<p>U najnovijoj rezoluciji Evropskog parlamenta, usvojenoj prije dva dana, Crna Gora je ponovo negativno ocijenjena u oblasti očuvanja kulturne baštine, pri čemu se posebna pažnja posvećuje situaciji Boki Kotorskoj, prepoznatoj kao jednom od najvrijednijih kulturno-istorijskih područja u regionu, kazali su u Opštinskom odboru Demokratske partije socijalista (DPS) Kotor.</p>
<p>U kotorskom DPS-u kažu da Evropski parlament jasno izražava ozbiljnu zabrinutost zbog ugroženosti zaštićenih lokaliteta, uključujući Boku Kotorsku i Sveti Stefan, i podsjeća da je Miločer park sa ovim lokalitetom uvršten među sedam najugroženijih kulturnih lokaliteta Evrope u 2023.</p>
<p>Ove ocjene, kako ističu u toj partiji, zahtijevaju ozbiljna i konkretna preispitivanja na lokalnom nivou. U tom kontekstu postavili su više pitanja, među kojima je šta je aktuelna lokalna vlast, predvođena Demokratskom Crnom Gorom, učinila da spriječi devastaciju kulturne baštine i da li snosi dio odgovornosti za ovakvu ocjenu?</p>
<p>Podsjećaju da je Demokratska partija socijalista više puta u posljednjim mjesecima upozoravala na neodgovorne postupke koji su direktno ugrozili nasljeđe UNESCO – zaštićenog područja. </p>
<p>- Posebno ističemo slučaj arheološkog lokaliteta Carine u Risnu, gdje su bageri bez prethodne stručne procjene i saglasnosti nadležnih institucija narušili ovaj lokalitet od izuzetne važnosti. Naše tadašnje saopštenje nije naišlo na adekvatnu reakciju nadležnih organa, niti na odgovornost lokalne samouprave, iako su jasno prepoznate posljedice tih neodgovornih postupaka - navedeno je u saopštenju kotorskog DPS-a. </p>
<p>Danas, kada iz najviših evropskih institucija stiže potvrda da Crna Gora ne ispunjava evropske standarde u zaštiti baštine, posebno kada je riječ o Boki Kotorskoj, tj. Uneskovom zaštićenom području, u DPS-u kažu da lokalna vlast mora odgovoriti ko je odgovoran za propuste i pasivnost?</p>
<p>- Šta je konkretno preduzeto da se spriječi dalje narušavanje prostora pod zaštitom UNESCO-a? Da li je želja za investitorskim profitom i partijskim kalkulacijama postala važnija od očuvanja onoga što čini kulturni identitet i evropsku vrijednost Kotora - pitaju u kotorskom DPS-u.</p>
<p>Napominju da očuvanje kulturne baštine nije politička tema, već pitanje nacionalne odgovornosti i civilizacijske zrelosti.</p>
<p>Takođe, dodaju da rezolucija Evropskog parlamenta upozorava i na pogoršanje položaja manjinskih naroda, sa posebnim osvrtom na hrvatsku zajednicu u Boki Kotorskoj. Postavljamo direktno pitanje aktuelnoj vlasti.</p>
<p>- Da li ste, kao lokalna uprava i kao partija koja na državnom nivou oblikuje politike, ikada zastupali interese hrvatske nacionalne manjine u Kotoru? Ako jeste, kažite gdje su rezultati? Ako niste, odgovorite građanima zašto ćutite dok se narušava multietnički sklad izgrađivan generacijama? Vrijeme je da se umjesto političkog kalkulisanja i selektivne brige, pokaže stvarna odgovornost prema onome što nas čini evropskim društvom. Tu prije svega mislimo na poštovanje različitosti, očuvanje nasljeđa i transparentno upravljanje javnim dobrima - zaključeno je u saopštenju.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

DPS Kotor: EP jasno izražava ozbiljnu zabrinutost zbog ugroženosti zaštićenih lokaliteta, uključujući Boku Kotorsku i Sveti Stefan

<p>Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove <b>Filip Ivanović</b>, oglasio se na mreži Iks povodom obraćanja komesarke <b>Marte Kos </b>u Evropskom parlamentu, ističući zahvalnost komesarki na jasnim i nedvosmislenim porukama pred Evropskim parlamentom.&nbsp;</p>
<p>- Vlada Crne Gore je u potpunosti posvećena ostvarenju zacrtanog cilja, a to je završetak pregovora do kraja 2026. godine - kazao je Ivanović.&nbsp;</p>
<p>Kako je naveo, od suštinske je važnosti da se ta posvećenost reflektuje u jednako snažnoj posvećenosti Evropske komisije, na čiju podršku računaju. &nbsp;</p>
<p>- Kao što je i komesarka rekla, kada Crna Gora završi svoj dio posla, očekujemo od država članica EU da budu odlučne i jedinstvene u priznanju napretka naše zemlje, kako bi Crna Gora postala prva sljedeća članica EU. To neće biti samo uspjeh Crne Gore, već i potvrda kredibiliteta Evropske unije – naveo je Ivanović.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ffivanovicpg%2Fstatus%2F1935625826973757865&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ivanović: Zahvaljujemo komesarki Kos na jasnim i nedvosmislenim porukama pred EP

<p>Evropski parlament (EP) u posljednjem usvojenom izvještaju izražava zabrinutost zbog sporazuma ili projekata Crne Gore kojima se zaobilaze pravila javnih nabavki, transparentnost i zahtjevi za otvorene konsultacije, a što je obaveza shodno nacionalnom zakonodavstvu i standardima Evropske unije (EU).</p>
<p>Stoga je upućen poziv Vladi Crne Gore da obezbijedi puno poštovanje principa transparentnosti, odgovornosti, inkluzivnog donošenja odluka i vladavine prava u svim inicijativama za javnu infrastrukturu i razvoj.</p>
<p>- Crna Gora treba da smanji broj postupaka javnih nabavki bez obavještenja - napomenuto je u izvještaju EP.</p>
<h2>Smanjiti deficit i javni dug</h2>
<p>Izveštaj i rezolucija izvjestioca za Crnu Goru <b>Marjana Šareca</b> predstavljaju odgovor Evropskog parlamenta na izvještaje Evropske komisije za 2023. i 2024. godinu. Od 649 poslanika, za izvješaje o Crnoj Gori glasalo je 470, 102 bila protiv, a 77 je bilo uzdržano.</p>
<p>U usvojenom dokumentu pozitivno se tumači ekonomski rast Crne Gore i pozdravljaju napori za smanjenje fiskalnih ranjivosti. Međutim, poziva se na dodatne korake za smanjenje budžetskog deficita i javnog duga, i na dalje uklanjanje izuzeća od indirektnih poreza koja nijesu usklađena sa pravnim tekovinama EU.</p>
<p>EP ponavlja potrebu za povećanim javnim ulaganjima u obrazovni sistem za održivi društveni i ekonomski razvoj.</p>
<p>- Javni dug Crne Gore prema stranim finansijskim institucijama i kompanijama mogu se koristiti kao sredstvo za uticanje na njene političke odluke, posebno one koje se odnose na Kinu i Rusiju - konstatuje se u izvještaju.</p>
<p>Izražena je zabrinutost zbog finansijskog tereta i nedostatka transparentnosti u vezi sa izgradnjom auto-puta Bar-Boljare, plaćenom iz kineskog kredita.</p>
<p>- Tajnost koja prati ugovore o kreditima i izgradnji izaziva zabrinutost u pogledu odgovornosti - konstatuje se u izvještaju.</p>
<p>EP je pozdravio napore za smanjenje ranjivosti i pozvao vlast da dodatno ublaži ekonomsku zavisnost od Kine. Traži se da Crna Gora nastavi da koristi Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan, inicijativu EU „Globalna kapija“ i Mehanizam za reforme i rast, sa ciljem pronalaženja ekološki prihvatljivijih i transparentnijih alternativa za finansiranje infrastrukturnih projekata.</p>
<p>- Crna Gora se poziva da poveća transparentnost u budućim infrastrukturnim projektima, obezbijedi konkurentno nadmetanje i izbjegne prekomjernu zavisnost od duga stranih kreditora - poručeno je u izvještaju.</p>
<h2>Mogućnosti za bolje poslovanje i konkurentnost</h2>
<p>Takođe, EP je pozitvnim ocijenio uključivanje Crne Gore u SEPA platne šeme, smanjujući tako troškove za građane i preduzeća. Ističe se da ovo otvara mogućnosti za širenje poslovanja, povećanu konkurentnost, inovacije i bolji pristup stranim direktnim investicijama.</p>
<p>Kao značajan izdvaja se Plan rasta za Zapadni Balkan, čiji je cilj intergracija regiona u jedinstveno tržište EU, unapređenje regionalne ekonomske saradnje i produbljivanje EU-reformi. Plan uključuje i Instrument za reforme i rast za Zapadni Balkan, vrijedan šest milijardi eura.</p>
<p>Pozitivnim se ocjenjuje i usvajanje agende reforme Crne Gore i podstiče se njena puna implementacija. Napominje se da bi sprovođenje definisanih mjera reformi u okviru ove agende kroz Plan rasta omogućilo pristup preko 380 miliona eura u grantovima i povoljnim kreditima, pod uslovom uspješne implementacije.</p>
<p>Takođe, naglašava se važnost inkluzivnih konsultacija sa zainteresovanim stranama, uključujući lokalne i regionalne vlasti, socijalne partnere i civilno društvo, u fazama stvaranja, implementacije, praćenja i evaluacije.</p>
<h2>Finansiranje uslovljeno napretkom</h2>
<p>U izvještaju EP Crna Gora se ohrabruje da što bolje iskoristi sva sredstva EU dostupna u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III), Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan, IPARD programa i Fonda za reforme i rast za Zapadni Balkan, kako bi ubrzala socio-ekonomsko približavanja Evropskoj uniji i dalje uskladila svoje zakonodavstvo sa EU u dijelu sprečavanju prevara.</p>
<p>EP podsjeća da finansiranje EU može biti modifikovano ili obustavljeno u slučaju značajnog ili stalnog nedostatka napretka u ključnim oblastima.</p>
<p>EU i zemlje Zapadnog Balkana se pozivaju da uspostave okvir za efikasnu saradnju između Evropskog javnog tužilaštva (EPPO) i zemalja u pristupanju. Cilj je, kako je objašnjeno, da se olakša bliska saradnja i krivično gonjenje zbog eventualne zloupotrebe sredstava EU, uključujući i putem slanja nacionalnih oficira za vezu u EPPO.</p>
<p>U tom smislu, Crna Gora se ohrabruje da u potpunosti sprovede radne aranžmane sa EPPO, a EU poziva da napravi neophodne pravne i političke aranžmane kako bi se proširila nadležnost EPPO na sredstva EU namijenjena Crnoj Gori kao zemlji kandidatu.</p>
<h2>Hitno se pozabaviti odlivom mozgova</h2>
<p>Kroz izvještaj je upućen poziv crnogorskim vlastima da preduzmu mjere za suzbijanje depopulacije i emigracije, posebno kroz ulaganja u obrazovanje i zdravstvenu zaštitu, naročito na sjeveru zemlje, kao i kroz decentralizaciju ulaganjem u gradove srednje veličine.</p>
<p>Takođe, pozdravljaju se pozivi za brzu integraciju svih zemalja Zapadnog Balkana u jedinstveno digitalno tržište EU prije stvarnog članstva u Uniji, što bi ključno omogućilo stvaranje digitalno bezbjednog okruženja.</p>
<p>Istovremeno, ukazuje se da je Crnoj Gori potrebna brža digitalna transformacija i razvijanje politike tržišta rada zasnovane na dokazima, u cilju rješavanja hronično visoke stope nezaposlenosti, posebno među ženama i mladima. Dodatno, naglašava se da je potrebno ojačati institucionalne kapacitete, unaprijediti temeljni okvir digitalne politike i obezbijediti efikasnu primjenu Garancije za mlade i nove Strategije za mlade.</p>
<p>- Vlasti treba da se hitno pozabave odlivom mozgova. Podstiče se razvoj ciljanih preventivnih mjera i podsticaja za legalizaciju neformalnih preduzeća i zaposlenih, jer veliki neformalni sektor nastavlja da ometa ekonomski i društveni razvoj u Crnoj Gori - ističe se u izvještaju.</p>
<h2>Roming kao kod kuće</h2>
<p>EP je pozdravio smanjenje troškova rominga između EU i zemalja Zapadnog Balkana. Poručeno je vlastima, privatnim akterima i zainteresovanim stranama da preduzmu sve neophodne korake ka približavanju cijena rominga domaćim tarifama do 2028. godine.</p>
<p>Izraženo je žaljenje zbog izostanka napretka u ključnim sektorskim reformama u oblasti transportne politike i upućen je poziv za usklađivanje razvoja transporta sa Strategijom održive i pametne mobilnosti za Zapadni Balkan, fokusirajući se na željeznice, multimodalnost i smanjenje emisije CO2 i drugih uticaja na životnu sredinu.</p>
<h2>Povećati energetsku otpornost</h2>
<p>U izvještaju se Crna Gora poziva i da poveća energetsku otpornost tako što će konačno usvojiti i sprovesti dugo očekivani Nacionalni plan za energiju i klimu, zakone o energetskoj efikasnosti i dalje se integrisati sa energetskim tržištima EU. Svi novi projekti zelene tranzicije, pojašnjeno je, moraju se sprovesti u skladu sa standardima EU o životnoj sredini, državnoj pomoći i koncesijama.</p>
<p>Data je podrška usvajanju sektorskih strategija za upravljanje otpadom, kvalitet vazduha i vode, zaštitu prirode i klimatske promjene, obezbjeđujući strateško planiranje investicija.</p>
<p>- Primećuje se nedostatak napretka i povezani rastući troškovi u izgradnji neophodnih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda kako bi se spriječilo zagađenje rijeka i mora kanalizacijom u sedam opština - konstatuje se u izvještaju.</p>

Tamara Klikovac

EP upozorava: Crna Gora zaobilazi pravila javnih nabavki, Vlada da obezbijedi punu transparentnost i poštovanje EU standarda

<p>Čudno da Evropski parlament nije prepoznao antifašizam Pavla Đurišića i kosmopolitizam Ratka Mladića - naveo je na mreži Iks (X) predsjednik Socijaldemokratske partije i jedan od lidera Evropskog saveza <b>Ivan Vujović</b>.&nbsp;</p>
<p>- Ta "trula Evropa" zaista i dalje ne kapira tekovine naših oslobodilaca - navodi Vujović.&nbsp;</p>
<p>Kako dodaje, njihov 30. avgust dizajniran je da porazi naš 13. jul i 9. maj.</p>
<p>- "Malo morgen", što bi rekao onaj kome su do kraja sluẓ̌ili - zaključio je Vujović.&nbsp;</p>

Vujović: Čudno da EP nije prepoznao antifašizam Pavla Đurišića i kosmopolitizam Ratka Mladića

<p>Evropski parlament (EP) usvojio je izvještaj o <a href="https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/A-10-2025-0093_EN.pdf" target="_blank">godišnjim izvještajima Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori za 2023. i 2024. godinu</a> u kojima se ukazuje na opasnosti političkog revizionizma, koji iskrivljuje istorijske činjenice u političke svrhe, potkopava odgovornost i produbljuje društvene podjele.</p>
<p>EK snažno osuđuje glorifikaciju ratnih zločinaca i široko rasprostranjeno javno poricanje međunarodnih presuda za ratne zločine, uključujući i one od strane crnogorskih vlasti.</p>
<p>U izvještaju se podsjeća da su dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja suštinski elementi procesa proširenja i pohvaljeno je aktivno učešće Crne Gore u regionalnim inicijativama za saradnju. Podsjeća se da su dobrosusjedski odnosi ključni za napredak u procesu pristupanja.</p>
<h2>Naći rješenja za bilateralna pitanja</h2>
<p>Evropska komisija žali što Poglavlje 31 nije moglo biti zatvoreno u decembru 2024. godine i pozvala je sve uključene strane da pronađu rješenja za preostala bilateralna pitanja na konstruktivan i dobrosusjedski način i daju prioritet budućim interesima građana Zapadnog Balkana.</p>
<p>Takođe, u izvještaju se podsjeća da treba izbjegavati korišćenje neriješenih bilateralnih i regionalnih sporova za blokiranje procesa pristupanja zemalja kandidata.</p>
<p>- Pozdravljaju se bilateralne konsultacije između Republike Hrvatske i Crne Gore o statusu neriješenih bilateralnih pitanja i podstiču vlasti da nastave sa sprovođenjem mjera za izgradnju povjerenja - stoji u izvještaju.</p>
<h2>Proaktivno u rješavanju slučajeva ratnih zločina</h2>
<p>EK je pozvala Crnu Goru da primijeni proaktivan pristup u rješavanju slučajeva ratnih zločina, u skladu sa međunarodnim pravom i standardima. Cilj je da se identifikuju, gone i kazne počinioci i glorifikacija ratnih zločina, te da se obezbedi pristup i sprovođenje pravde, nadoknada štete i reparacija za žrtve, ali i da se razjasni sudbina nestalih lica.</p>
<p>Upućen je poziv da Crna Gora dodijeli dovoljno resursa specijalizovanim tužiocima i sudovima i proaktivno istraži sve navode o ratnim zločinima i pokrene pitanja komandne odgovornosti, kao i da preispita prošle slučajeve koji nisu procesuirani u skladu sa međunarodnim ili domaćim pravom.</p>
<p>EK poziva na regionalnu saradnju u istrazi i gonjenju pojedinaca optuženih za ratne zločine i prepoznaje da su rješavanje ovih pitanja i zaštita činjenica zasnovanih na sudskim postupcima važan temelj za povjerenje, demokratske vrijednosti, pomirenje i jačanje bilateralnih odnosa sa susjednim zemljama.</p>
<p>Ponavlja se podrška inicijativi za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava na teritoriji bivše Jugoslavije (REKOM).</p>
<p>- Ponavlja se poziv da se otvore arhive koje se tiču bivših republika Jugoslavije i da se omogući pristup dosijeima bivše jugoslovenske tajne službe i tajne službe Jugoslovenske narodne armije kako bi se temeljno istražili i riješili zločini iz komunističkog doba - navedeno je u izvještaju.</p>
<h2>Izmijeniti izborno zakonodavstvo</h2>
<p>Da bi država efikasno funkcionisala, lokalna uprava mora efikasno da funkcioniše. Međutim, kako se konstatuje u izvještaju EK, važeće izborno zakonodavstvo, koje dozvoljava da se opštinski izbori održavaju u različitim datumima umjesto u jednom ometa ovu efikasnost.&nbsp;</p>
<p>- Ova nedosljednost stvara političke tenzije koje, s obzirom na veličinu i broj stanovnika zemlje, imaju šire posljedice na nacionalnom nivou. Pored toga, potkopava operativnu efikasnost i opštinske i državne uprave. Trebalo bi uvesti izmjene izbornog zakonodavstva kako bi se ispravile ove nedosljednosti i riješila druga preostala pitanja u vezi sa izbornim procesom - konstatuje se u izvještaju.</p>
<p>Takođe, EK navodi da je ključno obratiti pažnju na pravosuđe, koje mora biti čvrsto uspostavljeno kao nezavisna grana vlasti, posebno imajući u vidu da je jedan od glavnih izazova Crne Gore borba protiv kriminala i korupcije.&nbsp;</p>
<p>- Međutim, bilo bi nepravedno tvrditi da je ovo pitanje jedinstveno za Crnu Goru, jer nijedna zemlja nije imuna na takve izazove. Međutim, postoje razlike u načinu na koji zemlje pristupaju ovim pitanjima i rješavaju ih. Izvjestilac prepoznaje visok nivo svijesti o ovim izazovima u Crnoj Gori, što je pozitivan i ohrabrujući znak - navedeno je u izvještaju.</p>
<h2>Zakonodavstvo mora biti efikasnije</h2>
<p>Generalna procjena izvjestioca <b>Marjana Šareca</b> je da ne manjka političke volje da se nastavi evropskim putem.&nbsp;</p>
<p>Međutim, napominje se da je neophodno osigurati da svakodnevne fluktuacije političkog života ne ometaju donošenje zakona neophodnih za završetak procesa pregovora.</p>
<p>- Zakonodavstvo mora biti što efikasnije i ne smije podleći iskušenju da bude samo „kozmetičko“. Prije svega, Crna Gora treba da crpi snagu iz svoje bogate i ponosne istorije, prepoznajući značajan napredak koji je postigla. Kao nezavisna i suverena država, trebalo bi da krene naprijed bez ikakvog nepotrebnog kompleksa male države. Ima sve mogućnosti da se pridruži EU u okviru trenutnog mandata evropskih institucija - zaključeno je u izvještaju.</p>

EK: Istorijski revizionizam potkopava odgovornost i produbljuje podjele, osuđujemo glorifikaciju ratnih zločinaca

<p>Evropski put je jedini ispravan za Crnu Gori i nema alternative, poručio je izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru, <b>Marjan Šarec</b>, navodeći da u državi postoji visok stepen svijesti o tome.</p>
<p>Kako je saopšteno iz kabineta Šareca, EP je danas u Strazburu usvojio izvještaj o godišnjim izvještajima Evropske komisije o Crnoj Gori za 2023. i prošlu godinu.</p>
<p>Šarec je tom prilikom ukazao na jasan napredak i posvećenost Crne Gore evropskom putu.</p>
<p>- Izvještaj utvrđuje da Crna Gora ostaje vodeći kandidat u procesu proširenja i da je uspjela održati visoku javnu podršku za članstvo u Evropskoj uniji (EU), koja dostiže i do 80 odsto - naveo je Šarec.</p>
<p>On je istakao i da je važno to što su i vladajuće i opozicione stranke sarađivale u usvajanju potrebnog zakonodavstva.</p>
<p>- To pokazuje visok nivo svijesti da je za Crnu Goru evropski put jedini ispravan, da nema alternative - kazao je Šarec.</p>
<p>On je pozdravio sve dosadašnje napore u usvajanju zakonodavstva za zatvaranje pregovaračkih poglavlja i naglasio da su, uprkos privremenom uskraćivanju saglasnosti Hrvatske za Poglavlje 31, bilateralni razgovori dvije države u toku.</p>
<p>- Ovo je izuzetno važno jer bilateralna pitanja ne smiju zaustaviti proces, baš kao što to nijesu ni tokom posljednjeg proširenja, iako neka pitanja i danas čekaju konačno rješenje - rekao je Šarec.</p>
<p>On, kako je istakao, smatra da dosadašnja dostignuća Crne Gore pružaju dobru osnovu za suočavanje s budućim izazovima, koji su brojni i neće biti laki.</p>
<p>- Borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, reforma pravosuđa, omogućavanje slobode medija i sprječavanje uticaja trećih zemalja najvažnije su za postizanje demokratskih standarda - kazao je Šarec.</p>
<p>On je pohvalio to što Crna Gora definiše zaštitu životne sredine kao ustavnu kategoriju, ali je naglasio da su potrebna konkretne akcije u tom pravcu.</p>
<p>Šarec je kazao i da je reforma izbornog zakonodavstva među prioritetima, jer, kako je podsjetio, česti izbori u raznim opštinama blokiraju rad i lokalnih zajednica i države.</p>
<p>- Lokalni izbori moraju se održati u cijeloj zemlji istog dana, a lokalne vlasti moraju se konstituisati odmah nakon izbora - poručio je Šarec.</p>
<p>Kako je istakao, Crna Gora je mala zemlja i to znači da izborna kampanja u jednoj opštini postaje nacionalno pitanje.</p>
<p>- To uzrokuje da se politika preokupira sama sobom umjesto važnim pitanjima - poručio je Šarec.</p>
<p>On je kazao da je saglasan sa komesarom za proširenje <b>Martom Kos</b> da je zajednički zadatak da se pomogne Crnoj Gori da ostvari sve kriterijume i bude spremna za članstvo u EU.</p>
<p>- Sve zemlje koje su se pridružile EU, uključujući i Sloveniju 2004. godine, suočile su se sa teškim zahtjevima i mnogo toga je moralo da bude ispunjeno. Ali uspjeli smo jer smo radili udruženim snagama - naveo je Šarec.</p>
<p>On je pozvao političare i civilno društvo u Crnoj Gori na isto takvo djelovanje.</p>
<p>Prema njegovim riječima, zadatak predstavnika EU je da ukažu na ono što nije dobro i da budu beskompromisni kada je to potrebno.</p>
<p>- Naravno, uz razumijevanje da smo tu da pomognemo i da smo svi zajedno jedan tim - zaključio je Šarec.</p>

Šarec: Evropski put jedini ispravan za Crnu Goru, reforma izbornog zakonodavstva među prioritetima

<p>Crna Gora ostaje vodeći kandidat u procesu proširenja i uspjela je da održi visoku podršku javnosti za pridruživanje Evropskoj uniji (EU), koja po nekim istraživanjima dostiže i 80 odsto, kazao je izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru <b>Marjan Šarec</b>.</p>
<p>Tokom debate u Evropskom parlamentu u Strazburu o Izvještaju EP za Crnu Goru, Šarec je naglasio da su i koalicione i opozicione stranke učestvovale u donošenju zakona važnih za EU put u skupštini.</p>
<p>- To pokazuje visok nivo svijesti da je evropski put jedini put za Crnu Goru, pravi put i da nema druge alternative. Pozdravljamo sve dosadašnje napore u usvajanju zakona za zatvaranje poglavlja - kazao je Šarec.</p>
<p>Ističe i da uprkos privremenoj suspenziji saglasnosti hrvatske strane na poglavlje 31, važno je da se bilateralni razgovori dve zemlje nastave.</p>
<p>- Želio bih ukratko da naglasim da bilateralna pitanja ne bi trebalo da zaustave proces, kao što nisu u slučaju posljednjeg proširenja, iako neka pitanja još čekaju konačno rješenje - dodao je Šarec.</p>
<p>Evropska komesarka za proširenje<b> Marta Kos </b>naglasila je da Crna Gora ostaje lider u procesu pridruživanja EU sa sva 33 poglavlja otvorena za pregovore, od kojih je šest privremeno zatvoreno.</p>
<p>- Vlada Crne Gore je u potpunosti posvećena ostvarivanju napretka na putu ka EU, a Evropska komisija je podjednako posvećena podršci ambicioznom planu Crne Gore da privremeno zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026 - naglasila je Kos.</p>
<p>Kos je podsjetila da je prošle godine Crna Gora ispunila privremena mjerila za 22. i 24. poglavlje vladavine prava, što je omogućilo stvaranje okvira za zatvaranje ovih poglavlja, da privremeno zatvori druge.</p>
<p>- Nadamo se da ćemo kasnije ovog mjeseca zatvoriti poglavlje 5 o javnim nabavkama - istakla je Kos.</p>
<p>Ipak, komesarka naglašava da će Crna Gora morati da ispuni sva završna mjerila u okviru poglavlja o vladavini prava da bi završila pregovore o pristupanju, ističući da temeljne vrijednosti nastavljaju da određuju tempo napretka.</p>
<p>Kosmesarka Kos je naglasila određene poteškoće.</p>
<p>- Prvo, nadam se brzom rješenju otvorenih bilateralnih pitanja koje bi omogućilo što prije privremeno zatvaranje poglavlja 31. Usklađivanje Crne Gore sa viznom politikom EU je i obaveza u okviru plana rasta i završno mjerilo u okviru Poglavlja 24. Nedavne odluke o dodavanju više zemalja zabrinjavaju i ukazuju na nazadovanje - dodala je Kos.</p>
<p>Dodala je da Crna Gora treba brzo da usvoji korektivne mjere kako bi osigurala bolje usklađivanje sa viznom politikom EU.</p>
<p>Sporazumi sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima dominirali su političkim diskursom u Crnoj Gori, ocijenila je Kos.</p>
<p>- Naš stav sam jasno iznijela u svom pismu predsjedniku Milatoviću. Jednostavno rečeno, sporazum prima facie ne sadrži detaljne odredbe koje bi kao takve bile u suprotnosti sa pravom EU. Međutim, način na koji se sporazum sprovodi moraće da se pažljivo prati. Transparentnost, poštovanje pravila javnih nabavki, državna pomoć, izbor investitora i drugi zahtjevi iz pravne tekovine EU biće od najveće važnosti - kazala je Kos.</p>
<p>Zaključila je da je Crna Gora pouzdan partner u vanjskoj i bezbjednosnoj politici EU i da je zadržala 100% usklađenost sa stavovima i sankcijama EU.</p>
<p>Izjvestilac Šarec naglasio je da dosadašnji uspjesi Crne Gore predstavljaju dobru osnovu za suočavanje sa budućim izazovima kojih nije malo i neće biti lako.</p>
<p>- Borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, reforma pravosuđa, omogućavanje slobode medija, sprječavanje uticaja trećih zemalja su od najveće važnosti za postizanje demokratskih standarda - kazao je Šarec.</p>
<p>Crna Gora definiše zaštitu životne sredine kao ustavnu kategoriju, što je pohvalno, ali sa druge strane zahtijeva konkretne akcije, kaže Šarec. Ističe da među prioritetima mora biti i reforma izbornog zakonodavstva, jer česti izbori u različitim opštinama parališu rad kako lokalnih zajednica, tako i države u cjelini.</p>
<p>- Lokalni izbori moraju biti održani u cijeloj zemlji istog dana. Lokalne vlasti se moraju konstituisati odmah nakon izbora. Crna Gora je mala država i to znači da izborna kampanja u jednoj opštini postaje nacionalno pitanje. To dovodi do toga da je politika zaokupljena sobom, a ne važnim pitanjima - ocjenjuje Šarec.</p>
<p>Na razvoj Crne Gore, kako kaže izvjestilac EP za Crnu Goru, pozitivno će uticati i uplata avansa Evropske komisije iz Plana rasta i razvoja u iznosu većem od 26 miliona eura, zajedno sa izdašnim sredstvima od više od 100 miliona eura iz IPA 3 programa, što će omogućiti realizaciju novih projekata.</p>
<p>Poslanici će o izveštaju glasati sjutra nakon čega će, ukoliko dobije podršku, dokument dobiti status rezolucije Evropskog parlamenta.</p>
<p>Rezolucije Evropskog parlamenta nijesu pravno obavezujuće, ali iskazuju političke stavove predstavnika stranaka koje dolaze iz svih članica EU.</p>

Šarec: Crna Gora ostaje vodeći kandidat za EU

<p>Nastupi predsjednika Srbije <b>Aleksandra Vučića</b> postaju sve bizarniji, u onoj mjeri u kojoj on očigledno gubi kontrolu nad pojedinim segmentima u samoj Srbiji. Naravno, pri tome su Vučiću krivi svi za duboku polarizaciju u kojoj se zemlja nalazi već mjesecima. Svi, osim njega i ljudi kojima je okružen - rekao je izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju <b>Tonino Picula</b>.</p>
<p>Govoreći o slučaju <b>Marije Vasić</b>, koja je uhapšena prije dva mjeseca pod optužbom za rušenje ustavnog poretka i koja je prije desetak dana stupila u štrajk glađu i žeđu, Vučić je rekao da ona "jede i pije kao zmaj".</p>
<p>- Nikakvih problema nema. Ništa joj ne fali. Samo ste lagali. Picula se angažovao. Mi ne držimo ljude u Jasenovcu kao ovi. Sram vas bilo, vi ćete nama govoriti. Njoj ništa ne fali, ali fali momcima koji su duplo duže u pritvoru, a niko ne pita za njihovo zdravlje - naveo je Vučić.</p>
<p>Picula je, komentarišući ovu izjavu Vučića za Večernji.hr, kazao da se, prije svega, nada da će Vasić sada biti bolje nakon odluke suda i premještaja iz psihijatrijske bolnice u kućni pritvor. Nada se i da će se oporaviti.</p>
<p>- Što se tiče Vučića, njegovi istupi postaju sve bizarniji, u onoj mjeri u kojoj on očigledno gubi kontrolu nad pojedinim segmentima u samoj Srbiji. Naravno, pri tome su Vučiću krivi svi za duboku polarizaciju u kojoj se zemlja nalazi već mjesecima. Svi, osim njega i ljudi kojima je okružen. Pri tome, ne treba zaboraviti jednu zanimljivost. On je i sam vršio pritisak na pravosuđe, rekavši da hitno treba pustiti iz pritvora nasilnike, koji su zaista fizički napali i povrijedili jednu studentkinju u Novom Sadu - ističe Picula.</p>
<p>Smatra da oni međusobno moraju da se dogovore da li je riječ o nasilničkom činu, zbog kojeg su završili u pritvoru ili je riječ o sudski progonjenim nedužnim ljudima.&nbsp;</p>
<p>- Ali upravo u to vrijeme tadašnji premijer <b>Miloš Vučević</b> je zbog toga i podnio ostavku i vlada je pala nešto kasnije. Zapravo govorimo o jednoj situaciji u Srbiji kojoj se, nažalost, trenutno ne vidi brzo rješenje. Ali krizi prije svega doprinose politika i potezi aktuelnog predsjednika - ocijenio je Picula.</p>
<p>Na pitanje kako on lično doživljava Vučićevo pominjanje njegovog imena uz Jasenovac, Picula odgovara da predsjednik Srbije dovodi svoju zemlju do karikaturalnosti.</p>
<p>- Što se tiče mene lično, to nije njegov prvi istup protiv mene i mislim da je to samo indikacija da svoj posao radim dobro - zaključio je Picula.</p>

Picula: Nastupi Vučića postaju sve bizarniji, dovodi svoju zemlju do karikaturalnosti

<p>Evropskoj uniji bilo je potrebno pet godina da izađe iz jednog „balona“ u koji su je, ogromnim lobiranjem o takozvanoj ugroženosti vjere i crkve u Crnoj Gori, uveli SPC i režim u Beogradu, kazao je za Pobjedu<i> </i>politikolog i izvršni direktor Regionalne akademije za razvoj demokratije iz Beograda, <b>Balša Božović</b>.</p>
<p>On je na taj način prokomentarisao Nacrt izvještaja Evropskog parlamenta o napretku naše zemlje u kome se osuđuje „neprimjereno miješanje Srpske pravoslavne crkve“.</p>
<p>Božović ističe da se u dokumentu konstatuje maligni uticaj SPC na crnogorsko društvo i političku scenu i upozorava da ona ne može da bude na taj način prisutna ukoliko Crna Gora želi da bude sekularna i moderna država.</p>
<p>- Zakonski se to kad-tad mora riješiti – navodi Božović.</p>
<h2>SADRŽAJ IZVJEŠTAJA</h2>
<p>Poslanici Evropskog parlamenta izglasali su juče, na Odboru za vanjske poslove, sa 51 glasom za i sedam protiv, Nacrt izvještaja o napretku naše zemlje u protekle dvije godine, koji je uradio izvjestilac za Crnu Goru Marjan Šarec. Ovo je posljednji pripremni korak pred usvajanje dokumenta na parlamentarnom zasijedanju koje će biti održano 17. juna u Strazburu.</p>
<p>U dokumentu se pozivaju svi akteri da zajedničkim naporima postignu političku stabilnost i nastave značajan napredak u reformama na putu Crne Gore ka EU, uz podsjećanje na ogromnu podršku građana i većine stranaka pridruživanju do 2028. godine.</p>
<p>Još jednom je ocijenjeno kako „Crna Gora ima vodeću regionalnu poziciju u procesu pristupanja“, te pozdravljen napredak zemlje u sprovođenju reformi i mjera vezanih za pregovore sa EU, ali i izražena zabrinutost zbog stranog miješanja.</p>
<p>- Poslanici EP pozivaju državne institucije da koordiniraju napore kako bi postigle političku stabilnost i nastavile značajan napredak u reformama, posebno izbornim i pravosudnim, te borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. U izvještaju se pozdravlja kontinuirano potpuno usklađivanje Crne Gore sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, uključujući restriktivne mjere koje se odnose na rusku agresiju protiv Ukrajine – stoji u tekstu rezolucije koja bi trebalo da bude usvojena.</p>
<p>Uz pohvale, očekivano, ide i skretanje pažnje na ključne probleme, a oni se u kontinuitetu pominju već više godina.</p>
<p>- Parlamentarci su, takođe, ozbiljno zabrinuti zbog zlonamjernog miješanja zemalja van EU, napora za destabilizaciju, sajber napada, hibridnih prijetnji i kampanja dezinformisanja, uključujući pokušaje uticaja na političke procese i javno mnijenje u Crnoj Gori. Time se diskredituje EU i potkopava napredak zemlje na putu eurointegracija. Napominjemo da se vjerske institucije mogu koristiti kao sredstvo za spoljni uticaj, te osuđujemo svako neprimjereno miješanje Srpske pravoslavne crkve i naglašavamo važnost izgradnje otpornosti na manipulaciju i dezinformisanje – stoji u usvojenom Nacrtu.</p>
<h2>SPC I RUSKI INTERESI</h2>
<p>Sagovornik Pobjede u ovim konstatacijama vidi ključni otklon EU od dosadašnje prakse, uključujući posmatranje odnosa među zemljama Zapadnog Balkana.</p>
<p>- Vrlo je jasno nakon sastanka koji je patrijarh Porfirije imao u Moskvi sa državnim i duhovnim rukovodstvom ruskog režima, odnosno ruske države, da je najveći „trbuhozborac“ ruskih interesa na Zapadnom Balkanu upravo SPC – ocijenio je on.</p>
<p>Kako je precizirao, SPC – koja je radikalizovana u svom svetosavlju - na sastanku u Moskvi je izrazila duboko poštovanje prema „ruskom svetu“, te istakla kako teži „srpskom svetu“ upravo po ugledu na ruski model.</p>
<p>- Uticaj SPC u Crnoj Gori je jasan i to ne samo od strane srpskih nacionalističkih ciljeva. On sada ide u korak sa ruskim imperijalizmom. Zato mislim da je u tom izvještaju veoma dobro ocijenjena uloga SPC koja je, imali smo prilike to da vidimo svih ovih godina, vršila uticaj i na formiranje vlade i na politički život u Crnoj Gori i to sve do posljednjih, nedavnih izbora u Nikšiću kada se ponovo aktivirala na lokalnom nivou. Svi mogući resursi su bili upotrijebljeni da bi se Crnoj Gori oduzela svaka vrsta suverenosti i da bi se, kao što ste imali prilike i sami da se uvjerite uoči popisa, razgrađivao crnogorski identitet i time se, na neki način, pokušalo uticati na rezultate – dodao je Božović.</p>
<p>Po njemu, ocjena europarlamentaraca da se u Crnoj Gori osjeća „maligni uticaj SPC“ znači i da su obratili pažnju na širi kontekst Zapadnog Balkana, te da je riječ o prijetnji za sve zemlje regiona.</p>
<p>- Ovdje se radi o tome da su srpski režim i SPC danas najveći saveznici ruskog militarizma u ovom dijelu Evrope. I u tom smislu Srbija, od odlaska Aleksandra Vučića u Mosku i poruka koje su tamo poslate, nije više nikakav faktor mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu. Naprotiv – ukazuje Božović.</p>
<h3>PORUKA VLADI</h3>
<p>Takođe navodi kako SPC dugoročno, a režim u Srbiji srednjoročno rade na tome da se ruski interesi u potpunosti ostvare na Zapadnom Balkanu.</p>
<p>- Tu su velikodržavne ambicije Srbije u potpunoj ravni sa ruskim interesima koji, naravno, štete stabilnosti i bezbjednosti Evrope, uključujući i političku. SPC danas je ta koja negira granice na Zapadnom Balkanu i koja negira suverenitet država, a ide čak do toga da projektuje buduće promjene granica i, naravno, pokušava da sve države u kojima živi srpska manjina predstavi samo provizornim i trenutnim državama, dok je, po njima, narod taj koji treba da ima jednu crkvu i jednog vođu – podsjeća Božović.</p>
<p>Spas za Crnu Goru zbog toga vidi u što bržem uključivanju u EU.</p>
<p>- To je važno i za Crnu Goru, ali i za sve ostale u regionu. Ovakva izjava o SPC jeste poruka Vladi Crne Gore koja je, s jedne strane, već dobila pohvale na račun integracija ali je, s druge strane, riječ o velikom upozorenju da jedna takva institucija može da ima dubinski uticaj na crnogorsko društvo. I to posebno na one djelove koji se tiču političkog života u državi – kazao je Božović.</p>
<p>On, pak, ističe da se stvari u EU nakon pet godina konačno mijenjaju.</p>
<p>- EU je bilo potrebno pet godina da izađe iz jednog „balona“, u koji su je ogromnim lobiranjem uveli SPC i režim u Beogradu, o takozvanoj ugroženosti vjere i crkve u Crnoj Gori. Dakle, pet godina je bilo potrebno da se sada shvati i da se donesu bitni zaključci pred usvajanje rezolucije, koji ipak vraćaju stvari na one činjenice koje je isticala crnogorska vlast do 2020. godine. A to je maligni uticaj SPC na crnogorsko društvo i političku scenu, i da ona ne može da bude tako prisutna ukoliko Crna Gora želi da bude sekularna i moderna država. Zakonski se to kad-tad mora riješiti. Mora se SPC u Crnoj Gori uvesti u sistem, kako ustavni, tako i zakonski – zaključuje sagovornik Pobjede.</p>
<h2><i><b>Lokalni izbori u jednom danu preduslov za novac iz EU</b></i></h2>
<p>Europarlamentarci su se posebno osvrnuli na izazov izmjena izbornog zakonodavstva, te usklađivanja pravnog okvira prema standardima EU.</p>
<p>- Pozivamo Crnu Goru da u potpunosti uskladi svoj izborni okvir sa standardima EU, posebno u pogledu usklađivanja izbornog zakonodavstva, transparentnosti, nadzora kampanja i medija, te finansiranja političkih stranaka i izbornih kampanja. Takođe, pozivamo crnogorske vlasti da uspostave jedinstveni dan lokalnih izbora na nacionalnom nivou, kako bi se poboljšala efikasnost upravljanja i smanjile političke tenzije. Ovaj reformski korak preduslov je za buduću isplatu sredstava iz Fonda za reformu i rast – navode evropski parlamentarci.</p>

Božović: Srpski režim i SPC danas najveći saveznici ruskog militarizma u ovom dijelu Evrope

<p>Maligni strani uticaji, miješanje crkve u politiku, istorijski revizionizam, pokušaji izmjena zakona o državljanstvu… dug je spisak problema na koje Crnoj Gori ukazuje Brisel. Svi su se našli i u poslednjem izvještaju o Crnoj Gori za 2023. i 2024. godinu, koji je usvojio Evropski parlament. Jedan od evropskih parlamentaraca, <b>Tomislav Solkol</b>, smatra da je uticaj Srpske pravoslavne crkve možda i najveći problem u Crnoj Gori. Nije, kaže, riječ samo o instrumentu velikosrpske politike, već o njenom uzročniku i predvodniku.</p>
<p>- To se vidjelo na izborima 2020. godine, to se vidjelo na lokalnim izborima u Nikšiću, gdje je SPC odradila praktično sve da bi velikosrpska opcija pobijedila. Mi jako dobro pratimo stanje i znamo što se događa. Nas u Hrvatskoj i Evropskoj uniji ne možete prevariti da ne vidimo koji se procesi u Crnoj Gori događaju - kazao je Sokol za 24 sata Televizije E.</p>
<p>Dio vlasti u Crnoj Gori je, dodaje evropski parlamentarac, orjentisan više ka Beogradu i Moskvi i jako je povezan sa Srpskom pravoslavnom crkvom.</p>
<p>- Čak bih rekao da neki od političara u vladajućoj većini ne bi to ni bili, ne bi postigli svoje političke karijere, da nisu imali podršku SPC-a. Siguran sam i da mnogi u vlasti razumiju u čemu je problem. Ali, postoje oni koji to ne žele da riješe, naprotiv, ovakvo im stanje odgovara - navodi Sokol.</p>
<h2><b>Diferencijacija</b></h2>
<p>Vjeruje, ipak, da će u vladajućoj koaliciji, odnosno, unutar samog PES-a, shvatiti da se tako dalje ne može.</p>
<p>- Da se ne može sa Srpskom pravoslavnom crkvom koja gleda prema Moskvi, čiji patrijarh govori s Putinom o „ruskom svetu“ i koji čini sve da destabilizuje Crnu Goru. U takvoj situaciji nema govora o nekoj integraciji Crne Gore, dok se taj problem ne riješi. Što se samog PES-a tiče moraće se napraviti jasna diferencijacija između ljudi koji su, s jedne strane, procrnogorski, prozapadno, proevropski orijentisani i onih koji su, s druge strane, proruski i prosrpski orijentisani. Mislim da te dvije opcije nikako ne idu skupa - kaže Sokol.</p>
<p>Ukoliko se takva promjena unutar PES-a ne dogodi, Sokol vjeruje da će doći do potpune marginalizacije ovog političkog saveza, što bi moglo da dovede do situacije u kojoj nekadašnji Demokrastki front postaje glavna politička snaga u zemlji. Kaže da takav scenario ne bi mogao da bude spojiv sa bilo kakvom idejom evropskih integracija. Vjeruje da je integracija Crne Gore u Evropsku uniju moguća, ali samo sa procrnogorskim i proevropskim partijama koje će ispuniti sve evropske standarde i za koje će se zalagati, ne samo deklarativno, već djelima. Sokol podsjeća da je upravo on bio jedan od inicijatora amandmana u vezi sa Zakonom o državljanstvu i pitanja ratnih zločina.</p>
<p>- Više puta smo istakli da bi promjene Zakona o državljanstvu, u smjeru koji bi omogućio da više stotina hiljada ljudi koji žive u Srbiji de facto biraju crnogorsku vlast, dovelo do prestanka postojanja Crne Gore kao nezavisne države. To je za dugoročni opstanak Crne Gore najvažnije pitanje. Mi vidimo da se ponovo kroz medije puštaju probni baloni i da se najavljuje moguće otvaranje tog pitanja. Jasno je da velikosrpske partije u vladajućoj većini, DF i Demokrate to itekako žele, samo pokušavaju to nekako provući ispod radara. Siguran sam da to neće uspjeti. Jako dobro pazimo na ono što se događa, upozoravamo i evropske partnere, kolege iz Evropskog parlamenta, iz Evropske komisije, iz država članica. Sigurno te stvari neće proći neopaženo. Neće se dopustiti da Crna Gora ima vlast koja se bira u Beogradu ili Moskvi, da postane neka nova verzija Bjelorusije na Mediteranu. To bi bilo izuzetno opasno i za samu Crnu Goru, predstavljalo bi njen kraj kao samostalne države. Tako nešto predstavljalo bi i opasnost za susjedne zemlje, poput Hrvatske, jer bi se ponovo širio destabilizirajući srpsko-ruski uticaj. To bi bila i opasnost za Evropsku uniju, jer se i dalje najvažnija pitanja poput budžeta, vanjske i odbrambene politike donose konsenzusom, a ukoliko bi neka prosrpska i proruska vlast uvela Crnu Goru u Evropsku uniju, to bi ugrozilo funkcionisanje same Evropske unije i mogućnost donošenja odluka o tim ključnim pitanjima - objasnio je Sokol.</p>
<p>Mnoge su komparativne prednosti Crne Gore, napominje evropski parlamentrac. Riječ je o maloj državi, čiji ulazak u EU ne može poremetiti institucionalni odnos snaga, a i članica je NATO-a na Mediteranu.</p>
<p>- Apsolutni je interes Evropske unije da Crna Gora pristupi i postane članica, jer bi time dobila puno, učvrstila uticaj na području istočne Evrope. Dakle, mi želimo Crnu Goru u Evropskoj uniji, Evropska unija želi Crnu Goru kao članicu. Crna Gora je, u poređenju sa drugima, najdalje odmakla na evropskom putu, ali još puno toga treba uraditi. Ključni problem postoji unutar same vlasti, gdje su snage koje žele sve samo ne da Evropska unija zaista integriše Crnu Goru i da Crna Gora usvoji evropske vrijednosti - zaključio je Sokol.</p>

Sokol: Neće se dopustiti da Crna Gora ima vlast koja se bira u Beogradu i Moskvi

<p>U roku od dva dana institucijama u Bijelom Polju upućene su dvije inicijative za oduzimanje književne nagrade "Risto Ratković" osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, koja mu je dodijeljena 1993. godine.</p>
<p>Karadžić - ratni predsjednik bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska i vrhovni komandant vojske tog entiteta - odlukom Haškog tribunala 2019. je osuđen na <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/radovan-karadzic-drugostepena-presuda/29830087.html" target="_blank">doživotnu kaznu zatvora za genocid</a> i zločine protiv čovječnosti u Bosni i Hercegovini 90-ih godina.</p>
<p>Inicijativu za oduzimanje nagrade je 26. juna uputila grupa nevladinih organizacija i građanskih aktivista Javnoj ustanovi "Ratkovićeve večeri poezije" u Bijelom Polju, koja dodjeljuje nagradu.</p>
<p>Dan kasnije sličnu inicijativu lokalnoj skupštini dostavio je i opštinski odbor Bošnjačke stranke (BS). Ova stranka dio je vlasti u Crnoj Gori.</p>
<p>Nagrada je dodijeljena u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića, koja je kasnije jasno osudila Karadžićevu genocidnu politiku.</p>
<p>Avgusta 2020. <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-blog-uzivo/30811223.html" target="_blank">Đukanovićeva partija je izgubila izbore</a>, a na vlast je došla koalicija partija predvođena prosrpskim Demokratskim frontom, koji je podržavao Karadžića.</p>
<h2>Simbolički značaj oduzimanja nagrade</h2>
<p>Jasna Tatar Anđelić, profesorica francuskog jezika i književnosti na Univerzitetu Crne Gore, smatra da, iako je dodijeljena prije tri decenije, inicijativa za oduzimanje nagrade u ovom trenutku u Crnoj Gori ima dodatni simbolički značaj:</p>
<p>"Jer mi od 2020. živimo jednu nacional - klerikalizaciju koja u potpunost podsjeća, a možda je čak i identična politici koja je sprovođena 90-ih godina", kazala je ona za Radio Slobodna Evropa (RSE).</p>
<p>Dodaje da se velikosrpska politika vratila u Crnu Goru "na velika vrata" kroz litije Srpske pravoslavne crkve i političke promjene nametnute tim pokretom 2020.godine.</p>
<p>"Oduzimanje nagrade osuđenom ratnom zločincu bi moglo značiti da je Crna Gora i dalje antifašistička, na pravoj strani istorije, te da na neki način ispravlja greške koje su pogrešne politike svima donijele."</p>
<p>Avgusta 2020. na talasu antivladinih litija SPC na vlast je došla koalicija dominantno prosrpskih stranaka predvođena Demokratskim frontom, bliska SPC.</p>
<p>Dio stranka koje su na vlasti u Crnoj Gori, kao ni SPC, nikada nijesu osudile politiku Radovana Karadžića, niti priznale da je u Srebrenici počinjen genocid.</p>
<p>U napadu na Srebrenicu jula 1995. snage Vojske RS ubile su više od 8.000 muškarca i dječaka, te protjerale više od 25.000 žena, djece i starijih osoba.</p>
<h2><b>Što piše u inicijativi nevladinih organizacija</b></h2>
<p>U inicijativi civilnog sektora za oduzimanje nagrade Karadžiću se navodi da književnik Risto Ratković - čije ime nagrada nosi, Bijelo Polje i Crna Gora ne treba da nose teret zlodjela jednog čovjeka.</p>
<p>Bio bi to važan korak ka simboličkoj i moralnoj distanci od zločina, ali i poruka da Crna Gora bira stranu pravde, piše u inicijativi.</p>
<p>Apeluju i da se odluka o povlačenju nagrade donese najkasnije do 11. jula, Dana sjećanja na žrtve Srebrenice.</p>
<p>Dodaju da je Rezoluciju UN, kojom se 11.jul proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici i osuđuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, prošle godine podržala i Crna Gora.</p>
<p>Inicijativu je podnijelo pet nevladinih organizacija koje se bore za ljudska prava i troje građanskih aktivista Dina Bajramspahić, Jovana Marović i Edin Smailović.</p>
<p>Uputili su je Javnoj ustanovi "Ratkovićeve večeri poezije" u Bijelom Polju.</p>
<h2>Nejasna procedura oduzimanja nagrade</h2>
<p>No, da Savjet i rukovodstvo Javne ustanove "Ratkovićeve večeri poezije" nemaju ovlašćenje da retroaktivno oduzmu nagradu koju formalno nijesu ni uručili, jer ustanova u to vrijeme nije ni postojala, za RSE je saopštio njen direktor Kemal Musić.</p>
<p>Kako je objasnio, incijativu su proslijedili Opštini Bijelo Polje i lokalnom parlamentu s obzirom da su oni 1973. ustanovili nagradu "Risto Ratković". Uz to bili su i osnivači Centra za kulturu, nadležnog za manifestaciju "Ratkovićeve večeri poezije" do 2012.</p>
<p>Inicijativu su proslijedili i Ministarstvu kulture i medija, kako bi dobili pravno mišljenje o mogućim daljim koracima.</p>
<p>Na upit RSE o proceduri u ovom slučaju, te da li će to podržati inicijativu o oduzimanju nagrade Karadžiću, iz Ministarstva na čelu sa Tamarom Vujović nisu odgovorili.</p>
<h2>I Bošnjačka stranka za oduzimanje nagrade</h2>
<p>Dan nakon podnošenja inicijative civilnog sektora, sličnu je podnio bjelopoljski odbor Bošnjačke stranke (BS) lokalnoj skupštini.</p>
<p>Naveli su da je nagrada presuđenom zločincu za genocid Karadžiću dodijeljena iz političkih razloga, a ne zbog njegove poezije, te da je time nanijeta trajna mrlja Bijelom Polju.</p>
<p>I dok je Bošnjačka stranka na državnom nivou u koaliciji sa strankama koje nikad nijesu priznale da se u Srebrnici dogodio genocid, u Bijelom Polju lokalnu vlast vrše sa DPS i dvije socijaldemokratske partije koje osuđuju Karadžićevu politiku.</p>
<p>"Skupština opštine ne dodjeljuje nagradu, tako da bi bila upitna procedura koja bi se eventualno sprovela u skupštini", kaže za RSE Elvin Zvrko, predsjednik bjelopoljskog DPS-a.</p>
<p>Dodaje da DPS nema dilemu da nagradu Karadžiću treba oduzeti, ali da to treba sprovesti u JU "Ratkovićeve večeri poezije" kroz proceduru koja sada ne postoji.</p>
<p>Zvrko smatra da bi Savjet ustanove mogao u pravilnik dodati član o oduzimanju nagrada u određenim slučajevima, za što treba saglasnost i Ministarstva kulture:</p>
<p>"Onda bi Savjet imao pravo da donese odluku kakvu i očekujemo - da se nagrada Karadžiću iz 1993 oduzme".</p>
<h2>I neke aktuelne nagrade sporne</h2>
<p>Iako je u Crnoj Gori bilo spornih slučajeva sa dodjelama nagrada koje je javnost oštro kritikovala, nije bilo slučajeva njihovog oduzimanja.</p>
<p>Najnoviji je vezan za ovogodišnju Trinaestojulsku nagradu, među čijim laureatima je i pisac Bećir Vuković, poznat po negiranju države Crne Gore i izjavama poput one da je "crnogorska nacija komunistička izmišljotina".</p>
<p>Trinaestojulska nagrada je najveće državno priznanje u Crnoj Gori.</p>
<p>Prethodno je, 2021. godine, jedna od pet državnih nagrada- Miroslavljevo jevanđelje dodijeljena Milutinu Mićoviću, koji takođe negira crnogorsku naciju, Crnogorce i autohtonost nacionalnih manjina.</p>
<p>Mićović je rođeni brat mitropolita Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Joanikija.</p>
<p>Jasna Tatar Anđelić smatra da je dodjela nagrade Vukoviću skandalozna:</p>
<p>"Dodijeliti Trinaestojulsku nagradu, oslonjenu na crnogorski antifašizam, nekome kao što je Vuković, koji slavi četnički pokret, je politički revizionizam."</p>
<p>Trinaesti jul je dan ustanka crnogorskog naroda protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu.</p>
<p>Kako kaže Tatar Anđelić, dodjela nagrade Vukoviću je slika kulturne politike u Crnoj Gori koja "miriše" na devedesete.</p>
<p>Ona podsjeća da je tada državna Njegoševa nagrada dodijeljena <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/politicka-zaostavstina-dobrice-cosica/25391798.html" target="_blank">Dobrici Ćosiću</a> i Matiji Bećkoviću "kao ideolozima politike krvi i tla, i negiranja Crne Gore".</p>
<p>Tatar Anđelić smatra i da je to jedna od odluka koje treba revidirati, jednako kao onu o dodjeli nagrade presuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću.</p>
<p>Karadžić je rođen 1945. u blizini Šavnika, na sjeveru Crne Gore.</p>
<p>Nakon završene osnovne škole preselio se u Sarajevo, gdje je ostao do kraja rata u Bosni i Hercegovini.</p>
<p>Kaznu doživotnog zatvora služi u Velikoj Britaniji.</p>

U Crnoj Gori se traži oduzimanje nagrade Radovanu Karadžiću iz 1993.

<p>U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 30 saobraćajnih nezgoda, u kojima je šest osoba povrijeđeno lakše.</p>
<p>Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano 13 saobraćajnih nezgoda, Budvi šest, Kotoru pet, Bijelom Polju tri, Žabljaku dvije i u Baru jedna nezgoda.</p>
<p>Izdato je 490 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 59 prekršajnih prijava.</p>
<p>Policija je oduzela sedam para registarskih tablica.</p>

Za 24 sata 30 saobraćajnih nezgoda

<p>Oko 500 ljudi ostalo je bez krova nad glavom, a više od 200 stanova je uništeno, na sreću bez žrtava ili teže povrijeđenih, u sinoćnjem velikom požaru u mjestu Zombki kraj Varšave, kada je u jednom od blokova novogradnje izbio požar na krovu velike stambene zgrade.</p>
<p>- Požar je izbio na krovu oko 19 sati, izgoreo je cio krov, požar se proširio na sve stanove na četvrtom spratu. I na nižim spratovima neki su djelimično uništeni zbog čađi i vode prilikom gašenja požara. Evakuisano je oko 500 ljudi, a šteta je u 220 stanova - kazao je na konferenciji za novinare glavni komandant Državne vatrogasne straže<b> Vojćeh Kruček.</b></p>
<p>Do ponoći je 60 ekipa sa 250 vatrogasaca ugasilo požar, a do jutra su provjerili sve stanove i nisu u njima nikoga našli, dok je u požaru troje ljudi zadobilo samo lake povrede, a jedan vatrogasac uganuo skočni zglob.</p>
<p>Policija i tužilaštvo poveli su istragu, a portparol Ministarstva unutrašnjih poslova <b>Jacek Dobžinjski</b> apelovao je da se ljudi uzdrže od nagađanja i raznih teorija o uzrocima požara i dezinformacija i lažnih vijesti koje se već šire na društvenim mrežama.</p>
<p>Eksperti upozoravaju da Poljsku jeste zahvatila posljednjih godinu i po crna serija požara, uglavnom privrednih objekata od kojih su neki dokazano podmetnuti, a tragovi, prema poljskim zvaničnicima, vode do ruskih službi kao dio hibridnih napada iz Rusije, ali da je u ovom konkretnom slučaju to malo vjerovatno.</p>
<p>- Istraga uzroka požara može da potraje i tri nedjelje- kazao je bivši glavni komandant poljske vatrogasne straže Pavel Frontčak.</p>
<p>Tako brzom širenju požara doprinijele su najvjerovatnije vrućine bez padavina i drveni djelovi u konstrukciji krova, javljaju poljski mediji.</p>
<p>Ni stanari te tri spojene zgrade, spojene u jednu veliku, ne mogu da se nadaju skorom povratku u stanove, jer prvo mora da se procijeni da li je narušena statika zgrade i razmjere štete, kazao je predsjednik Mazovjeckog regiona Marijuš Frankovski.</p>
<p>Frankovski je medijima rekao da stanari, evakuisani u lokalnu školu, mogu da računaju na prvu pomoć od 1.900 evra, a kada se procijene štete i na dalju pomoć od države.</p>

Varšava: Više od 200 stanova uništeno u požaru, stotine ljudi ostalo bez krova nad glavom

<p>Poreska inspekcija je od 1. maja do 30. juna sprovela intenzivne kontrole poreskih obveznika na teritoriji cijele države i tokom tog perioda izvršene su 734 kontrole usmjerene na provjeru zakonitosti poslovanja, poštovanja fiskalne discipline i suzbijanje sive ekonomije, saopšteno je iz Poreske uprave.</p>
<p>Kako su naveli, u okviru kontrola identifikovane su 123 nepravilnosti pri čemu su najčešće bile neevidentiranje prometa roba i usluga, neuplaćivanje pazara, neprijavljivanje zaposlenih i obavljanje djelatnosti bez opšte poreske registracije.</p>
<p>- Po tom osnovu, uručeno je 186 prekršajnih naloga i izrečeno 651.400 eura novčanih kazni. Zaduženje po osnovu izdatih prekršajnih naloga iznosi 317.914 eura, od čega je naplaćeno 203.229 eura, odnosno 64 odsto. Naplata novčanih kazni odnosi se na one poreske obveznika koji su prihvatili prekršajnu odgovornost i platili izrečene kazne u roku od osam dana (umanjene za trećinu prema Zakonu o prekršajima) - kazali su iz Poreske uprave.</p>
<p>Koristeći analizu rizika, poreski inspektori vrše ciljane kontrole poreskih obveznika kod kojih su tokom prošle godine utvrđeni prekršaji ili za koje je poreski organ u saznanju da ne evidentiraju promet i ne izdaju račune korisnicima usluga.</p>
<p>- Cilj PU je unapređenje komunikacije i jačanje odnosa povjerenja sa poreskim obveznicima koji svoj doprinos mogu dati kroz dobrovoljno izvršavanje poreskih obaveza. Apelujemo na poreske obveznike da poštuju propise i obezbjeđuju tačne podatke. Građani sve nepravilnosti mogu prijaviti pozivom na broj Kol centra 19707 ili putem platforme „Budi odgovoran' - zaključuju u saopštenju.</p>

Poreska inspekcija za dva mjeseca izvršila 734 kontrole, izrečeno 651.400 eura novčanih kazni

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: evropski-parlament