Crnogorski festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2025 otvoren je sinoć u KIC-u „Budo Tomović“ crnogorskom premijerom filma „Glas Hind Radžab“, rediteljke Kauter Ben Hanije. Potresna priča o djevojčici stradaloj u Gazi ostavila je dubok utisak na publiku, koja je projekciju ispratila u potpunoj tišini i suzama.
Otvarajući Festival, izvršna direktorka CGO-a Daliborka Uljarević istakla je da moto ovogodišnjeg izdanja – Osvijetli sjenke – poziva društvo da pogleda “tamo gdje najčešće izbjegava”.
„U sjenkama žive ljudi čija su prava zanemarena, čiji se životi odvijaju van reflektora politike i javnosti, ljudi koji često ćute jer su naučili da ih niko ne sluša. Naša je odgovornost da im damo svjetlo“, poručila je Uljarević.
Govoreći o lokalnom kontekstu, ocijenila je da Crna Gora živi „u sjenkama neprocesuiranih nepravdi, duboko ukorijenjene korupcije, revizionističkih narativa, govora mržnje i političkih eksperimenata“. Festival, kazala je, fokus stavlja na iskustva žrtava rata i represije, marginalizovane grupe i „tihe lomove pojedinaca koje društvo gura u zapećak“.
U osvrtu na globalne krize, istakla je da se „granice brutalnosti danas pomjeraju – od Ukrajine do Gaze“, te da je obaveza društava da ne dozvole relativizaciju ljudskosti.
<h2>Nagrada za građane sa Kruševog Ždrijela: Simbol istrajnosti, dostojanstva i borbe za istinu</h2>
Zbog snage, istrajnosti i brige za javno dobro, godišnja nagrada CGO-a i Festivala UBRZAJ za afirmaciju ljudskih prava i građanski aktivizam za 2025. godinu dodijeljena je grupi građana sa Kruševog Ždrijela, koji su više od 300 dana protestovali zahtijevajući pravdu za 23 ugašena života, među njima i četvoro djece.
Nagradu je, u ime porodica, primila Vesna Pejović, majka i baba troje stradalih u masakru na Cetinju. Uz nju su prisustvovali i Bato Pejović, Senka Jovanović i Mito Marković.
Uljarević je istakla da su građani Kruševog Ždrijela „postali simbol dostojanstvene i hrabre borbe za istinu i odgovornost“, te da je njihova borba „ogolila institucionalnu pasivnost, nedostatak empatije i otvorila pitanja na koja država i dalje ćuti“.
„Oni zaslužuju da budu osvijetljeni – ne kao sjenke posrnulog društva, već kao jasni, hrabri, ljudski glas Crne Gore“, kazala je Uljarević.
<h2>Potresan govor Vesne Pejović: „Ne daj Bože nikome da nosi moju ranu“</h2>
Pred prepunom salom, Pejović je zahvalila na priznanju, poručivši da joj nagrada predstavlja „melem za rane satkan od ljudi velikog srca“.
„U borbu sam krenula ne da bih tražila nemoguće – da vratim moje najmilije – već da život ima pravo. To pravo bi bilo da se ide redom. Ali taj red kod mene nije imao pravila“, kazala je.
Posebno je zahvalila instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, ističući da jedino ta institucija „krenula pravim putem“.
„Nije meni bilo da deset mjeseci stojim po najvećem nevremenu i kiši… Ali sistem mi je ostavio jedinu alternativu – da stojim tamo. Tražila sam samo malo, za moje mnogo“, rekla je Pejović, dodajući da ne bi izdržala bez ljudi koji su bili uz nju.
Govoreći o Cetinju, emotivno je poručila:
„Djeci na Cetinju treba vratiti osmijeh. Parkovi više nijesu ispunjeni dječijim smijehom. Taj grad je ranjen. I svima koji su komentarisali kako ne treba – opraštam, jer nijesu znali što su pričali. Ne daj Bože nikome da nosi moju ranu.“
Njen govor ispraćen je dugim, emotivnim aplauzom publike.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Film „Glas Hind Radžab“ rasplakao publiku

Najduži zimski festival u regionu, koji traje čak 64 dana, u Kotor je unio prvu veliku dozu blagdanske magije i najavio bogat program na više lokacija. Uz već tradicionalne programe na kućicama i na Pjaci od sata, ovogodišnje izdanje donosi i novinu - Park generacija u Velikom gradskom parku, zamišljen kao prostor međugeneracijskog povezivanja kroz inkluzivne, edukativne i muzičke radionice.
Predstavnica Turističke organizacije Kotora, Emilija Radulović, poručila je da je grad u potpunosti spreman da ugosti domaće i strane posjetioce i ponudi im istinski praznični ugođaj.
Ona je naglasila da će “jedan festival sa tri programa” svim generacijama pružiti bogat sadržaj i autentičan kotorski duh.
- Kotor je spreman za treći po redu Kotor Winter Fest, festival najduži u regionu, u trajanju od 64 dana. Jedan festival - tri programa. Program Kotor Winter Festa, koji se održava najvećim dijelom na kućicama i na Pjaci od sata u Starom gradu, obećava domaćoj i gostujućoj publici zaista dobar provod u drugačijoj atmosferi, kroz različite muzičke žanrove i jedan bogat program - navela je.
Ona je istakla je da će Veliki gradski park tokom predstojećih praznika biti mjesto posebno posvećeno najmlađima i najstarijima, ali i porodičnom i međugeneracijskom druženju. Ona je napomenula da će se u Velikom gradskom parku održati i Dječja Nova godina 30. decembra, te da će taj prostor u narednom organizovati brojne programe namijenjene svim generacijama.
Program "Od Božića do Božića" 12. po redu, počinje 22. decembra Dječjim bazarom, zatim slijedi tradicionalni koncert Gradske muzike i završava se Papaladam ala makom.
Pred kotorskom publikom i gostima je zaista bogat program – različiti muzički žanrovi, domaći i strani izvođači, rock, DJ setovi i elektronska muzika. Sve ono što Kotor čini drugačijim od ostalih.
Pozivamo sve da se druže sa nama od danas pa sve do 31. januara i da dočekaju Novu godinu u Kotoru”,poručila je ona.
Na Pjaci od sata 30. decembra zakazano je druženje sa Stelom Rade i Majstorima za dušu - orkestar Aleksandra Sofronijevića, zatim čekamo Novu 2026. uz Parni Valjak i Ansambl Toć.
Repriza, odnosno 1. januar 2026, biće obilježen nastupom jedne mlade i fenomenalne zvijezde, Jakova Jozinovića, i naravno, regionalne zvijezde, Marije Šerifović.
- Želimo svima dobar provod i da osjete autentičnu kotorsku atmosferu - da budu puni energije i zdravlja, i da se lijepo provedu tokom praznika. Dobrodošli u Kotor, jer Kotor je nešto drugo - naveli su organizatori.
Svjetska DJ zvijezda, Fedde Le Grand sinoć je napravio pravi spektakl na otvaranju Kotor Winter Festa. Uz moćne numere, vrhunsku produkciju i energiju koja je ispunila Stari grad, publika je uživala u nezaboravnom setu koji je označio početak najdužeg zimskog festivala u regionu.
- Mnogo puta sam nastupao tokom zime, posebno u Top Hillu gdje sam godinama gostovao. Zapravo, ovdje je bio moj prvi početak - prvi put sam nastupio u Crnoj Gori upravo u klubu u Kotoru. Lijepo mi je ponovo biti ovdje, jer sam zaista veliki fan Crne Gore i uvijek očekujem da ću imati mnogo fanova koji me toplo dočekaju - kazao je on.
Stvaranje muzike danas je, kaže, veoma tehnički proces i zahtijeva mnogo rada.
- Ali vjerujem da inspiracija dolazi kada joj daš prostora. Zato nikada ne pripremam set potpuno unaprijed - ako sve spremiš, izgubi se spontanost - kazao je on pred nastup.
Organizatori Kotor Winter Festa su Opština Kotor i Turistička organizacija opštine Kotor uz podršku Zlatnog partnera Hyatt Regency Kotor Bay Resort koji najavljuju još jedno izdanje festivala koje donosi bogat program i prazničnu atmosferu.
- Veliku zahvalnost dugujemo i našim partnerima Coca-Cola HBC Crna Gora, JP Morsko Dobro i VOLI, kao i zvaničnoj mreža festivala - Crnogorskom Telekomu. Važnu ulogu imaju i brojni prijatelji festivala čiji doprinos upotpunjuje doživljaj i stvara jedinstven zimski ambijent u Kotoru - poručili su oni.

Sinoć otvoren treći Kotor Winter Fest

Na današnjoj konferenciji za medije u organizaciji JU “Dječji savez” Podgorica, najavljeno je jubilarno 45. izdanje Internacionalnog festivala dječje pjesme „Naša radost“, koje će biti održano krajem novembra.
Riječ je o jednoj od najdugovječnijih i najznačajnijih manifestacija posvećenih dječjoj muzici na prostoru Crne Gore, koja već više od četiri decenije njeguje dječju kreativnost, izražajnost i umjetnički razvoj.
Ove godine, festival obilježava veliki jubilej, a pripreme su već ušle u završnu fazu. Vršiteljka dužnosti direktorice Dječjeg saveza Duška Šljivančanin istakla je da interesovanje za učešće nikada nije jenjavalo, te da je selekciona komisija imala zadatak da među više od 60 pristiglih prijava izabere one koje će ući u finalni festivalski program.
Nakon temeljne selekcije, stručni žiri odabrao je 18 kompozicija koje će publika imati priliku da čuje na velikoj sceni u Podgorici, uz još dvije rezervne.&nbsp;
Članovi žirija, renomirani umjetnici i muzički stručnjaci – kompozitorka Marina Adamov Stojadinović (predsjednica), urednica muzičke redakcije RTCG Branka Banović, violinista Vili Ferdinandi, profesor solfeđa Ivan Tomas, književnik i dječiji pisac Goran Radojičić, te studentkinja Muzičke akademije i bivša učesnica festivala Iva Vujošević – saglasili su se da je ovogodišnja selekcija bila izuzetno izazovna zbog visokog kvaliteta i raznovrsnosti pristiglih radova.
- Pjesme koje su ušle u ovogodišnju selekciju govore o prijateljstvu, prirodi, porodici, snovima i svakodnevnim dječjim temama, ali kroz veoma autentičan muzički izraz. Žiri je ocjenjivao originalnost, tekstualnu i muzičku vrijednost, te prilagođenost uzrastu izvođača - objasnila je umjetnička direktorica festivala Ana Klepić.
Na konferenciji su, otvaranjem šifrovanih koverti, javno predstavljeni autori odabranih kompozicija, što je izazvalo oduševljenje prisutnih novinara i muzičkih entuzijasta.&nbsp;
Organizacioni tim festivala uputio je danas zahvalnost svim autorima i saradnicima koji su talentom i trudom doprinijeli očuvanju tradicije ove muzičke manifestacije, kao i medijima na kontinuiranoj podršci.
Internacionalni festival „Naša radost“ ostaje važna kulturna platforma koja otkriva i afirmiše nove talente, inspiriše najmlađe da stvaraju i izražavaju se kroz muziku, te promoviše vrijednosti djetinjstva, prijateljstva i umjetnosti. Organizatori poručuju – vidimo se krajem novembra na jubilarnom slavlju dječje pjesme!
U nastavku pogledajte spisak 18 odabranih pjesama i njihovih autora:
Odabrane kompozicije:
„San“– Slobodan Mijović
„Oda šumi“– Vesna Veljković / Sandra Skrbić
„Pravi put“– Lado Leš / Sandra Skrbić
„Moja baka“– Lara Ščekić
„Odžačar za sreću“– Svetlana Ceca Milić / Tode Nikoletić
„Nije svejedno“– Nataša Latković
„Srce slavuja“– Daniel Alibabić / Natalija Pavićević
„Akvareli u aprilu“– Mirsad Serhatlić / Biljana Đurđević
„Vila koja čuva snove“– Marko Prentić / Aleksandra Filipović
„Pjesma nade“– Dejan Božović / Natalija Pavićević
„Šašava pjesma“– Mirsad Serhatlić / Sanja Perić
„Hajde budi dijete“– Leontina Vukomanović Pat / Tode Nikoletić
„Muško“– Dražen Miljanović
„Domaći“– Marija Božović
„Babica“– Dragana Šćepanović
„Moja tetka stjuardesa“– Veselin Frenki Bogićević / Saša Božović
„Noć“– Ninoslava Zlatković / Isidora Lukić
„Kruna“– Dijana Roganović Bogićević / Andreja Milović
Rezervne kompozicije:
„E moj brko“– Katarina, Ksenija i Pavle Bogićević / Davor Dragojević
„Krila“– Mihajlo Miha Radonjić / Jelena Božović

“Naša radost” slavi jubilej: Izabrane numere za 45. izdanje internacionalnog festivala dječje pjesme

Podgorica će 6. i 7. juna biti centar rokenrola, kada će na Stadionu malih sportova biti održan muzički festival "Rockstrikcija". Tokom dva dana nastupiće devet sjajnih bendova, najavljuju organizatori.
U petak, prvog dana Rockstrikcije nastupiće Neno Belan i Fiumens, Rotko Stjuart, KoiKoi, Jonathan, dok će u subotu 7. juna nastupiti Gradske Bitange, Zabranjeno Pušenje, Rambo Amadeus, Vizelj, Ego.
Janko Popović, u ime organizatora, kazao je da im je cilj da vrate malo urbaniju kulturu u Podgoricu, prenosi Media Biro.
Nina Pajović iz Turističke organizacije Podgorica kazala je da je ovo veoma značajan festival, te da se trude da zadovolje ukuse svih generacija.
Antonije Pušić je zahvalio organizatoru na pozivu, podsjećajući da u Podgorici nije svirao dugo. Poručio je da svaki grad treba da ima makar jedan veliki festival.
- Svaki grad mora da ima veliki festival, jer se tu okuplja i staro i mlado. To je atraktivno sa stanovišta mijenjanja senzibiliteta i sa aspekta turizma. Društvo je zatrovano potrošačkim mentalitetom. U Norveškoj Ministarstvo zdralja stimulira sviranje jer je istraživanje pokazalo da su ljudi koji sviraju instrumente u manjem riziku od psihosomatskih bolesti - naveo je on.
Pušić je ukazao da je sviranje poslednjih 20 godina otišlo u drugi plan, ali da se polako vraća.
- Naš region ima još pristupačne cijene ulaznica. Dobro je što crnogorski mladi bendovi imaju šansu da se predstave na ovakvim festivalima - kazao je Pušić.
Ulaznice za festival dostupne su online putem gigstix.me i na Tobaccopress kioscima širom Crne Gore, a cijena je 20 eura za jedan dan, odnosno 35 eura za oba dana festivala.
Ulaz na Rockstrikciju slobodan je za sve mlađe od 12 godina, uz obavezno prisustvo roditelja ili staratelja.
Rockstrikciju su podržali: Ministarstvo kulture i medija, Glavni grad Podgorica, Turisička organizacija Podgorica Sekretarijat za kulturu Podgorica, Adriaticbank Tuborgmne, PAM CG ...
Deveto izdanje Rockstrikciji u Podgorici, rokenrol ugođaj za sve generacije poklapa se sa obilježavanjem 40 godina karijere Nena Belana, Sejo Saxon slavi rođendan,a album prvijenac najavljuje Rotko Stjuart.
Nakon duže pauze u Podgoricu dolazi Rambo Amadeus, dok je jedan od najtraženijih bendova nove generacije, KoiKoi, konačno u Crnoj Gori. Podgorička publika imala je priliku da sluša Ego i na prošlogodišnjem podgoričkom pazaru.
Muzički festival “Rockstrikcija” održava u Podgorici od 2022. godine, ugostio je preko 70 bendova iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine. Cilj ovog muzičkog festivala je promocije crnogorske autorske rock scene u zemlji i region i kao podrška razvoju mladih i novih rock'n'roll bendova, kako domaćih tako i regionalnih izvođača autorske muzike.

Festival Rockstrikcija 6. i 7. juna u Podgorici

Drugi Senior fest Kotor otvoren je danas u Starom gradu, u organizaciji JU Doma starih “Grabovac”, uz podršku Opštine Kotor, Turističke organizacije Kotor i drugih sponzora.
Osim korisnika doma “Grabovac”, učešće na Senior festu uzeli su i korisnici domova starih Bijelo Polje, Pljevlja, Nikšić i Podgorica, te JU Zavod Komanski most, kao i gosti iz Srbije - korisnici Gerontološog centra Kragujevca i Gerontološkog centra Zrenjanin.
Direktor Doma starih “Grabovac”, Srđan Dragomanović, poručio je korisnicima da se sve radi za njih, njihove osmjehe i trenutke koji su im “svakim danom sve vrijedniji”.
- Posebno pozdravljam Gerontološki centar Kragujevac i Zrenjanin koji su prevalili toliki put, a za trud bih pohvalio naš Komanski most zbog kategorije korisnika sa kojom rade - kazao je on.
Dragomanović je istakao finansijsku podršku Opštine Kotor u organizaciji festivala, koja takođe pruža podršku u uslugama pomoći u kući i Dnevnom boravku za starije osobe i lica sa invaliditetom.
- Nažalost treća usluga, koja se odnosi na dnevni boravac za lica sa demencijom, nije zaživela, iako je Opština sa nama sklopila ugovor, kupili smo mini bus, iako je usluga potpuno besplatna, iako dolazimo kod budućih korisnika na kućnu adresu - kazao je Dragomanović.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić istakao da je u razgovoru sa ministrom Damirom Gutićem dogovoreno da će Kotor do narednog Senior festa dobiti dnevni boravak za starije sugrađane i u Starom gradu.
- Kako bi pokazali primjerom da nam nije na prvom mjestu komercijalizacija i zarada, već upravo kvalitet života naših sugrađana. Mislim da je neka vrsta poetske pravde što se Senior fest održava upravo u Starom gradu. Dolazeći ovamo mi je palo na pamet da ste upravo vi pojedinačno svojim radom, trudom i novcem pomogli obnovu ovog grada nakon što je pretrpio ozbiljna oštećenja u zemljotresu 1979. Godine - kazao je Jokić.
Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić istakao je da zdravo i dostojanstveno staranje predstavlja zajednički interes svih nas, a naša obaveza je da podržimo potencijal starijih da vode ispunjen, kvalitetan život, i da u skladu sa svojim mogućnostima, aktivno doprinose zajednici.
- Danas se Crna Gora suočava sa tzv. trećom tranzicijom u kojoj se demografski izazovi ne odnose samo na smanjenje nataliteta, već i na fenomen starenja stanovništva. Ova promjena podrazumijeva ozbiljne izazove. Da bismo bolje iskoristili potencijale starijih osoba potrebno je promijeniti pristup njihovom doprinosu i omogućiti aktivno učešće u zajednici - ocijenio je Gutić.
On je saopštio da će u narednom periodu biti posvećen daljem razvoju usluga podrške koje omogućavaju starijima da što duže ostanu u svojim zajednicama, uz adekvatnu podršku.
Program su vodili Duško Davidović i Žika Jakšić, a otvaranju su, između ostalih, prisustvovali sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Tatjana Kriještorac i direktor TO Kotor Jovan Ristić. Tu su bile ekipne i pojedinačne discipline, plesovi, vježbe sa fizioterapeutima i brojni drugi prateći sadržaji.
Svečano zatvaranje Senior festa Kotor, uz dodjelu nagrada takmičarima, koncert Kic Pop hora i Nede Ukraden, održaće se sjutra, početkom u 18 sati.

Otvoren Senior fest u Kotoru

Teško je razumjeti govor mržnje kojem su od juče izloženi Kotor i njegovi građani. Karnevali su spaljivani vjekovima, u novijoj prošlosti ih je, zavisno od toga ko je bio na vlasti, bilo sa svih političkih strana, ali niti jednom prilikom nije bilo ovoliko uvreda i otvorene mržnje zbog tog čina - ocijenili su u Opštinskom odboru Demokratske partije socijalista (DPS).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmandic-neka-moja-spaljena-lutka-sa-karnevala-bude-buktinja-koja-ce-osvjetljavati-nas-evropski-put&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Apsurdno je, podvlače, tek to što jedan od ključnih državnih funkcionera predlaže neku svoju “alternativu” spaljivanju karnevala: niti pozvan da to čini, niti bi trebalo da pokušava da oblikuje Kotor i Boku po svojim standardima.
- Neki su suviše sebi dali za pravo, ukoliko im se ne dopada ono što je autentičnost Kotora - to je samo njihov problem. To što preko svojih medija, društvenih mreža i ostrašćenih botova, nakon Cetinja, žele satanizovati i Kotor, zaludna je rabota. Jer, naspram svih različitosti, pa i političkih, sve Kotoranke i Kotorani su potpuno ujedinjeni povodom očuvanja običaja koji datiraju daleko u prošlost i po kojima je naša sredina, uostalom, i prepoznatljiva i posebna - naveli su u kotorskom DPS-u.
Umišljenim, kako su kazali, veličinama poručuju da ih ne uče kako treba da organizuju živote.
- A posebno da nas ne uče kako karneval treba da izgleda. Jer, evo već je peta godina kako pratimo njihov karneval - najlošiji koji je Crna Gora ikad vidjela. A što se tiče buktinja i evropskih integracija - za početak bismo autoru ovih “metafora” poručili da pokuša da pređe jedinu granicu koju danas imamo sa Evropskom unijom. Onu na Debelom Brijegu. Kad u tome uspije, neka nas obavijesti - naveli su u kotorskom DPS-u.
A svim ostalim autorima kletvi sa društvenih mreža poručuju i da su živi i zdravi i da neće nigdje odavde.

OO DPS: Ne učite Kotorane kako karneval treba da izgleda i suzbijte govor mržnje kojim pokušavate satanizovati naš grad

Nevladina organizacija "Delić koji nedostaje" raspisala je konkurs za prijem novih kompozicija u kategoriji pop, zabavne i mediteranske muzike za RMF "Biser Jadrana" - Tivat 2025. Kompozicije koje se šalju na konkurs, ne smiju biti ranije izvođene, niti objavljene. Rok za prijavljivanje kompozicija je do 14. maja. Selekciona komisija festivala, sve podnosioce prijava informisaće da li je njihova kompozicija prihvaćena, najkasnije do 10. juna. - Podnosioci prijava su dužni, da aranžirane kompozicije organizatoru pošalju do 1. jula 2025. godine. Post produkciju svih primljenih kompozicija (snimanje nastupa i pripremu materijala za kasnija emitovanja, ili korišćenje u bilo koje dogovorene svrhe) realizuje organizator festivala koji podnosiocima prijava odabranih kompozicija garantuje učešće u večeri festivala, direktan tv prenos i predstavljanje u medijima prije u toku i nakon festivala - saopštili su organizatori festivala.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250215110240_ec9a4e5a90ce6fe106791e54015e9e5d03c66087538c207cbd2f6631f480be17.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250215110240_ec9a4e5a90ce6fe106791e54015e9e5d03c66087538c207cbd2f6631f480be17" data-rendition-name="original" width="856" height="892" loading="lazy" alt="Biser Jadrana"></figure>  Za najbolje kompozicije, organizator će obezbijediti vrijedne nagrade i festivalska priznanja u ukupnom iznosu od 12.000 eura. Ove godine, festival se održava dvije večeri - 18. i 19. jula. Prve festivalske večeri održaće se “Domaće veče”, kada će nastupati isključivo pjevači iz Crne Gore, njih 20. Najboljih osam takmičara po ocjeni stručnog žirija, učestvovaće i naredne noći kada se održava “Regionalno veče”, uz kolege sa ex-yu prostora (BIH, Srbije, Hrvatske, Makedonije i Slovenije), ukupno njih 20. Detaljnije o uslovima konkursa i festivalu na OVOM LINKU.

Poziv crnogorskim izvođačima da prijave kompozicije za "Biser Jadrana"

Festival "Pekićeva srebrna ruka", jedna od najznačajnijih kulturnih inicijativa koja će se realizovati tokom 2025. u Podgorici, biće otvoren u utorak 4. februara, na dan kada se veliki pisac Borislav Pekić 1930. godine rodio u Podgorici - najavljeno je iz Sekretarijata za kulturu Glavnog grada.&nbsp;
Program će, kako je precizirano, biti upriličen u 18 sati u Kuslevovoj kući.&nbsp;
- Manifestaciju organizuju Sekretarijat za kulturu Glavnog grada Podgorica i Srebrna ruka, književno društvo za proučavanje i promociju djela Borislava Pekića, u čast velikog pisca i intelektualca rođenog u Podgorici. Na otvaranju Festivala čiji će vrhunac biti 2030. godine, na stogodišnjicu rođenja velikog pisca, prisutnima će se ispred organizatora obratiti sekretarka Sekretarijata za kulturu Snežana Tomanović i prof. dr Aleksandar Jerkov, nakon čega će uslijediti predavanje univerzitetskog profesora, književnog kritičara i teoretičara, jednog od inicijatora ove manifestacije Aleksandra Jerkova, o tome kakav je savremeni klasik Borislav Pekić - navodi se u saopštenju.
Festival "Pekićeva srebrna ruka" realizovaće se tokom cijele godine, uz bogat i raznovrstan kulturni program koji će se oslanjati na Pekićevo stvaralaštvo, o čemu će više riječi biti na otvaranju manifestacije.&nbsp;
- Program Festivala biće nastavljen u srijedu 5. februara u 18 sati u knjižari "Kosmos" u Master kvartu, gdje će biti predstavljena knjiga "Pre vremena čuda - Savremeni pisci na Pekićevom tragu" koju je priredio Vule Žurić. O knjizi će govoriti mr Ksenija Rakočević i prof. dr Aleksandar Jerkov. Tokom programa biće prikazano nekoliko odlomaka iz Pekićevih drama - najavljeno je iz Sekretarijata za kulturu Glavnog grada.

Otvaranje festivala "Pekićeva srebrna ruka" sjutra u Kuslevovoj kući

Treći dan Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2024 prolazi u znaku otvaranja kotorskog izdanja u Kinu “Boka”, premijerama u Podgorici uz panel diskusiju, kao i gostovanjima reditelja Aleksandra Reljića i Željka Stanetića.
Treći festivalski dan u Podgorici počinje u 17 sati Crnogorskoj kinoteci premijerom filma "Džojmejkers", autorke Jelene Radenović, koja istražuje muzičko majstorstvo romskih trubača u Srbiji i otkriva da se iza dinamičnih melodija krije težak život i borba za opstanak. Milan Nikolić, nastavlja važnu misiju učitelja Maksuta Maksutovića, koji se trudi da nauči romsku djecu da ispravno sviraju i sačuvaju zdravlje. &nbsp;Susret američke profesorke Nade Miljković sa Milanom pruža nam autentičan i emotivan uvid u njihov život.
Program se nastavlja u 18 sati sa filmom "Dnevnici crne kutije", novinarke i filmske producentkinje Shiori Itô, koja kroz autografski dokumentarac predstavlja istragu o vlastitom seksualnom napadu, s ciljem da dovede poznatog počinitelja pred pravdu. Njena potraga prerasta u značajan pravni slučaj, otkrivajući zastarjele pravosudne i društvene okvire u Japanu.&nbsp;
Nakon projekcije filma, slijedi i panel diskusija na temu "Žene u medijima: borba za glas i sliku?", tokom kojeg ćemo razgovarati o seksističkom i senzacionalističkom govoru u medijima, kao i o važnosti podrške ženama u javnom prostoru.&nbsp;
Na panelu će govoriti novinarka i programska koordinatorka Instituta za medije Crne Gore, Vesna Rajković Nenadić, novinarka Ivana Boljević, i profesorica Crnogorskog jezika i književnosti u SMŠ Golubovci Svetlana Jovetić Korpivica.
Treći dan festivala u Podgorici zaokružuje film "Kiks", čija projekcija počinje u 20:30 sati, a iza kojeg stoji mađarski intermedijalni umjetnik i autor filma Dávid Mikulán. Film predstavlja dvanaestogodišnje putovanje koje prati Šonjijevu avanturu od nestašnog dječaka sa ulica Budimpešte do razočaranog mladića. Inspirisan neobičnim prijateljstvom sa filmskim stvaraocima Davidom i Balintom, film bilježi Šonjijev životni put obilježen porodičnim problemima, nevoljama u školi i teretom surogat očinstva u odnosu na novorođenu sestru. Dok se Šonji suočava sa izazovima adolescencije, filmski stvaraoci se od aktivnih učesnika pretvaraju u posmatrače njegovih životnih nemira koji kulminiraju tragičnim preokretom koji ga primorava da se suoči sa odgovornostima odraslog doba.
Danas se otvara i kotorsko izdanje Festivala UBRZAJ u 18h30 u Kinu “Boka” projekcijom filma “Novosadsko sjećanje” reditelja Aleksadra Reljića, koji daje osvrt na pogrom iz 1942. godine, poznat kao Novosadska racija i napore onih koji se bore protiv zaborava i protiv revizionista. &nbsp;Prvo veče Festivala UBRZAJ u Kotoru će završiti projekcijom kratkometražnog igranog filma “Milena” , reditelja i scenariste Željka Stanetića, sa početkom u 20 sati, koji nas vodi u izbjegličko iskustvo onih koji su 1995. godine morali napustiti svoj dom u Hrvatskoj, ali i obrte koje im je to donijelo u životima. Gosti Festivala UBRZAJ 2024 u Kotoru biće i reditelji Aleksandar Reljić i Željko Stanetić koji će i obratiti publici.
Drugi i poslednji dan Festivala UBRZAJ 2024 u Beranama počinje projekcijom filma "Džojmejkers" u Centru za kulturu u 17 sati, dok će veče zatvoriti film "Dnevnici crne kutije" u 20 sati, a dio ovogodišnjeg izdanje u Beranama je i projekcija filma Veliki život u Gimnaziji “Panto Mališić”. Češka autorka, Kristina Dufková donosi priču o vršnjačkom nasilju u školi, koji kao završnicu nosi brojne poučne poruke.
Ulaz na sve projekcije je besplatan, a više informacija je dostupno <a href=" https://ubrzaj.me/">na sajtu Festivala UBRZAJ</a>.
Ovogodišnje izdanje finansijski su podržali Delegacija EU u Crnoj Gori, Ministarstvo javne uprave i opština Kotor, a podršku su pružili i KIC „Budo Tomović“, Crnogorska kinoteka, JU KC „Nikola Đurković“ i Centar za kulturu Berane. Partneri UBRZAJ Festivala su BELDOCS, Sarajevo Film Festival i Human Rights Film Network.
Takođe, promocija društveno odgovornog pristupa vidljiva je i u biznis sektoru, kroz sponzorstva hotela Cue, PG taxi, Compania De Vinos Montenegro i Metropolisa. Medijski pokrovitelji Festivala UBRZAJ su televizija i portal RTCG, televizija Nova M, Gradska TV, Gradski radio i portal gradski.me, Prva TV, E TV, Radio i portal Antena M, dnevni list Pobjeda, portal CdM, portal Analitika, Radio Kotor, Radio Berane, Radio Tivat, Radio Titograd, kao i radio stanice Elmag, El, Mag i Arena.

Nove premijere na UBRZAJ 2024 i otvaranje kotorskog izdanja festivala

U KIC-u „Budo Tomović“ u Podgorici večeras u 19.30 sati počinje jubilarno petnaesto izdanje Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2024, u organizaciji Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Festival će zvanično otvoriti predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, šef delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler i izvršna direktorka CGO Daliborka Uljarević.
Tom prilikom biće uručene i godišnje nagrade CGO-a i Festivala UBRZAJ za afirmaciju ljudskih prava i građanskog aktivizma u kategoriji organizacija i pojedinaca.
- Festival UBRZAJ 2024 otvara crnogorska premijera filma <a href="https://ubrzaj.me/novosadsko-sjecanje/" target="_blank">Novosadsko sjećanje</a>, autora Aleksandra Reljića, koji je i gost Festivala UBRZAJ, a publici će se obratiti nakon projekcije. &nbsp;Reljićev film donosi priču o Teodoru Kovaču (99), Ivanu Ivanji (93) i Marti Flato (81) koji su preživjeli su pogrom iz 1942. godine, poznat kao Novosadska racija, kada su mađarski fašisti ubili preko hiljadu Novosađana i njihova tijela bacilli pod led Dunava. Profesorka sociologije Marija Vasić, bori se protiv zaborava i predaje učenicima o Novosadskoj raciji, dok lokalne vlasti podižu kontroverzni spomenik nevinim žrtvama, a na tom spisku se nalaze imena i ratnih zločinaca koji su učestvovali u Novosadskoj raciji - kazali su u CGO.
Festival UBRZAJ 2024 se održava od 10. do 14. decembra 2023. u Podgorici, u KIC „Budo Tomović“ i Crnogorskoj kinoteci, a prateća izdanja u Centru za kulturu Berane od 11. do 12. decembra i u Kinu „Boka“ u Kotoru od 12. do 13. decembra 2024. godine.&nbsp;
- Ovogodišnje izdanje finansijski su podržali Delegacija EU u Crnoj Gori, Ministarstvo javne uprave i opština Kotor, a podršku su pružili i KIC „Budo Tomović“, Crnogorska kinoteka, JU KC „Nikola Đurković“ i Centar za kulturu Berane. Partneri UBRZAJ i ove godine su BELDOCS, Sarajevo Film Festival i Mreža festivala ljudskih prava sa sjedištem u Amsterdamu. Dodatno, posvećenost društvenoj odgovornosti se i ove godine reflektovala u poslovnom sektoru kroz sponzorstva od hotela Cue, PG taxi, Compania De Vinos Montenegro i Metropolisa - kazali su u CGO.
Uz Festival UBRZAJ su i medijski pokrovitelji - &nbsp;televizija i portal RTCG, televizija Nova M, Gradska TV, Gradski radio i portal gradski.me, Prva TV, E TV, Radio i portal Antena M, dnevni list Pobjeda, portal CdM, portal Analitika, Radio Kotor, Radio Berane, Radio Tivat, Radio Titograd, kao i radio stanice Elmag, El, Mag i Arena.&nbsp;
Ulaz na sve projekcije je besplatan, a program i dodatne informacije su dostupni na sajtu <a href="http://www.ubrzaj.me/" target="_blank">ubrzaj.me</a>.

Danas počinje 15. Crnogorski festival filma o ljudskim pravima „Ubrzaj“

Broj otvorenih radnih mjesta u Sjedinjenim Američkim Državama povećan je u oktobru 12 hiljada, na 7,67 miliona, objavio je Američki zavod za statistiku rada.
To je rast u odnosu na septembarskih 7,65 miliona, prenosi B92.
Septembarska brojka pokazala je skok od 431 hiljadu u odnosu na avgustovskih 7,22 miliona, pri čemu su oba mjeseca premašila očekivanja od 7,2 miliona.
Po sektorima, broj otvorenih radnih mjesta porastao je u trgovini, transportu i komunalnim uslugama i to 239 hiljada, prije svega u sektorima maloprodaje i veleprodaje, zdravstvene zaštite i socijalne pomoći, 49 hiljada.
S druge strane, taj broj opao je u profesionalnim i poslovnim uslugama i to 114 hiljada, zatim u saveznoj vladi 25 hiljada i oblasti ugostiteljstva i razonode 22 hiljade.
Kada se posmatra regionalno, najveći rast broja zaposlenih u SAD zabilježen je na Jugu 77 hiljada i Zapadu 12 hiljada, a pad je registrovan na Srednjem zapadu 42 hiljade i Sjeveroistoku 35 hiljada.
Podaci za septembar i oktobar objavljeni su zajedno prvi put zbog obustave rada vlade.

Povećan broj otvorenih radnih mjesta u SAD-u

Cilj procesuiranja 35 osoba koje su protestovale zbog sramne dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću za knjigu koja u tom trenutku nije ni postojala, je suzbijanje prava na demokratski otpor i protest, ocijenio je dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i jedan od procesuiranih Aleksandar Radoman.&nbsp;
On je, gostujuću u Drugačijoj radio vezi, kazao da je na Gorici 8. jula održan mirni skup akademskih građana koji su se pobunili protiv nezakonite dodjele nagrade čovjeku koji negira sve atribute crnogorskog identiteta. Na tako mirnom okupljanju, dodaje, desila se brutalna akcija policije.&nbsp;
- Mi znamo da određene državne organe uveliko instrumentalizuje jedna politička grupacija, koja kontroliše bezbjednostni sektor. I mediji su osjetili na svojoj koži ne tako davno kako to funkcioniše kad politika pritiska Tužilaštvo. Sad vidimo kako to funkcioniše kad politika pritiska policiju. Pojavila se i pretpostavka da se time možda pokušava spriječiti okupljanje 19. decembra na brdu Gorica. Moguće, ali ne samo to, nego bilo koja vrsta okupjanja koje može vlastima poslati poruku - mi smo ovdje, pratimo što radite, imamo demokratske mehanizme da vam se suprostavimo. U najkraćem, to je jedna antidemokratska metoda kojom se represivni aparat zloupotrebljava za ograničenje slobode građana- kaže Radoman.
Zloupotreba represivnog aparata prema građanima koji iskazuju privrženost Crnoj Gori i njenom Ustavu i zakonima se može pratiti još od Kruševog ždrijela, ističe Radoman i podjseća na događaj, hroniloški bliži protestu ispred vile Gorica.
- To je događaj postavljanja čuvenog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostu. Ako me sjećanje dobro služi, tom događaju za koji se znalo, sva javnost je znala da će se to desiti, &nbsp;prisustvovala su, čini mi se, dva policajca u civilu. Tamo nije bilo ni interventne jedinice, ni štitova, šljemova, nije bilo ni biber spreja. Tu recimo nije bilo nikakve reakcije policije. Naprotiv, dozvolilo se da novinari budu praktično linčovani- ukazuje Radoman.
Na djelu je, naglašava Radoman, antidemokratsko i anticrnogorsko postupanje vlasti.
- Danas su targetirani Crnogorci, sjutra će biti neke druge zajednice. Pa nedavno su i od strane države bili targetirani Turci, koji nisu bili ni učesnici incidenta koji se desio na Zabijelu- navodi Radoman.
Na pitanje da li se na ovaj način kreira imidž ekstremista svim iskrenim suverenistima, nacionalnim Crnogoracima i iskrenim i stvarnim antifašistima u Crnoj Gori, i to na način na koji je to konceptualizovao BIRN, kreiranjem mape ekstremizma, Radoman kaže da je više nego jasno da je to projekat koji živimo još od perioda prije 2020. godine.
- Da bi od 2020. godine to dobilo i neku institucionalnu podršku. Sjećajemo se kako su Vijesti crtale mapu Crnoj Gore sa dva navodno ekstremistička pola, a onda je u sredini bila Beogradska patrijaršija, odnosno njeno ogranak u Crnoj Gori, koja je trebalo da iznese tu emancipatorsku misiju. Danas vidimo koja je emancipatorska misija, to vam je kapela na Lovćenu, to vam je Draža u svakom crnogorskom gradu, to vam je lažna priča o hrišćansko-islamskom pomirenju preko Amfilohije Radovića. Apsolutno je jasno da na dijelu taj projekat. Pokušaj da se ekstremizuju one snage koje su nesumljivo antifašističke, građanske, koje se zalažu za koncept Crnoj Gore kakav je upisan u Ustavu- kazao je.
Događa se, kaže, fašizacija društva, ali, kako dodaje, čini se da to nije problem u današnjoj Crnoj Gori, već su problem svi oni koji na to ukazuju. To &nbsp;je, smatra, posljedica pomjeranja na političkoj sceni.
- Nakon jedne faze šporkih riječi prema Andriji Mandiću, opet imamo, iz krugova onih koji projektuju ovakve situacije i ovakve političke pozicije u Crnoj Gori, te glasove kako se Andrija promjenio, kako će Andrija da nas uvede u Europsku uniju i tome slično. I onda oni koji ostaju da na to ukazuju, oni remete mir i sklad te vlasti. Normalizuje se ultra-destnica, predstavnici manjinskih stranaka koji su vlasti, pristaju na to. Tu je klijentelizam odigrao svoju ulogu. Važnije je zadržati pozicije nego spriječiti urušavanje temeljnih vrijednosti na kojima počiva savremena Crna Gora- kaže Radoman.
Na pitanje da li bi za Crnu Goru bilo ljekovito pregrupisanje na političkoj sceni ili &nbsp;da se sačeka otrježnjenje građana koje bi se reflektovalo na izborima, Radoman kaže da je po društvo bolje da dođe do otrježnjenja, ali je pitanje da li, kako kaže, ekstremisti na vlasti imaju mehanizme da to spriječe. Iz tog razloga, kako zaključuje, ne treba čekati otrježnjenje građana, već vrišiti pritisak na donosioce odluka, kako bi do njega došlo što prije.

Radoman: Na djelu antidemokratska metoda, represivni aparat se zloupotrebljava za ograničenje slobode građana

Individualna statistika rukometašica Crne Gore na Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj i Holandiji, na kojem su "lavice" zauzele 8. mjesto je izuzetno dobra. Naša selekcija ima najboljeg asistenta na šampionatu, a to je srednji bek Matea Pletikosić. Ona je sa 41 asistencijom lider u toj kategoriji uoči finalnog vikenda planetarne smotre.
Đurđina Jauković i Dijana Trivić su najbolji strijelci naše selekcije na šampionatu sa 29 golova.
Armel Atingre je upisala najviše odbrana od čuvarki mreže našeg tima, a najbolji procenat odbranjenih šuteva - 40.4 odsto ima Marija Marsenić.
Od nje su samo bolje Holanđanka Jara ten Holte i Kubanka Danielis Herans Rejes - po 73.
Dijana Trivić je lider našeg tima kada su u pitanju ukradene lopte.

Pletikosić lider po broju asistencija na Svjetskom prvenstvu

Nadam se da ćemo sjutra doći do konačnog dogovora o sadržaju i načinu formalizacije rezolucije o evropskoj integraciji Crne Gore, kazao je za Pobjedu Ivan Vuković, predsjednik Odbora za evropske integracije i poslanik opozicione Demokratske partije socijalista, koji je ujedno i autor dokumenta o kome će se uskoro izjašnjavati Skupština Crne Gore.
Riječ je o aktu koji je prvi put najavio 26. septembra, a u kome se potcrtavaju zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja naredne godine, tijesna saradnja Skupštine, Vlade i Predsjednika Crne Gore, intenzivne diplomatske aktivnosti poslanika, posebno u ostvarivanju dobrosusjedskih odnosa, te uključivanje nevladinog sektora i medija.
Vuković je za Pobjedu potvrdio da će se o sadržaju buduće rezolucije govoriti u drugom dijelu 23. sjednice Odbora kojim predsjedava, a koja je zakazana za sjutra u 15 sati.
- Osim članova i članica Odbora, poziv za prisustvo sjednici upućen je i poslaničkim klubovima koji nemaju svoje predstavnike u Odboru – kazao je on za Pobjedu.
Osim Vukovića, u ovom radnom tijelu su i potpredsjednici Skupštine Boris Pejović iz vladajućeg Pokreta Evropa sad i Nikola Camaj iz Albanskog foruma. Od poslanika PES-a, član je i Jovan Subotić, koji je ujedno i zamjenik predsjednika ovog odbora, te Miloš Pižurica, dok DPS zastupa još i Mihailo Anđušić. Iz redova vladajuće koalicije, u Odboru su Milica Rondović i Jelena Božović iz Nove srpske demokratije, Anđela Vojinović iz Demokrata i Amer Smailović iz Bošnjačke stranke. Predstavnici opozicije su Miloš Konatar iz Građanskog pokreta Ura i Adrijan Vuksanović iz Hrvatske građanske inicijative, a članica je i Jevrosima Pejović u ime Posebnog kluba poslanika.
S obzirom na poziv Vukovića, sjutrašnjoj sjednici trebalo bi da prisustvuju i poslanici iz redova vladajuće Socijalističke narodne partije i Demokratske narodne partije, te opozicionih Socijaldemokrata Crne Gore.
- Nadam se da ćemo sjutra doći do konačnog dogovora o sadržaju i načinu formalizacije rezolucije o evropskoj integraciji Crne Gore – optimistično je najavio Vuković.
Podsjećamo, krajem septembra je prvi put ozvaničeno da bi crnogorska skupština, nakon više od 12 godina, konačno trebalo da izglasa novi akt kojim se potvrđuje njena opredijeljenost euro-integracijama. Predsjednik Odbora za evropske integracije je rekao da se naša zemlja nalazi „u ključnoj fazi procesa integracija“.
Predloženi tekst rezolucije u koji je Pobjeda imala uvid, tretira pristupanje Crne Gore EU kao centralnu strategiju i državni cilj, a Skupštinu Crne Gore kao ključnog pokretača i učesnika procesa. Rezolucija pretpostavlja tijesnu saradnju Skupštine sa Vladom i Predsjednikom Crne Gore kako bi se obaveze iz pristupnih pregovora sa EU završile što prije i na što kvalitetniji način. Dodaje se i da posebnu ulogu u ovim procesima i aktivnostima ima upravo Odbor za evropske integracije.
Krajem ove sedmice biće poznat zvanični stav evropskih institucija povodom najave zatvaranja još pet pregovaračkih poglavlja na putu ka punopravnom članstvu Crne Gore u EU. U slučaju pozitivnog ishoda, otvorila bi se vrata za početak rada na ugovoru kojim bi se definisali odnosi između naše zemlje i EU.&nbsp;

Vuković: Nadam se konačnom dogovoru o sadržaju i načinu formalizacije rezolucije

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Strugar: Znao sam da su bahati i da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi

Moj suprug Duško Roganović ni jedan euro nije dao mojoj porodici, niti bi moj otac penzionisani policijski funkcioner Duško Koprivica koji je živio časno i pošteno prihvatio da prenosi novac i zakopva ga u dvorištu porodične kuće - kazala je Bojana Roganović u Višem sudu u postupku koje SDT pokrenulo protiv četiri člana njene porodice tereteći ih za pranje novca.
Na optužnici je njen otac Duško, majka Radosava, brat Strahinja i suprug Duško Roganović koji je nedostupan crnogorskim vlasnika a, prema evidenciji policije, slovi sa visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe i potražuje se za učešće u ubistvu.
Koprivice i Roganović se, prema navodima optužnice, terete da su oprali 964.850 eura.
Bojana Roganović je pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Nikola Boričić kazala da neće iskoristiti zakonsko pravo da ne svjedoči, jer su optuženi njeni najbliži srodnici.
- Spremna sam danas da dam iskaz. Sa mojim suprugom Duškom Roganovićem upoznala sam se 2016. godine. Moj otac je tražio da ga upozna i on je bio protiv te veze &nbsp;- ispričala je Bojana Roganovića.
Objasnila je da je njen suprug bio osuđen zbog ubistva, ali da je to bio "splet nesrećnih okolnosti" i željela je da ga porodica gleda njenim očima.&nbsp;
Ona je dodala da je nakon dva mjeseca veze odlučila da se preseli u Herceg Novi i dva mjeseca su živjeli u stanu, da bi nakon toga Duškov otac Niko Roganović poklonio im kuću na Savini i dao im novac da je renoviraju.
- Niko Roganović nam je dao finansijsku potporu i samo je tražio od nas da se fokusiramo na miran život, osnujemo porodicu i da nam ništa neće faliti - ispričala je Roganović.
U aprilu 2017. godine ispod auta Duška Roganovića je postavljena eksplozivna naprava i on je tada teško povrijeđen, amputurane su mu obje noge.
- Nakon toga njegov otac Niko podredio je svoj život oporavku svog sina i rekao da će dati sav novac za liječenje. Dva mjeseca u Beogradu je trajala borba za Duškov život - kazala je Bojana Roganović.
Nakon dva mjeseca od kada je Duško stigao u Herceg Novi sa liječenja, kako je navela, ubijen mu je otac.
Njenom tadašnjem &nbsp;momku, sada suprugu, nije padalo na pamet da se bavi kriminalom, bio je u bolovima od povreda sa druge strene otac mu je ubijen i to je teško podni.
Njenom suprugu osim oca, ubijen je rođeni brat Šćepan i brat od strica Valdimir Roganović.
- Tri godine policija je često dolazila kod njenog supruga da bi vidjeli da li ima neka saznanja o ubistvima njegovih najbližih - ispričala je Bojana Roganović.
U detaljnom iskazu navela je i da su dobili dijete u februaru 2021. i da je sredinom te godine njen suprug Duško Roganović otišao na liječenje u Austriju sa svojim dokumentima i to preko podgoričkog aerodrom.
- Da se krio ne bi išao na Aerodrom. Moj suprug nije imao kriminalni novac, jer je on jedini nasljednik. Moj svekar nam je ostavio dosta novca - kazala je Roganović.
Ona je na pitanje tužiteljke Tanje Čolan Deretić odgovorila da je liječenje njenog supruga plaćeno preko računa jer je njegov brat Šćepan imao građevinsku firmu.
Roganović je bila kategorična da njen suprug nije koristio tzv. štek stanove, niti se krio i sve vrijeme je bio u kući na Savini. Ona je navela i da misli da njen suprug nije koristio skaj aplikaciju.
- Ja nikada mog oca nijesam pitala vezano za supruga da nešto interveniše u policiji ili bilo što da pita za njega. Na to nijesam smjela ni pomisliti - kazala je svjedokinja.
Na pitanje branioca porodice Koprivice, advokata Danila Mićovića kazala je da Niko Roganović i njena svekrva Branka su 30 - 40 godina svojim radom stekli piceriju, ribarnicu, hotel, brod, stanove...
-Živjeli su skromno, moj svekar nije bio rasipnik - istakala je Roganović.
Ona je navela da njen suprug Duško Roganović ništa nije radio - ni nezakonite, niti zakonite poslove jer je bio loše zbog gubitka oca i braće a i imao je velike bolove i njegov oporavak je bio težak.
Bojana Roganović je rekla da u Nikšiću njena porodica ima kuću u kojoj živi i dva objekta sa apartmanima.
- Sve je pokriveno kamerama i nemogućebje bilo kopati po dvorištu nešto jer kuće gledaju na dvorište. Sve je &nbsp;pokriveno kamerama &nbsp;- naglasila je Roganović.
U optužnici protiv Koprivica i Roganovića navodi se da su se u oktobru 2019. godine pa nadalje udružili radi pranja novca. Kako se osnovano sumnja, Roganović je znao da novac potiče od kriminala i on je dao instrukcije Koprivicama kako da ga „prenose“.

Bojana Roganović: Moj suprug Duško nije imao kriminalni novac, njegova porodica je imala hotel, ribarnicu, stanove, lokale, brod i to su stekli svojim radom

Tag: festival