Sa sadašnjom Vladom Crna Gora tehnički ne može ući u EU, a iduća crnogorska Vlada će ili završiti pregovore i ratifikovati Ugovor o pristupanju ili će odustati od svojih evropskih ambicija i ostati da se vrti u „srpskom svetu'', ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika, politički analitičar iz Hrvatske, Davor Đenero.&nbsp;
Mišljenja je da se predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić, nada ovom zadnjem.&nbsp;
- Mandić to sasvim jasno pokazuje najavama o promjeni Ustava, ali ne onoj potrebnoj za pristupanje Uniji, nego onoj kojom bi se otvorila sporna pitanja, poput statusa srpskog jezika kao službenoga u Crnoj Gori. Zamka uplitanja u ovakve „svjetonazorske” probleme podmeće se Crnoj Gori samo zato da bi se eliminisala kao vodeća u regionalnom pristupnom procesu- smatra Đenero.
<h2>Zemljama kandidatima stalno se ponavlja da ne može biti prečica do članstva u EU</h2>
Prema njegovim riječima, ključna rečenica koja govori o povoljnoj poziciji Crne Gore u procesu pristupanja je ona komesarke za proširenje Marte Kos na forumu o proširenju, da Crnu Goru EU može primiti u članstvo i bez sprovođenja složenih unutrašnjih reformi, jer je država mala, kao trećina Beča, a forsiranje najboljega (ili najmanje slabog) kandidata je signal ostalima da je proces pristupanja otvoren.&nbsp;
- Nikad do sada tako dugo, od 2013. godine, zajednička politika proširenja, koja se smatra važnom za ostvarivanje evropskih ciljeva, nije bila „na čekanju”. Nakon početka rata u Ukrajini, otkad se više pažnje u Uniji posvećuje malignim uticajima ruskog totalitarnog režima na zemlje s ruba Evrope, više se razmišlja o geopolitici, ali nema izgleda da bi se ponovila situacija iz 2007, kad je zbog geopolitičkih razloga zažmureno na deficite u pregovaračkom procesu Rumunije i Bugarske i one su postale članicama EU- ukazuje on.
Kako podsjeća, zbog te dvije članice i problema s načelom vladavine prava, Unija je za njih morala uvoditi takozvani CVM mehanizam, Mehanizam saradnje i verifikacije i dobila je velika ovlašćenja i uticaj na sprovođenje načela vladavine prava.&nbsp;
- To se više neće ponoviti i zemljama kandidatima se sada stalno ponavlja da ne može biti prečica do članstva- pojašnjava Đenero.
<h2>Problemi Crne Gore - vladajuća koalicija i nestabilna politička scena</h2>
Iz njegovog ugla gledano, Crna Gora se suočava s dva problema.&nbsp;
- Jedna je konfiguracija sadašnje vladajuće koalicije, unutar koje stranke kojima je cilj da opstruiraju pristupni proces (bivši DF i Demokrate) imaju golem uticaj u koaliciji i poziciju „kontrolne vlasti” u rukama predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića. Drugi je problem nestabilna parlamentarna arena i činjenica da će se Crna Gora 2027. suočiti s novim parlamentarnim izborima, što će, čak i ako do kraja iduće godine uspije da zatvori pristupne pregovore, imati velik uticaj na proces ratifikacije, koji traje između godinu i po i dvije, i u kojem sve države članice moraju potvrditi pristupni ugovor i time dati definitivnu saglasnost na crnogorsko članstvo u EU- pojašnjava hrvatski analitičar.
Promjena konfiguracije administracije i eventualno uspostavljanje kontrole nad administracijom od stranaka koje ne dijele evropske prioritete, kako ističe sagovornik Analitike, mogla bi dramatično uticati na tok ratifikacije.&nbsp;
- Crna Gora sistemski propušta da formira proevropski blok stranaka i uopšte ne pokušava osigurati dominantnu, ustavnu većinu proevropskih opcija, što bi onda dugoročno osiguravalo relativno spokojnu sliku pristupnog i poslije toga ratifikacijskog procesa. Otud proizlazi glavni rizik za crnogorsko pristupanje Uniji, koje je ozbiljno bez obzira na opšte uvjerenje zemalja članica o tome da je Crna Gora najpogodnija država za to da prva bude obuhvaćena proširenjem- upozorava Đenero.
<h2>Ratifikacija Ugovora o pristupanju nemoguća prije kraja 2028.</h2>
Prema njegovim procjenama, malo je vjerovatno da bi Ugovor o pristupanju Crne Gore EU mogao biti definisan prije kraja pristupnih pregovora.&nbsp;
Pojašnjava da ratifikacija ne može trajati kraće od godinu i po, jer je u zemljama članicama, posebno onima koje su složene države, federacije, proces komplikovan i ponekad zahtijeva saglasnost svih saveznih država.&nbsp;
- Brzina ratifikacije često govori o podršci neke države zemlji pristupnici, a sporost procesa može biti posljedica složene nacionalne procedure, ali i poruka o političkim skepsama. Naznaka da bi administracija države pristupnice mogla pokušati izigrati preuzete obaveze može dovesti do ozbiljne reakcije i otezanja ratifikacionog procesa. Ako Crna Gora zaista dovrši pristupni proces do kraja 2026, dakle na završnom samitu irskog predsjedanja EU, valja pretpostaviti da će Ugovor biti definisan u toku litvanskog predsjedništva u prvoj polovini 2027, a buduća crnogorska Vlada morala bi osigurati da se pristupni ugovor ratifikuje u svim parlamentima zemalja članica do kraja 2028, dakle do kraja letonskog predsjedanja- kaže Đenero.
<h2>Glavni izazov evropeizacije – političari koje je Hrvatska proglasila personama non grata</h2>
Uprkos sporovima na političkom nivou i incidentima poput nedavnog napada na hrvatske navijače, hrvatski interes je, ukazuje sagovornik Analitike, da Crna Gora završi pristupne pregovore što prije.&nbsp;
- Interes Hrvatske je da se spoljašnja granica EU što prije pomakne s njenih granica. Isto tako, Hrvatska bolje od drugih članica poznaje političke procese u Crnoj Gori, a u dio crnogorskih političkih aktera hrvatska diplomatija ima veliko povjerenje. Dobro je to što je jedan od tih aktera, koji uživa naklonost hrvatske diplomatije, i ministar vanjskih poslova i potpredsjednik Vlade Crne Gore Ervin Ibrahimović- smatra Đenero.
Kako dodaje, osim povjerenja prema dijelu vladajuće koalicije i prema nekim strankama u opoziciji, koje hrvatska diplomatija ocjenjuje kao pouzdane evropske partnere, Hrvatska vrlo dobro prepoznaje i glavne izazove evropeizaciji Crne Gore.&nbsp;
- Precizno ih je istakla proglašavajući nepoželjnima u Hrvatskoj trojicu političkih lidera iz Crne Gore - predsjednika Skupštine i jednog od vođa DF-a, Andriju Mandića i Milana Kneževića, te predsjednika Demokrata i potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića- podsjeća Đenero.
Hrvatska zvanična politika, pak, kako naglašava, vrlo je blizu stavu bivše ministarke Vesne Pusić, koja je koautorka Non papera šestoro bivših evropskih državnih funkcionara, u kome se Crnoj Gori savjetuje formiranje proevropske koalicije koja bi bila garant i završetka pregovora i uspješne ratifikacije Ugovora o pristupanju, čime bi se, navodi, izolovao patogeni uticaj Moskve i Beograda, prije svega, kako kaže, „posredstvom opasne trojke koju je hrvatska diplomatija prepoznala i proglasila nepoželjnim sagovornicima“.
- Sve ono što je šestoro ozbiljnih ljudi u Non paperu predložilo Crnoj Gori, dobri su, prijateljski savjeti. Pristupajući Evropskoj uniji Crna Gora se usklađuje s evropskim zakonskim okvirom, evropskim procedurama, evropskim načelima dobrog upravljanja... Pristupanje EU nije tek svečani trenutak, nego promjena političkog moda. Međutim, ključno je da se politička klasa u Crnoj Gori dobro pripremi za tu promjenu moda u kojem je do sada djelovala- napominje Đenero.
<h2>Brisel da vam bude bliži nego Beograd, na to se morate već sad pripremiti</h2>
Ta promjena moda, kako pojašnjava, znači da se mijenja obrazac vanjske politike.
- Znači da odnos prema Srbiji postaje dio vanjske politike države, a da istovremeno komunikacija crnogorske javne uprave s ostalim članicama Unije postaje dio domaće prakse. Evropske ambasade danom pristupanja postaju daleko manje važne nego do sada, a ministarstva mimo diplomatije, direktno, počinju komunikaciju sa kolegama u ostalim državama članicama. Crnogorski premijer ili predsjednik postaje član Savjeta Evrope, a ministri počinju djelovati u vijećima ministara- navodi Đenero.
Uspostavlja se, kaže, zajednička zaštita podataka pred trećim državama, a Brisel postaje daleko bliži nego Beograd.&nbsp;
- Na to se Crna Gora mora već sad pripremiti, a ako na to nije spremna, onda nije vrijeme da se konačno zatvori ni poglavlje o zajedničkoj vanjskoj i bezbjednosnoj politici- jasan je Đenero.
<h2>Napad na navijače nije bilateralni problem, problem su incidenti „huligana“ iz vlasti</h2>
Upitan da prokomentariše indicije da je nedavni napa na hrvatske navijače orkestriran ili podstaknut iz Beograda sa ciljem pogoršanja odnosa Crne Gore i Hrvatske i sabotiranja evropskog puta naše zemlje, sagovornik Analitike odgovara da se ove dvije države previše dobro poznaju da bi grupe, za koje se unaprijed zna da su pod kontrolom onoga što, kako kaže, u Beogradu patetično nazivaju „službama”, mogle samo tako izazvati ozbiljnije bilateralne probleme.&nbsp;
- Problem je samo onda kad su ti „huligani”, koji izazivaju incidente, dio vladajuće koalicije. Nije bilateralni problem kad grupa navodnih navijača vezanih uz Vučićevu huligansku strukturu napadne hrvatske navijače. To je problem javnog reda u Crnoj Gori i to bi trebala riješiti crnogorska policija (čak i u sadašnjim uslovima, kad je kontroliše ministar iz redova Bečićeve stranke)- naglašava sagovornik Analitike.
Problem je, podvlači, kad Bečićev „zloćko”, kako bi rekao trenutni hrvatski predsjednik, provocira s pozicije ministra odbrane.
- Opasan huliganizam je, na primjer, ono što je Bečićev ministar organizovao u Morinju, iza leđa svom potpredsjedniku Vlade Ibrahimoviću, koji je bio domaćin hrvatskom ministru, ali i bivšim zatočenicima logora u Morinju. Ali i to nije posebno opasan incident - ne znači da se smiju događati slični - sve dok su u Zagrebu uvjereni kako su riječi i djela proevropskih crnogorskih ministara snažnija od štete koju prave ovi besprizorni akteri- poručuje hrvatski analitičar.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đenero: Crna Gora sistemski propušta da formira proevropski blok stranaka, sa ovom Vladom ne možete u EU

Od objavljivanja posljednjeg Izvještaja o napretku, iz Brisela su stigle poruke koje jasno ukazuju na to da se politika proširenja EU mijenja. Poruke sa dva nedavno održana Foruma o proširenju u Briselu i „Plenuma 2025“ u Podgorici pokazuju da je današnje proširenje, prije svega, geopolitička nužnost - a ne nagrada za reforme.
To je ocijenio međunarodni sekretar Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog savzea Miloš Đuričković.
Na „Plenumu 2025“, održanom u Podgorici, brojni domaći i regionalni učesnici su, u prisustvu ambasadora EU u Crnoj Gori Johana Satlera, ukazivali na brojne anomalije u društvu koje neminovno vode ka daljim komplikacijama. Međutim, kako ističe Đuričković, uprkos iznijetim neoborivim činjenicama, ambasador Satler je, svjesno ili nesvjesno, odgovorio na najdirektniji mogući način.
- Citiram: „Morate razumjeti, Evropskoj uniji očajnički treba proširenje“. Tom rečenicom potopljena su sva upozorenja, analitički zaključci i potrebe da se ukaže na realno stanje na terenu. Takođe, istom rečenicom potpoljena su sva izlaganja, izjave i samopromocija predstavnika vladajuće većine o njihovoj navodnoj izuzetnosti i zaslugama za „ubrzane integracije“ - decidan je Đuričković.
<h2>TROJANSKI KONJ</h2>
Vrlo ilustrativan primjer da je proces proširenja sveden na geopolitičke potrebe Brisela, a ne na suštinske reforme i integracije, iznijela je, ističe on, i gospođa Vesna Pusić kroz primjer Kosova.
- Kosovo je ostvarilo najveći stepen napretka u odnosu na države regiona a, pazite sada, još uvijek nije ni otpočelo pregovore o pristupanju EU - dodao je on.
Ključne poruke sa Foruma o proširenju poslale su, cijeni Đuričković, komesarka za proširenje Marta Kos i Kaja Kalas, visoka predstavnica EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku.
- Njihove poruke još jednom su potvrdile da se ubrzani proces proširenja odvija zbog geopolitičkih okolnosti i potreba Brisela, a ne zbog posvećenosti i napretka zemalja kandidata. Iz poruka je jasno da je Forum organizovan prije svega za potrebe tržišta EU i država članica, te da predstavlja početak kampanje za proširenje unutar same Unije - naveo je Đuričković.
U slučaju Crne Gore, ta kampanja će u Briselu, smatra on, biti predstavljena vrlo jednostavno - Crna Gora je statistička greška - mala, jeftina i neproblematična za prijem.&nbsp;
- Primićemo je, pa ćemo imati vremena da je sredimo godinama i decenijama nakon ulaska. To je potpuno suprotno od propagande koju će sprovoditi Vlada Crne Gore, a koja glasi: „Mi smo euro-mesije. Mi znamo šta radimo. Mi donosimo boljitak.“ Slikovito objašnjeno: Crna Gora je trojanski konj (virus). Primljena je u bolnicu (EU), ali će biti držana u karantinu dok ne ozdravi ili ne propadne - naveo je Đuričković.
Na Forumu je, kako je ustvrdio, učestvovao i premijer Milojko Spajić, koji nije rekao ništa suštinski važno.
- Govorio je o metaforama, „prozorima i vratima“, Japanu… Za njega su, čini se, samo prisustvo i fotografije bile sasvim dovoljni - dodao je Đuričković.
Kampanja proširenja EU na Crnu Goru i države regiona, barem kada je Crna Gora u pitanju, neće, stava je Đuričković, biti bazirana ni na činjenicama ni na realnom stanju na terenu.
- Fokus kampanje biće na stvaranju pozitivne percepcije kod građana EU i država članica, uz naglašavanje interesa same Unije - dodao je on.
Upozorio je da će takva kampanja izazvati dva potpuno suprotna procesa: jedan pozitivan unutar EU i jedan negativan unutar zemalja kandidata u kojima vladaju nedemokratski režimi i ruski trojanski konji.
- U zemljama kandidatima, kampanja zasnovana na prenaglašenom optimizmu i neprincipijelnosti može proizvesti dva izuzetno rizična procesa: Gubitak povjerenja u Evropsku uniju i pad podrške članstvu i kognitivna disonanca unutar proevropskih snaga - naveo je on.
<h2>PODRŠKA ĆE PADATI SVAKOM NOVOM FOTOGRAFIJOM SA MANDIĆEM</h2>
To se, kaže, već vidi na primjeru Srbije, gdje je podrška članstvu padala proporcionalno rastu briselske podrške režimu Aleksandra Vučića.
- Čim je Brisel makar djelimično krenuo da okreće leđa Vučićevoj vlasti, podrška članstvu je počela da raste. Sličan proces dešava se i u Crnoj Gori: podrška je u padu i nastaviće da pada sa svakom novom fotografijom evropskih zvaničnika sa Andrijom Mandićem, baš kao što će rasti ukoliko Brisel jasno povuče crvene linije - naveo je Đuričković.
U slučaju Crne Gore tj proevropskih partija rizik je, kaže, da bi mogla upasti u psihološko stanje u kojem se opravdava ili racionalizuje nešto što je očigledno loše i štetno, samo da bi se izbjegla unutrašnja nelagoda i kontradikcija između uvjerenja i realnosti.
- Takav proces doveo bi do trajnog gubitka istinskih proevropskih snaga u regionu, i time uništio svaku šansu za suštinsku evropsku integraciju - naglasio je Đuričković.
<h2>VUČIĆEV REŽIM, SPC, DODIK...</h2>
„Koalicija voljnih“ (Coalition of the willing) u evropskom kontekstu označava grupu država koje su spremne da aktivno podrže Ukrajinu i suprotstave se agresivnom ruskom uticaju, a kako je rekao, na Zapadnom Balkanu izvor gotovo svih nestabilnosti i prepreka na evropskom putu je režim Aleksandra Vučića.
- Pod tim režimom podrazumijeva se i njegova široka mreža proksija: Srpska pravoslavna crkva, Milorad Dodik, Andrija Mandić, militantne grupe na sjeveru Kosova i drugi politički akteri trećeg ranga - istakao je Đuričković.
Regionalna koalicija voljnih, sastavljena od istinskih proevropskih političkih subjekata iz zemalja kandidata, predstavljala bi, kaže on, najbolji odgovor malignom uticaju Vučićevog režima i njegovih proksija, a samim tim i najbolji odgovor ruskom malignom uticaju.
- Takva koalicija akumulirala bi dovoljno političke snage i relevantnosti da može uticati na procese i biti partner, ali i korektivni faktor briselskoj administraciji u sprovođenju evropskih integracija u regionu - naveo je Đuričković.
Regionalna koalicija voljnih koja bi se uhvatila u koštac sa suštinskim, a ne tehničkim izazovima regiona, jasno bi, cijeni on, razdvojila istinske proevropske snage od proruskih aktera i njihovih proksija.&nbsp;
- Time bi se ubrzale integracije, podigao njihov kvalitet i podstakle proevropske snage u zemljama u kojima su one trenutno u manjini. Ako bi slična inicijativa bila uspostavljena i među akterima civilnog sektora, predstavljala bi snažnog partnera za evropske inicijative poput „Demokratskog štita“ i „Strategije za civilno društvo“ - naveo je Đuričković.
Time bi proevropske snage i civilni sektor, smatra on, poslali jasan signal Briselu da u regionu postoje akteri sposobni da se izbore sa malignim stranim uticajem i mrežama njegovih proksija.

1250x600

1084x550

Đuričković: Izjavom da EU očajnički treba proširenje potopljena sva upozorenja i potrebe da se ukaže na realno stanje na terenu

Ovo je sigurno ključni trenutak za Srbiju. Vrijeme je da se narod okupi - poručila je &nbsp;predsjednica Evropske komisije Ursulu fon der Lajen tokom zvanične posjete Srbiji, gdje se sastala sa predsjednikom te države Aleksandrom Vučićem.
EU je, naglašava ona, spremna da podrži Srbiju.
- Cijeli proces pristupanja se tiče toga. Svi treba da učestvuju u reformskom procesu. Vlada je sarađivala sa organizacijama civilnog društva. Reforma medija i izbora, to je nešto za šta su svi zainteresovani. Primjena je najvažnija - kazala je Fon der Lajen.
Fon der Lajen poručila je da je "sada pravi trenutak za Srbiju da preuzme konkretne korake u pridruživanju".
- Srbija napravila prije dvije decenije izbor da se pridurži EU i mi očekujemo da Srbija duplo brže krene svojim putem. Mi povezujemo Srbiju sa energetskim tržištem EU i to je prava garancija da će srpske porodice biti sigurne i da će im biti toplo preko zime. Imamo i konkretne projekte koje smo započeli, na primjer trasbalkanski energetski koridor koji će povezati Srbiju sa susjednim državama i sa EU, kao i gasni interkonektor između Srbije i Bugarske. Takođe smo pozvali Srbiju da se pridruži zajedničkom mehanizmu EU za gasne nabavke, jer mi koristimo naše zajedničko tržište kako bismo obezbijedili sigurno snabdijevanje. Prva poenta je da moramo da vidimo napredak u oblasti vladavine prava, elektronskim medijima i izbornim zakonima - kazala je Fon der Lajen.&nbsp;
Te reforme, kako je navela, nisu jednostavne, za njih su potrebni istrajnost, strpljenje, svi segmenti društva i političkog spektra moraju biti uključeni ali vrijedi uložiti taj trud, jer se time Srbija približava cilju.
- To su temelji i za održivo i miroljubivo društvo. U tom kontekstu želim da pozdravim napredak u vezi sa biračkim spiskovima, kao i sa savjetom REM-a. Pozvala bih vas da dođete u Brisel za mjesec dana da vidimo kako stvari stoje. Moram da vas pohvalim da ste 61 posto uskladili inostranu politiku sa EU. U okviru plana rasta vi ste osnovali jedan nadzorni odbor. Mislim da je to odličan signal - rekla je Fon der Lajen.
Predsjednica Evropske komisije kazala je da stav Evropske unije podrazumijeva slobodu a ne represiju, uključujuči pravo na mirno okupljanje.
- Zalažemo se za partnerstvo, a ne za potčinjavanje - dodala je ona.

Fon der Lajen: Ovo je ključni trenutak za Srbiju, vrijeme je da se narod okupi

Crna Gora odlučno napreduje u procesu evropske integracije, s ciljem da postane 28. članica Evropske unije (EU) do 2028. godine, poručio je potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović.
On je, u objavi na mreži Iks (bivši Tviter), naveo da Crna Gora zatvara pregovaračka poglavlja i sprovodi reforme kako bi ispunila cilj da postane 28. članica EU do 2028. &nbsp;
- Uz to, Crna Gora prednjači u ispunjavanju Reformske agende, nedavno se pridružila SEPA, a od početka sljedeće godine građani neće plaćati troškove rominga u državama EU. To su samo neki od opipljivih benefita koje će građani i privreda osjetiti - kazao je Ivanović.
Istakao je da, uz snažan investicioni zamah, nove projekte i izraženu podršku institucija EU, o čemu svjedoče i jasne poruke predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, ostvarenje vizije Crne Gore kao prosperitetne države svih njenih građana i prve naredne članice EU postaje sve izvjesnije.

Ivanović: Benefiti evropskog puta već vidljivi

Potrebno je sa evropske retorike preći na evropska djela, a opozicija da ne bude dekor većini nego neizostavna karika u tom procesu - poručio je poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša reagujući na izjaviu ministarke evropskih poslova Maide Gorčević koja je izrazila očekivanje da će poslanici na sjednici sljedećeg utorka imenovati sudije Ustavnog suda.&nbsp;
U objavi na mreži Iks Mugoša je iznio dio svojih očekivanja vezanih za evropski put Crne Gore.
- Očekivao sam da ćemo jednog sudiju Ustavnog suda izabrati prije 15 mjeseci kad je prestala funkcija sudiji Gogiću, ali zbog većine kojoj i Vi pripadate, njihovih medjusobnih ucjena, trgovine i kalkulacija to se i dalje nije desilo. Očekivao sam i da većina kojoj Vi pripadate neće krajem prošle godine, kršeći Ustav i zakon, utvrditi prestanak funkcije sutkinji Đuranović, što je i konstatovano u mišljenju Venecijanske i Evropske komisije - naveo je Mugoša obraćajući se ministarki.
Istakao je i da je očekivao da se krajem maja ove godine raspravlja na plenumu o predlogu predsjednika Jakova Milatovića za sudiju Ustavnog suda, jer je tada prestala funkcija sudiji Šćepanoviću, ali se, dodaje, to ni do dan danas nije desilo zbog antidemokraskog i suštinski antiustavnog ponašanja većine kojoj i ministarka pripada.
- Očekivao sam da će partija kojoj i Vi pripadate poštovati potpisani Sporazum sa opozicijom oko prevazilaženja problema u vezi sa Ustavnim sudom. Očekivao sam da većina kojoj i Vi pripadate neće nastaviti antievropsko i antidemokratsko ponašanje i da će bez dijaloga sa opozicijom, iako je to intencija ustavne norme jer je potrebna kvalifikovana većina za izbor sudija US, i kršeći potpisani sporazum oko rješavanja problema u Ustavnom sudu, koji je potpisan uz prisustvo i garancije Delegacije EU u Crnoj Gori, predložiti kandidate za sudije Ustavnog suda. Uz to, sve su to uradili znajući i da predloženi kandidati nemaju podršku za izbor u Parlamentu Bošnjačke stranke - kazao je Mugoša.
Očekivao je, ističe, da partija kojoj ministarska pripada zastane i ne doprinosi svojim potezima produbljavanju ustavne i političke krize, da ispoštuje sporazum koji su potpisali sa opozicijom uz garancije Satlera, da pokažu političku i demokratsku zrelost koja podrazumijeva dijalog sa opozicijom.
- Ali su oni izabrali očigledno dogovor sa DF-om iza zatvorenih vrata, iako sam vam jasno predočio posljedice takvog političkog djelovanja. Ministarko, sve su ovo bila moja evropska očekivanja od Vaše evropske većine i evropske partije kojoj Vi pripadate. Ništa od tih očekivanja niste ispunili tako da nije korektno i primjereno da Vi opoziciju pozivate da pokaže kako nam poručiste “da svoju proevropsku orijentaciju iskažemo kroz realan doprinos”. Osim toga, to što je većina kojoj i Vi pripadate nakon 15 mjeseci opstrukcija, kalkulacija i trgovine zakazala glasanje o kandidatima za sudije na dan dolaska predsjednice Evropske komisije u CG je još jedna potvrda fasadne demokratije i “mazanja očiju” evropskim partnerima - istakao je Mugoša.
On je ministarku podsjetio da ne treba da izaberemo sudije US zbog Evropske komisije i dolaska njene predsjednice nego zbog nas, vladavine prava, jačanja nezavisnosti i integriteta institucija, a ovo što radi većina kojoj i ministarska pripada nije, kaže, put ka ostvarenju tog cilja.
- Zato, ministarko Gorčević, potrebno je sa evropske retorike preći i na evropska djela, koja posebno u ovoj najkompleksnijoj fazi EU integracionog puta podrazumijevaju opoziciju ne kao dekor većini nego kao neizostavnu kariku u tom procesu. Živjela evropska Crna Gora - zaključio je Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1976021907720782264%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1976021907720782264%7Ctwgr%5E8d95382681d1d4071f24f9f4c353ee9be7396a47%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: Potrebno sa evropske retorike preći na evropska djela, a opozicija da ne bude dekor većini nego neizostavna karika u tom procesu

Teško da se evropska posvećenost dokazuje blanko podrškom kandidatima vlasti - poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković reagujući na poruku ministarke evropskih poslova Maide Gorčević koja je izrazila očekivanje da će poslanici na sjednici sljedećeg utorka imenovati sudije Ustavnog suda.
On je ukazao da je vladajuća većina kandidate za Ustavni sud dogovorila bez konsultacije sa opozicijom.
- Uz uvažavanje dobre namjere ministarke Gorčević i njene posvećenosti evropskoj perspektivi Crne Gore, teško da se naša (opoziciona) dokazuje time što bismo blanko podržali kandidate za Ustavni sud koje je, bez ikakve konsultacije s opozicijom, dogovorila vladajuća većina - poručio je Vuković na društvenoj mreži Iks.
Ministarka Gorčević ranije je navela da „Crna Gora nema vremena za čekanje“ i da očekuje da će poslanici „meritorno“ odlučiti o imenovanjima u Ustavnom sudu, kako bi zemlja ispunila evropske obaveze do kraja naredne godine.
Vuković je podsjetio da „zakonodavac nije slučajno propisao kvalifikovanu većinu u ovakvim slučajevima“, jer se time, kako je kazao, želi obezbijediti „što širi dogovor vlasti i opozicije“.
- Žao mi je što predstavnici vlasti koji iskreno žele da vide Crnu Goru u Evropskoj uniji do kraja decenije (u njih ubrajam i ministarku Gorčević), nijesu na vrijeme apelovali na političke saborce da proces popunjavanja Ustavnog suda učine inkluzivnim. Opozicija bi mu, kao i uvijek do sada, dala vrijedan doprinos - jasan je Vuković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F1975957598752129482&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković: Teško da se evropska posvećenost dokazuje blanko podrškom kandidatima vlasti

Što nas čeka do kraja ispunjenja obaveza prema Evropskoj uniji? Što je za građane bilo najvažnije kada je EU u pitanju prije 22 godine?&nbsp;
Koliko smo naučili o institucijama EU i ko bi trebalo da nam pruži dodatne informacije? Koje benefite donosi EU ali i koje obaveze?&nbsp;
O svemu tome razgovaramo u novom izdanju emisije EHO, sa Vukom Čađenovićem izvršnim direktorom Damara i glavnim pregovaračem Crne Gore i EU Predragom Zenovićem.
EHO je na programu Televizije E utorkom u 18 sati i u repriznom terminu od 22 sata.

EHO sa Vukom Čađenovićem i Predragom Zenovićem: Što nas čeka do kraja ispunjenja obaveza prema EU

Pokretanje pitanja uvođenja dvojnog državljanstva, u trenutku kada Crna Gora ima priliku da „uhvati“ posljednji voz za Brisel, značilo bi da je evropska perspektiva Crne Gore trajno izgubljena.
To je ocijenjeno na panelu „Da li je potrebno mijenjati Zakon o crnogorskom državljanstvu?“ koji je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT) u okviru regionalnog projekta SMART Balkan - Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Osvrnuvši se na predlog Demokratske narodne partije (DNP) da se pitanje državljanstva u Crnoj Gori uredi kao u Turskoj, po modelu „plava karta“, odnosno rješenju po kojem bi naša država omogućila svojim iseljenicima bez crnogorskog pasoša da dobiju mnoga prava koja uživaju crnogorski državljani, izuzev biračkog, poslanica Civis-a Maja Vučelić je kazala da ne smijemo dozvoliti bilo kakvo mijenjanje Ustava kada je ova tema u pitanju.
- Prioritet Vlade treba da budu evropske integracije, ekonomske reforme i vladavina prava, a ne bilo kakve identitetske politike. Meni je žao što se nijesu pojavile kolege iz Demokratske narodne partije, koji su zapravo inicijatori ove ideje da ih zapravo pitamo zašto se sada spominje dvojno državljanstvo kada imamo neraščišćen birački spisak, kada imamo problem sa prebivalištem, kada imamo problem da nijesmo mogli riješiti recimo Šavnik, a zamislite šta bi se desilo da mi uvedemo dvojno državljanstvo da li bi to izazvalo nepovjerenje u sam izborni proces - kazala je Vučelić i ocijenila da politički akteri koji potenciraju teme poput dvojnog državljanstva, zakona o stranim agentima ili jezika, zapravo koče evropski put.
I to je, kaže, nešto zbog čega, ako se to bude u narednom periodu ponavljalo, treba razmotriti da li ti akteri treba da budu sastavni dio vlade.
<h2>Nije isto 200.000 i milion novih državljana</h2>
Poredeći Crnu Goru sa Turskom poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević je kazao da je Crna Gora mala država, a Turska je država od 75 do 80 miliona stanovnika i da je tu cijela suština i korijen ove priče.
- Nije isto dvjesta hiljada novih državljana u jednoj Crnoj Gori jer je to trećina trenutnog stanovništva Crne Gore i dvjesta hiljada ili pola miliona ili milion u jednoj Turskoj jer je to osamdeseti dio njenog stanovništva. Pritom, Turska ima potpuno drugačiju političku situaciju, državljani Turske koji predstavljaju tursku dijasporu i žive van Turske nijesu pod kontrolom drugih centara moći kada se govori o političkim uticajima, dok je situacija u Crnoj Gori sasvim jasna, oni koji bi dobili to crnogorsko državljanstvo bi dominantno bili pod kontrolom centara moći u Beogradu, Banjaluci, to je jedan isti centar moći makar trenutno, to je politički korijen problema - naveo je on.
Ocijenio je i da su, kako bi princip „plave karte“ funkcionisao u Crnoj Gori, potrebne ustavne izmjene. 
- Ako mi krenemo sa najboljom namjerom, a ja sam ubijeđen da oni koji predlažu princip „plave karte“ nemaju dobru namjeru Crnoj Gori, ali evo da krenemo sa najboljom namjerom u pokušaj realizacije toga, mi otvaramo temu ustavnih promjena u Crnoj Gori. Mislim da kada kremo da pričamo o ustavnim promjenama, da će svima u Crnoj Gori najmanje biti važna „plava karta“. Jer kad pokrenemo temu ustavnih promjena onda pokrećemo temu jezika, zastave, himne, grba i ostalih potpuno banalnih tema u ovom političkom trenutku. Ova priča je uvod i pokušaj da se otvori pandorina kutija, koja će na kraju otvoriti sve osim plave karte zbog koje se otvara - dodao je Zirojević.
Važno da Crna Gora zadrži rigidan pristup
Govoreći u kontekstu broja stanovnika i mogućim promjenama, Zirojević je kazao da je mišljenja da Crna Gora kao mala država na prilično trusnom političkom području mora zadržati rigidan pristup, kao i da bi u slučajevima malih država veći priliv novih državljana u potpunosti mogao da promijeni demografsku i političku strukturu države.
Predstavnik akademske zajednice u Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu Zlatko Vujović se, govoreći o slučajevima izbornog inženjeringa, ilustrativno osvrnuo na slučaj izbornog procesa u Herceg Novom.
- U slučaju izbora u Herceg Novom analize su pokazale da ima 10.54 odsto duplo upisanih birača u birački spisak pored crnogorski, hercegnovskog u birački spisak Srbije i Bosne i Hercegovine, od toga čak 82 birača su trojno upisano. Imaju prebivalište i u BiH i u Srbiji i u crnoj Gori. Oni ostvaruju svoja biračka prava u sve tri zemlje - kazao je Vujović i dodao da vjeruje da inicijalna motivacija tih ljudi nije bila da utiču na ishod izbora.
Kako je pojasnio, moguće je da su htjeli da ostvare neku privilegiju poput plaćanja nižeg poreza, obrazovanja ili zdravstvenih usluga... 
- Pošto krše zakone, ti ljudi postaju lak plijen raznih aktera za namještanje izbora. Oni su potom primjer zloupotreba i uz sitne nadoknade oni se rotiraju na ovom tromeđu - kaže Vujović.
<h2>Princip dvostrukih aršina</h2>
Zirojević je kazao da danas imamo recimo informaciju da predsjednik Parlamenta Crne Gore ima dvojno državljanstvo, a da za to nemamo zvaničnu potvrdu, kao i da je to glavni problem.
- Tu se zaista jeste pokazao jedan princip dvostrukih aršina, da smo za Milojka Spajića u roku od nekoliko dana dobili informaciju, a za Andriju Mandića nijesmo mogli i dan danas nemamo tu informaciju - dodao je on.
Vujović je kazao da je važno naglasiti i da veliki broj crnogorskih državljana radi u drugim državama i da svoje pravo uživaju zakonito, što ne znači da ne može uživati svoja prava u Crnoj Gori.
- Miješa se mnogo toga, nije svako ko radi u inostranstvu nezakonito prijavio prebivalište u Crnoj Gori, nego ima puno pravo na to - ocijenio je Vujović.
Dodao je i da će Crna Gora u nekom trenutku imati desetine, pa i stotine hiljada ljudi koji će doći ovdje da žive i da, ukoliko liberalizujemo sistem, onda je pitanje ko će biti većina u zemlji.
- To ne govorim da li Crnogorci ili Srbi, nego da li domicilno stanovništvo koje uključuje i Crnogorce i Srbe i Bošnjake i Hrvate i Albance ili ćemo u nekom trenutku imati neku Nepalsko Bangladešku partiju koja će tražiti svoja prava u Crnoj Gori. To je realnost - kazao je Vujović.
<h2>Pitanje političke trgovine</h2>
Vučelić je kazala da misli da premijer (Spajić) ima sličan stav kao njen i da se tema dvojnog državljanstva neće pominjati bez ako bude bilo kakve namjere da se stopira evropski put.
Ponovila je da svako ko bude kočio naš evropski put treba da preispita da li treba da bude u Vladi ili ne, jer, kako je kazala, mi ovu šansu ne smijemo da propustimo.
Zirojević kaže da ga ne bi iznenadilo da se ova tema i pokrene.
- Ukoliko na jedan tas stavimo Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu a na drugi dvojno državljanstvo, nijesam siguran kako bi stvari u parlamentarnoj većini tekle. Da li spasiti Sašu Mujovića ili dovest sto, dvjesta hiljada novih državljana Srbije i glasača BiH, a onda i desetine hiljada iz Turske, Rusije, Ukrajine, Bangladeša, Nepala.. Uvjeren sam da će ekstremno desni dio parlamentarne većine gurati ovu priču, što u javnosti što interno. Da li će ovaj umjereniji dio parlamentarne većine na to pristati ostaje da vidimo, ali imajući u vidu pređašnja iskustva ja se ponašam kao da će to sjutra da se desi - zaključio je Zirojević. 
Vujović je mišljenja da bi otpor ovoj ideju bio previše jak, jer kako je kazao, to bi u ovom slučaju značilo da je u pitanju izborni inženjering i pokušaj falsifikovanja izbora. 
Panel se organizuje u okviru regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Sadržaj panela je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Ideja o uvođenju dvojnog državljanstva koči evropski put Crne Gore

Političke grupacije u Evropskom parlamentu (EP) predstavile su danas kandidate za ovogodišnju Saharov nagradu koja se dodjeljuje za slobodu mišljenja, a među nominovanima su i studenti iz Srbije.
Studente su za priznanje Saharov predložili grupa Obnovimo Evropu, navodeći da njihova borba odražava ključne principe Evropske unije i da predstavlja "inspiraciju i van granica Srbije".
- Srpski studenti su nadahnuli mlade, ali i one koji nisu toliko maldi. Osjećam samo divljenje za njih koji se bore za ljudsko dostojanstvo i pravnu državu. Oni nadahnjuju ne samo Zapadni Balkan, već i čitavu Evropu - poručio je poslanik Helmut Brandšteter.
On je istakao da su srpski studenti hrabri mladi ljudi koji se suprotstavljaju totalitarnom režimu, rizikujući i sopstvenu bezbjednost.
Brandšteter je dodao da su potrebni mladi ljudi iz Srbije koji će se boriti za Evropu i evropske vrijednosti, naspram onih koji se bore na strani Kine ili Rusije i njihovih interesa.
Poslanica Irena Joveva istakla je da studentska borba traje već 11 mjeseci, uprkos tlačenju režima za koji je ocijenila da je sve sličniji bjeloruskom. Podsjetila je i na to da se studenti suočavaju sa hapšenjima, pa moraju i da štrajkuju glađu.
- Svojom hrabrošću oni se bore i za čitavu Evropu. Ne smijemo dozvoliti da izgube nadu u evropske vrijednosti - navela je Joveva.
Osam kandidata predstavljeno je na zajedničkoj sjednici Odbora za spoljne poslove, Odbora za razvoj i Potkomiteta za ljudska prava.
Predsjednik Odbora za spoljne poslove Dejvid Mekalister istakao je da su ljudska prava i sloboda izražavanja fundamentalne vrijednosti koje je u aktuelnim svetskim okolnostima neophodno promovisati.
- U vremenu kada je demokratija ugrožena širom svijeta, kada se zbog toga i gube životi ova nagrada ima posebnu važnost - istakao je Mekalister.
Poslije predstavljanja kandidata, odgovarajući odbori u Evropskom parlamentu glasaće o listi sa tri kandidata 16. oktobra. Pobjednika će krajem oktobra izabrati Konferencija predsjednika, koju čine predsjednica EP Roberta Mecola i lideri političkih grupacija.
Dodjela nagrade biće upriličena na decembarskom zasedanju EP u Strazburu.
Među kandidatima je i ubijeni američki aktivista Čarli Kirk, koga je nominovala grupa Evropa suverenih nacija, predvođena partijom Alternativa za Njemačku (AfD).
- On je zastupao razmjenu mišljenja čak i sa najvećim protivnicima. Zastupao je slobodu misli i govora - kazao je poslanik Mark Jongen.
On je dodao i da je sramotno to što Evropski parlament nije odao poštu Kirku minutom ćutanja, a nagrada Saharov bi bila način da se pošalje drugačija poruka i nepravda ispravi.
- Oni koji Kirkova uvjerenja smatraju fašističkim, čine nepravdu jednom izvanrednom ljudskom biću i podrivaju temelje zapadne civilizacije. Ova civilizacija je nezamisliva bez hrišćanstva i mirnog načina rješavanja sukoba - kazao je Jongen.
Druge grupe u EP su za nagradu predložile palestinske novinare i humanitarne radnike, Paradu ponosa u Budimpešti i disidente u Gruziji i Alžiru.
Nagrada Saharov za slobodu mišljenja se dodjeljuje od 1988. godine i najveće je evropsko priznanje za rad za slobodu ljudskih prava.
Svake godine u septembru poslanici i političke grupacije nominuju kandidate, a svaki kandidat mora da ima podršku najmanje 40 europoslanika, a jedan poslanik može podržati samo jednog kandidata.

U EP predstavljeni kandidati za nagradu Saharov, među njima i srpski studenti: "Oni su inspiracija i van granica Srbije"

Crna Gora se danas nalazi na raskrsnici: ili će jasno krenuti putem Evrope, uz podršku prijatelja i saveznika, ili će dozvoliti da unutrašnje snage koje rade protiv njenog identiteta i državnosti zakoče proces - poručila je liderka Crnogorskog foruma Jelena Marković.
Zato je podvukla da je vrijeme praznih priča prošlo - te da je potrebna odlučna akcija i odgovornost.
U tom kontekstu je podsjetila na riječi bivše ministrice Vesne Pusić koja je ukazala i vlasti i opoziciji da: bez jasne i odlučne borbe za očuvanje Crne Gore i njen evropski put, ne može se očekivati da međunarodni partneri pruže punu podršku demokratskim snagama u Crnoj Gori.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpusic-nadam-se-da-u-crnoj-gori-postoji-dovoljno-snage-i-volje-da-se-sprijeci-diverzija-iznutra&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Pusić naglašava da najveća opasnost dolazi iznutra - od onih koji formalno učestvuju u vlasti, a suštinski rade protiv evropskog i državnog puta Crne Gore. Ističe da unutar vladajuće koalicije postoje političke snage koje pokušavaju da usporavaju ili čak blokiraju integraciju Crne Gore u EU, što čini unutrašnju diverziju kritičnim problemom. Zato je nužno da opozicija pokaže snagu i odlučnost - i kroz političko djelovanje i kroz proteste - kako bi međunarodni partneri vidjeli da Crna Gora ima kapacitet da promijeni vlast i da evropski put istinski gradi sa onim subjektima koji ga mogu iznijeti - jasna je Marković.
Zato je pozvala opoziciju da jasno predoči građanima ozbiljnost trenutka u kojem se Crna Gora nalazi.
- I da ih pozove na demokratske proteste, kao jedini način da se pošalje snažna poruka i vlasti i međunarodnoj zajednici da Crna Gora ima snage da ide putem Evrope - zaključila je Marković.

Marković: Nužno da opozicija pokaže snagu da bi međunarodni partneri vidjeli da Crna Gora ima kapacitet da promijeni vlast i da evropski put istinski gradi

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: evropski-put