Najmanje četiri radnice poginule su u eskploziji u fabrici keksa u centralnoj Grčkoj, saopštile su vlasti.
Jedna osoba se vodi kao nestala.
Šest radnica i vatrogasac su povrijeđeni i hospitalizovani nakon eksplozije u fabrici Violanta, blizu grada Trikale, oko 320 kilometara sjeverno od Atine.
Eksplozija se desila tokom noćne smjene, a požar je uništio fabriku.
Policija je saopštila da se sumnja da se eksplozija dogodila u blizini peći koje rade 24 sata dnevno.
Ekipe istražitelja su na terenu i uzrok će tek biti utvrđen.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Eksplozija u fabrici keksa u Grčkoj, poginule četiri radnice

Bivši radnici "Radoja Dakića" organizovaće sjutra u 10 časova protesni skup ispred Skupštine Crne Gore.
– Održaćemo mirni komemoracioni skup u ime sjećanja na "Radoje Dakić" i obilježiti datum kada su prije 79 godina državni organi Crne Gore osnovali našu fabriku. Očekujemo veći skup akcionara gdje su penzioneri ljudi koji su još radnici, građani koji su uložili vaučere i studenti – nasljednici preminulih kolega – poručili su u pozivu bivši radnici.
Kako su istakli razlog više za organizovanje tog skupa je izražavanje nezadovoljstva, jer je do sada preminulo više od 900 akcionara "Radoja Dakića".
– Imenom Radoje Dakić danas se zove jedna mala ulica u Podgorici, škola u Beogradu i objekat na Žabljaku, a fabrika postoji samo kod naših i međunarodnih sudova – zaključeno je u pozivu na protestni skup.

Sjutra protestni skup bivših radnika ''Radoja Dakića''

Ukrajinske snage za bespilotne sisteme napale su tehnopark Rezonit u Moskovskoj oblasti Rusije noću 12. juna, a prijavljene su eksplozije u objektu, saopštila je ukrajinska vojska.
Generalštab ukrajinskih oružanih snaga saopštio je da je cilj operacije bio "smanjenje sposobnosti Rusije da proizvodi visokotehnološko oružje i opremu", jer se u postrojenju sklapaju štampane ploče i elektronika za ruski vojno-industrijski kompleks, prenosi Kijev independent.
Posljedice napada se utvrđuju, navodi se u saopštenju.
Rusko Ministarstvo odbrane tvrdi da su ruske snage tokom noći oborile 52 ukrajinska drona, uključujući tri iznad Moskovske oblasti.&nbsp;
Ruski zvaničnici nisu komentarisali napad na tehnološki park.
Objekat se nalazi u Zubovu, oko 500 kilometara sjeverno od rusko-ukrajinske granice.
Ukrajina je više puta raspoređivala dronove dugog dometa kako bi ciljala ruske vojne i industrijske objekte duboko u pozadini, s ciljem da poremeti sposobnost Moskve da vodi svoj totalni rat, dodaje se u saopštenju.&nbsp;
U jednoj od najsmjelijih operacija, Služba bezbjednosti Ukrajine (SBU) napala je četiri ruske vazduhoplovne baze 1. juna, navodno pogodivši 41 ruski bombarder i druge letjelice, prenosi kijevski portal.

Gori kod Moskve: Oružane snage Ukrajine gađale fabriku elektronike

Najmanje 12 osoba je poginulo u eksploziji u fabrici na sjeverozapadu Turske, saopštili su zvaničnici.
Tri osobe su povrijeđene u incidentu.
- Dvanaest naših sugrađana je poginulo u eksploziji u fabrici u okrugu Karesi - rekao je za informativni kanal NTV guverner provincije Balikesir, Ismail Ustaoglu.

Turska: U eksploziji u fabrici poginulo 12 osoba

Proizvođač duvana Filip Moris najavio je zatvaranje svojih fabrika u Njemačkoj zbog, kako navode, opadanja potražnje za duvanom u Evropi.
- Proizvodnja u berlinskoj fabrici za preradu duvana prestaće u prvoj polovini 2025. godine. U Drezdenu, gdje se duvan za zavijanje proizvodi od 2019. godine, proizvodnja će biti završena do sredine 2025. godine - saopšteno je iz te kompanije, prenosi Bild.
- Razlog za ovu odluku je opadanje potražnje za cigaretama u Evropi posljednjih godina. Očekuje se da će se ovaj trend nastaviti - navodi se u saopštenju.
Napominje se da će ukupno biti otpušteno 372 radnika, od kojih oko 270 radi u drezdenskoj kompaniji.
Filip Moris je obećao da će ponuditi "fer rješenja" svim radnicima koji se suočavaju sa tehnološkim viškom, prenosi Tanjug.
Odluka Filipa Morisa, kažu analitičari, odražava promjene u duvanskoj industriji, gdje tražnja za tradicionalnim cigaretama opada, a kompanije se prilagođavaju novim tržišnim uslovima.

Filip Moris zatvara fabrike u Njemačkoj

U Briselu je povodom Dana Vojske Crne Gore održan prijem u organizaciji Stalne misije Crne Gore pri NATO, Misije CG pri EU i Ambasade Crne Gore u Belgiji.
Domaćin je bio ministar odbrane Dragan Krapović a prisutni su bili predstavnici diplomatskog i vojno-diplomatskog kora, kao i predstavnici crnogorske dijaspore u Belgiji i Luksemburgu. Skupu, međutim, nije prisustvovao diplomatski predstavnik Crne Gore u Briselu Andrej Bracanović, koji je, u tom momentu bio na prijemu u ambasadi Srbije.
Naime, novi šef Misije Srbije pri EU u Briselu Danijel Apostolović, objavio je na svom Instagram nalogu snimke sa događaja a među gostima je bio vidljiv Bracanović.
Nije jasno zbog čega je crnogorski diplomatski predstavnik odlučio da propusti zvanični prijem povodom Dana Vojske Crne Gore, a Antena M se obratila pitanjima Ministarstvu vanjskih poslova, koje bi trebalo da obrazloži zašto se Bracanović nije nalazio na prijemu u organizaciji sopstvene zemlje, već je izabrao da u tom momentu bude na događaju u organizaciji ambasade Srbije.&nbsp;
Odsustvo Andreja Bracanovića sa prijema izazvalo je spekulacije u diplomatskim krugovima, tumačeći Bracanovićevo prisustvo na prijemu Srbije kao potencijalni znak ličnog političkog stava. Posebno jer ovakvi događaji obično služe kao prilika za jačanje saradnje i koordinaciju unutar diplomatskog kora, a Bracanović kao diplomatski predstavnik Crne Gore u Briselu bi u tom slučaju trebalo da ima važnu ulogu.
<h2>Ko je Andrej Bracanović?</h2>
Andrej Bracanović je naimenovan za diplomatskog predstavnika Crne Gore u Briselu u novembru prošle godine. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore 2008. godine.
Specijalističke je studije okončao odbranom specijalističkog rada "Pravni status crkvenih zadužbina".
Nakon završenih poslijediplomskih specijalističkih studija, 2009. godine, upisao je i poslijediplomske magistarske studije na Univerzitetu Donja Gorica na smjeru Građansko pravo, koje je okončao 2013. godine odbranom magistarskog rada na temu "Pravni status crkvenih zadužbina s posebnim osvrtom na južnoslovenske zemlje".
Bio je jedan od šest članova ekspertskog tima za analiziranje ustavnosti i zakonitosti Temeljnog ugovora prije njegovog potpisivanja sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

Diplomatski predstavnik Crne Gore u Briselu umjesto prijemu u organizaciji CG, prisustvovao događaju Ambasade Srbije

Kompanija "AMG Litijum" otvorila je prvu rafineriju litijuma u ​​Evropi u Biterfeld-Volfenu u Njemačkoj.
Rafinerija je izgrađena za nešto više od dvije godine i koštala je oko 140 miliona eura.
Većina litijuma u ​​fabrici će dolaziti iz Brazila, a posao rafinerije je da zatim pretvori sirovinu u litijum hidroksid kompatibilan s baterijama.
Očekuje se da će fabrika proizvoditi 20.000 tona litijum hidroksida godišnje, što je dovoljno za pogon 500.000 električnih vozila, prenosi Euronews.
Litijum je ključna komponenta u proizvodnji baterija za električna vozila (EV) i predstavlja element koji je veoma tražen kao rezultat globalnog prelaska na zelenu energiju.
Usljed rastuće potražnje, EU je predložila Akcioni plan za kritične sirovine za 2020. godinu, koji ima za cilj da smanji zavisnost Evrope od spoljnih izvora snabdijevanja, prenosi Biznis.info.
Trenutno, većina hibridnih i električnih vozila koristi litijum-jonske baterije.
Generalni direktor AMG Litijum Stefan Šerer rekao je: "Ako želite i određene performanse i domet tokom vožnje, onda je litijum-jonska baterija jednostavno nenadmašna".
U budućnosti će se ovdje proizvoditi i litijum iz evropskih rudnika, poput Portugala i Rudnih planina, prenio je Tanjug.

Otvorena prva rafinerija litijuma u Evropi

Sekretarijat Ujedinjenih nacija je zaključio da pravo naroda na samoopredjeljenje nije primjenljivo u slučaju Krima i Donbasa, izjavio je danas generalni sekretar UN Antonio Gutereš na konferenciji za novinare, odgovarajući na pitanje novinara agencije Tass.
- Nakon veoma pažljive provjere našeg pravnog odjeljenja, formirali smo stav da princip samoopredjeljenja nije primjenljiv u slučajevima Krima i Donbasa - rekao je Gutereš.
Prema njegovim riječima, Sekretarijat svjetske organizacije smatra da u pomenutim slučajevima „princip teritorijalnog integriteta preovlađuje“ nad pravom na samoopredjeljenje naroda.
Od 23. do 27. septembra 2022. godine u Donjeckoj i Luganskoj Narodnoj Republici, kao i u Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti, održani su referendumi o prisajedinjenju Rusiji i velika većina stanovnika glasala je za to.
Međunarodno pravo se u savremenom svijetu ignoriše, što dovodi do toga da prevladava vladavina sile, izjavio je Gutereš i dodao da bipolarni sistem koji predvode Vašington i Peking predstavlja rizik za stabilnost.
- Živimo u svijetu gdje akcije, a posebno one nepromišljene, izazivaju opasne reakcije koje su asimetrične i nepredvidive. Vladavina sile prevladava nad vladavinom prava, međunarodno pravo se krši, saradnja erodira, a multilateralne institucije su napadnute na mnogim frontovima - rekao je Gutereš.
Gutereš je naglasio da je trenutna kriza povjerenja pogoršana "epidemijom nekažnjivosti“, jer globalne institucije gube sposobnost da efikasno sprečavaju sukobe, a upozorio je da bez povratka poštovanju vladavine prava svijet rizikuje da upadne u haos, u kom će mehanizmi kolektivne bezbjednosti prestati da funkcionišu.

Gutereš: Pravo naroda na samoopredjeljenje nije primjenljivo u slučaju Krima i Donbasa

Izrael je u četvrtak predao tijela 15 Palestinaca, samo nekoliko dana nakon što je pronašao posmrtne ostatke posljednjeg izraelskog taoca, saopštio je zvaničnik Ministarstva zdravstva u Gazi.
Ovo označava posljednju razmjenu talaca i zatočenika između Izraela i Hamasa u okviru prve faze primirja, postignutog u oktobru uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država (SAD-a).
Međunarodni komitet Crvenog krsta saopštio je da je pomogao u facilitiranju povrata tijela. Ona su prebačena u bolnicu Šifa u gradu Gazi, rekao je Zaher al-Vahidi, portparol Ministarstva zdravstva.
Povratak svih preostalih talaca, živih ili mrtvih, bio je ključni dio prve faze primirja koje je zaustavilo rat.
Prema uslovima primirja, Izrael je pristao da vrati 15 palestinskih tijela za svakog pronađenog izraelskog taoca. Nije jasno da li su tijela vraćena u četvrtak posmrtni ostaci palestinskih zatočenika koji su umrli u izraelskim zatvorima ili tijela koja su izraelske trupe tokom rata odnijele iz Gaze.
Izrael je u okviru sporazuma o primirju oslobodio oko 2.000 palestinskih zatvorenika, od kojih su mnogi uhapšeni tokom dvogodišnjeg rata i držani bez podizanja optužnice. Takođe je vratio tijela 360 Palestinaca u Gazu, gdje se lokalne vlasti suočavaju s poteškoćama u njihovoj identifikaciji.
Ministarstvo zdravstva u Gazi, koje djeluje pod administracijom Hamasa, objavljuje fotografije poginulih kako bi ih porodice mogle prepoznati. Od tijela koja je Izrael do sada vratio, porodice su uspjele identifikovati oko 100, rekao je al-Vahidi.
U ponedjeljak je Izrael saopštio da je, nakon opsežne potrage na jednom groblju u sjevernoj Gazi, pronašao i identifikovao posmrtne ostatke posljednjeg izraelskog taoca, policajca Rana Gvilija.

Izrael vraća tijela Palestinaca, zvaničnik kaže da je ovo posljednja razmjena između Izraela i Hamasa

Makedonski prevoznici su objavili da od večeras u 20 časova više neće blokirati teretne delove graničnih prelaza.
Ta odluka sastanka Asocijacije “Makam-Trans” je donijeta, kako je objavljeno, jer je, po zvaničnom obavještenju ministra transporta Sjeverne Makedonije Aleksandra Nikoloskog, Evropska komisija odlučila da uvede novu strategiju izdavanja viza koja će riješiti problem profesionalnih vozača Zapadnog balkana o ograničenju boravka u Šengenskoj zoni na 90 dana tokom ukupno 180 dana.
- Pošto je dobijena potvrda koju smo očekivali za tu izmjenu, obavještavamo vas da će protest koji organizuje ‘Makam-trans’ na graničnim prelazima Deve Bair, Delčevo, Novo Selo, Dojran, Bogorodica, Medžitlija, Ćafasan, Blace, Blato i Stenje biti obustavljen od večeras u 20 časova za ulazak i izlazak iz zemlje - piše na fejsbuk stranci tog udruženja.
Vicepremijer Sjeverne Makedonije i ministar transporta Aleksandar Nikoloski je prethodno objavio da je “dobio odlične vijesti iz Brisela”.
- Naši stavovi su prihvaćeni. Vozači se prihvataju (u EU) kao profesionalci. To je ono što smo tražili. Nakon protesta i snažne ofanzive Brisel će usvojiti novu strategiju viza, koja će riješiti problem profesionalnih vozača. Hvala svim prijateljima Makedonije koji su pomogli u rješavanju ovog problema - napisao je Nikoloski na Fejsbuku.
Vozači kamiona iz Sjeverne Makedonije, Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine su 26. januara u podne počeli blokade graničnih prelaza smatrajući da ih novi sistem kontrola ulaska i izlaska (EES) u Šengen zonu diskriminiše u odnosu na prevoznike iz EU.
Udruženje prevoznika Crne Gore je danas u podne obustavilo granične blokade pošto je s Vladom postiglo dogovor o svojim domaćim zahtjevima.

Prevoznici iz Sjeverne Makedonije obustavljaju blokadu graničnih prelaza

Primarna odgovornost za lociranje Miloša Medenice leži na Upravi policije i sistemu bezbjednosti, koji su trebali locirati bjegunca i sprovesti presudu, saopštio je poslanik PES-a Vasilije Čarapić u specijalnoj emisiji „Akcenti“ na Prvom programu TVCG.
- Postoji odgovornost Uprave policije i sistema bezbjednosti da lociraju bjegunca Miloša i da tu presudu, nakon duže od tri godine, sprovedu. Primarna odgovornost je da se to lice locira i na to moramo fokus usmjeriti - rekao je Čarapić.
Kako kaže, još nije jasno kako smo dospjeli u ovu situaciju.
- Mora se sve posmatrati – on je bio jedno vrijeme u pritvoru, i onda je presuda sprovedena kada je bio u kućnom pritvoru. Nesporno je da je OB Podgorica trebao da obezbijedi Medenicu, a treba da budemo svjesni činjenice da je rizik od bjekstva bio veliki, već je bježao i strategija mu jeste bila bjekstvo. Obaveza suda je bila da dosnese presudu ranije, tri godine je trebalo da se presuda donese, ali sad imamo ovu situaciju - naveo je Čarapić.
On je rekao da je zakonodavni okvir takođe problem, jer nije prošao na Skupštini zakon koji je predlagan.
- Da je prošao zakon kojim bi se pritvor produžio sa tri na pet godina, on bi danas bio u pritvoru, osuđen. Nije prošao taj zakon, a drugo, mjere nadzora je sprovodila Uprava policije. Pitanje je kako se obezbjeđivao taj pritvor i na to se treba odgovoriti u budućem periodu - naveo je Čarapić.
Naglasio je da Uprava policije sigurno nije namjerno pustila bjegunca ali da su bili nadležni da ga čuvaju.
- On je iskoristio priliku da pobjegne. Imamo situaciju da mora da bude fokus na hvatanju, a onda da vidimo ko će snositi odgovornost zbog toga - istakao je Čarapić.
Poslanik Demokrata Duško Stjepović, kaže da odgovornost mora da se utvrdi da bi se snosila.
- Ja bih se vodio i uzorocima, a odgovornost mora da postoji ona može biti na nekome, i to iz suda iz policije i ANB-a - kazao je on.
Kako je naveo, sud je bio u obavezi da donese presudu u roku od tri godine, a to nije učinjeno i to je, navodi, odgovornost suda.
Smatra da je neko iz suda dojavljivao informacije Milošu Medenici.
- On je tvrdio da je nevin i trebalo je da čeka oslobađajuću presudu po tome. Njemu je bilo u interesu da sjedi kući, a imao je informaciju da će se kazniti preko tri godine i ko je mogao da mu da tu informaciju? Samo neko iz suda - tvrdi Stjepović.
Policija, podsjeća, ne može po zakonu nikoga da čuva 24 sata.
- Evo je trista lica pod mjerama nadzora i i ne možete da očekujete da ga neko čuva svo vrijeme. Nije policija ta koja će da ga drži za ruku. Zna se kako se prate ljudi, policajac dođe kod Medenice, provjeri da li je tu i to je to. Nema policija mogućnost da je cijelo vrijeme sa njim. Jedino ko ga tajno može posmatrati je ANB - navodi on.
Ivan Radulović iz Građanske alijanse kaže da sudovi nijesu bili efikasni.
- Postoji lanac odgovornosti. Vidjeli smo da je bilo sijaset izjava, pa prepucavanja na relaciji Viši sud i Uprava polciije i tu su i građani zbunjeni, a ni ljudi koji se bave ovom tematikom ne mogu da shvate čija je dogovornost. a odgovornost je svih - naveo je Radulović.
Ćarapić vjeruje da je Medenica očekivao osuđujuću presudu i da njegovo bjekstvo prouzrokovano time.
- Jako je važno da ne treba zbunjivati građane šta je čija nadležnosti. Uloga ANB-a je takva kakva jeste, i oni nemaju prevelike nadležnosti u krivičnom postupku. Uprava policije je do momenta bjekstva bila efikasna, oni su ga obezbjeđivali i imali su dokaze da je on bio tu. Imaju izvještaje da je on bio tu - navodi Čarapić.
Kako je kazao, nanogica je efikasno sredstvo praćenja tih lica ali zbog obima krivičnih postupaka ih je ponestalo.

Tag: fabrika