Ženska omladinska fudbalska reprezentacija Crne Gore nije uspjela da se plasira u elitnu rundu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.
Crnogorske fudbalerke poražene su danas u Staroj Pazovi, u trećem kolu grupe B1, od Srbije 3:0.
Obje selekcije ostvarile su pobjede u prva dva kola, pa je taj duel odlučivao pobjednika turnira i putnika u narednu rundu kvalifikacija.
Srbija je povela već u devetom minutu golom Ane Nikolić.
Do poluvremena crnogorska selekcija imala je nekoliko opasnih situacija, od kojih dva puta preko Angeline Drešaj, ali nije uspjela da ih realizuje.
Domaća selekcija več početkom drugog dijela povisila je prednost na 2:0 pogtkom Milice Draganić, a sve dileme riješila je Hana Sinanović u 66. minutu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Crnogorske fudbalerke nijesu prošle u elitnu rundu kvalifikacija za EP

Crnogorske košarkašice očekivano su došle do prve pobjede u ovom kvalifikacionom ciklusu za Evropsko prvenstvo, na gostovanju Azerbejdžanu, 104:62. Ono što dodatno raduje je to što su reprezentativke odigrale onako kako priželjkuju i nametnule svoj stila, sa brzom igrom i odličnim protokom lopte, a služio ih je i šut za razliku od prethodnog duela sa Ukrajinom. Selektorka Jelena Škerović pružila je šansu i značajnu minutažu mlađim igračicama, koje su to potpuno iskoristile.
Već na otvaranju meča bila je jasna razlika u kvaliteta, a startna petorka je to iskoristila na krilima Dragane Živković (koja je postigla prvih 8 poena za naš tim), Bojane Kovačević i Marije Leković, pa smo već u prvoj četvrtini stigli do dvocifrene prednosti, a nakon 10 minuta igre bilo je 36:18.&nbsp;
Zonsku odbranu Azerbejdžana naše su kažnjavale odličnim šutem za tri ppoena, pa nije bilo potrebe da se previše koristi Nataša Mek u reketu, a i kada jeste, Amerkanka je situacije rješavala bez problema. Škerović je tada počela da rotira, ali je i sa drugom petorkom na parketu prednost Crne Gore samo rasla. Tokom druge četvrtine Crna Gora je već otišla na preko 30 razlike, a na poluvremenu je bilo 61:34.
I u nastavku sličan scenario, naše su samo uvećavale prednost. Bilo je i 39 poena razlike, a na kraju tog perioda 89:43 za "crvene". Škerović je opet u posljednjoj dionici odmarale najbolje igračice, ali i pored malog opuštanja, do kraja utakmice su mlađe reprezentativke ponovo pokazale dominaciju u odnosu na rivala.&nbsp;
Posebno se istakla Jovana Savković - za 25 minuta na parketu, dvadesetogodišnja igračica Budućnost Bemaksa postigla je 20 poena, imala 8 asistencija i 5 skokova, a najmlađa u ekipi, centar Sanja Akšam, upisala je 11 poena i 4 skoka za 14 minuta, koliko je provela u igri.
Nikolina Ilić postigla je 10 poena, Maja Bigović 9 uz isto toliko skokova. Nisu morale previše da igraju Dragana Živković (11 poena, 4 asistencije), Bojana Kovačević (11 poena, 7 asistencija), Nataša Mek (8 poena bez promašaja, 5 skokova) i Marija Leković (8 poena), pa su sačuvale svježinu za duel sa Bugarskom.
Taj meč u Botevgradu, u okviru 3. kola grupe E, igra se u utorak, a Crna Gora će pokušati da napravi iznenađenje protiv prvog favorita grupe.

500x500

1250x600

1084x550

Ubjedljivom pobjedom nad Azerbejdžanom košarkašice uhvatile zalet za Bugarsku

Mlada fudbalska reprezentacija Crne Gore pobijedila je danas u Jerevanu selekciju Jermenije 2:1, u utakmici petog kola E grupe kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2027. godine.
To je treći trijumf crnogorske selekcije, nakon što je slavila pred svojim navijačima protiv Švedske 2:0 i Sjeverne Makedonije 3:2.
Upisala je i dva poraza u gostima od Italije 2:1 i Poljske 2:0.
Jermenija je i naon petog kola bez bodova.
Crnogorska selekcija povela je golom Vladimira Perišića u 25. minutu iz jedanaesterca.
Domaćin je poravnao preko Vjačeslava Afjana u 37, a pitanje pobjednika riješio je Balša Mrvaljević u 55. minutu.
Crnogorsku selekciju u novembarskom ciklusu očekuje i duel sa Italijom, 18. novembra u Nikšiću.&nbsp;

Pobjede mlade reprezentacije u Jerevanu

Evropsko fudbalsko prvenstvo 2028. godine počeće utakmicom u Kardifu, a polufinala i finale igraće se na londonskom Vembliju.
Evropsko prvenstvo uz učešće 24 ekipe održaće se 2028. godine u Engleskoj, Škotskoj, Velsu i Irskoj. Takođe, domaćin je trebalo da bude i Sjeverna Irska, ali je odustala zbog nedostatka sredstava.
Za razliku od prethodnih evropskih prvenstava, zemlje domaćini moraće da se kvalifikuju na turnir 2028. godine, ali ako to učine direktno, biće im garantovano da igraju utakmice grupne faze na domaćim stadionima.
Četvrtfinalne utakmice igraće se u Kardifu na stadionu Milenijum, na Aviva stadionu u Dablinu, na Hempden Parku u Glazgovu i na londonskom Vembliju.
Fudbaleri će igrati utakmice grupne faze i na stadionima Mančester sitija, Evertona, Totenhema, Aston Vile na Vila Parku i Njukasla na Sent Džejms Parku.
Žrijeb za kvalifikacije biće održan 6. decembra 2026. godine u Belfastu.
- Na UEFA EURO 2028 svi ćemo govoriti jezikom fudbala - glasno, jasno i ujedinjeno. Domaćini, gdje je igra prvobitno nastala, spremni su da pozdrave milione navijača na legendarnim stadionima... U načinu na koji se utakmice organizuju – uključujući i novo, praktičnije vrijeme za početak finala - želimo da maksimalno poboljšamo iskustvo navijača - &nbsp;izjavio je predsjednik UEFA Aleksander Čeferin.
Procjene su da će turnir donijeti 3,6 milijardi funti (4,83 milijarde dolara) socio-ekonomskih benefita za Veliku Britaniju i Irsku u periodu 2028–2031. godine, uključujući otvaranje novih radnih mjesta.
Vlade Velike Britanije, Škotske, Velsa i Irske obećale su do 740 miliona funti (993,15 miliona dolara) kako bi osigurale da događaj bude „siguran, zaštićen i pruži iskustvo svjetske klase“ za navijače i lokalne zajednice.
- Obim turnira imaće izuzetno pozitivan uticaj na zajednice širom zemlje.Ovo će biti turnir za navijače - rekao je direktor Engleskog fudbalskog saveza, Mark Beligem.

Evropsko prvenstvo 2028. godine počeće utakmicom u Kardifu

Šesto kolo Evropskog prvenstva u šahu koje se održava u Budvi, donijelo je zanimljive borbe. Mihailo Pušara nastavio je sa dobrim igrama u najstarijoj grupi do 18 godina i trenutno je jedini crnogorski igrač sa učinkom iznad 50 odsto. Pušara je crnim figurama remizirao sa fide majstorom Martinom Horkahuelom iz Španije, nakon korektne igre, pa nakon 6. kola ima 3,5 poena.
Polovičan učinak nakon 6 kola imaju Zejn Agić koji je poražen u današnjem kolu, te Neda Šljivić koja je savladala Stelu Salokovu iz Slovačke, te Kira Kornilova koja je nadigrala Andreu Mariju Balan iz Rumunije.
Pobjedu u današnjem kolu su ostvarili: Vasilija Mitrović, Jana Zvicer, Nikolija Ćorsović, Anđela Živković, Nikolina Dževerdanović, Ines Đenđinović, Pavle Bogavac, Andrej Soročenkov, Janko Marković, Zlatko Čubrović, Vanja Bulajić, Lev Kalmakov, Elisej Zarudniak, Andrija Vujović, Rastko Šarić, Andrija Potpara, Luka Jovanović, Relja Petrić i Radovan Milović.
Turnir su danas posjetili Nađa Laković, poslanica u Skupštini Crne Gore koja je ceremonijalno povukla prvi potez, te delegacija Paraolimpijskog komiteta na čelu sa predsjednikom Igorom Tomićem.
Sjutra je na programu sedmo kolo.

Pušara predvodi crnogorske šahiste na Evropskom prvenstvu

Crnogorski bokserski reprezentativac Nikola Ilić neće nastupiti u današnjem polufinalu kategorije do 54 kilograma na Evropskom prvenstvu do 15 godina u Budvi zbog povrede ruke zadobijene u prethodnom meču, u četvrfinalu, u kojem je eliminisao Italijana Rosarija Simonea.
Iz Bokserskog saveza je saopšteno da je, nakon ljekarskog pregleda, medicinski tim zabranio našem bokseru da se bori u polufinalu - jer bi izlazak u ring predstavljao preveliki rizik po njegovo zdravlje.
- Ovu odluku doktora smo prihvatili uz veliko žaljenje, jer je Ilić do sada prikazao sjajne nastupe, izvanrednu formu i veliko srce i izborio se za mjesto među najboljima u Evropi u svojoj kategoriji. Iako je uskraćen za priliku da se bori za plasman u finale, njegov rezultat predstavlja veliki uspjeh crnogorskog boksa i potvrdu izuzetnog potencijala mladog boksera - rekao je selektor bokserske reprezentacije Crne Gore Nikola Ružić.
Crnogorski tim i treneri izrazili su ponos zbog onoga što je član BK Podgorica pokazao na prvenstvu u Budvi, na kojem je nastupilo blizu 400 boksera i bokserki iz 32 zemlje Starog kontinenta i uvjerenje da će se, nakon oporavka, vratiti u ring još snažniji i spremniji za nova takmičenja.
- Tako će Gruzijac Davit Alikhanasšvili bez borbe u finale, dok se Nikola Ilić mora zadovoljiti bronzanom medaljom, što je takođe veliki uspjeh crnogorskog boksa - ocijenili su u Bokserskom savezu.

Povreda jača od Nikole Ilića

Crnogorska bokserka Teofana Milošević nije uspjela da se plasira u polufinale Evropskog prvenstva za takmičare do 15 godina u Budvi.
Ona je večeras u četvrtinalu kategorije do 57 kilograma poražena od Mađarice Lije Toldi, jednoglasnom odlukom sudija.
Milošević je hrabro ušla u meč i u prvoj rundi bila ravnopravna rivalka iskusnijoj bokserki iz Mađarske.
Sudije iz Njemačke i Danske su dale prednost crnogorskoj bokserki, dok su arbitri iz Engleske, Italije i Turske bodovale za Toldi.
U finišu druge runde Milošević je primila jak udarac, zbog čega joj je ringovni sudija brojao i to je, čini se, odlučilo pobjednika.
Pokušavala je crnogorska bokserka u trećoj rundi da nadoknadi bodovni minus, ali nije uspjela. 
Posljednja dvojica crnogorskih boksera na šampionatu u Budvi sjutra će u ring u četvrtfinalu - Nikola Ilić će se za plasman u polufinale kategorije do 54 kilograma boriti protiv Italijana Rosarija Simonea, dok će rival Ivanu Tijaniću do 57 kilograma biti Ukrajinac Mark Fanijan. 
Da podsjetimo, član BK Podgorica je u osmini finala eliminisao Letonca Rodriga Pravsa, dok je bokser Nikšića bio bolji od još jednog reprezentativca Letonije - Prohorsa Grisuninsa.
Uz crnogorske boksere na šampionatu u Budvi su selektor Nikola Ružić i treneri Sergei Kudriavctsev, Boško Drašković, Stevan Sjekloća i Petar Marčić.

Teofana Milošević bez polufinala

Crnogorski bokseri Slobodan Jelušić i Tarik Muković eliminisani su u osmini finala Evropskog prvenstva u Budvi za takmičare do 15 godina.
Jelušića je u osmini finala kategorije do 42 kilograma porazio Izraelac Arkan Zoubi, dok je bolji od Mukovića u kategoriji do 60 kilograma bio Slovenac Maik Stojnić.
Jelušić je u sve tri runde je dobio prednost kod sudije iz Turske, dok su preostala četvorica djelilaca pravde - iz Njemačke, Estonije, Gruzije i Bugarske bodovale za Zoubija.
Na drugoj strani, Muković je izgubio jednoglasnom odlukom sudija.
Dvojica crnogorskih reprezentativaca će u ring u ponedjeljak, i to obojica protiv boksera iz Letonije - Nikola Ilić će se za četvrtfinale kategorije do 54 kilograma boriti protiv Rodriga Pravsa, dok će Ivan Tijanić u osmini do 57 kilograma odmjeriti snage protiv Prohorsa Grisuninsa.
Da podsjetimo, prvog dana šampionata u Budvi svoj nastup su završili dvoje crnogorskih reprezentativaca - Enu Hot je osmini finala kategorije do 54 kg zaustavila Špankinja Zoe Timon Montero, a Hajrudina Đozgića do 52 kg, na isti način, odlukom sudija Igor Jagiel iz Poljske.
Na Evropskom prvenstvu u boksu nastupa blizu 400 takmičara iz 32 zemlje Starog kontinenta.

Porazi Jelušića i Mukovića u osmini finala EP u Budvi

Crnogorski parastrijelci završili su nastup na Evropskom prvenstvu u Osijeku, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta Crne Gore.
Crnogorski parastrijelac Milan Đinović na 20. mjestu završio je debitantski nastup u disciplini &nbsp;R6 – malokalibarska puška ležeći stav 50 metara, SH1 na Evropskom prvenstvu u Osijeku.
&nbsp;Drugi crnogorski predstavnik, Ambroz Nikač, bio je 32. u disciplini &nbsp;P1 – 10 metara vazdušni pištolj SH1.
&nbsp;Đinović je danas u kvalifikacijama ostvario rezultat 605,6 krugova, čime je ispunio minimalnu kvalifikacionu normu (MQS) za nastup na Svjetskom prvenstvu, koje će naredne godine biti održano u južnokorejskom Čang Vongu.
&nbsp;U kvalifikacijama nastupila su 34 takmičara.
&nbsp;Đinović je juče u disciplini R3 – mješovita kategorija, vazdušna puška deset metara ležeći - SH1, &nbsp;bio na pragu finala, od kojeg ga je dijelilo samo 0,6 krugova.
&nbsp;Član Streljačkog kluba Berane upucao je 632 kruga, rezultat vrijedan devetog mjesta i minimalne kvalifikacione norme
&nbsp;Nikač je u kvalifikacijama ostvario 515 krugova i zauzeo 32. mjesto.
&nbsp;Selektor Željko Božović kazao je da je zadovoljan nastupima crnogorskih strijelaca, navodeći da su obojica pružila maksimum u veoma jakoj konkurenciji.
&nbsp;- Obojica su pokazala visok nivo pripremljenosti i koncentracije. Ostaje žal za plasmanom u finale u disciplini R3, gdje je Milanu nedostajalo malo sportske sreće da se nađe među osam najboljih i eventualno kroz finale dođe do medalje- rekao je Božović.
&nbsp;On je istakao da je Nikač imao stabilan i siguran nastup i da to predstavlja dobru osnovu za nastavak sezone i naredna međunarodna takmičenja.
&nbsp;Prema njegovim riječima, EP u Osijeku okupilo je najbolje parastrijelce kontinenta i konkurencija je bila izuzetno jaka.
&nbsp;- Za crnogorsku reprezentaciju ovi nastupi predstavljaju važan korak u pripremama za Svjetsko prvenstvo 2026. godine i dalji razvoj parastreljaštva u Crnoj Gori- zaključio je Božović.

Đinović 20. u disciplini malokalibarska puška, Nikaču 32. mjesto

Selektorka ženske rukometne reprezentacije Crne Gore Suzana Lazović objavila je dana spisak igračica za duele sa Portugalom i Farskim Ostrva, na startu &nbsp;novog ciklusa kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.
Prvi protivnik biće Portugal koji 15. oktobra stiže u Podgoricu, dok će izabranice selektorke Suzane Lazović tri dana kasnije gostovati na Farskim Ostrvima.
Protivnik u kvalifikacionoj grupi 4 je još Island.
Na spisku je 18 rukometašica, među kojima nema debitantkinja.
Pozvane su rukometašice koje su iznijele teret aprilskog baraža za plasman na Svjetsko prvenstvo i posljednjeg velikog takmičenja – EHF Euro 2024.
Na spisku su golmanke - Armel Atingre, Andrea Škerović i Marija Marsenić;
Krila - Dijana Trivić, Ivona Pavićević i Nina Bulatović;&nbsp;
Pivoti - Tatjana Brnović, Ivana Godeč i Andrijana Tatar i bekovi - Đurđina Jauković, 
Ilda Kepić, Elena Mitrović, Matea Pletikosić, Natalija Lekić, Marija Božović, Katarina Džaferović, Tanja Ivanović i Jelena Vukčević.
U kvalifikacijama će igrati 24 reprezentacije podijeljene u šest grupa. Dvije prvoplasirane selekcije iz svih grupa, kao i najbolje četiri trećeplasirane selekcije izboriće plasman na EHF Euro 2026.
Plasman na šampionat već je obezbijedilo osam reprezentacija. To su domaćini prvenstva Poljska, Rumunija, Češka, Slovačka i Turska, kao i tri prvoplasirane selekcije sa EHF Euro 2024 – Norveška, Danska i Mađarska.
Tih osam selekcija će tokom kvalifikacija igrati EHF Euro kup.

Lazović objavila spisak za start kvalifikacija za EP

Njemačka će od 1. januara naredne godine povećati minimalnu cijenu radnog sata sa 12,82 na 13,9 eura bruto, a mnoge firme najavljuju poskupljenja i otkaze kako bi pokrile nove troškove, pokazuje izvještaj Instituta za ekonomska istraživanja (Ifo).
Najizraženiji efekti očekuju se u sektoru ugostiteljstva i maloprodaje, gdje su niske plate najzastupljenije.
Istraživanje pokazuje da preduzeća kao najčešću reakciju planiraju poskupljenja svojih proizvoda i usluga, mada nešto manje nego 2022. godine kada je posljednji put značajno povećan minimalac, prenosi Tanjug.
Umjesto toga, sve veći broj kompanija najavljuje smanjenje broja zaposlenih i odlaganje investicija, što ukazuje na pritisak koji rast minimalne cijene rada stvara u periodu ekonomske stagnacije.
Mnoga preduzeća koja su direktno pogođena povećanjem minimalne satnice očekuju i slabljenje profitabilnosti, kao i rast ulaznih troškova, uključujući nabavke i logistiku.
Poreg toga, značajno je porastao udio firmi koje strahuju da će povećanje minimalca dodatno smanjiti njihovu konkurentnost, što nije bila tako česta briga u vrijeme povećanja minimalca u 2022.
Ifo zaključuje da uticaj rasta minimalca na kompanije zavisi i od šire ekonomske situacije u Njemačkoj.
Njemačka privreda se već duže vrijeme bori sa poteškoćama, tako da bi negativni efekti rasta minimalca mogli da budu izraženiji nego u prethodnim ciklusima povećanja minimalne zarade. 
&nbsp;

Njemačka podiže minimalac od 1. januara, firme najavljuju poskupljenja i otkaze

Veliki broj naoružanih pripadnika policije okružio je aerodrom Hitrou u Londonu, a kako izvještavaju britanski mediji, dogodio se "značajan incident".
Društvenim mrežama kruže snimci najprometnijeg aerodroma u kojem sve vrvi od hitnih službi, a sada su stigle i prve informacije o tome šta se dogodilo.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FEverydayBritain%2Fstatus%2F1997616676981158322%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1997616676981158322%7Ctwgr%5Eb2c586d4d69b3fba33b8275d0a623b2b7759a4a3%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Naime, kako piše Sky News, jedan muškarac uhapšen nakon što je više ljudi poprskano “nekakvom vrstom suzavca”, saopštila Metropoliten policija.
- Policija je prisutna na aerodromu Hitrou dok istražujemo okolnosti napada na više ljudi jutros. Policija je pozvana u 8:11 sati u višespratnu garažu na Terminalu 3 nakon prijava da je više osoba napadnuto. Više ljudi poprskano je onim za šta se vjeruje da je vrsta suzavca od strane grupe muškaraca koji su zatim napustili mjesto incidenta. Naoružani policajci su reagovali i uhapsili jednog muškarca zbog sumnje na napad. On je u pritvoru, a istraga o pronalaženju ostalih osumnjičenih je u toku. Služba hitne pomoći Londona izašla je na teren i žrtve su prevezene u bolnicu. Ne vjeruje se da su njihove povrede opasne po život niti životno promjenljive. Trenutno ima izvijesnih ometanja saobraćaja u tom dijelu, ali Terminal 3 ostaje otvoren - naveli su iz policije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fkarma2moksha%2Fstatus%2F1997616434177003832%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1997616434177003832%7Ctwgr%5Eb2c586d4d69b3fba33b8275d0a623b2b7759a4a3%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Komandant Piter Stivens rekao je da u ovoj fazi vjeruju da je u incidentu učestvovala grupa ljudi koji se međusobno poznaju, pri čemu je svađa eskalirala i dovela do povređivanja više osoba.
Služba hitne pomoći Londona saopštila je da je oko 8.40 proglašen "značajan incident".
- Došlo je do punog raspoređivanja resursa i hitna pomoć tretira situaciju kao i dalje aktivnu - navodi se.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTarique18386095%2Fstatus%2F1997616654419996715%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1997616654419996715%7Ctwgr%5Eb2c586d4d69b3fba33b8275d0a623b2b7759a4a3%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Portparol londonske vatrogasne brigade rekao je: "Pozvani smo u 8.14 danas da pomognemo kolegama iz hitnih službi u incidentu u blizini Terminala 3 na aerodromu Hitrou. Vatrogasci su i dalje na licu mjesta."
Došlo je do poremećaja u radu metroa i željeznice, uz neka kašnjenja na linijama Elizabet i Pikadili.

(VIDEO) Drama na aerodromu Hitrou: Uhapšen muškarac, oglasila se policija

Neophodno je jačati institucionalne mehanizme zaštite, unaprijediti ekonomski položaj novinara, uvesti psihološku podršku u redakcije, te kreirati sistemsku saradnju između univerziteta, medija i institucija, poručeno je na okruglom stolu pod nazivom “Mladi novinari pod pritiskom: kako ih štitimo?“ koji je organizovala Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG) u Omladinskom klubu „Zona mladih“. 
 
Kako je saopšteno iz MOACG, cilj ovog događaja je bio da stvaranje prostora za dijalog o bezbjednosti mladih novinara, pritiscima sa kojima se suočavaju i načinima kako ih možemo bolje zaštititi, te jačanje glasa studenata novinarstva, i sagledavanje novinarskog poziva iz vizure mladih, sa kojim očekivanjima i strahovima ulaze u profesiju i koji su presudni faktori za stvaranje bezbjednog i dostojanstvenog radnog okruženja. 
 
Isidora Kovačević, studentkinja novinarstva Fakulteta političkih nauka, govorila je o ulozi fakulteta i podršci koju mladi novinari dobijaju u okviru studija.
- Niko nam ne stavlja ružičaste naočare, veoma smo svjesni težine profesije i opasnosti sa kojima se novinari suočavaju. Mladi danas jesu spremni da prijave napade i budu aktivni - kazala je Kovačević.
Naglasila je i potrebu za više praktične nastave, mentorstva i direktnog rada na terenu. 
 
Olivera Nikolić, direktorica Instituta za medije Crne Gore (IMCG) ukazala je na višestruke izazove novinara, od fizičkih i digitalnih napada, do ekonomskih i institucionalnih pritisaka.
- Ne govorimo samo o fizičkim napadima, već i o ekonomskom i pravnom aspektu. Socijalni položaj novinara je izuzetno loš i zbog toga profesija nije atraktivna mladima. Mediji u Crnoj Gori danas nijesu priča napretka, već opstanka - rekla je Nikolić. 
 
Nikolić je predložila formiranje univerzitetskih redakcija, u kojima bi iskusni praktičari radili sa studentima i pripremali ih za radne uslove u redakcijama. 
 
Andrea Perišić iz Sekcije mladih i frilensera Sindikata medija Crne Gore ukazala je na zanemarivanje potrebe za psihološkom podrškom.
- Novinari se sve češće suočavaju sa potrebom za psihološkom podrškom. Redakcije moraju imati mehanizme koji im omogućavaju da se nose sa stresom, prijetnjama i pritiscima. Psihološka podrška treba da postane standard, a ne izuzetak - istakla je Perišić. 
 
Perišić je naglasila da napadi i incidenti imaju snažan efekat na mlade i njihov ulazak u profesiju. 
 
Iz MOACG su poručili da će nastaviti rad na inicijativama koje doprinose stvaranju bezbjednog okruženja za mlade novinare i biti konstruktivan partner u očuvanju slobodnog, odgovornog i nezavisnog novinarstva u Crnoj Gori. 
 
Ovaj događaj realizovan je u okviru projekta „Bez straha, STOP cenzuri: Sigurnost novinara na prvom mjestu“, koji MOACG sprovodi uz podršku Evropske unije i Sindikata medija Crne Gore kroz program SafeJournalists Network.

Mladi novinari zaslužuju podršku, zaštitu i rad u sigurnom okruženju

Likvidna aktiva banaka na kraju septembra iznosila je 1,58 milijardi eura, što je 3,61 odsto niže nego u avgustu.
Likvidna aktiva banaka u septembru u odnosu na isti mjesec prošle godine bila viša 3,07 odsto.
Koeficijenti likvidnosti za bankarski sistem u cjelini su, na dnevnom i dekadnom nivou, bili iznad propisanih minimuma.
Bilansna suma banaka na kraju septembra iznosila je 7,74 milijarde eura i zabilježila je pad od 0,6 odsto u odnosu na avgust, dok je na godišnjem nivou ojačala 10,9 odsto.
U strukturi aktive banaka, na kraju septembra dominantno učešće od 67,42 odsto ostvarili su neto krediti, nakon kojih slijede hartije od vrijednosti sa 17,28 odsto i novčana sredstva i računi depozita kod centralnih banaka sa 11,97 odsto, dok se 3,33 odsto odnosilo na preostale stavke aktive.
U strukturi pasive, dominantno učešće od 78,81 odsto ostvarili su depoziti, nakon kojih slijedi kapital sa 12,88 odsto, pozajmice sa 4,05 odsto, dok se na ostale stavke odnosilo 4,26 odsto ukupne pasive.
Ukupan kapital banaka na kraju septembra iznosio je 997,17 miliona eura i na mjesečnom nivou bilježi rast od 1,25 odsto, a na godišnjem 12,34 odsto.

Likvidna aktiva banaka 1,58 milijardi eura

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Uslovni razlog za pritvor

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Tag: evropsko-prvenstvo