Evropski sud za ljudska prava utvrdio je da je kontinuirano nepostupanje Apelacionog suda po odlukama Ustavnog suda Crne Gore dovelo do kršenja Evropske konvencije, navodi se u najnovijoj presudi tog suda „Vujović i Lipa doo protiv Crne Gore“, saopšteno je iz Ustavnog suda Crne Gore.
Naime. u presudi se navodi da su odluke Apelacionog suda, kojima je potvrđena odluka Privrednog suda o otvaranju stečaja nad kompanijom „Lipa doo Cetinje“ bile nedovoljno obrazložene i proizvoljne. Zbog toga ih je Ustavni sud u više navrata ukidao, uz obavezujuće naloge kako da se otkloni povreda prava.
&nbsp;Uprkos tim nalozima,ističu iz Ustavnog suda, Apelacioni sud četiri puta nije postupio po ukidnim odlukama Ustavnog suda, suprotno zakonskoj obavezi da su obavezujući stavovi najveće ustavnosudske instance.
&nbsp;- Sud nije našao razlog da odstupi od zaključaka Ustavnog suda da su odluke Apelacionog suda bile nedovoljno obrazložene i proizvoljne. Ukupno trajanje postupaka je u najvećoj mjeri uzrokovano time što Apelacioni sud nije postupio po odlukama Ustavnog suda u četiri navrata, suprotno zakonu. Tek nakon petog razmatranja slučaja, Apelacioni sud je konačno postupio po odlukama Ustavnog suda, ali je veći dio imovine kompanije “Lipa” do tada bio prodat”, navodi se u odluci Evropskog suda za ljudska prava- poručeno je iz Ustavnog suda.
&nbsp;Upravo ovakvo, ponavljajuće nepostupanje Apelacionog suda, zaključak je suda u Strazburu, najvećim dijelom je i dovelo do prekomjerne dužine trajanja postupaka, a što je sve imalo za posljedicu povredu prava na pravično suđenje.
&nbsp;Evropski sud je dosudio podnosiocima predstavke 4.680 eura na ime naknade nematerijalne štete i 9.200 eura na ime troškova postupka.
&nbsp;U presudi “Dašić protiv Crne Gore”, Evropski sud je utvrdio povredu prava na slobodu i sigurnost, jer je zadržavanje podnosioca predstavke trajalo duže od zakonom propisanih 72 sata. Ustavni sud je u međuvremenu donio veliki broj odluka u kojima je utvrdio povredu prava na slobodu i sigurnost, u kojima je ispitivao zakonitost lišenja slobode.
&nbsp;- Ustavni sud podsjeća da je svako dužan da poštuje njegove odluke, kao i da su stavovi o određenim pitanjima izraženi u odlukama takođe obavezujući za državne organe. Nepoštovanjem odluka Ustavnog suda, ne samo da se podriva vladavina prava, već se država izlaže i odgovornosti pred međunarodnim sudovima- zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ustavni sud: Nepostupanje Apelacionog suda dovelo do kršenja Evropske konvencije

Presude Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) predstavlju više od &nbsp;međunarodne obaveze države – one su ogledalo našeg sistema i jasna smjernica za unapređenje prakse, poručio je vrhovni državni tužilac Milorad Marković na okruglom stolu „Izvršenje presuda Evropskog suda za ljudska prava u odnosu na Crnu Goru“,održanom u organizaciji Kancelarije zastupnika Crne Gore pred ESLJP, uz podršku Savjeta Evrope.
Marković je podsjetio da je donio dva uputstva u oblastima koje su u fokusu ESLJP – za postupanje u predmetima kada postoji osnov sumnje da je došlo do povrede člana 3 Konvencije (zabrana mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja) i za postupanje u predmetima pritvora. Istakao je da primjena utvrđenih standarda već daje vidljive rezultate, ali i naglasio da je pred Državnim tužilaštvom još posla kako bi se održao i potpunosti dostigao nivo zaštite koji Konvencija zahtijeva.
- Izvršenje presuda ESLJP zajednički je posao – tužilaštva, sudova, Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, policije i drugih institucija i uspjeh zavisi od njihovog usklađenog djelovanja - rekao je Marković.&nbsp;
Posebno je istakao ulogu Tužilaštva kao neposrednog nosioca procesnih radnji koje utiču na poštovanje ljudskih prava.
- Tužilaštvo je dužno da prepozna sistemske nedostatke koji su doveli do povreda Konvencije i da, u okviru svojih nadležnosti, inicira izmjene i unapređenja u radu. Kroz profesionalno postupanje i međuinstitucionalnu saradnju neophodno je mijenjati praksu kako bi se takve povrede spriječile ubuduće - poručio je VDT.
Vrhovni državni tužilac je zahvalilo Kancelariji zastupnika Crne Gore pred ESLJP na kontinuiranoj saradnji, ističući da Tužilaštvo praksu Evropskog suda, ne samo prati, već je i adekvatno primjenjuje u svakodnevnom radu.

1250x600

1084x550

Marković: Presude Evropskog suda smjernice za unapređenje prakse Tužilaštva

Potreban nam je Novi demokratski pakt za Evropu kako bismo demokratiju vratili u samo srce bezbjednosti, kroz ono što nazivamo demokratskom bezbjednošću – poručio je generalni sekretar Savjeta Evrope Alen Berse sinoć na ceremoniji povovodom 75. godišnjice Evropske konvencije o ljudskim pravima.
On je, na ovoj svečanosti u Evropskom sudu za ljudska prava, kazao da rad na ovoj inicijativi odražava zajedničku volju i zasnovan je na Konvenciji, dok dijalog sa Sudom u Strazburu ostaje jedan od njegovih ključnih pokretača.
Berse je podvukao trajni značaj Konvencije kao demokratskog kompasa za Evropu, zaštite najranjivijih, pozivanja na odgovornost onih na vlasti i podržavanja rada sudova širom kontinenta.
- Evropska konvencija o ljudskim pravima čini temelj svega što radimo. Ona postavlja određenu ideju Evrope, određenu ideju naše sudbine. Evropska konvencija o ljudskim pravima se prenosila s generacije na generaciju. Sve je u njoj – naša prava, naše slobode, naše rane takođe, kao i naša obećanja. Značajne odluke Evropskog suda za ljudska prava, glasovi žrtava, strpljenje zakona. Sve to, ovdje na dlanu – rekao je Berse. 
Ističe da je sedamdeset pet godina evropske istorije svedeno na nekoliko članova.
- Konvencija je rođena iz ruševina, sastavljena da spriječi ponovni spust tame. Konvencija koja se svakodnevno obogaćuje sudskom praksom suda u Strazburu. To je živi, dišući tekst koji raste zajedno sa nama. To je tekst koji štiti slabe, poziva moćne na odgovornost i podržava rad sudova širom kontinenta. Inspiriše svakog od nas. Konvencija je naš kompas. To je evropski demokratski kompas. I sve dok je dio naših života Evropa će i dalje biti sa nama – naglasio je Berse.
<h2>Nit kroz istoriju</h2>
Ali svijet se, kako dodaje, oko nas mijenja. 
- Pojavljuju se nove granice - digitalne, ekološke i geopolitičke granice. Vještačka inteligencija već oblikuje izbore koje pravimo. Klimatske promjene testiraju naša najosnovnija prava, a migracije potiskuju našu humanost. Konvencija mora da prihvati ovaj vijek kao što je prihvatila i prethodni – i to ne okretanjem ka unutra, već otvaranjem ka budućnosti – ističe Berse.
Opisuje da, dok drži Konvenciju u rukama, ne vidi djelić drevne istorije, već nit.
- Tanku nit koja ide od pravde do slobode, od našeg sjećanja do budućnosti. Vidim tanku nit koja vezuje Evropu za sebe – rekao je Berse.
<h2>Zajednička odgovornost</h2>
Na poleđini, kako dodaje, ove „male knjige nalazi se podsjetnik“ da su sve države članice Savjeta Evrope potpisale i ratifikovale Konvenciju, svaka od njih. 
- Nema izuzetaka. Sve su obavezne istom dužnošću: da poštuju ljudska prava, demokratiju i vladavinu prava. I to moraju da čine pod budnim okom Suda, koji stoji na straži nad njenim tumačenjem i primjenom. Konvencija i Sud su ponekad predmet debate. I to je demokratija. Ali izvršenje presuda Suda je zajednička odgovornost. Dužnost je vratiti povjerenje u pravdu i vladavinu prava. Imperativ je i da se očuva kredibilitet sistema Konvencije i kredibilitet nacionalnih institucija - u Evropi i šire – rekao je Berse.
<h2>Postizanje ravnoteže</h2>
Zato je, prema njegovim riječima, kontinuirani dijalog sa državama od vitalnog značaja za pravilno funkcionisanje sistema. 
Važno je, kako dodaje, i očuvanje nezavisnosti i nepristrasnosti Suda u njegovim odlukama suočenim sa prijetnjama pravdi, suočenim sa političkim ekscesima, pa čak i u ratu. 
- Nema potrebe da vas podsjećamo na ulogu Suda u vezi sa ruskom agresijom protiv Ukrajine. U svakom predmetu, Sud brani vladavinu prava i štiti individualna prava u okviru sistema kontrola i ravnoteže koji su naše države odlučile da zajedno izgrade. Ali moramo onima unutar sistema obezbijediti sredstva za djelovanje. Nacionalne vlasti moraju imati nezavisnost i kapacitet da primjenjuju Konvenciju. A Sud i tijela Konvencije moraju imati neophodne resurse za ispunjavanje svoje misije – kazao je Berse.
<h2>Vrijednosti</h2>
Poštovanje Konvencije znači potvrđivanje demokratskih vrijednosti koje ona predstavlja, jer ne može biti ljudskih prava bez demokratije. 
- I nema demokratije bez vladavine prava. Bilo kakvo odstupanje od ovih principa smatrano nezamislivim. Pa ipak, danas su oni ponovo ugroženi. Evropa ulaže velika sredstva u odbranu, a demokratija djeluje tako krhko. Evropa se naoružava, ali društvo je ostavljeno bez odbrane. U tome leži paradoks i, prije svega, opasnost. Zbog demokratskog nazadovanja neka ekstremistička grupa bi sjutra mogla da preuzme vlast u teško naoružanoj državi. Na koga bi usmjerili svoje oružje? U ime kojih vrijednosti – upitao je Berse.
Navodi da ga je prije nekoliko dana novinar BiBiSija (BBC) pitao: „Šta će biti sa Konvencijom za 75? Hoće li i tada postojati?“. 
- Odgovorio sam da bi zapravo trebalo da se zapitamo da li ćemo je i dalje biti dostojni. Evropska konvencija o ljudskim pravima jedan je od onih rijetkih tekstova koji ne govori šta je svijet, već šta bi mogao postati. Suočeni sa previranjima našeg vremena, moramo je održati živom i snažnom. Ona je garant ravnoteže između slobode i bezbjednosti, između pravde i odgovornosti. To je naše nasljeđe, to je uloga koju moramo igrati – zaključio je Berse.
Konvencija je otvorena za potpisivanje državama članicama Savjeta Evrope u Rimu 4. novembra 1950. godine. Ona štiti osnovna ljudska prava i osnovne slobode oko 700 miliona ljudi širom kontinenta.

Jasmina Beharovic

Berse: Potreban Novi demokratski pakt za Evropu kako bi demokratiju vratili u srce bezbjednosti

Evropski sud za ljudska prava &nbsp;proglasio je danas Rusiju odgovornom za kršenje ljudskih prava u Ukrajini i obaranje putničkog aviona Malezija Erlajnza na letu MH17, javila je Anadolija. 
 
ECHR je presudio da je Rusija prekršila Evropsku konvenciju o ljudskim pravima tokom rata u Ukrajini. 
 
- Ni u jednom od prethodnih sukoba nije bilo tako gotovo univerzalne osude flagrantnog nepoštovanja temelja međunarodnog pravnog poretka uspostavljenog nakon Drugog svjetskog rata od tužene države- naveo je sud. 
 
Sud je takođe proglasio Moskvu odgovornom za obaranje aviona Malezija Erlajnza na letu MH17, naglašavajući da je time prekršeno pravo na život, zabrana mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja i pravo na efikasan pravni lijek. 
 
- Rusija nije preduzela nikakve mjere kako bi osigurala tačnu provjeru cilja rakete ili zaštitila živote ljudi u avionu, pokazujući neozbiljan stav prema civilima koji su bili u opasnosti zbog njenih neprijateljskih aktivnosti- naveo je sud. 
 
Avion na letu MH17 iz Amsterdama za Kuala Lumpur oboren je iznad istočne Ukrajine 17. jula 2014. godine. Svih 298 ljudi u avionu je poginulo, uključujući 196 nizozemskih državljana. 
 
Sud u Nizozemskoj je 2022. godine izrekao doživotne kazne zatvora trojici ljudi, uključujući Sergeja Dubinskog i Igora Girkina iz Rusije, kao i Ukrajinca Leonida Harčenka. 
 
Oni su proglašeni krivima za izazivanje nesreće, dok je Rus Oleg Pulatov oslobođen svih optužbi. 
 
Moskva je, međutim, odbacila i skandaloznom ocijenila tu presudu i negirala bilo kakvu umiješanost u ono što se dogodilo avionu.

ESLJP: Rusija odgovorna za obaranje aviona Malezija Erlajnza i kršenje ljudskih prava u Ukrajini

Preduzimanje konkretnih individualnih i generalnih mjera u cilju izvršenja presuda Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) donijetih u odnosu na Crnu Goru, čiji postupci izvršenja traju više godina ili se nalaze pod standardnim nadzorom Komiteta ministara Savjeta Evrope, bila je tema sastanka predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Valentine Pavličić sa delegacijom Odjeljenja za izvršenje presuda ESLJP-a, šeficom odjeljenja Kler Braun, šeficom odsjeka Bojanom Nikolin i pravnikom Nedimom Kulenovićem.
Na sastanku u Vrhovnom sudu, kome su prisustvovale i sudije nadležne za pravosnažno izvršenje, analizirana su izvršenja tri presude Evropskog suda u Strazburu: Bagoje, Bigović i Vlahović protiv Crne Gore, a apostrofirana je opredijeljenost države za blagovremenim izvršenjem presuda tog suda što će, kako je konstatovano, doprinijeti njenom međunarodnom ugledu i vraćanju povjerenja javnosti u crnogorsko sudstvo.&nbsp;
- Predstavnici Odjeljenja za izvršenje presuda ESLJP-a izrazili su zadovoljstvo što je Vrhovni sud Crne Gore iskazao punu posvećenost doslednoj primjeni i poštovanju Evropske konvencije o ljudskim pravima i standarda Suda u Strazburu - saopšteno je iz Vrhovnog suda.
Pavličić je upoznala delegaciju sa problemima crnogorskog sudstva sa kojima se susrela nakon stupanja na tu funkuciju, kao i preduzetim mjerama u cilju rješavanja zaostalih i starih predmeta koje su dale prve rezultate, naročito u predmetima iz građanskopravne i upravnopravne materije&nbsp;
Prvoj zvaničnoj posjeti Odjeljenja za izvršenje presuda ESLJP-a Crnoj Gori, prisustvovali su i predstavnici Kancelarije zastupnika Crne Gore pred tim sudom.

Blagovremeno izvršenje presuda Suda u Strazburu vratiće povjerenje javnosti u crnogorsko sudstvo

Državno tužilaštvo Crne Gore opredjeljeno je da aktivno postupa u izvršenju odluka Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP), saopštio je vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković tokom sastanka sa predsjednikom i potpredsjednicom Evropskog suda u Strazburu, Markom Bošnjakom i Ivanom Jelić.
- Neupitna je riješenost Državnog tužilaštva da primjenjuje standarde Evropskog suda za ljudska prava, kako kroz izvršenje odluka Suda koje se odnose na ranija postupanja Državnog tužilaštva, tako i kroz uspostavljanje standarda i jasnih procedura postupanja u svim budućim predmetima – istakao je VDT Marković, tokom sastanka koji je održan u Podgorici, u okviru zvanične posjete predsjednika Bošnjaka Crnoj Gori.
Bošnjak je pozdravio odlučnost vrhovnog državnog tužioca da kroz obavezujuća uputstva, u skladu sa praksom Evropskog suda za ljudska prava, podiže standarde državnih tužilaštava kada je riječ o djelotvornosti istraga i poštovanju ljudskih prava i osnovnih sloboda, ističući da je ohrabren proaktivnošću VDT-a.
Vrhovni državni tužilac upoznao je sagovornike da je u Vrhovnom državnom tužilaštvu formiran Radni tim za praćenje prakse Evropskog suda za ljudska prava i Evropskog suda pravde. Na taj način stvoreni su uslovi da svi državni tužioci budu upoznati sa praksom Evropskog suda u Strazburu u cilju primjene definisanih standarda u postupanju i svakodnevnom radu.
Sastanku sa predsjednikom i potpredsjednicom Evropskog suda za ljudska prava prisustvovali su i zamjenica vrhovnog državnog tužioca Jelena Đaletić i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.

Marković-Bošnjak: Neupitna riješenost Tužilaštva da primjenjuje standarde ESLJP

Evropski sud za ljudska prava odbio je u utorak žalbu krajnje desničarskog kandidata Kalina Đorđeskua na odluku rumunskog Ustavnog suda da, usred tvrdnji o miješanju Rusije, poništi glasanje na predsjedničkim izborima 2024. pošto je pobijedio u prvom krugu.
Evropski sud za ljudska prava sa sedištem u Strazburu saopštio je da je odbio Đoršeskuov zahtjev za hitnu odluku jer je "van okvira" mogućnosti suda da donese takvu mjeru za obaranje poništenja izbornog procesa.
Ranije malo poznati Đorđesku je postao poznat preko noći na TikToku, zbog čega je Evropska unija pokrenula istragu o toj društvenoj mreži.
Đorđesku je kritikovao poništavanje glasanja kao "formalizovani državni udar".
On je tražio od Evropskog suda za ljudska prava da donese takozvanu privremenu mjeru, hitnu odluku koju sud donosi samo u izuzetnim slučajevima, kada bi se podnosioci žalbe u suprotnom suočili s rizikom od nepopravljive štete.
- Zahtjev gospodina Đorđesku ne tiče se neposrednog rizika od nepopravljive štete - naveo je sud u obrazloženju odluke.
Rumunska Vlada je naložila je održavanje novih predsjedničkih izbora. Prvi krug bi trebalo da bude 4. maja, a drugi 18. maja ako nijedan kandidat u prvom krugu ne osvoji više od 50 odsto glasova.
Ustavni sud Rumunije poništio je predsjedničke izbore pošto su u obavještajnim dokumentima – s kojih je predsjednička kancelarija skinula oznaku - navedena "agresivna ruska hibridna dejstva", uključujući sajber napade.
Dokumenti takođe detaljno navode masovnu promociju Đorđeskua na društvenim medijima uoči glasanja.
Đorđesku koji je ranije izražavao divljenje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i koji je kritikovao NATO, nedavno se proglasio "ultra" pristalicom američkog predsjednika Donalda Trampa i negirao je veze s Moskvom.

Sud u Strazburu odbacio žalbu na poništenje predsjedničkih izbora u Rumuniji

Grupa advokata reagovala je na tekst "Kriptovana aplikacija dokaz za sud u Strazburu" i izjavu ministra pravde Bojana Božovića u emisji "Referat" na Gradskoj TV povodom ove teme, navodeći da je plasirana lažna vijest da je Evropski sud za ljudska prava odlučio da se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljeni podaci sa kriptovanih aplikacija, kojom je izvršen grub i neprimjeren pritisak na sudstvo.
U reagovanju, koje potpisuju advokati Dragoljub Đukanović, Bojana Franović Kovačević, Danilo Mićović, Marko Radović, Miloš Vuksanović, Dalibor Kavarić, Zdravko Begović, Milan Kovačević i Stefan Jovanović, navodi se da je Sud u Strazburu odbacio predstavku u predmetu britanskih državljana protiv Francuske iz razloga što nije izjavljeno pravno sredstvo kojim se osporava validnost dokaza, odnosno Evropski sud za ljudska prava nije ni razmatrao da li su podaci sa kriptovane aplikacije pravno valjani dokazi ili ne.
Kako navode u reagovanju, Božović je u emisiji "Referat" na Gradskoj TV, a koju je prenio portal Cafe del Montenegro (CdM), kazao da "su sa aspekta Suda u Strazburu dokazi pribavljeni preko aplikacija relevantan dokaz...".
- Radi istinitog izvještavanja javnosti, ne možemo a da ne reagujemo na posljednji grub i neprimjeren pritisak na Specijalno odjeljenje vijeća Višeg suda u Podgorici, kao i na drugostepeno odjeljenje Apelacionog suda Crne Gore, na način što se u medijima plasirala lažna vijest da je Sud u Strazburu odlučio da se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljeni podaci sa kriptovanih aplikacija, koju je u gostovanju u emisiji ministar pravde (Bojan Božović) dodatno plasirao objašnjavajući da se radi o sličnom postupku kao što su skaj postupci i da ne želi da vrši pritisak na sudove, ali da on ne može prećutati tako bitnu činjenicu. Upravo je na ovaj način izvršen pritisak - ističu advokati.&nbsp;
Sud u Strazburu je 17. oktobra, kako dodaju, donio odluku, a ne presudu, kojom odbacuje predstavke aplikanata - britanskih državljana protiv Francuske - kao neprihvatljive iz razloga što nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje iste u meritumu, tačnije zato što aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim se pred nadležnim organima Francuske može osporavati validnost prikupljenih dokaza.&nbsp;
- Predstavka je odbačena iz razloga što nije izjavljeno pravno sredstvo kojim se osporava validnost dokaza. Zaključak objavljen u medijima da se valjanost dokaza u vezi sa kriptovanim aplikacijama ne može ispitivati zbog principa međusobnog povjerenja i da je to zaključak Suda u Strazburu je jednostavno neistinit. Sud u Strazburu je odbacio predstavku i nije ni razmatrao da li su podaci sa kriptovane aplikacije pravno valjani dokazi ili ne - navode advokati u reagovanju.
Pojašnjenja radi, kako su naveli, u konkretnom predmetu u pitanju je aplikacija enchro chat koja, u pravcu argumentacije koja se tiče autentičnosti i načina prikupljanja materijala, nije uporediva sa aplikacijom sky ecc.
- Podaci sa Enchro chata su, prema podacima iz same odluke Suda u Strazburu, naknadno skinuti sa servera u Francuskoj, dok su u slučaju sky ecc aplikacije podaci "hvatani" u realnom vremenu. Radi se o potpuno drugačijim metodama i upravo zbog toga ne postoji ni jedan krivični predmet na teritoriji Ujedinjenog Kraljevstva u vezi sa sky ecc aplikacijom iz prostog razloga što prema nacionalnom pravu UK nije moguće iz druge države u realnom vremenu pratiti i prisluškivati državljane UK na njenoj teritoriji. UK je odbila da vodi krivične postupke u vezi sa sky ecc aplikacijom jer ti podaci nisu pribavljeni u skladu sa nacionalnim pravom. Zašto to nije tema za ministra pravde i nacionalne sudove treba svi da se zapitamo - naglasili su advokati.
Podaci sa enchro chata su, kako su naveli, pribavljeni kroz sistem Evropskog istražnog naloga na način što je Francuska u skladu sa relevantnom EU Direktivom obavijestila Veliku Britaniju koje radnje planira da preduzme, na šta je VB pristala, a sve u sklopu posebnog EINa.&nbsp;
- U okviru primjene EU Direktive o EINu postoji princip međunarodnog povjerenja da bi bilo moguće sprovoditi zajedničke istrage. Međutim, ovaj princip ne sprečava lice na koje se mjera odnosi da osporava validnost dokaza pribavljenih u okviru EIN, kako se to lažno predstavilo u tekstu u Vijestima - ističu advokati.&nbsp;
Aplikanti u predmetu Suda u Strazburu su se, kako dodaju, prvenstveno žalili na povredu člana osam (pravo na privatnost) i u vezi sa tim i člana šest (pravično suđenje) u vezi sa članom 13 (djelotvorni pravni lijek).
- Što nisu argumenti na kojima odbrana u predmetima vezanim za sky ecc u Crnoj Gori zasniva tezu o pravnoj nevaljanosti tog materijala, pa je i u tom smislu napravljena namjerna zamjena teza sa ciljem da se izvrši pritisak na sudije koje ovih dana treba da donesu odluku u više predmeta ovim povodom - ocijenili su advokati.
Apeluju na sve u crnogorskom pravosuđu da relevantne odluke i presude međunarodnih sudova pribavljaju preko svojih službi nadležnih za sudsku praksu, i da zaključke donose isključivo čitanjem izvornika tih odluka.&nbsp;
- Apelujemo i na sve medije u Crnoj Gori da prestanu sa širenjem lažnih vijesti i da, želeći da vjerujemo u njihovu dobronamjernost, informacije prije objavljivanja provjere sa nadležnim stručnim službama ukoliko je i sama tema stručna i novinar nema potrebna znanja o njoj, kako ne bi došlo do širenja lažnih vijesti. Posebno naglašavamo da podržavamo novinare u njihovoj profesiji, naročito u vezi sa ovako važnim temama, ali podsjećamo da isti itekako imaju odgovornost u vezi sa obavljanjem svog posla i da je za ostvarivanje vladavine prava ključan doprinos upravo i medija koji svoje izvještavanje moraju da usklade sa najvišim profesionalnim i etičkim standardima - kazali su advokati u reagovanju.
Božovića, kako su rekli, podsjećaju da je Ustavom Crne Gore vlast podijeljena na sudsku, izvršnu i zakonodavnu.&nbsp;
- Napominjemo i da je sudska vlast nezavisna te da mora biti zaštićena od nezakonitih uticaja i pritisaka i da je ministar pravde prvi pozvan da svojim primjerom to i pokaže i na taj način obezbijedi poštovanje vladavine prava - zaključila je grupa advokata.

Grupa advokata: Plasirana lažna vijest o odluci Suda u Strazburu, izvršen pritisak na sudstvo

Neuseljiva psihijatrijska klinika otvorena uoči izbora u Podgorici, jos jedan je primjer da odlazeća garnitura pokušava funkcionerskom kampanjom nadomjestiti haos koji ostavljaju posle sebe u gradu, ocijenio je zamjenik predsjednika SDP i predstavnik Evropskog saveza Petar Odžić.&nbsp;
- Dok državni sekretari resornog ministarstva u alkoholisanom stanju tumaraju po gradu, premijer sa ministrima otvara nezavršene zdravstvene objekte - naveo je Odžić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, pozajmljeni nosilac liste Mujović, osim sto ćuti na urušen energetski sistem koji je u njegovoj nadležnosti, ćuti i na funkcionersku kampanju svojih kolega iz Vlade Crne Gore.&nbsp;
- Govori kako će njegova partija uvesti red u Podgorici, kao da isti oni nisu trenutno na izvršnoj vlasti, i kao da u predhodnom periodu nijesu imali gradonačelnicu iz svojih redova. Možda Mujović, kao što nije bio u DPS-u, posle ovih izbora kaže da nema ništa ni sa PES-om - ističe Odžić.
Zato, napominje, 29. nema opravdanja za apstinenciju na izborima.&nbsp;
- Olovkom ćemo donijeti promjene, a Boris Mugoša će biti gradonačelnik svih građana, jer će Podgorica biti za primjer - poručio je Odžić.

Odžić: 29. nema opravdanja za apstinenciju na izborima, olovkom ćemo donijeti promjene

Sutkinja Ivana Jelić imenovana je danas za potpredsjednicu Evropskog suda za ljudska prava, ispred Crne Gore - saopšteno je iz ove sudske instance Savjeta Evrope.
Ona će se dužnostima, kako je precizirano u saopštenju suda u Strazburu, početi 1. novembra.
Jelić je izabrana za sutkinju Evropskog suda za ljudska prava 2018. godine, a predsjednica sekcije je od 2. jula ove godine.
Danas su izabrana i dva nova predsjednika sekcija pri Evropskom sudu za ljudska prava - sudija Lado Čanturija ispred Gruzije i sudija Joanis Ktistakis ispred Grčke. I oni će preuzeti dužnosti od 1. novembra.

Jelić imenovana za potpredsjednicu Evropskog suda za ljudska prava

Bivši američki predsjednik Džo Bajden oglasio se povodom posljednjih dešavanja u Sjedinjenim Američkim Državama i brutalnih ubistava koja su sproveli pripadnici imigracijske službe ICE.
U njegovom prvom oglašavanju o ovom problemu, Bajden je rekao kako sve ono što se desilo u Mineapolisu izdaje najosnovnije vrijednosti Amerikanaca.
- Mi nismo nacija koja puca u svoje građane na ulici. Mi nismo nacija koja dozvoljava da naši građani budu brutalno zlostavljani zbog ostvarivanja svojih ustavnih prava. Mi nismo nacija koja gazi Četvrti amandman i toleriše terorisanje naših susjeda - rekao je Bajden.
Poručio je i kako nasilju nije mjesto u Sjedinjenim Američkim Državama.
- Narod Minesote je ostao čvrst - pomažući članovima zajednice u nezamislivim okolnostima, govoreći protiv nepravde kada je vide i pozivajući našu vladu na odgovornost pred narodom. Stanovnici Minesote su nas sve podsjetili šta znači biti Amerikanac i dovoljno su patili od ruke ove administracije. Nasilje i teror nemaju mjesta u Sjedinjenim Američkim Državama, posebno kada naša vlastita vlada cilja američke građane - naveo je bivši predsjednik.
Na kraju svog obraćanja Bajden je rekao kako je došlo vrijeme za akciju.
- Nijedna osoba ne može uništiti ono za šta se Amerika zalaže i u šta vjeruje, čak ni predsjednik, ako mi, cijela Amerika, ustanemo i progovorimo. Znamo ko smo. Vrijeme je da pokažemo svijetu. Što je još važnije, vrijeme je da pokažemo sebi. Sada, pravda zahtijeva potpunu, pravednu i transparentnu istragu o smrti dvojice Amerikanaca koji su izgubili živote u gradu koji su nazivali domom. Džil i ja šaljemo snagu porodicama i zajednicama koje vole Aleksa Pretija i Rene Gud dok svi oplakujemo njihovu besmislenu smrt - zaključio je Bajden.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJoeBiden%2Fstatus%2F2016177515845283911%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2016177515845283911%7Ctwgr%5E7109c8703005ea78a77d6cd043460c350207997f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Bajden scene iz SAD-a opisao kao teror: "Vrijeme je da svijetu pokažemo ko smo"

Medijski praćene, ponekad smrtonosne i potencijalno neustavne akcije imigracionih službenika u SAD mogle bi da promijene stavove Amerikanaca o ključnoj politici Donalda Trampa - imigraciji, piše Dojče vele.
Ankete pokazuju da se javno mnjenje promijenilo zbog operacija Imigracione i carinske službe - poznatije kao ICE - u urbanim sredinama. Te operacije su ovog mjeseca dovele do smrti dvoje američkih građana u Mineapolisu.
Anketa Rojtersa/Ipsosa objavljena u ponedjeljak, koja je obuhvatila odgovore prije i poslije smrti bolničara Aleksa Pretja na kojeg je pucao službenik ICE-a, pokazala je da 53 odsto Amerikanaca ne odobrava Trampovu politiku imigracije, u poređenju s 39 odsto prvog dana njegovog novog mandata u januaru 2025. Odobravanje je sada na 39 procenata, dok je prošlog februara bilo 50 odsto.
Republikanci su uglavnom podržali aktivnosti ICE-a, dok je više od devet od 10 demokrata odbacilo te mjere. Međutim, gotovo dvije trećine glasača koji ne podržavaju deklarativno nijednu stranku reklo je da su akcije ICE-a pretjerane.
<h2>Akcije bez presedana u demokratijama, uključujući SAD</h2>
Mandat i uloga ICE u sprovođenju imigracionih zakona evoluirali su i mijenjali se tokom dvije decenije njegovog postojanja - dugo je bio zadužen za identifikaciju i hapšenje ilegalnih ili nedokumentovanih stranaca. Ranije su operacije na granici vođene uglavnom daleko od očiju javnosti.
Pomijeranje u velike gradove, u Trampovom drugom mandatu, postavilo je službenike ICE-a s pokrivenim licima u gusto naseljene oblasti, gdje svi imaju kamere na telefonima i mogu pratiti i dokumentovati njihove aktivnosti.
- Ovo je spoj nekoliko faktora bez presedana u operativnoj istoriji ICE-a - rekla je Kelsi Norman iz Instituta Bejker za javnu politiku u SAD.
To uključuje dolazak agenata ICE-a u veće gradove, lični cilj Donalda Trampa od milion deportacija, naglo povećanje finansiranja agencije i regrutovanja službenika, kao i nasilno, a sada i smrtonosno ponašanje na ulicama.
To je omogućilo veću pažnju javnosti na Trampov pristup imigracionoj policiji i istaklo neke ekstremnije taktike agenata.&nbsp;
- Taktike koje ICE primhenjuje podshećaju na policijske metode u autoritarnim zemljama. Dobar dio ove militarizovane prakse postojao je i ranije unutar imigracione službe, samo što je ranije bila primjenjivana na granici, gdje nije bila toliko u fokusu javnosti kao sada - rekla je Norman.
Ističe da je ponašanje te službe u Trampovom drugom mandatu bez presedana - i u SAD-u i u drugim demokratijama.
Upotreba sile protiv prolaznika i pokreta građana, uključujuži suzavac i biber-sprej, privukla je pažnju i međunarodnih policijskih tijela, između ostalog i Međunarodnog udruženja šefova policije.
U jednom saopštenju to udruženje poziva Bijelu kuću da okupi službenike za sprovođenje zakona na svim nivoima kako bi „podržala miran, zakonit angažman i politiku zasnovanu na dokazanoj praksi“.
<h2>Na kraju ispašta lokalna policija</h2>
Posmatrači su već ranije upozoravali da su u masovnoj regrutaciji mnogi službenici ICE-a ostali nedovoljno obučeni.
Trenutne tenzije bi mogle da promijene stavove javnosti o kvalitetu i profesionalosti skoro 18.000 agencija za sprovođenje zakona širom SAD, rekla je Keti O'Tul iz konsultantske firme 21CP Solutions.
- Ako se u zajednici dogodi tragedija zbog dJelovanja organa reda, ljudi ne prave razliku između federalnih i državnih ili lokalnih službenika. U nekoliko većih gradova sada postoje tenzije između saveznih i lokalnih agencija za sprovođenje zakona. To ne služi nikome - ističe O'Tul.
Ona, koja je i sama bila šefica policije u Bostonu i Sijetlu, rekla je za Dojče vele da će lokalna policija vjerovatno morati da se nosi sa posljedicama trenutnih kontroverzi oko ICE-a.
- Kada pogledate šta se dešava u Mineapolisu i nekim drugim većim gradovima upravo sada sa svim demonstracijama, lokalna policija je ta koja mora da se nosi sa posljedicama - navela je O'tul.
<h2>Američke vrijednosti: 2. i 4. amandman</h2>
Smrt Rene Gud i Aleksa Pretija privukla je pažnju širom svijeta. Za obične Amerikance ove operacije ističu druge potencijalne rizike - ne samo mogućnost upotrebe smrtonosne sile protiv građana.
Viši saradnik u Institutu Kejto Volter Olson rekao je da postoje dokazi da akcije ICE-a narušavaju građanska prava zagarantovana &nbsp;u Ustavu i Povelji o pravima.
To uključuje, kako je rekao za Dojče vele, očigledna kršenja 4. amandmana, prava na „pretres i zapljenu“, kada je ICE ulazio u domove bez sudskog naloga. Takođe su narušavana prava zagarantovana građanima i ne-građanima.
- Vidjeli smo višestruka očigledna kršenja prava na pretres i zapljenu, uključujući obijanje vrata vlasnika kuća. U jednom poznatom slučaju, unutra nije bilo ilegalaca. U drugim slučajevima, brojnijim ali manje dramatičnim, prekršena su pravila kada policija može zaustaviti nekoga na ulici - rekao je Olson.
Izjave nakon Pretijeve smrti koje su dali istaknuti zvaničnici i pristalice Trampove administracije takođe su skrenule pažnju na 2. amandman, koji pojedincima daje pravo da nose oružje.
Preti je imao dozvolu za oružje u Minesoti i ovlašćenje za nošenje skrivenog oružja. Nijedan od brojnih snimaka njegovog ubistva snimljenih očevicima ne pokazuje kako vadi vatreno oružje, ali ključne ličnosti administracije su primijetile da Preti nije trebalo da donese oružje na protest. To sada nailazi na otpor u Republikanskoj stranci i drugim pokretima.
- Naš 2. amandman je veoma cijenjen kod američke konzervativne strane spektra već mnogo decenija. Trampova administracija - ne samo jedan, već više Trampovih zvaničnika - izašla je i rekla stvari poput toga da ne bi trebalo da nosite pištolj na ulicama grada, u jednom slučaju, ili da nikada ne bi trebalo da imate vatreno oružje na demonstracijama, čak i ako vaša savezna država to dozvoljava, čak i ako imate dozvolu za skriveno nošenje, čak i ako nikada ne koristite pištolj, niti ga vadite ili pokazujete. Ovo je oštar zaokret od 180 stepeni u odnosu na ono što je bio konzervativni stav - ističe Olson.
<h2>Ko je sljedeći?</h2>
Očigledno narušavanje ustavnih prava na ulicama Amerike sada možda dovodi u pitanje temelje američkih ideala slobode i pravde. Olson je rekao da građani možda sada razmišljaju da li ove akcije mogu biti signal za buduće postupke.
- Mislim da se obični Amerikanci sada moraju suočiti sa ovim pitanjem: ako se ovo može raditi u kampanji protiv imigranata, gdje bi još moglo da se primijeni kada kampanja krene protiv ljudi koji se smatraju subverzivnim ili "neameričkim" - zaključio je Olson.

Akcije imigracionih službenika dovode u pitanje osnovne vrijednosti SAD-a

Danska je odlučila da će njeni građani moći da se penzionišu sa 70 godina.
&nbsp;Svako ko je rođen poslije 31. decembra 1970. godine moći će da se penzioniše tek sa 70 godina. Danska je tako rekorder sa ovom starosnom granicom za penzionisanje.
&nbsp;U međuvremenu, radnici u drugim zemljama EU i dalje mogu da se penzionišu sa 60 godina.
&nbsp;Starosna granica za odlazak u penziju u Njemačkoj će se postepeno povećavati na 67 godina do 2031. godine. Samo nekoliko grupa moći će da se penzioniše prije 67. godine, prenosi B92.
&nbsp;Većina ljudi u Njemačkoj može se penzionisati prijevremeno samo sa smanjenom penzijom, najranije sa 63 godine.
&nbsp;Poređenje koje su napravili nemački mediji pokazuje da penzioni sistemi u Evropi nijesu ni blizu jedinstveni. Na primjer, neke zemlje imaju različite starosne granice za penzionisanje za muškarce i žene. Dužina vremena koje radnici moraju da uplaćuju u penzione fondove kako bi se kvalifikovali za penziju takođe znatno varira.

Danci u penziju sa 70 godina

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je "još jedna" američka vojna flota na putu ka Iranu.
- Inače, još jedna prelijepa armada upravo sada prelijepo plovi ka Iranu. Dakle, vidjećemo - rekao je Tramp u utorak tokom govora u američkoj saveznoj državi Ajovi.
Nije jasno da li je Tramp mislio na nosač aviona USS Abraham Lincoln i prateće ratne brodove koji su već stigli na Bliski istok u ponedjeljak ili na druge američke vojne snage.
U međuvremenu, regionalna komanda američke vojske, CENTCOM, najavila je višednevnu vježbu vazduhoplovnih snaga na Bliskom istoku.
Tramp je nedavno odbio da isključi mogućnost vojne intervencije SAD-a u Iranu, nakon nasilnog gušenja protesta koji su, prema navodima organizacija za ljudska prava i svjedoka, rezultirali hiljadama mrtvih.
Govoreći o rukovodstvu u Teheranu, Tramp je u Ajovi rekao: „Nadam se da će postići dogovor“.
Ranije je američkom informativnom portalu Axios rekao da je Iran zainteresovan za diplomatsko rješenje tenzija sa Sjedinjenim Državama.&nbsp;
- Situacija u vezi s Iranom je promjenljiva, jer je SAD poslao veliku flotu u region - rekao je Tramp u intervjuu za Axios.

Tag: evropski-sud-za-ljudska-prava