Evropski sud za ljudska prava utvrdio je da je kontinuirano nepostupanje Apelacionog suda po odlukama Ustavnog suda Crne Gore dovelo do kršenja Evropske konvencije, navodi se u najnovijoj presudi tog suda „Vujović i Lipa doo protiv Crne Gore“, saopšteno je iz Ustavnog suda Crne Gore.
Naime. u presudi se navodi da su odluke Apelacionog suda, kojima je potvrđena odluka Privrednog suda o otvaranju stečaja nad kompanijom „Lipa doo Cetinje“ bile nedovoljno obrazložene i proizvoljne. Zbog toga ih je Ustavni sud u više navrata ukidao, uz obavezujuće naloge kako da se otkloni povreda prava.
&nbsp;Uprkos tim nalozima,ističu iz Ustavnog suda, Apelacioni sud četiri puta nije postupio po ukidnim odlukama Ustavnog suda, suprotno zakonskoj obavezi da su obavezujući stavovi najveće ustavnosudske instance.
&nbsp;- Sud nije našao razlog da odstupi od zaključaka Ustavnog suda da su odluke Apelacionog suda bile nedovoljno obrazložene i proizvoljne. Ukupno trajanje postupaka je u najvećoj mjeri uzrokovano time što Apelacioni sud nije postupio po odlukama Ustavnog suda u četiri navrata, suprotno zakonu. Tek nakon petog razmatranja slučaja, Apelacioni sud je konačno postupio po odlukama Ustavnog suda, ali je veći dio imovine kompanije “Lipa” do tada bio prodat”, navodi se u odluci Evropskog suda za ljudska prava- poručeno je iz Ustavnog suda.
&nbsp;Upravo ovakvo, ponavljajuće nepostupanje Apelacionog suda, zaključak je suda u Strazburu, najvećim dijelom je i dovelo do prekomjerne dužine trajanja postupaka, a što je sve imalo za posljedicu povredu prava na pravično suđenje.
&nbsp;Evropski sud je dosudio podnosiocima predstavke 4.680 eura na ime naknade nematerijalne štete i 9.200 eura na ime troškova postupka.
&nbsp;U presudi “Dašić protiv Crne Gore”, Evropski sud je utvrdio povredu prava na slobodu i sigurnost, jer je zadržavanje podnosioca predstavke trajalo duže od zakonom propisanih 72 sata. Ustavni sud je u međuvremenu donio veliki broj odluka u kojima je utvrdio povredu prava na slobodu i sigurnost, u kojima je ispitivao zakonitost lišenja slobode.
&nbsp;- Ustavni sud podsjeća da je svako dužan da poštuje njegove odluke, kao i da su stavovi o određenim pitanjima izraženi u odlukama takođe obavezujući za državne organe. Nepoštovanjem odluka Ustavnog suda, ne samo da se podriva vladavina prava, već se država izlaže i odgovornosti pred međunarodnim sudovima- zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ustavni sud: Nepostupanje Apelacionog suda dovelo do kršenja Evropske konvencije

Presude Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) predstavlju više od &nbsp;međunarodne obaveze države – one su ogledalo našeg sistema i jasna smjernica za unapređenje prakse, poručio je vrhovni državni tužilac Milorad Marković na okruglom stolu „Izvršenje presuda Evropskog suda za ljudska prava u odnosu na Crnu Goru“,održanom u organizaciji Kancelarije zastupnika Crne Gore pred ESLJP, uz podršku Savjeta Evrope.
Marković je podsjetio da je donio dva uputstva u oblastima koje su u fokusu ESLJP – za postupanje u predmetima kada postoji osnov sumnje da je došlo do povrede člana 3 Konvencije (zabrana mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja) i za postupanje u predmetima pritvora. Istakao je da primjena utvrđenih standarda već daje vidljive rezultate, ali i naglasio da je pred Državnim tužilaštvom još posla kako bi se održao i potpunosti dostigao nivo zaštite koji Konvencija zahtijeva.
- Izvršenje presuda ESLJP zajednički je posao – tužilaštva, sudova, Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, policije i drugih institucija i uspjeh zavisi od njihovog usklađenog djelovanja - rekao je Marković.&nbsp;
Posebno je istakao ulogu Tužilaštva kao neposrednog nosioca procesnih radnji koje utiču na poštovanje ljudskih prava.
- Tužilaštvo je dužno da prepozna sistemske nedostatke koji su doveli do povreda Konvencije i da, u okviru svojih nadležnosti, inicira izmjene i unapređenja u radu. Kroz profesionalno postupanje i međuinstitucionalnu saradnju neophodno je mijenjati praksu kako bi se takve povrede spriječile ubuduće - poručio je VDT.
Vrhovni državni tužilac je zahvalilo Kancelariji zastupnika Crne Gore pred ESLJP na kontinuiranoj saradnji, ističući da Tužilaštvo praksu Evropskog suda, ne samo prati, već je i adekvatno primjenjuje u svakodnevnom radu.

1250x600

1084x550

Marković: Presude Evropskog suda smjernice za unapređenje prakse Tužilaštva

Potreban nam je Novi demokratski pakt za Evropu kako bismo demokratiju vratili u samo srce bezbjednosti, kroz ono što nazivamo demokratskom bezbjednošću – poručio je generalni sekretar Savjeta Evrope Alen Berse sinoć na ceremoniji povovodom 75. godišnjice Evropske konvencije o ljudskim pravima.
On je, na ovoj svečanosti u Evropskom sudu za ljudska prava, kazao da rad na ovoj inicijativi odražava zajedničku volju i zasnovan je na Konvenciji, dok dijalog sa Sudom u Strazburu ostaje jedan od njegovih ključnih pokretača.
Berse je podvukao trajni značaj Konvencije kao demokratskog kompasa za Evropu, zaštite najranjivijih, pozivanja na odgovornost onih na vlasti i podržavanja rada sudova širom kontinenta.
- Evropska konvencija o ljudskim pravima čini temelj svega što radimo. Ona postavlja određenu ideju Evrope, određenu ideju naše sudbine. Evropska konvencija o ljudskim pravima se prenosila s generacije na generaciju. Sve je u njoj – naša prava, naše slobode, naše rane takođe, kao i naša obećanja. Značajne odluke Evropskog suda za ljudska prava, glasovi žrtava, strpljenje zakona. Sve to, ovdje na dlanu – rekao je Berse. 
Ističe da je sedamdeset pet godina evropske istorije svedeno na nekoliko članova.
- Konvencija je rođena iz ruševina, sastavljena da spriječi ponovni spust tame. Konvencija koja se svakodnevno obogaćuje sudskom praksom suda u Strazburu. To je živi, dišući tekst koji raste zajedno sa nama. To je tekst koji štiti slabe, poziva moćne na odgovornost i podržava rad sudova širom kontinenta. Inspiriše svakog od nas. Konvencija je naš kompas. To je evropski demokratski kompas. I sve dok je dio naših života Evropa će i dalje biti sa nama – naglasio je Berse.
<h2>Nit kroz istoriju</h2>
Ali svijet se, kako dodaje, oko nas mijenja. 
- Pojavljuju se nove granice - digitalne, ekološke i geopolitičke granice. Vještačka inteligencija već oblikuje izbore koje pravimo. Klimatske promjene testiraju naša najosnovnija prava, a migracije potiskuju našu humanost. Konvencija mora da prihvati ovaj vijek kao što je prihvatila i prethodni – i to ne okretanjem ka unutra, već otvaranjem ka budućnosti – ističe Berse.
Opisuje da, dok drži Konvenciju u rukama, ne vidi djelić drevne istorije, već nit.
- Tanku nit koja ide od pravde do slobode, od našeg sjećanja do budućnosti. Vidim tanku nit koja vezuje Evropu za sebe – rekao je Berse.
<h2>Zajednička odgovornost</h2>
Na poleđini, kako dodaje, ove „male knjige nalazi se podsjetnik“ da su sve države članice Savjeta Evrope potpisale i ratifikovale Konvenciju, svaka od njih. 
- Nema izuzetaka. Sve su obavezne istom dužnošću: da poštuju ljudska prava, demokratiju i vladavinu prava. I to moraju da čine pod budnim okom Suda, koji stoji na straži nad njenim tumačenjem i primjenom. Konvencija i Sud su ponekad predmet debate. I to je demokratija. Ali izvršenje presuda Suda je zajednička odgovornost. Dužnost je vratiti povjerenje u pravdu i vladavinu prava. Imperativ je i da se očuva kredibilitet sistema Konvencije i kredibilitet nacionalnih institucija - u Evropi i šire – rekao je Berse.
<h2>Postizanje ravnoteže</h2>
Zato je, prema njegovim riječima, kontinuirani dijalog sa državama od vitalnog značaja za pravilno funkcionisanje sistema. 
Važno je, kako dodaje, i očuvanje nezavisnosti i nepristrasnosti Suda u njegovim odlukama suočenim sa prijetnjama pravdi, suočenim sa političkim ekscesima, pa čak i u ratu. 
- Nema potrebe da vas podsjećamo na ulogu Suda u vezi sa ruskom agresijom protiv Ukrajine. U svakom predmetu, Sud brani vladavinu prava i štiti individualna prava u okviru sistema kontrola i ravnoteže koji su naše države odlučile da zajedno izgrade. Ali moramo onima unutar sistema obezbijediti sredstva za djelovanje. Nacionalne vlasti moraju imati nezavisnost i kapacitet da primjenjuju Konvenciju. A Sud i tijela Konvencije moraju imati neophodne resurse za ispunjavanje svoje misije – kazao je Berse.
<h2>Vrijednosti</h2>
Poštovanje Konvencije znači potvrđivanje demokratskih vrijednosti koje ona predstavlja, jer ne može biti ljudskih prava bez demokratije. 
- I nema demokratije bez vladavine prava. Bilo kakvo odstupanje od ovih principa smatrano nezamislivim. Pa ipak, danas su oni ponovo ugroženi. Evropa ulaže velika sredstva u odbranu, a demokratija djeluje tako krhko. Evropa se naoružava, ali društvo je ostavljeno bez odbrane. U tome leži paradoks i, prije svega, opasnost. Zbog demokratskog nazadovanja neka ekstremistička grupa bi sjutra mogla da preuzme vlast u teško naoružanoj državi. Na koga bi usmjerili svoje oružje? U ime kojih vrijednosti – upitao je Berse.
Navodi da ga je prije nekoliko dana novinar BiBiSija (BBC) pitao: „Šta će biti sa Konvencijom za 75? Hoće li i tada postojati?“. 
- Odgovorio sam da bi zapravo trebalo da se zapitamo da li ćemo je i dalje biti dostojni. Evropska konvencija o ljudskim pravima jedan je od onih rijetkih tekstova koji ne govori šta je svijet, već šta bi mogao postati. Suočeni sa previranjima našeg vremena, moramo je održati živom i snažnom. Ona je garant ravnoteže između slobode i bezbjednosti, između pravde i odgovornosti. To je naše nasljeđe, to je uloga koju moramo igrati – zaključio je Berse.
Konvencija je otvorena za potpisivanje državama članicama Savjeta Evrope u Rimu 4. novembra 1950. godine. Ona štiti osnovna ljudska prava i osnovne slobode oko 700 miliona ljudi širom kontinenta.

Jasmina Beharovic

Berse: Potreban Novi demokratski pakt za Evropu kako bi demokratiju vratili u srce bezbjednosti

Evropski sud za ljudska prava &nbsp;proglasio je danas Rusiju odgovornom za kršenje ljudskih prava u Ukrajini i obaranje putničkog aviona Malezija Erlajnza na letu MH17, javila je Anadolija. 
 
ECHR je presudio da je Rusija prekršila Evropsku konvenciju o ljudskim pravima tokom rata u Ukrajini. 
 
- Ni u jednom od prethodnih sukoba nije bilo tako gotovo univerzalne osude flagrantnog nepoštovanja temelja međunarodnog pravnog poretka uspostavljenog nakon Drugog svjetskog rata od tužene države- naveo je sud. 
 
Sud je takođe proglasio Moskvu odgovornom za obaranje aviona Malezija Erlajnza na letu MH17, naglašavajući da je time prekršeno pravo na život, zabrana mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja i pravo na efikasan pravni lijek. 
 
- Rusija nije preduzela nikakve mjere kako bi osigurala tačnu provjeru cilja rakete ili zaštitila živote ljudi u avionu, pokazujući neozbiljan stav prema civilima koji su bili u opasnosti zbog njenih neprijateljskih aktivnosti- naveo je sud. 
 
Avion na letu MH17 iz Amsterdama za Kuala Lumpur oboren je iznad istočne Ukrajine 17. jula 2014. godine. Svih 298 ljudi u avionu je poginulo, uključujući 196 nizozemskih državljana. 
 
Sud u Nizozemskoj je 2022. godine izrekao doživotne kazne zatvora trojici ljudi, uključujući Sergeja Dubinskog i Igora Girkina iz Rusije, kao i Ukrajinca Leonida Harčenka. 
 
Oni su proglašeni krivima za izazivanje nesreće, dok je Rus Oleg Pulatov oslobođen svih optužbi. 
 
Moskva je, međutim, odbacila i skandaloznom ocijenila tu presudu i negirala bilo kakvu umiješanost u ono što se dogodilo avionu.

ESLJP: Rusija odgovorna za obaranje aviona Malezija Erlajnza i kršenje ljudskih prava u Ukrajini

Preduzimanje konkretnih individualnih i generalnih mjera u cilju izvršenja presuda Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) donijetih u odnosu na Crnu Goru, čiji postupci izvršenja traju više godina ili se nalaze pod standardnim nadzorom Komiteta ministara Savjeta Evrope, bila je tema sastanka predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Valentine Pavličić sa delegacijom Odjeljenja za izvršenje presuda ESLJP-a, šeficom odjeljenja Kler Braun, šeficom odsjeka Bojanom Nikolin i pravnikom Nedimom Kulenovićem.
Na sastanku u Vrhovnom sudu, kome su prisustvovale i sudije nadležne za pravosnažno izvršenje, analizirana su izvršenja tri presude Evropskog suda u Strazburu: Bagoje, Bigović i Vlahović protiv Crne Gore, a apostrofirana je opredijeljenost države za blagovremenim izvršenjem presuda tog suda što će, kako je konstatovano, doprinijeti njenom međunarodnom ugledu i vraćanju povjerenja javnosti u crnogorsko sudstvo.&nbsp;
- Predstavnici Odjeljenja za izvršenje presuda ESLJP-a izrazili su zadovoljstvo što je Vrhovni sud Crne Gore iskazao punu posvećenost doslednoj primjeni i poštovanju Evropske konvencije o ljudskim pravima i standarda Suda u Strazburu - saopšteno je iz Vrhovnog suda.
Pavličić je upoznala delegaciju sa problemima crnogorskog sudstva sa kojima se susrela nakon stupanja na tu funkuciju, kao i preduzetim mjerama u cilju rješavanja zaostalih i starih predmeta koje su dale prve rezultate, naročito u predmetima iz građanskopravne i upravnopravne materije&nbsp;
Prvoj zvaničnoj posjeti Odjeljenja za izvršenje presuda ESLJP-a Crnoj Gori, prisustvovali su i predstavnici Kancelarije zastupnika Crne Gore pred tim sudom.

Blagovremeno izvršenje presuda Suda u Strazburu vratiće povjerenje javnosti u crnogorsko sudstvo

Državno tužilaštvo Crne Gore opredjeljeno je da aktivno postupa u izvršenju odluka Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP), saopštio je vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković tokom sastanka sa predsjednikom i potpredsjednicom Evropskog suda u Strazburu, Markom Bošnjakom i Ivanom Jelić.
- Neupitna je riješenost Državnog tužilaštva da primjenjuje standarde Evropskog suda za ljudska prava, kako kroz izvršenje odluka Suda koje se odnose na ranija postupanja Državnog tužilaštva, tako i kroz uspostavljanje standarda i jasnih procedura postupanja u svim budućim predmetima – istakao je VDT Marković, tokom sastanka koji je održan u Podgorici, u okviru zvanične posjete predsjednika Bošnjaka Crnoj Gori.
Bošnjak je pozdravio odlučnost vrhovnog državnog tužioca da kroz obavezujuća uputstva, u skladu sa praksom Evropskog suda za ljudska prava, podiže standarde državnih tužilaštava kada je riječ o djelotvornosti istraga i poštovanju ljudskih prava i osnovnih sloboda, ističući da je ohrabren proaktivnošću VDT-a.
Vrhovni državni tužilac upoznao je sagovornike da je u Vrhovnom državnom tužilaštvu formiran Radni tim za praćenje prakse Evropskog suda za ljudska prava i Evropskog suda pravde. Na taj način stvoreni su uslovi da svi državni tužioci budu upoznati sa praksom Evropskog suda u Strazburu u cilju primjene definisanih standarda u postupanju i svakodnevnom radu.
Sastanku sa predsjednikom i potpredsjednicom Evropskog suda za ljudska prava prisustvovali su i zamjenica vrhovnog državnog tužioca Jelena Đaletić i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.

Marković-Bošnjak: Neupitna riješenost Tužilaštva da primjenjuje standarde ESLJP

Evropski sud za ljudska prava odbio je u utorak žalbu krajnje desničarskog kandidata Kalina Đorđeskua na odluku rumunskog Ustavnog suda da, usred tvrdnji o miješanju Rusije, poništi glasanje na predsjedničkim izborima 2024. pošto je pobijedio u prvom krugu.
Evropski sud za ljudska prava sa sedištem u Strazburu saopštio je da je odbio Đoršeskuov zahtjev za hitnu odluku jer je "van okvira" mogućnosti suda da donese takvu mjeru za obaranje poništenja izbornog procesa.
Ranije malo poznati Đorđesku je postao poznat preko noći na TikToku, zbog čega je Evropska unija pokrenula istragu o toj društvenoj mreži.
Đorđesku je kritikovao poništavanje glasanja kao "formalizovani državni udar".
On je tražio od Evropskog suda za ljudska prava da donese takozvanu privremenu mjeru, hitnu odluku koju sud donosi samo u izuzetnim slučajevima, kada bi se podnosioci žalbe u suprotnom suočili s rizikom od nepopravljive štete.
- Zahtjev gospodina Đorđesku ne tiče se neposrednog rizika od nepopravljive štete - naveo je sud u obrazloženju odluke.
Rumunska Vlada je naložila je održavanje novih predsjedničkih izbora. Prvi krug bi trebalo da bude 4. maja, a drugi 18. maja ako nijedan kandidat u prvom krugu ne osvoji više od 50 odsto glasova.
Ustavni sud Rumunije poništio je predsjedničke izbore pošto su u obavještajnim dokumentima – s kojih je predsjednička kancelarija skinula oznaku - navedena "agresivna ruska hibridna dejstva", uključujući sajber napade.
Dokumenti takođe detaljno navode masovnu promociju Đorđeskua na društvenim medijima uoči glasanja.
Đorđesku koji je ranije izražavao divljenje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i koji je kritikovao NATO, nedavno se proglasio "ultra" pristalicom američkog predsjednika Donalda Trampa i negirao je veze s Moskvom.

Sud u Strazburu odbacio žalbu na poništenje predsjedničkih izbora u Rumuniji

Grupa advokata reagovala je na tekst "Kriptovana aplikacija dokaz za sud u Strazburu" i izjavu ministra pravde Bojana Božovića u emisji "Referat" na Gradskoj TV povodom ove teme, navodeći da je plasirana lažna vijest da je Evropski sud za ljudska prava odlučio da se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljeni podaci sa kriptovanih aplikacija, kojom je izvršen grub i neprimjeren pritisak na sudstvo.
U reagovanju, koje potpisuju advokati Dragoljub Đukanović, Bojana Franović Kovačević, Danilo Mićović, Marko Radović, Miloš Vuksanović, Dalibor Kavarić, Zdravko Begović, Milan Kovačević i Stefan Jovanović, navodi se da je Sud u Strazburu odbacio predstavku u predmetu britanskih državljana protiv Francuske iz razloga što nije izjavljeno pravno sredstvo kojim se osporava validnost dokaza, odnosno Evropski sud za ljudska prava nije ni razmatrao da li su podaci sa kriptovane aplikacije pravno valjani dokazi ili ne.
Kako navode u reagovanju, Božović je u emisiji "Referat" na Gradskoj TV, a koju je prenio portal Cafe del Montenegro (CdM), kazao da "su sa aspekta Suda u Strazburu dokazi pribavljeni preko aplikacija relevantan dokaz...".
- Radi istinitog izvještavanja javnosti, ne možemo a da ne reagujemo na posljednji grub i neprimjeren pritisak na Specijalno odjeljenje vijeća Višeg suda u Podgorici, kao i na drugostepeno odjeljenje Apelacionog suda Crne Gore, na način što se u medijima plasirala lažna vijest da je Sud u Strazburu odlučio da se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljeni podaci sa kriptovanih aplikacija, koju je u gostovanju u emisiji ministar pravde (Bojan Božović) dodatno plasirao objašnjavajući da se radi o sličnom postupku kao što su skaj postupci i da ne želi da vrši pritisak na sudove, ali da on ne može prećutati tako bitnu činjenicu. Upravo je na ovaj način izvršen pritisak - ističu advokati.&nbsp;
Sud u Strazburu je 17. oktobra, kako dodaju, donio odluku, a ne presudu, kojom odbacuje predstavke aplikanata - britanskih državljana protiv Francuske - kao neprihvatljive iz razloga što nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje iste u meritumu, tačnije zato što aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim se pred nadležnim organima Francuske može osporavati validnost prikupljenih dokaza.&nbsp;
- Predstavka je odbačena iz razloga što nije izjavljeno pravno sredstvo kojim se osporava validnost dokaza. Zaključak objavljen u medijima da se valjanost dokaza u vezi sa kriptovanim aplikacijama ne može ispitivati zbog principa međusobnog povjerenja i da je to zaključak Suda u Strazburu je jednostavno neistinit. Sud u Strazburu je odbacio predstavku i nije ni razmatrao da li su podaci sa kriptovane aplikacije pravno valjani dokazi ili ne - navode advokati u reagovanju.
Pojašnjenja radi, kako su naveli, u konkretnom predmetu u pitanju je aplikacija enchro chat koja, u pravcu argumentacije koja se tiče autentičnosti i načina prikupljanja materijala, nije uporediva sa aplikacijom sky ecc.
- Podaci sa Enchro chata su, prema podacima iz same odluke Suda u Strazburu, naknadno skinuti sa servera u Francuskoj, dok su u slučaju sky ecc aplikacije podaci "hvatani" u realnom vremenu. Radi se o potpuno drugačijim metodama i upravo zbog toga ne postoji ni jedan krivični predmet na teritoriji Ujedinjenog Kraljevstva u vezi sa sky ecc aplikacijom iz prostog razloga što prema nacionalnom pravu UK nije moguće iz druge države u realnom vremenu pratiti i prisluškivati državljane UK na njenoj teritoriji. UK je odbila da vodi krivične postupke u vezi sa sky ecc aplikacijom jer ti podaci nisu pribavljeni u skladu sa nacionalnim pravom. Zašto to nije tema za ministra pravde i nacionalne sudove treba svi da se zapitamo - naglasili su advokati.
Podaci sa enchro chata su, kako su naveli, pribavljeni kroz sistem Evropskog istražnog naloga na način što je Francuska u skladu sa relevantnom EU Direktivom obavijestila Veliku Britaniju koje radnje planira da preduzme, na šta je VB pristala, a sve u sklopu posebnog EINa.&nbsp;
- U okviru primjene EU Direktive o EINu postoji princip međunarodnog povjerenja da bi bilo moguće sprovoditi zajedničke istrage. Međutim, ovaj princip ne sprečava lice na koje se mjera odnosi da osporava validnost dokaza pribavljenih u okviru EIN, kako se to lažno predstavilo u tekstu u Vijestima - ističu advokati.&nbsp;
Aplikanti u predmetu Suda u Strazburu su se, kako dodaju, prvenstveno žalili na povredu člana osam (pravo na privatnost) i u vezi sa tim i člana šest (pravično suđenje) u vezi sa članom 13 (djelotvorni pravni lijek).
- Što nisu argumenti na kojima odbrana u predmetima vezanim za sky ecc u Crnoj Gori zasniva tezu o pravnoj nevaljanosti tog materijala, pa je i u tom smislu napravljena namjerna zamjena teza sa ciljem da se izvrši pritisak na sudije koje ovih dana treba da donesu odluku u više predmeta ovim povodom - ocijenili su advokati.
Apeluju na sve u crnogorskom pravosuđu da relevantne odluke i presude međunarodnih sudova pribavljaju preko svojih službi nadležnih za sudsku praksu, i da zaključke donose isključivo čitanjem izvornika tih odluka.&nbsp;
- Apelujemo i na sve medije u Crnoj Gori da prestanu sa širenjem lažnih vijesti i da, želeći da vjerujemo u njihovu dobronamjernost, informacije prije objavljivanja provjere sa nadležnim stručnim službama ukoliko je i sama tema stručna i novinar nema potrebna znanja o njoj, kako ne bi došlo do širenja lažnih vijesti. Posebno naglašavamo da podržavamo novinare u njihovoj profesiji, naročito u vezi sa ovako važnim temama, ali podsjećamo da isti itekako imaju odgovornost u vezi sa obavljanjem svog posla i da je za ostvarivanje vladavine prava ključan doprinos upravo i medija koji svoje izvještavanje moraju da usklade sa najvišim profesionalnim i etičkim standardima - kazali su advokati u reagovanju.
Božovića, kako su rekli, podsjećaju da je Ustavom Crne Gore vlast podijeljena na sudsku, izvršnu i zakonodavnu.&nbsp;
- Napominjemo i da je sudska vlast nezavisna te da mora biti zaštićena od nezakonitih uticaja i pritisaka i da je ministar pravde prvi pozvan da svojim primjerom to i pokaže i na taj način obezbijedi poštovanje vladavine prava - zaključila je grupa advokata.

Grupa advokata: Plasirana lažna vijest o odluci Suda u Strazburu, izvršen pritisak na sudstvo

Neuseljiva psihijatrijska klinika otvorena uoči izbora u Podgorici, jos jedan je primjer da odlazeća garnitura pokušava funkcionerskom kampanjom nadomjestiti haos koji ostavljaju posle sebe u gradu, ocijenio je zamjenik predsjednika SDP i predstavnik Evropskog saveza Petar Odžić.&nbsp;
- Dok državni sekretari resornog ministarstva u alkoholisanom stanju tumaraju po gradu, premijer sa ministrima otvara nezavršene zdravstvene objekte - naveo je Odžić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, pozajmljeni nosilac liste Mujović, osim sto ćuti na urušen energetski sistem koji je u njegovoj nadležnosti, ćuti i na funkcionersku kampanju svojih kolega iz Vlade Crne Gore.&nbsp;
- Govori kako će njegova partija uvesti red u Podgorici, kao da isti oni nisu trenutno na izvršnoj vlasti, i kao da u predhodnom periodu nijesu imali gradonačelnicu iz svojih redova. Možda Mujović, kao što nije bio u DPS-u, posle ovih izbora kaže da nema ništa ni sa PES-om - ističe Odžić.
Zato, napominje, 29. nema opravdanja za apstinenciju na izborima.&nbsp;
- Olovkom ćemo donijeti promjene, a Boris Mugoša će biti gradonačelnik svih građana, jer će Podgorica biti za primjer - poručio je Odžić.

Odžić: 29. nema opravdanja za apstinenciju na izborima, olovkom ćemo donijeti promjene

Sutkinja Ivana Jelić imenovana je danas za potpredsjednicu Evropskog suda za ljudska prava, ispred Crne Gore - saopšteno je iz ove sudske instance Savjeta Evrope.
Ona će se dužnostima, kako je precizirano u saopštenju suda u Strazburu, početi 1. novembra.
Jelić je izabrana za sutkinju Evropskog suda za ljudska prava 2018. godine, a predsjednica sekcije je od 2. jula ove godine.
Danas su izabrana i dva nova predsjednika sekcija pri Evropskom sudu za ljudska prava - sudija Lado Čanturija ispred Gruzije i sudija Joanis Ktistakis ispred Grčke. I oni će preuzeti dužnosti od 1. novembra.

Jelić imenovana za potpredsjednicu Evropskog suda za ljudska prava

Mještani Zete uputili su otvoreno pismo gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću povodom izjava sa pres-konferencije, na kojoj je pored njega govorio i ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić.
Pismo prenosimo integralno:
Poštovani gospodine Mujoviću,
Obraćamo Vam se javno povodom teksta na portalu Borba, u kojem se prenosi Vaša izjava, kao i izjava Ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića sa konferencije za medije koju ste održali povodom „situacije u Botunu“.
Odmah na početku želimo da vam kažemo: „Sram vas bilo!“ Ono što je izrečeno tokom ove konferencije je toliko sramotno da je nedostojno pozicije jednog gradonačelnika. Onim što ste rekli na ovoj konferenciji, ponizili ste građane Zete.
Kako biste branili projekat kolektora i spalionice, vi ste se opredijelili za strategiju obmanjivanja, patetisanja i poluistina.
Prije svega – nudite nam vlasnički udio u postrojenju, priključke, mjesto predsjednika Upravnog odbora za postrojenje i prednost pri zaposlenju u Spalionici. Pa čekajte – da li vi stvarno mislite da bismo mi prodali svoju budućnost i zdravlje naše djece zarad funkcija i plata? Sram Vas bilo, gospodine Mujoviću! Ovim ste pljunuli u lice svih građana Zete.
Odjednom ste se sjetili značaja saniranja bazena crvenog mulja i kažete da kolektor i spalionica neće biti otvoreni dok se bazen ne sanira. Sad ste se sjetili, kada vam gori pod nogama? Sram vas bilo! Nismo mi djeca kojoj obećavate igračke i slatkiše kada ih vodite kod doktora. Vrijeđate našu inteligenciju gospodine Mujoviću.
Vaša tvrdnja za „izduvne gasove dva kamiona“ bi bila komična, da je ne koristite kako biste obmanuli građane Zete o stvarnim opasnostima. Kako ste uspjeli da u isti koš stavite produkte sagorijevanja fekalnog otpada i emisiju štetnih gasova iz kamiona?
Prvo, ako su to samo „dva kamiona“, pa napravite spalionicu ispred svoje kuće! Drugo, poredite „babe i žabe“. Zagađivači iz motornih vozila nisu isti kao štetne materije koje nastaju sagorijevanjem otpada. Dioksini i furani, koji nastaju sagorijevanjem fekalnog mulja, su visoko toksični i rizični.
Obećavate da ćete gasiti spalionicu ukoliko dođe do prekoračenja praga „emisije štetnih gasova“. Međutim, prag o kom pričate je samo pravni prag. Ispod tog praga rizik se smatra „prihvatljivim“, ali i dalje postoji. Globalne studije i analize su pokazale da spalionice fekalnog mulja nisu „bezopasne“, već da su postrojenja visokog rizika. Opasnost je najveća za radnike i ljude koji žive u neposrednoj blizini.
Nije istina da „negiramo ono što već postoji u EU“. Ovdje ste jedino vi negirali naše pravo da odlučujemo o stvarima koje se nas tiču, što je jedan od osnovnih principa Evropske unije. Mi nismo protiv razvoja i protiv EU. Ali, niko ne smije da koristi razvoj i put u EU kao opravdanje da nam ispred kuća izgradi nešto što će nas trovati.
Izjava ministra Ćulafića „da su svi uzeli učešće u odlukama Vlade za pomenuto postrojenje“ je još jedan šamar za građane Zete. Koji su to svi ministre? O našim životima su izgleda odlučivali svi drugi osim nas. O budućnosti Zete mogu da odlučuju samo građani Zete. Ne gradonačelnici Podgorice, ne ministri u Vladi, ne ambasadori Evropske unije. Tačka.
Jedna od rijetkih tačnih tvrdnji koje su izrečene je da je „prilikom sastanaka sa mještanima Botuna naš stav bio glasan. Nema gradnje postrojenja u Botunu“. Mi nećemo odustati od borbe za budućnost naših porodica. Mi podržavamo prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici, ali ne po cijenu zdravlja mještana Zete.
Spalionice i kolektora u Zeti neće biti!
Na kraju, da vam odgovorimo na pitanje koje ste postavili tokom ove konferencije: „Ako idem da uništim nekoga, gdje će mi ostatak života?“ Mi taj ostatak, nakon svega što ste uradili i izgovorili, svakako ne vidimo na poziciji gradonačelnika glavnog grada.

Građani Zete pisali Mujoviću: Vrijeđate našu inteligenciju, zar mislite da bismo prodali budućnost i zdravlje djece zarad funkcija i plata?

Televizija E i ove subote donosi novo izdanje emisije „Vikend popodne“, uz dinamične razgovore i priče koje, kako najavljuju iz redakcije, oslikavaju teme važne za svakodnevnicu.
U emisiji će najprije gostovati mlada rediteljka, sa kojom će biti riječi o savremenim filmskim trendovima, uz osvrt na to kako se filmska industrija mijenjala – od nekadašnjih vremena do današnjih produkcijskih i distributivnih modela.
Zatim će se publici predstaviti dugogodišnji novinar, koji će govoriti o izazovima i „tajnama“ novinarskog posla, ali i vještinama neophodnim za vođenje intervjua „jedan na jedan“ sa poznatim i relevantnim sagovornicima.
U nastavku emisije, razgovor će biti posvećen i civilnom sektoru. Gošća iz nevladinog sektora predstaviće projekat unapređenja saradnje institucija i građana, realizovan u 15 opština, sa ciljem jačanja društvene kohezije.
Za kraj, uz dobru energiju i opuštenu atmosferu, gledaoci će imati priliku da kuvaju zajedno sa Sandrom Manojlović.
„Vikend popodne“ pratite kao i svakog vikenda od 17 sati na Televiziji E.

„Vikend popodne“ na Televiziji E: Film, novinarstvo, civilni sektor i kuvanje

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Vraneš: Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste

U najnovijem izdanju podkasta „Dres nacija – reprezentacija“, koji se emituje ove sedmice, gošća je uspješna sportistkinja Andrea Berišaj.
Gledaoci će imati priliku da čuju razgovor o njenim zapaženim rezultatima, sportskom putu, iskustvima i takmičenjima na domaćoj i međunarodnoj sceni.
Emisija će biti emitovana večeras od 21 sat na Televiziji E, dostupnoj na sljedećim kanalima: 
 – Total TV – kanal 8 
 – Telekom – kanal 13 
 – Mtel – kanal 15 
 – Telemach – kanal 20
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DpULqPm5rz4Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Andrea Berišaj gošća podkasta „Dres nacija – reprezentacija“

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: evropski-sud-za-ljudska-prava