncert Kic Pop hora i Nede Ukraden, održaće se sjutra, početkom u 18 sati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Otvoren Senior fest u Kotoru

Teško je razumjeti govor mržnje kojem su od juče izloženi Kotor i njegovi građani. Karnevali su spaljivani vjekovima, u novijoj prošlosti ih je, zavisno od toga ko je bio na vlasti, bilo sa svih političkih strana, ali niti jednom prilikom nije bilo ovoliko uvreda i otvorene mržnje zbog tog čina - ocijenili su u Opštinskom odboru Demokratske partije socijalista (DPS).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmandic-neka-moja-spaljena-lutka-sa-karnevala-bude-buktinja-koja-ce-osvjetljavati-nas-evropski-put&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Apsurdno je, podvlače, tek to što jedan od ključnih državnih funkcionera predlaže neku svoju “alternativu” spaljivanju karnevala: niti pozvan da to čini, niti bi trebalo da pokušava da oblikuje Kotor i Boku po svojim standardima.
- Neki su suviše sebi dali za pravo, ukoliko im se ne dopada ono što je autentičnost Kotora - to je samo njihov problem. To što preko svojih medija, društvenih mreža i ostrašćenih botova, nakon Cetinja, žele satanizovati i Kotor, zaludna je rabota. Jer, naspram svih različitosti, pa i političkih, sve Kotoranke i Kotorani su potpuno ujedinjeni povodom očuvanja običaja koji datiraju daleko u prošlost i po kojima je naša sredina, uostalom, i prepoznatljiva i posebna - naveli su u kotorskom DPS-u.
Umišljenim, kako su kazali, veličinama poručuju da ih ne uče kako treba da organizuju živote.
- A posebno da nas ne uče kako karneval treba da izgleda. Jer, evo već je peta godina kako pratimo njihov karneval - najlošiji koji je Crna Gora ikad vidjela. A što se tiče buktinja i evropskih integracija - za početak bismo autoru ovih “metafora” poručili da pokuša da pređe jedinu granicu koju danas imamo sa Evropskom unijom. Onu na Debelom Brijegu. Kad u tome uspije, neka nas obavijesti - naveli su u kotorskom DPS-u.
A svim ostalim autorima kletvi sa društvenih mreža poručuju i da su živi i zdravi i da neće nigdje odavde.

OO DPS: Ne učite Kotorane kako karneval treba da izgleda i suzbijte govor mržnje kojim pokušavate satanizovati naš grad

Nevladina organizacija "Delić koji nedostaje" raspisala je konkurs za prijem novih kompozicija u kategoriji pop, zabavne i mediteranske muzike za RMF "Biser Jadrana" - Tivat 2025. Kompozicije koje se šalju na konkurs, ne smiju biti ranije izvođene, niti objavljene. Rok za prijavljivanje kompozicija je do 14. maja. Selekciona komisija festivala, sve podnosioce prijava informisaće da li je njihova kompozicija prihvaćena, najkasnije do 10. juna. - Podnosioci prijava su dužni, da aranžirane kompozicije organizatoru pošalju do 1. jula 2025. godine. Post produkciju svih primljenih kompozicija (snimanje nastupa i pripremu materijala za kasnija emitovanja, ili korišćenje u bilo koje dogovorene svrhe) realizuje organizator festivala koji podnosiocima prijava odabranih kompozicija garantuje učešće u večeri festivala, direktan tv prenos i predstavljanje u medijima prije u toku i nakon festivala - saopštili su organizatori festivala.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250215110240_ec9a4e5a90ce6fe106791e54015e9e5d03c66087538c207cbd2f6631f480be17.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250215110240_ec9a4e5a90ce6fe106791e54015e9e5d03c66087538c207cbd2f6631f480be17" data-rendition-name="original" width="856" height="892" loading="lazy" alt="Biser Jadrana"></figure>  Za najbolje kompozicije, organizator će obezbijediti vrijedne nagrade i festivalska priznanja u ukupnom iznosu od 12.000 eura. Ove godine, festival se održava dvije večeri - 18. i 19. jula. Prve festivalske večeri održaće se “Domaće veče”, kada će nastupati isključivo pjevači iz Crne Gore, njih 20. Najboljih osam takmičara po ocjeni stručnog žirija, učestvovaće i naredne noći kada se održava “Regionalno veče”, uz kolege sa ex-yu prostora (BIH, Srbije, Hrvatske, Makedonije i Slovenije), ukupno njih 20. Detaljnije o uslovima konkursa i festivalu na OVOM LINKU.

Poziv crnogorskim izvođačima da prijave kompozicije za "Biser Jadrana"

Festival "Pekićeva srebrna ruka", jedna od najznačajnijih kulturnih inicijativa koja će se realizovati tokom 2025. u Podgorici, biće otvoren u utorak 4. februara, na dan kada se veliki pisac Borislav Pekić 1930. godine rodio u Podgorici - najavljeno je iz Sekretarijata za kulturu Glavnog grada.&nbsp;
Program će, kako je precizirano, biti upriličen u 18 sati u Kuslevovoj kući.&nbsp;
- Manifestaciju organizuju Sekretarijat za kulturu Glavnog grada Podgorica i Srebrna ruka, književno društvo za proučavanje i promociju djela Borislava Pekića, u čast velikog pisca i intelektualca rođenog u Podgorici. Na otvaranju Festivala čiji će vrhunac biti 2030. godine, na stogodišnjicu rođenja velikog pisca, prisutnima će se ispred organizatora obratiti sekretarka Sekretarijata za kulturu Snežana Tomanović i prof. dr Aleksandar Jerkov, nakon čega će uslijediti predavanje univerzitetskog profesora, književnog kritičara i teoretičara, jednog od inicijatora ove manifestacije Aleksandra Jerkova, o tome kakav je savremeni klasik Borislav Pekić - navodi se u saopštenju.
Festival "Pekićeva srebrna ruka" realizovaće se tokom cijele godine, uz bogat i raznovrstan kulturni program koji će se oslanjati na Pekićevo stvaralaštvo, o čemu će više riječi biti na otvaranju manifestacije.&nbsp;
- Program Festivala biće nastavljen u srijedu 5. februara u 18 sati u knjižari "Kosmos" u Master kvartu, gdje će biti predstavljena knjiga "Pre vremena čuda - Savremeni pisci na Pekićevom tragu" koju je priredio Vule Žurić. O knjizi će govoriti mr Ksenija Rakočević i prof. dr Aleksandar Jerkov. Tokom programa biće prikazano nekoliko odlomaka iz Pekićevih drama - najavljeno je iz Sekretarijata za kulturu Glavnog grada.

Otvaranje festivala "Pekićeva srebrna ruka" sjutra u Kuslevovoj kući

Treći dan Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2024 prolazi u znaku otvaranja kotorskog izdanja u Kinu “Boka”, premijerama u Podgorici uz panel diskusiju, kao i gostovanjima reditelja Aleksandra Reljića i Željka Stanetića.
Treći festivalski dan u Podgorici počinje u 17 sati Crnogorskoj kinoteci premijerom filma "Džojmejkers", autorke Jelene Radenović, koja istražuje muzičko majstorstvo romskih trubača u Srbiji i otkriva da se iza dinamičnih melodija krije težak život i borba za opstanak. Milan Nikolić, nastavlja važnu misiju učitelja Maksuta Maksutovića, koji se trudi da nauči romsku djecu da ispravno sviraju i sačuvaju zdravlje. &nbsp;Susret američke profesorke Nade Miljković sa Milanom pruža nam autentičan i emotivan uvid u njihov život.
Program se nastavlja u 18 sati sa filmom "Dnevnici crne kutije", novinarke i filmske producentkinje Shiori Itô, koja kroz autografski dokumentarac predstavlja istragu o vlastitom seksualnom napadu, s ciljem da dovede poznatog počinitelja pred pravdu. Njena potraga prerasta u značajan pravni slučaj, otkrivajući zastarjele pravosudne i društvene okvire u Japanu.&nbsp;
Nakon projekcije filma, slijedi i panel diskusija na temu "Žene u medijima: borba za glas i sliku?", tokom kojeg ćemo razgovarati o seksističkom i senzacionalističkom govoru u medijima, kao i o važnosti podrške ženama u javnom prostoru.&nbsp;
Na panelu će govoriti novinarka i programska koordinatorka Instituta za medije Crne Gore, Vesna Rajković Nenadić, novinarka Ivana Boljević, i profesorica Crnogorskog jezika i književnosti u SMŠ Golubovci Svetlana Jovetić Korpivica.
Treći dan festivala u Podgorici zaokružuje film "Kiks", čija projekcija počinje u 20:30 sati, a iza kojeg stoji mađarski intermedijalni umjetnik i autor filma Dávid Mikulán. Film predstavlja dvanaestogodišnje putovanje koje prati Šonjijevu avanturu od nestašnog dječaka sa ulica Budimpešte do razočaranog mladića. Inspirisan neobičnim prijateljstvom sa filmskim stvaraocima Davidom i Balintom, film bilježi Šonjijev životni put obilježen porodičnim problemima, nevoljama u školi i teretom surogat očinstva u odnosu na novorođenu sestru. Dok se Šonji suočava sa izazovima adolescencije, filmski stvaraoci se od aktivnih učesnika pretvaraju u posmatrače njegovih životnih nemira koji kulminiraju tragičnim preokretom koji ga primorava da se suoči sa odgovornostima odraslog doba.
Danas se otvara i kotorsko izdanje Festivala UBRZAJ u 18h30 u Kinu “Boka” projekcijom filma “Novosadsko sjećanje” reditelja Aleksadra Reljića, koji daje osvrt na pogrom iz 1942. godine, poznat kao Novosadska racija i napore onih koji se bore protiv zaborava i protiv revizionista. &nbsp;Prvo veče Festivala UBRZAJ u Kotoru će završiti projekcijom kratkometražnog igranog filma “Milena” , reditelja i scenariste Željka Stanetića, sa početkom u 20 sati, koji nas vodi u izbjegličko iskustvo onih koji su 1995. godine morali napustiti svoj dom u Hrvatskoj, ali i obrte koje im je to donijelo u životima. Gosti Festivala UBRZAJ 2024 u Kotoru biće i reditelji Aleksandar Reljić i Željko Stanetić koji će i obratiti publici.
Drugi i poslednji dan Festivala UBRZAJ 2024 u Beranama počinje projekcijom filma "Džojmejkers" u Centru za kulturu u 17 sati, dok će veče zatvoriti film "Dnevnici crne kutije" u 20 sati, a dio ovogodišnjeg izdanje u Beranama je i projekcija filma Veliki život u Gimnaziji “Panto Mališić”. Češka autorka, Kristina Dufková donosi priču o vršnjačkom nasilju u školi, koji kao završnicu nosi brojne poučne poruke.
Ulaz na sve projekcije je besplatan, a više informacija je dostupno <a href=" https://ubrzaj.me/">na sajtu Festivala UBRZAJ</a>.
Ovogodišnje izdanje finansijski su podržali Delegacija EU u Crnoj Gori, Ministarstvo javne uprave i opština Kotor, a podršku su pružili i KIC „Budo Tomović“, Crnogorska kinoteka, JU KC „Nikola Đurković“ i Centar za kulturu Berane. Partneri UBRZAJ Festivala su BELDOCS, Sarajevo Film Festival i Human Rights Film Network.
Takođe, promocija društveno odgovornog pristupa vidljiva je i u biznis sektoru, kroz sponzorstva hotela Cue, PG taxi, Compania De Vinos Montenegro i Metropolisa. Medijski pokrovitelji Festivala UBRZAJ su televizija i portal RTCG, televizija Nova M, Gradska TV, Gradski radio i portal gradski.me, Prva TV, E TV, Radio i portal Antena M, dnevni list Pobjeda, portal CdM, portal Analitika, Radio Kotor, Radio Berane, Radio Tivat, Radio Titograd, kao i radio stanice Elmag, El, Mag i Arena.

Nove premijere na UBRZAJ 2024 i otvaranje kotorskog izdanja festivala

U KIC-u „Budo Tomović“ u Podgorici večeras u 19.30 sati počinje jubilarno petnaesto izdanje Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2024, u organizaciji Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Festival će zvanično otvoriti predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, šef delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler i izvršna direktorka CGO Daliborka Uljarević.
Tom prilikom biće uručene i godišnje nagrade CGO-a i Festivala UBRZAJ za afirmaciju ljudskih prava i građanskog aktivizma u kategoriji organizacija i pojedinaca.
- Festival UBRZAJ 2024 otvara crnogorska premijera filma <a href="https://ubrzaj.me/novosadsko-sjecanje/" target="_blank">Novosadsko sjećanje</a>, autora Aleksandra Reljića, koji je i gost Festivala UBRZAJ, a publici će se obratiti nakon projekcije. &nbsp;Reljićev film donosi priču o Teodoru Kovaču (99), Ivanu Ivanji (93) i Marti Flato (81) koji su preživjeli su pogrom iz 1942. godine, poznat kao Novosadska racija, kada su mađarski fašisti ubili preko hiljadu Novosađana i njihova tijela bacilli pod led Dunava. Profesorka sociologije Marija Vasić, bori se protiv zaborava i predaje učenicima o Novosadskoj raciji, dok lokalne vlasti podižu kontroverzni spomenik nevinim žrtvama, a na tom spisku se nalaze imena i ratnih zločinaca koji su učestvovali u Novosadskoj raciji - kazali su u CGO.
Festival UBRZAJ 2024 se održava od 10. do 14. decembra 2023. u Podgorici, u KIC „Budo Tomović“ i Crnogorskoj kinoteci, a prateća izdanja u Centru za kulturu Berane od 11. do 12. decembra i u Kinu „Boka“ u Kotoru od 12. do 13. decembra 2024. godine.&nbsp;
- Ovogodišnje izdanje finansijski su podržali Delegacija EU u Crnoj Gori, Ministarstvo javne uprave i opština Kotor, a podršku su pružili i KIC „Budo Tomović“, Crnogorska kinoteka, JU KC „Nikola Đurković“ i Centar za kulturu Berane. Partneri UBRZAJ i ove godine su BELDOCS, Sarajevo Film Festival i Mreža festivala ljudskih prava sa sjedištem u Amsterdamu. Dodatno, posvećenost društvenoj odgovornosti se i ove godine reflektovala u poslovnom sektoru kroz sponzorstva od hotela Cue, PG taxi, Compania De Vinos Montenegro i Metropolisa - kazali su u CGO.
Uz Festival UBRZAJ su i medijski pokrovitelji - &nbsp;televizija i portal RTCG, televizija Nova M, Gradska TV, Gradski radio i portal gradski.me, Prva TV, E TV, Radio i portal Antena M, dnevni list Pobjeda, portal CdM, portal Analitika, Radio Kotor, Radio Berane, Radio Tivat, Radio Titograd, kao i radio stanice Elmag, El, Mag i Arena.&nbsp;
Ulaz na sve projekcije je besplatan, a program i dodatne informacije su dostupni na sajtu <a href="http://www.ubrzaj.me/" target="_blank">ubrzaj.me</a>.

Danas počinje 15. Crnogorski festival filma o ljudskim pravima „Ubrzaj“

Ovogodišnje 15. izdanje Bedem Festa koje je nedavno održano na Tvrđavi u Nikšiću privuklo je veliko interesovanje javnosti, te o njegovom uspjehu i dalje govore kako publika, tako i izvođači. Prema procjenama organizatora kapijama Tvrđave je u vrijeme festivala prodefilovalo između 7.000 i 8.000 ljudi.&nbsp;
- Prema podacima sa graničnih prelaza dosta ljudi je došlo iz regiona – iz Bosne i Srbije isključivo inspirisano Bedem festom, jer zaista koncerti Vanne, Marine Perazić, Neleta Karajlića i Voodoo Popeye-a su bili ekskluzivni nastupi jer te izvođače niste imali priliku da vidite i čujete bilo gdje drugo. Kao što smo i najavljivali pola godine prije nego što će se desiti 15. Bedem fest bili smo sigurni da radimo pravu stvar i da je ovo jedno novo festivalsko poglavlje u Crnoj Gori. Pokloniti tako dobre ekskluzivne koncerte tako velikog broja izvođača i sve to učiniti od srca, vratiti se na Tvrđavu, oživjeti stari grad Nikšić – toliko smo uradili sjajnih stvari. Bedem fest je ove godine opravdao sva očekivanja - naveo organizator festivala Petar Šundić.&nbsp;
Jedna od vrijednosti ovog festivala je i u tome što iznova skreće pažnju na sav potencijal Tvrđave i Stag grada u Nikšiću.
- Konačno smo pokazali da Tvrđava i Stari grad – Bedem u Nikšiću moraju da žive tokom godine i da je Bedem fest donio tu svjetlost i da je donio taj život i siguran sam da od sljedeće godine nećemo više biti domoroci i da će se pojaviti neki novi programi i sadržaji na Tvrđavi - istakao je Šundić.&nbsp;
Ovogodišnje izdanje festivala je bilo prilika da se osim velikih imena regionalne muzičke scene publici u Nikšiću prezentuju i neki novi i mladi muzičari.&nbsp;
- Mi smo ove godine uradili jednu sjajnu stvar sa Omladinskim resursnim centrom iz Tuzle, imali smo sjajnu saradnju kroz projekat We Can Do It Together sa Regionalnom kancelarijom za mlade i Omladinskim kulturnim fondom. Predstavili smo dva mlada benda – Deminutiv iz Banja Luke i Roba bez greške iz Podgorice. Uspostavili smo saradnju sa Serbia Creates, jednom platformom koja promoviše mlade bendove. Imali smo premijerne nastupe bendova Keni nije mrtav i Kruz Roudi, tu je bio i pobjednički sastav Bunt Rock festivala, Mali demon - naveo je organizator.&nbsp;
Osim promocije Tvrđave i mladih talenata, posebno treba istaći i zeleni koncept festivala koji promoviše očuvanje životne sredine.&nbsp;
- Nikšić je nekada bio grad piva, rock’n’roll-a i čelika, a danas dobija neko novo lice. Mi smo grad kandidat za Prijestonicu kulture 2030. godine. Trebamo iznalaziti nova rješenja održivosti našeg Nikšića, a upravo je za to poslužio naš zeleni koncept ove godine – to su novi modeli održivosti. Moramo prevazilaziti teške industrije koje su iza nas, a koje su imale užasno štetne ekološke posljedice po zdravlje, vazduh i čistoću. Sa Elektroprivredom Crne Gore ćemo tražiti neka nova rješenja kada je riječ o elektrifikaciji Tvrđave i nekim novim načinima da se snabdijevamo putem vjetra ili sunca kojeg toliko ima svake godine - naveo Šundić.&nbsp;
Zelenom konceptu ove godine doprinijela je i saradnja za Željezničkim prevozom Crne Gore te je posjetiocima bio omogućen besplatan željeznički prevoz iz Podgorice do Nikšića. Tako je voz promovisan kao zeleno i bezbjedno prevozno sredstvo.&nbsp;
Posebnu zahvalnost organizator je uputio i pripadnicima i pripadnicama Vojske Crne Gore i Ministarstvu odbrane Crne Gore, bez kojih, kako kaže, ne bi uspješno mogli pripremiti i realizovati 15. Bedem fest.&nbsp;
Tek što je završeno ovogodišnje izdanje, organizatori za 2025. već planiraju novo 16. izdanje Bedem Festa.&nbsp;
- Obećavam da će 16. izdanje prevazići 15, puni smo energije i želje. Festival Bedem Fest kao prvi među jednakima u Crnoj Gori je jednostavno taj magnet, ta neka energija koja privlači svojim dobrim primjerom. Mi smo entuzijasti, mi smo volonteri, mi smo između donosioca odluka i publike, mi smo spremni da radimo svoje stvari iz ljubavi i za opšte dobro. U tom pravcu ćemo i nastaviti. Zahvaljujem se svima koji su se popeli na Tvrđavu, pokazali su da su ispoštovali sve ono što smo željeli, a to je da dođu u velikom broju, a sa druge strane pozivamo i one partnere koji nisu bili sa nama da se pridruže u 16. izdanju da pokažemo da zajedno možemo raditi sjajne stvari -podvukao je Šundić.
&nbsp;

Šundić: Bedem fest okupio između 7.000 i 8.000 ljudi

Policijski službenici Južnoafričke Republike uhapsili su visokorangiranog člana organizovane kriminalne grupe iz Crne Gore I. C. (34), u gradu Boksburgu, postupajući po međunarodnoj potjernici NCB Interpola Podgorica - saopšteno je iz Uprave policije.
Za I. C. je, kako je navedeno u saopštenju, Crna Gora raspisala crvenu Interpolovu potjernicu radi obezbjeđivanja njegovog prisustva u krivičnim postupcima koji se protiv njega vode pred Višim sudom u Podgorici zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
- On se tokom prethodnog perioda skrivao u Južnoafričkoj Republici i uhapšen je u toj državi pod lažnim identitetom, zbog izvršenog krivičnog djela iz oblasti zloupotrebe i krijumčarenja opojnih droga - kazali su iz Uprave policije.
Ova aktivnost je, kako ističu, rezultat bliske i intenzivne operativne saradnje koju nadležne službe Sektora za borbu protiv kriminala, odnosno NCB Interpola Podgorica ostvaruju sa međunarodnim partnerima, a u okviru koje se došlo do podataka o falsifikovanim putnim ispravama I. C, što je rezultiralo njegovim lociranjem i hapšenjem u Južnoafričkoj Republici.
- Slijedi dalja komunikacija između pravosudnih organa Crne Gore i Južnoafričke Republike, odnosno NCB Interpola Podgorica i NCB Interpola Pretorija sa ciljem realizacije ekstradicije - navodi se u saopštenju.
Dodaju da sprovođenjem ciljanih potraga za članovima organizovanih kriminalnih grupa i izvršiocima teških krivičnih djela, Uprava policije Crne Gore – Sektor za borbu protiv kriminala preduzima planske, sveobuhvatne i kontinuirane aktivnosti sa ciljem efikasne borbe protiv svih vidova teškog i organizovanog kriminala.

Po potjernici Interpola: U Južnoafričkoj Republici uhapšen visokorangirani član OKG iz Crne Gore

Naša zemlja, Crna Gora, za koju vjerujemo da će ubrzo postati prva naredna članica EU, duboko je vezana za evropsku ideju, a mislim da svi znaju da je naša želja da u EU uđemo uspravljene glave – dostojanstveno, ispunjavajući sve neophodne obaveze, poštujući sve preduslove, pritom i čuvajući svoju istoriju, tradiciju i identitet - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić.
On je, obraćajući se danas učesnicima Konferencije predsjednika parlamenata zemalja članica Evropske unije u Budimpešti na temu "Budućnost Evrope", kazao da je 28. saziv Skupštine Crne Gore za nevjerovatno kratko vrijeme u potpunosti odblokirala proces pristupanja i napravila istorijske rezultate.
- Od kojih posebno ističem zatvaranje tri pregovaračka poglavlja krajem 2024. godine, te da imaju jasnu viziju da do kraja 2026. godine zatvorimo sva poglavlja, a da do 2028. uz podršku zemalja članica, postanemo prva naredna punopravna članica Unije. Ovo nije samo politička ambicija neke stranke, već želja više od 80 odsto građana Crne Gore koji snažno podržavaju naš evropski put, što nas, uz postignute rezultate, čini apsolutnim liderom u regionu - podvukao je Mandić.
Rekao je,kako se navodi u saopštenju, da je prisutnim kolegama predsjednicima poznata informacija koju je naglasio - "da je Crna Gora po prvi put demokratski promijenila vlast 2020. godine i da za razliku od dotadašnje vlasti, opredjeljenje sadašnje za Evropu nije deklarativno", te da "danas našu zemlju vode ljudi kojima evropska budućnost nije samo fraza".
- Evropska unija, u vremenu sve većih globalnih izazova, mora biti oslonac miru, bezbjednosti i čuvati dostojanstvo čovjeka. Vjerujem da samo Evropa koja poštuje svoje narode može biti ona koja vodi slobodni svijet. Danas smo bliže nego ikada da Crna Gora postane član Evropske unije. Sa nadom i vjerom u zajedničku budućnost spremni smo da damo svoj puni doprinos evropskoj porodici - zaključio je Mandić.

Mandić: Naš cilj je da u evropsku porodicu uđemo uspravljene glave

Više javno tužilaštvo u Novom Sadu saopštilo je da je 12. maja Višem sudu u Novom Sadu podnijelo optužni prijedlog protiv okrivljenih: M. C, S. Đ, L. D, M. V, L. J, D. S, B. Đ, D. B, M. P, D. A, A. P. i J. D. zbog opravdane sumnje da su izvršili krivično djelo "Pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Srbije".
Za šestoro koji se nalaze u pritvoru Tužilaštvo je predložilo produženje te mjere, dok je Višem sudu u Novom Sadu predloženo da odredi suđenje u odsustvu za drugih šestoro koji su nedostupni državnim organima.
Šestoro opozicionih i omladinskih aktivista uhapšeno je 14. marta, uoči masovnog protesta u Beogradu, pod optužbom da su izvršili krivično djelo pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Srbije.
Jedan od uhapšenih je član organizacije Studenti protiv autoritarne vlasti (STAV), dok su ostali iz opozicionog PSG-a.
Policija za isto krivično djelo sumnjiči još šestoro omladinskih i studentskih aktivista iz organizacije STAV, koji nisu u Srbiji i za njima je raspisana i potjernica.
Veče prije hapšenja, 13. marta, na provladinim televizijama sa nacionalnom pokrivenošću emitovan je audio snimak prisluškivanog razgovora sa sastanka aktivista, na kojem je bilo riječi o planovima da se na protestu u Beogradu nametne ideja prelazne vlade i upad u zgradu Radio-televizije Srbije.
<h2>Protest u Novom Sadu</h2>
Na protestu koji su 12. maja studenti u Novom Sadu organizovali ispred zgrade pravosudnih organa zatraženo je oslobađanje pritvorenih aktivista, kao i svih političkih zatvorenika u Srbiji.
- Pustite ih, oslobodite ih! Sloboda za aktiviste, studente, profesore i sve građane koji su politički zatvorenici ovog režima - poručeno je sa skupa.
Na kraju protesta je pročitano i svih 12 imena "pritvorenika i izgnanika" iz PSG i STAV-a, koji se pod optužbom za rušenje ustavnog poretka u pritvoru nalaze gotovo dva mjeseca.
Tokom protesta održan je i izbor za "najgoru instituciju", gdje su u konkurenciji bili Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), Bezbjednosno-informativna agencija (BIA), sud, tužilaštvo i Klinički centar Vojvodine, a "titulu" je, kako su naveli studenti - ponijelo sudstvo.
Pročitana su i imena, kako tvrde, odgovornih iz MUP-a za prebijanje studenata, a zatim su studenti ocijenili da su u zatvoru "oni koji su rekli istinu".

Tužilaštvo podiglo optužni prijedlog protiv aktivista iz Novog Sada

Džudisti nikšićkog Ippona nastup na sedmom interkontinentalnom turniru Apolon open u Mariboru završili su sa šest medalja – četiri zlatne i po jednom srebrnom i bronzanom.
Ippon je u generalnom plasmanu zauzeo četvrto mjesto, u konkurenciji 117 klubova i 1.135 takmičara iz 21 države.
Zlatne medalje osvojili su Hana Šturanović (poletarka, do 52), kadetkinja Marija Simić (do 44) i mlađi kadeti Vanja Guzina (do 57) i Lazar Dubljević (do 42).
Srebrni je bio mlađi kadet Milan Barović (do 46), a bronzani mlađi kadet Milorad Tadić (do 50).
U okviru turnira održan je dvodnevni trening kamp, na kojem su nikšićki džudisti imali priliku da odrade na desetine sparinga sa nekim od najboljih boraca svog uzrasta iz regiona i šire.
Uspješan vikend upotpunili su mlađi pioniri, koji su državnom prvenstvu u Podgorici osvojili tri medalje - zlatne Iva Matunović i Maša Vukićević, a 
Miodrag Tadić srebrnu medalju.
Predsjednik kluba, proslavljeni džudista Srđan Mrvaljević, kazao je da su ta dva takmičenja u potpunosti potvrdili njegovu priču da Ippon ima nevjeovatnu generaciju koja će ispisati najtrofejnije stranice istorije crnogorskog džudo sporta.
- Iskoristio bih priliku da čestitam našim trenerima Predragu Stanjeviću i Goranu Kodžuloviću na sjajnom rezultatu, a zahvalim se upravi kluba i našim sponzorima koje su pokrili sve troškove takmičenja za svu djecu - rekao je Mrvaljević.

Ipponu šest medalja i četvrto mjesto u generalnom plasmanu turnira u Mariboru

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Što je to u biografiji Pavla Đurišića herojsko i junačko?

Crnogorska grupa "Perper" sinoć je na Trgu nezavisnosti u Podgorici priredila veče za pamćenje.
Nastup cetinjske čuvene grupe na Proljećnom pazaru ispunio je trg emocijama, ritmom i snažnom energijom, a publika je uglas pjevala njihove najpoznatije hitove poput "Montenegro jazz", "Perperi i zlato", "Zastave", "Kome dolaziš u san", "Dobrovoljac", "Sa dušom od kamena"...
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F_rAocTcegpU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poseban trenutak večeri bio je izvođenje pjesme "Goro moja", koja je, kako to inače biva, dirnula sve prisutne i izazvala pravu euforiju.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FHoRX87zgKws&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Čitava atmosfera bila je prožeta zajedništvom i ljubavlju prema muzici, a Perper je još jednom pokazao zašto je navoljeniji bendo domaće scene.

VIDEO: Perper i publika u harmoniji: "Goro moja" zagrmjela jednim glasom

Opasna zarazna bolest bruceloza, koja sa životinja može preći na čovjeka, otkrivena je na farmi ovaca u mjestu Bioče kod Podgorice. 
 
Kako je objavio portal RTCG, Institut za javno zdravlje utvrdio je da je bolest prešla i na čovjeka, a proizvodi sa tog gazdinstva su zabranjeni. 
 
Direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, Vladimir Đaković, rekao je da je farma na kojoj je otkrivena bruceloza pod strogim nadzorom nadležnih veterinarskih službi. 
 
- Radi se o potvrdi sumnje na brucelozu na jednom gazdinstvu koje se bavi stočarskom proizvodnjom - istakao je Đaković, dodajući da je inspektor naložio dodatne veterinarske mjere ispitivanja.
Prema njegovim riječima, dodatna laboratorijska ispitivanja se čekaju. 
 
- Gazdinstvo je pod strogim nadzorom. Svaki protok životinja i proizvoda životinjskog porijekla je onemogućen sa tog gazdinstva - rekao je Đaković. 
 
Kako je istakao, narednih dana će, u skladu sa rezultatima dodatnih istraživanja, odlučiti kakvi su dalji koraci i o tome obavijestiti javnost. 
 
- Mislim da će se raditi eutanazija životinja koje su na tom gazdinstvu - kazao je Đaković. 
 
Bruceloza je patogena za čovjeka i uzrokuje bolest koja se često naziva Malteška groznica.

Tag: festival