Večernji list: Zagreb odbacuje narativ da Crna Gora dobija nove uslove na putu ka EU

Hrvatska nastavlja da podržava evropski put Crne Gore, ali vrlo jasno očekuje da se otvorena pitanja riješe. Ta poruka ostala je nakon prvog sastanka hrvatske i crnogorske komisije o školskom brodu „Jadran“ i sukcesiji vojne imovine, održanog juče u Zagrebu.

Podrška Podgorici ostaje, ali to ne znači da se stari sporovi mogu tek tako ostaviti pred vratima Evropske unije.

Kako navodi Večernji list, Hrvatsku je na sastanku u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova predvodio Gordan Grlić Radman, a Crnu Goru ministar odbrane Dragan Krapović, političar koji je više puta izazivao negodovanje Hrvatske – od odbijanja slanja crnogorskih vojnika, koji se, inače, kao NATO partneri školuju u Hrvatskoj, na vojni mimohod u Zagrebu, do izrade znački o brodu „Jadran“.

Prvi razgovor, očekivano, nije donio dogovor, ali se konsultacije nastavljaju, kao i razmatranje dokumentacije koju su dvije strane predstavile.

Kako dalje navodi list, već nazivi komisija pokazuju razliku u početnim pozicijama. Hrvatska je osnovala Komisiju za povrat školskog broda „Jadran“, dakle, već riječju „povrat“ označila i vlasništvo i željeni rezultat. Crnogorska strana osnovala je, pak, komisiju za školski brod „Jadran“, bez te riječi.

Prosrpske stranke u Crnoj Gori tada su oštro reagovale na, kako su tvrdile, „unaprijed odlučeno pitanje“, ali Vlada Milojka Spajića nije od terminologije napravila novi sukob sa Zagrebom.

Međutim, dodaje se, „Jadran“ je tek najvidljiviji dio mnogo većeg pitanja. Uz brod je otvorena i sukcesija vojne imovine bivše države, a razmjere tog problema ilustruje procjena od oko 2,7 milijardi dolara.

U tekstu piše da nije riječ o računu koji je Hrvatska sada ispostavila Crnoj Gori niti o novom zahtjevu, već o procjenama vrijednosti vojne imovine rađenim na osnovu dokumentacije, uključujući plovila odvezena iz Hrvatske i podatke o tome gdje su završila.

Sporazum o sukcesiji potpisan je još 2001. godine, a o vojnoj imovini razgovaralo se i ranije s predstavnicima sadašnje crnogorske vlasti.

Zagreb, dodaje se, zato odbacuje tezu da sada, dok Crna Gora ubrzava put ka Evropskoj uniji, otvara nova pitanja ili iz rukava izvlači dodatne uslove.

Dalje se navodi da upravo takav narativ posljednjih mjeseci zastupaju djelovi crnogorskog političkog i medijskog prostora, prije svega prosrpski krugovi i oni bliski Beogradu - Hrvatska stalno nešto novo traži, vrši pritisak na Podgoricu i koristi evropske pregovore kao polugu.

Međutim, odnos s Hrvatskom nije samo bilateralno pitanje, kako ga dio crnogorske politike pokušava prikazati, navodi list.

Poruku da su dobrosusjedski odnosi i saradnja načelo koje prožima pregovore, crnogorski političari čuli su više puta, i to u samom Briselu.

Hrvatska je već pokazala da otvorena pitanja smatra dijelom tog procesa kada je uskratila saglasnost za zatvaranje poglavlja o vanjskoj, bezbjednosnoj i odbrambenoj politici, zaključuje se u tekstu.