Evropski parlament (EP) usvojio je budžet Evropske unije (EU) za 2026. godinu, koji je usmjeren na jačanje istraživanja, konkurentnosti i bezbjednosti, a iznosi 192,8 milijarde eura u obavezama i 190,1 milijardi eura u plaćanjima.
Budžet je usvojen glasovima 419 parlamentaraca, dok je 185 bilo protiv, a 53 su bila uzdržana, nakon čega ga je potpisala predsjednica EP Roberta Mecola.
Evropski parlament fokusirao se na povećanje sredstava za programe i politike koje su usmerene na unapređenje života građana, jačanje konkurentnosti i odgovor na odbrambene izazove, navedeno je u saopštenju.
Glavni izvjestilac za budžet za 2026. godinu Andžej Halicki istakao je da je prioritet bezbjednija i snažnija Evropa.
- U teškim okolnostima ruske agresije, prirodnih katastrofa i geopolitičkih pritisaka, ostali smo fokusirani na prioritet u budžetu za 2026. godinu tokom pregovora sa vladama članica EU, a to je bezbjednija, snažnija Evropa. Parlament je obezbijedio gotovo 400 miliona eura dodatnih sredstava, odbacivši smanjenja koje je predložilo Vijeće i osnaživši ključne programe, kao što su osiguranje bolje zaštite granica, vojna mobilnost i veća podrška susjedstvima i povećanje humanitarne pomoći - rekao je Halicki.
Predsjedavajući Odbora za budžet Johan van Overtveld izjavio je da u turbulentnim vremenima, kakvo je danas, postoje povećana očekivanja i zahtjevi u vezi sa budžetom EU.
- Kako se prioriteti građana mijenjaju, neophodno je da EP i institucije EU slušaju i efikasno reaguju. Napredak se postiže, ali sam budžet će nas dovesti samo do određene tačke. Biće potrebni kontinuirani napori i dalji koraci kako bi se poboljšala konkurentnost - rekao je on.
<h2>Veći izdaci za infrastrukturu i klimatske akcije</h2>
Evropski parlament je odobrio veću podršku za prekograničnu infrastrukturu i graničnu upravu, klimatske akcije i spoljnu politiku, a u nedavno postignutom dogovoru sa zemljama članicama, više od 372 miliona dodato je za ključne prioritete, kao što su energetska i saobraćajna infrastruktura, humanitarna pomoć i civilna zaštita u slučaju katastrofa.
Kako bi bila pojačana konkurentnost i unaprijeđena prekogranična infrastruktura, za 20 miliona eura povećana su sredstva za program Horizon, a za 25 miliona eura za saobraćajne i energetske mreže. Dodatnih deset miliona dinara obezbijeđeno je za Mehanizam civilne zaštite i program RescEU kako bi se unaprijedila koordinacija u slučaju prirodnih katastrofa.
Za deset miliona eura povećana su i sredstva za vojnu mobilnost, koja ima ključnu ulogu u odbrambenoj spremnosti EU, a ista suma dodatno je obezbijeđena i za graničnu upravu, kao i za instrumente za klimatske akcije, odnosno program LIFE, dok je povećanje od po tri miliona eura odobreno za programe EU4Health i Erasmus+.
Parlament je, između ostalog, odobrio i dodatnih 35 miliona eura za humanitarnu pomoć, kao odgovor na rastuću geopolitičku nestabilnost, globalne humanitarne krize i hitne situacije izazvane klimatskim promjenama.
Radi stvaranja novih mogućnosti, posebno za mlade poljoprivrednike, EP je odobrio povećanje od 105 miliona eura za mjere koje promovišu evropske poljoprivredne proizvode.
Više od 93 odsto budžeta EU ide direktno na programe koji podržavaju građane i projekte širom zemalja članica.
Godišnji budžet EU, koji opslužuje 27 zemalja i 450 miliona Evropljana, relativno je mali, u prosjeku od 160 do 200 milijardi evra u periodu od 2021. do 2027. godine, ako se poredi sa nacionalnim budžetima. Poljska, na primjer, koja ima 39 miliona građana, ima približno isti budžet, dok je u odnosu na Njemačku to svega trećina budžeta te zemlje, koja ima 84 miliona građana.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Usvojen budžet EU za 2026: Jačanje konkurentnosti i bezbjednosti

Evropski parlament danas je dao zeleno svjetlo za prvi evropski odbrambeni program EDIP, koji europarlamentarci i Evropska komisija smatraju skromnim, ali i dobrim prvim korakom prema jačanju evropske odbrambene industrije.
- U ovom istorijskom trenutku, kad se čini da se sve oko nas raspada, postavlja nam se jednostavno pitanje – možemo li vjerovati Donaldu Trampu i Džej Di Vensu da će nas braniti od Vladimira Putina- upitao je na početku rasprave o EDIP-u jedan od dvojice izvjestilaca EP za taj program Rafael Gluksman iz redova socijalista i demokrata.
Upozorio je da "Evropa zabija glavu u pijesak” ignorišući upozorenja evropskih obavještajnih službi.
- Ljubimo Trampove ruke, tolerišemo njegove ispade te se nadamo da zbog njih neće izgorjeti Ukrajina, a mi zajedno s njom. Ali, mi smo sami pred ruskim režimom koji ratuje na našem kontinentu i direktno nam prijet- kazao je Gluksman.
EDIP, &nbsp;skraćenica za Evropski odbrambeni program, dogovor koji je postignut nakon godinu i po dana pregovora EP i Savjeta EU, predviđa 1,5 milijardi eura podrške evropskoj odbrambenoj industriji.
Njime se želi da olakša zajednička nabavka, pojača proizvodni kapaciteti i obezbijediti snabdijevanje potrebnom tehnologijom. EDIP predviđa i saradnju sa ukrajinskom vojnom industrijom.
Gluksman je u raspravi u EP-u u Strasburu rekao da je naglasak EDIP-a na suverenosti – evropskoj proizvodnji finansiranoj evropskim sredstvima, na temelju odluka donijetih u EU-u.
- Ovo je istorijski dan, ali EDIP je tek početak, samo zametak stvari koje su pred nama- zaključio je Francuz.
Izvještaj o Predlogu uredbe Evropskog parlamenta i Savjeta o uspostavljanju Programa za evropsku odbrambenu industriju i okvira mjera za obezbjeđivanje dostupnosti i pristup odbrambenim proizvodima („EDIP”) poslanici EP su usvojili s 457 glasova za, 148 protiv i 33 suzdržanih.
Poslanici koji su učestvovali u raspravi, pa i povjerenik Komisije za odbranu Andrius Kubilius, priznaju da je 1,5 milijardi eura mali iznos u odnosu na evropske potrebe u pogledu sve nestabilnijih geopolitičkih okolnosti, ali pozdravili su EDIP kao dobrodošli prvi korak.

Evropski parlament usvojio odbrambeni program vrijedan 1,5 milijardi eura

Najveća grupa zastupnika u Evropskom parlamentu, koja pripada Evropskoj narodnoj stranci (EPP), želi promijeniti pojedine ekološke regulacije kako bi olakšala poslovanje firmama u Evropskoj uniji, a za to će im potencijalno partneri biti parlamentarci iz ekstremne desnice.
Iako većinu u Evropskom parlamentu EPP formira sa Socijalistima i sa liberalnom grupom "Renew Europe", nisu uspjeli doći do dogovora po ovom pitanju s ove dvije grupacije.
Međutim, u ovom segmentu dijele mišljenje s radikalno desnim zastupnicima iz dvije grupe: Patriotama za Evropu i Evropi suverenih zemalja.
Ove dvije grupe su većinom isključene iz ozbiljnijih razgovora unutar Evropskog parlamenta, a čine ih stranke koje predstavljaju ekstremnu desnicu, poput njemačkog AfD-a i mađarskog Fidesza.
Saradnja s ovim strankama se generalno smatra neprihvatljivom, te bi potez EPP-a, van dogovora sa svojim partnerima koji su i izabrali trenutni saziv Evropske komisije, bio presedan za EU.
U četvrtak će biti održano glasanje o ukidanju mnogobrojih regulacija za firme u EU, a EPP će, kako piše Politico, ipak dati još jednu šansu svojim partnerima da prihvate njihovo rješenje.
U ovom trenutku, EPP priprema dva različita paketa. O jednom od njih i dalje raspravljaju sa svojim partnerima, te će do četvrtka pokušati da dođu do dogovora.
U slučaju da ti razgovori propadnu, EPP je spremio još jedan paket koji je dosta širi, a koji bi, prema njihovom mišljenju, uspio proći uz glasove radikalno desnih grupa, koje zajedno kontrolišu 109 glasova u Evropskom parlamentu.
Inače, plan kojeg EPP sada promoviše je usvojen u Evropskoj komisiji još u februaru, ali mora dobiti podršku Evropskog parlamenta. Paket koji su iz EPP-a spremili za "plan B", ako propadnu pregovori do srijede, izražen je kroz amandmane na prijedlog Evropske komisije, a koji su u skladu s političkim ciljevima ekstremne desnice.

Problemi unutar većine u Evropskom parlamentu, najveća grupa primorana tražiti pomoć od ekstremnih desničara

Predsjednik Odbora Evropskog parlamenta za vanjske poslove (AFET) Dejvid Mekalister kazao je u intervjuu za Pobjedu da je najnoviji izvještaj Evropske komisije o proširenju pokazao da je prijem novih članica strateški interes za EU, ali i za Zapadni Balkan.
Ipak, naglašava da među 27 zemalja članica Unije postoje podjele koje, kako navodi, mogu usporiti donošenje odluka.
Odgovarajući na pitanje kako će, u kontekstu pridruživanja Crne Gore, biti prevaziđene prepreke koje se tiču skepticizma nekih članica prema proširenju, Mekalister ističe da „neke vlade brinu o institucionalnim kapacitetima, druge o javnoj podršci pitanju prijema novih članica“.
- Da bi se prevazišao skepticizam, EU mora istovremeno da uradi dvije stvari: da unaprijedi komunikaciju o koristima proširenja i da se interno pripremi za veći broj članica - navodi sagovornik Pobjede.
Mekalister napominje da je pred Crnom Gorom još mnogo zadataka do zatvaranja svih poglavlja, a kao posebno važnu ističe činjenicu da je država nazadovala po pitanju usklađivanja vizne politike sa EU, te da je momenat da se odmah preduzme konkretna akcija u vezi sa tim pitanjem.
POBJEDA: Crna Gora nastavlja svoj put ka članstvu u Evropskoj uniji, zadržavajući poziciju predvodnika. Ipak, jasno je i u Podgorici i u Briselu da stvari neće teći glatko, te da postoji mnogo izazova. Po Vašem mišljenju, što trenutno predstavlja najveću prepreku na putu Crne Gore ka EU?
MEKALISTER: Novi zamah politike proširenja stvorio je stvarnu priliku da zemlje Zapadnog Balkana budu bliže Evropskoj uniji. Evropski parlament već dugo naglašava da budućnost Crne Gore kao i čitavog regiona leži u Evropi. Crna Gora jeste predvodnik, ali napredak na kraju zavisi od sposobnosti političkih aktera da očuvaju stabilnost, ojačaju demokratske institucije i ostvare opipljive rezultate u ključnim reformama.
Izvještaj Evropske komisije za 2025. godinu jasno navodi da je Crna Gora ostvarila dobar napredak na putu ka EU integracijama, naročito u usklađivanju spoljne politike i saradnji sa EU i NATO. Međutim, u izvještaju se takođe ističe da politička polarizacija i česte institucionalne blokade i dalje usporavaju reformski proces. Ono što je sada presudno jeste istinska politička volja i sposobnost da se gradi konsenzus preko partijskih linija i da se obezbijedi da reforme ne budu samo usvojene, već i sprovedene u praksi.
Sljedeći koraci Crne Gore moraju biti usmjereni na tzv. „osnove“ - vladavinu prava, nezavisnost pravosuđa, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, zaštitu manjina, kao i profesionalnu i depolitizovanu javnu upravu. Samo vidljiv i nepovratan napredak u ovim oblastima približiće zemlju članstvu u EU i obezbijediti trajne koristi za građane.
POBJEDA: Nakon usvajanja Paketa proširenja potvrđeno je da je Crna Gora država koja je prva u redu za članstvo, međutim što Izvještaj još poručuje na što bi vlast posebno trebalo da obrati pažnju?
MEKALISTER: Paket o proširenju Evropske komisije za 2025. godinu, objavljen ove sedmice, potvrđuje vodeću poziciju Crne Gore u procesu pristupanja. Pozdravljam ponovljenu ocjenu Komisije o solidnom napretku zemlje u reformama povezanim sa EU i njenom dosljedno visokom usklađenošću sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU.
U izvještaju se navodi da je Crna Gora otvorila sva 33 pregovaračka poglavlja i privremeno zatvorila njih sedam, uključujući četiri u protekloj godini što je jasan znak obnovljenog zamaha. Posebno pozdravljam i činjenicu da su ispunjena privremena mjerila za poglavlja 23 i 24, što su najvažnija poglavlja koja obuhvataju pravosuđe, temeljna prava te pravdu, slobodu i bezbjednost, a čime se otvara put ka daljem napretku. Komisija takođe pohvaljuje konstruktivnu regionalnu ulogu Crne Gore i njeno učešće u inicijativama poput Jedinstvenog područja za plaćanja u eurima (SEPA), koje će ojačati trgovinske i investicione veze sa EU.
Naravno, izvještaj ukazuje i na oblasti koje zahtijevaju kontinuirani napor, posebno u pravosuđu, slobodi medija i borbi protiv organizovanog kriminala.
Ali sveukupno, ovo je pozitivna i ohrabrujuća procjena, koja potvrđuje da evropska perspektiva Crne Gore nije samo živa, već napreduje.
POBJEDA: Jedna od aktuelnih tema u Crnoj Gori u posljednje vrijeme jeste uvođenje viznog režima za turske državljane. Što Crna Gora, kao potencijalna nova članica EU, treba da uradi u oblasti migracione politike kako bi izbjegla scenario sa kojim se suočavaju postojeće članice a to je masovan priliv migranata koji je teško kontrolisati?
MEKALISTER: Upravljanje migracijama biće suštinski dio budućih obaveza Crne Gore kao potencijalne članice EU. Kredibilna migraciona politika treba da bude čvrsta, pravedna i usmjerena ka budućnosti da štiti granice, obezbijedi poštovanje zakona i očuva sposobnost Evrope da integriše one koji imaju pravo da ostanu.
Izvještaj Komisije naglašava konstruktivnu saradnju Crne Gore sa agencijama EU za upravljanje granicama i sprovođenje zakona - Frontexom, Europolom, Eurojustom i CEPOL-om u borbi protiv prekograničnog kriminala i unapređenju upravljanja granicama. Stupanjem na snagu ažuriranog sporazuma sa Frontexom 2023. godine već je ojačana operativna saradnja, a potrebno ju je dalje proširiti.
Istovremeno, Crna Gora treba da teži potpunom usklađivanju svoje vizne politike sa politikom EU i da izgradi kapacitete za efikasno sprovođenje procedura povratka. Dobro upravljanje migracionim sistemom mora da kombinuje humanitarne standarde azila sa strogom primjenom pravila protiv neregularnih ulazaka. To znači jačanje spoljnjih granica, borbu protiv krijumčarenja migranata i unapređenje saradnje sa susjednim i partnerskim zemljama radi otklanjanja uzroka migracija i efikasnog sprovođenja odluka o povratku.
Ukratko, odgovorno upravljanje granicama i regionalna saradnja, a ne reaktivne, ad hoc odluke, ključ su za očuvanje bezbjednosti i stabilnosti.
POBJEDA: Kada govorimo o viznom režimu i obavezama Crne Gore da svoju politiku u toj oblasti uskladi sa evropskom, ne možemo ignorisati činjenicu da je zemlja nazadovala, umjesto da je napredovala. Da li je krajnje vrijeme da Crna Gora u potpunosti uskladi svoju viznu politiku sa EU, bez daljih izgovora?
MEKALISTER: Da. Ovo je trenutak za odlučnu akciju. Izvještaj Komisije za 2025. godinu jasno navodi da je Crna Gora ostvarila samo ograničen napredak u usklađivanju svoje vizne politike sa politikom EU, a u nekim slučajevima čak i nazadovala. To se mora promijeniti.
Usklađivanje vizne politike nije formalnost, već suštinski dio Poglavlja 24 pravne tekovine i ukupnog okvira migracione i bezbjednosne politike. Takođe je izričito uključeno u Reformsku agendu Crne Gore u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan i Instrumenta za reforme i rast. Stoga ohrabrujem vladu da završi ovaj proces bez daljih odlaganja, posebno u pogledu zemalja koje predstavljaju rizik od neregularnih migracija ili bezbjednosnih prijetnji za EU.
Potpuno usklađivanje dodatno bi pokazalo da Crna Gora ozbiljno shvata svoje buduće obaveze u EU i da je spremna da dijeli odgovornost za bezbjednost spoljnjih granica Unije.
POBJEDA: Često govorimo o preprekama na putu Crne Gore ka EU, fokusirajući se na unutrašnje probleme. Ali unutar same EU, neke države članice i dalje su skeptične prema proširenju. Kako se ta prepreka može prevazići?
MEKALISTER: Proširenje je proces zasnovan na zaslugama. Svaka zemlja kandidat treba da bude ocijenjena prema ispunjenosti Kopenhaških kriterijuma. Kada kandidati ispune obaveze, EU mora takođe da ispuni svoja obećanja. To je ono što proces čini kredibilnim i za građane Zapadnog Balkana i za one unutar Unije.
Izvještaj Komisije za 2025. godinu ponovo ističe da je proširenje u strateškom interesu same EU. Stabilan, demokratski i prosperitetan region Zapadnog Balkana jača Uniju u cjelini, naročito u današnjem geopolitičkom kontekstu. Ipak, tačno je da unutrašnje podjele među državama članicama mogu usporiti donošenje odluka. Neke vlade brinu o institucionalnim kapacitetima, druge o javnoj podršci proširenju. Te zabrinutosti treba rješavati otvoreno, a ne izbjegavati ih.
Da bi se prevazišao skepticizam, EU mora istovremeno da uradi dvije stvari: da unaprijedi komunikaciju o koristima proširenja i da se interno pripremi za veći broj članica. Institucionalne reforme biće ključne da bi Evropska unija ostala efikasna i kohezivna kada joj se pridruže nove članice.
Nedavni izvještaj Evropskog parlamenta o institucionalnim posljedicama proširenja s pravom ističe da nam je potrebna EU koja može da djeluje brzo i odlučno, bez ugrožavanja demokratskog legitimiteta. To znači - šira primjena donošenja odluka putem kvalifikovane većine i to na više oblasti, posebno u spoljnoj politici, uz uvođenje zaštitnih klauzula za vitalne nacionalne interese umjesto veta.
Takođe to znači efikasniju Evropsku komisiju i pravedniji, fiksni sastav Evropskog parlamenta, zasnovan na transparentnoj matematičkoj raspodjeli mjesta. U Savjetu, sistem višedržavnog timskog predsjedavanja mogao bi obezbijediti veći kontinuitet i ravnotežu među regionima.
Podjednako je važno jačanje sprovođenja vladavine prava i unapređenje demokratske odgovornosti u svim institucijama EU.
Na kraju, sam proces proširenja mogao bi slijediti fazni i uslovni model: postepenu integraciju u jedinstveno tržište i institucije EU, kroz reverzibilne faze povezane sa pokazateljima vladavine prava i upravljanja. Takav pristup bio bi realan i pravedan i nijedna zemlja ne bi bila ostavljena po strani, ali bi obaveze morale biti praćene konkretnim rezultatima.
Proširenje nije milostinja, već geopolitička investicija u stabilnost i zajednički prosperitet. Kada Crna Gora nastavi da isporučuje reforme, EU mora odgovoriti istom odlučnošću, kredibilnim, predvidivim odlukama i institucionalnom spremnošću da proširenje učini uspješnim za sve.
POBJEDA: U posljednje vrijeme govori se o izmjeni pravila pristupanja, konkretno o prijedlogu da se ukine pravo veta za nove članice. Smatrate li da bi to moglo biti rješenje?
MEKALISTER: Institucionalne reforme i proširenje su dvije strane iste medalje. Ako EU želi da bude snažnija i ujedinjenija, mora postati i efikasnija u donošenju odluka. Cilj nije eliminisanje nacionalnih glasova, već sprečavanje situacije u kojoj jedna zemlja može blokirati napredak u pitanjima za koja postoji jasna većina.
Evropski parlament više puta je pozivao na širu upotrebu kvalifikovane većine glasova (QMV) u pojedinim fazama procesa proširenja. Član 49 Ugovora o Evropskoj uniji već pruža pravni osnov za to i nije potrebna izmjena Ugovora, već politički dogovor. To bi se, na primjer, moglo primjenjivati na srednje faze kao što su otvaranje ili zatvaranje poglavlja, dok bi jednoglasnost ostala za ključne odluke.
Izvještaj Komisije za 2025. godinu takođe naglašava potrebu da se i EU i zemlje kandidati pripreme za Uniju sa više od 30 članica. To znači institucionalnu reformu, fleksibilnije donošenje odluka i snažniju ulogu Evropskog parlamenta radi većeg stepena transparentnosti i odgovornosti.
Strukturne reforme treba da idu ruku pod ruku sa postepenom integracijom. Omogućavanje zemljama kandidatima da ranije učestvuju u odabranim politikama EU može pokazati da proširenje nije apstraktno obećanje, već opipljiv proces koji donosi rezultate prije i poslije pristupanja.
POBJEDA: Da bi Crna Gora zatvorila sva pregovaračka poglavlja naredne godine i postala punopravna članica EU 2028. godine, moraće da prevaziđe brojne izazove. Smatrate li da je to realno u tako kratkom roku?
MEKALISTER: Fokus ne bi trebalo da bude na postavljanju ili debatovanju o datumima, već na ostvarivanju stvarnog i mjerljivog napretka. Proširenje nije trka s vremenom, to je proces zasnovan na zaslugama, kredibilitetu i trajnoj transformaciji institucija i društva. Na kraju, nije presudno kada zemlja postane članica EU, već koliko dobro ispunjava sve uslove za održivo članstvo.
Izvještaj Komisije za 2025. godinu potvrđuje da je Crna Gora ostvarila opipljiv napredak, uključujući privremeno zatvaranje četiri poglavlja u protekloj godini i visok stepen usklađenosti sa pravnom tekovinom EU. To su važna dostignuća koja pokazuju obnovljeni zamah u Podgorici nakon perioda stagnacije. Međutim, isti izvještaj ističe da su administrativni kapaciteti i dalje skromni, da politička polarizacija otežava kontinuitet reformi i da vladavinu prava treba dodatno ojačati prije nego što se mogu zatvoriti završni kriterijumi.
Presudan faktor sada biće implementacija. Crna Gora mora nastaviti da gradi profesionalnu i politički neutralnu javnu upravu, obezbijedi nezavisnost i integritet pravosuđa i postigne ubjedljive rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Svaka reforma mora biti institucionalno ukorijenjena a ne vođena kratkoročnim političkim ciklusima.
Evropski parlament ostaje spreman da pruži podršku. Kroz programe podrške demokratiji i strukturisani međuparlamentarni dijalog, pomažemo jačanje uloge Skupštine Crne Gore, civilnog društva i nezavisnih medija u praćenju reformi.
Ako Crna Gora nastavi da stavlja suštinu ispred simbolike, kvalitet ispred brzine, njena evropska budućnost je jasna. Sa svoje strane, EU mora djelovati dosljedno, zadržati proširenje na vrhu političke agende i nagraditi one koji isporučuju stvarne reforme.

Mekalister: Podjele među članicama EU mogu usporiti odluke o proširenju

Nije se moglo naslutiti da je neko u stanju da tako bestijalno orgija pred ženom, majkom koja je spremna da se, rizikujući život, bori za pravdu i istinu o smrti svoga djeteta. Nije se moglo naslutiti da dijelimo vazduh i prostor sa takvim bezdušnicima. Režim Aleksandra Vučića je probio svije moralno dno, rekao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata", na Televiziji E, predsjednik Demokratske stranke i poslanik u Skupštini Srbije, Srđan Milivojević.
Dijana Hrka traži pravdu za svoje dijete, sina kojeg je izgubila kada se srušila nadstrešnica željezničke stanice u Novom Sadu. Dijana, nakon godine borbe za pravdu na ulici, sa hiljadama studenata i garđana, sada danima štrajkuje glađu majka ispred Skupštine Srbije u Beogradu. Poslanik Srđan Milivojević kaže da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije savladan bolom jedne majke, već je nečovječno dozvolio da se pušta muzika i igraju kola, pred Dijanom Hrkom. Tako nešto, kako kaže, Srbija nije zapamtila ni u vrijeme većih zvjerstava, većih i gorih okupatora.
- Riječ je o ljudima koji nemaju nikakvu etičku kočnicu, koji snagom nagomilane bahatosti i primitivizma pokušavaju da utišaju narodnu pobunu i gnijev. Kao građanina Srbije, čovjeka čija porodica generacijama, vjekovima živi ovdje, zaprepastilo me je da imamo ljude na vlasti koji se prema građanima Srbije ophode gore nego što su to radili mnogi okupatori koji su prokrstarili ovom teritorijom. Za šezdeset godina sam se svega nagledao, a ovo je jedan ogorman civilizacijski korak unazad, bruka koja će pratiti pokoljenja onih koji ovo rade Dijani Hrki - rekao je Milivojević.
Kaže i da se u takozvanom Ćacilendu pred očima policije dešavaju brojna krivična djela - napadaju novinari i građani, ispaljuju pirotehnička sredstva, što pokazuje da je režim ušao u političko minsko polje i da je spreman da se detonira.
- Moj zadatak kao predsjednika Demokratske stranke je da ne dozvolim da u taj sunovrat povuku i Srbiju i ne daj bože region. Jednostavno, Aleksandar Vučić je uvijek ovakve krize rješavao tako što bi je proširio na čitav region. On sada već uveliko nišani i Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu, a možda i Sjevernu Makedoniju. Dobro je što su političke prilike kod susjeda koliko-toliko stabilne, tako da vjerujem da njegov pokušaj neće uroditi plodom. Ali, zabrinjava činjenica da je Aleksandar Vučić i dalje spreman da krizu ne rješava političkim sredstvima nego nasiljem. Nasilje nije teren na kojem ćemo se takmičiti sa Aleksandrom Vučićem, jer naš protest je i dalje nenasilan - istakao je Milivojević.
Podsjeća da je Vučić nekada govorio da će se osvetiti novinaru Slavku Ćuruviji, pa je onda i ubijen 1999. godine, kao i da je govorio “da za jednog ubijenog Srbina treba ubiti stotinu Muslimana”. Smatra da Vučićevo izvinjenje studentima služi samo da pokaže svom biračkom tijelu kako je on, navodno, veliki i plemenit čovjek.
- To je isti onaj Šešeljev šegrt, glasnogovornik, pomoćnik i trbuhozborac koji jednako mrzi sve građane Srbije, bez obzira da li se oni krste, križaju ili klanjaju. To je protivnik ljudskog roda i civilizacijskog napretka ove zemlje. To je čovjek koji svjesno radi licemjerno, samosažaljivim plačnim glasom. Meni je prosto neshvatljivo da ima ljudi i političkih snaga u Crnoj Gori koje podržavaju Aleksandra Vučića. Ja mislim da svako ko voli Srbiju ne može da bude za Aleksandra Vučića. Aleksandar Vučić je razorio temelje naše nacionalne politike, to je čovjek koji ugrožava vitalne interese Republike Srbije i svako ko podržava tog čovjeka radi na štetu i na uštrb interesa države - istakao je Milivojević.
Podsjeća da je rezolucijom Evropskog parlamenta o stanju u Srbiji, Vučić najbolje raskrinkan. Smatra i da to što su Crna Gora i Albanija daleko pretekle Srbiju u evropskim integracijama, Vučić doživljava kao svoju noćnu moru. Vjeruje i da će Vučić učiniti sve što je u njegovoj moći da destabilizuje Crnu Goru i spriječi je da prije Srbije pristupi Evropskoj unij.
- On je preko Šešeljevog šinjela obukao evropski frak. Ali, ispod tog fraka i dalje viri taj šinjel i jasno se vidi da je ta zarđala kašika, kojom je prijetio Hrvatima, Bošnjacima, Crnoj Gori, BiH i Albancima, i dalje je u njegovom rukama, spremna da zamijeni neko ubojitije oružje. Evropa i svijet su jasno shvatili sa kakvim diktatorom, tiraninom i autokratom imamo posla. To je čovjek koji više ne može da pokaže da ima podršku bilo koga u svijetu. Ono što je nekada obećavao u Briselu, na engleskom jeziku, nije uspijevao da prevede na ruski kada ode u Moskvu. Ono što je obećavao u Moskvi, na ruskom jeziku, nije uspijevao da prevede na srpski kada dođe u Beograd. Srbija ovoga trenutka ima sankcije međunarodne zajednice u vezi sa naftnom industrijom, pred dubokom je ekonomskom krizom koja će samo upotpuniti sliku opšte krize koja vlada u Srbiji - naglasio je Milivojević.
Prema njegovim riječima, Srbija bi trebalo što prije da raskrsti sa Vučićevm režimom i gradi, dobrosusjedske odnose sa Crnom Gorom, kako bi jedni drugima bili oslonac na evropskom putu.
- Ključna stvar u Srbiji je to što Aleksandar Vučić ima veliki nespokoj jer svi građani, koji su protiv njega, ovu zemlju doživljavaju kao svoju. Iz Srbije se šalju nevjerovatne slike u svijet, neki mladi ljudi, Bošnjaci iz Novog Pazara su 16 dana, u pomen 16 žrtava, skoro 400 kilometara pješačili do Novog Sada - zaključio je Milivojević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DKgCtJjD4sw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Milivojević: Vučićev režim je probio svoje moralno dno, neshvatljivo je da ima političkih snaga u Crnoj Gori koji ga podržavaju

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je večeras da je rezolucija o Srbiji, koja je u srijedu usvojena u Evropskom parlamentu, dobila podršku manjeg broja europoslanika nego prethodna, koja je bila mnogo lošija od ove, ponavljajući da bi Srbija bila „šampion svijeta da je uvela sankcije Rusiji“.
Protiv rezolucije je bilo 60 glasova više nego kada je usvajana prošla rezolucija i više poslanika je bilo uzdržano, rekao je Vučić i istakao za RTS da je za novu rezoluciju glasalo sedam ili osam poslanika više nego za prethodnu.
On je dodao da su predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsjednik Savjeta EU Antonio Košta simboli moći i donosioci odluka, te da je u tom smislu jasno da ih ne donosi EP.
- Mi tri i po godine nismo otvorili nijedno poglavlje, a to se poklapa sa početkom rata u Ukrajini - naveo je Vučić i ukazao da bi Srbija „bila šampion svijeta“ da je uvela sankcije Rusiji.
Vjeruje da sada "postoji novi zamajac i da je Srbija značajna za EU".
- A nama je Unija veoma važna, najveći investitor, mjesto na Zemljinoj kugli na kojoj se najbolje živi i kojem pripadamo - rekao je Vučić.
Misli i da im se otvaraju neke šanse.
- Vjerujem da takva šansa postoji - odgovorio je Vučić na pitanje da li bi Srbija mogla postati članica 2030. godine.
Upozorio je, međutim, da tu postoji pitanje Kosova, dodavši da on ne može i neće prihvatiti nezavisnost.

Vučić: Rezolucija dobila podršku manjeg broja europoslanika nego prethodna, nama je EU veoma važna

Evropski parlament usvojio je rezoluciju o Srbiji u kojoj se ističe polarizacija i rastuća represija u zemlji, godinu dana poslije pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu. Za rezoluciju je glasalo 457 evroposlanika, protiv je bilo 103, prenosi N1.
U rezoluciji se, između ostalog, spominje i to da je vlada pregovarala sa vlasnicima United medije, u okviru koje posluje i N1, da “oslabi” taj medij i upozorava da ako se to potvrdi, to bi predstavljalo ozbiljan napad na već ugroženi medijski pluralizam u Srbiji. Poziva se Srbija da se uskladi sa politikom EU u borbi protiv stranog miješanja i kampanja dezinformacija.
U tekstu se ističe da ni godinu dana nakon tragedije u Novom Sadu istraga nije završena i poziva na “potpuno i transparentno sprovođenje pravnih postupaka nakon istrage nadležnih organa, kako bi se odgovorni priveli pravdi, u skladu sa vladavinom prava”.
Ukazuje se da se uticaj Kine u Srbiji značajno povećao posljednjih godina kroz velike infrastrukturne investicije, što izaziva zabrinutost u vezi sa transparentnošću, usklađenošću sa standardima EU i poštovanjem ekoloških propisa.
“Uzimajući u obzir da je projekat stanice bio dio brze željeznice Beograd–Budimpešta i realizovan u okviru međuvladinog sporazuma Srbija–Kina, van redovnog okvira Zakona o javnim nabavkama, od strane dvije kineske kompanije, uzimajući u obzir da je u izvještaju Komisije za 2024. već bilo upozoreno na zaobilaženje pravila o nabavkama putem takvih sporazuma, uzimajući u obzir da je u martu 2025. Evropska kancelarija javnog tužioca (EPPO) pokrenula istragu o mogućoj zloupotrebi sredstava Evropske unije dodijeljenih za rekonstrukciju željezničke stanice u Novom Sadu”, poručuje se u rezoluciji.
Podsjeća se da pad nadstrešnice izazvao “nezabilježene” proteste širom zemlje koje su predvodili studenti, zahtijevajući pravdu, institucionalnu odgovornost, transparentnost, vanredne izbore, njihov integritet, poštovanje građanskih sloboda, podjelu vlasti, slobodu medija, kraj sistemske korupcije, kao i ulaganje u obrazovanje.
Podrška pravu studentima i građanima na mirne proteste
Ukazuje se da je od februara do kraja septembra 2025. održano više od 10.000 protesta u više od 630 mjesta i 1.200 lokalnih zajednica, uključujući i najveći protest u istoriji Srbije 15. marta ove godine, i drugi po veličini 28. juna, čime je, kako se ocjenjuje, to postao najveći građanski pokret u posljednjih nekoliko decenija.
Ističe se da EP podržava pravo srpskih studenata i građana na mirne proteste, koji pozivaju na odgovornost i demokratske reforme, direktno povezane sa vladavinom prava, koje EU očekuje od Srbije.
Navodi se i da su studentski protesti uglavnom bili mirni, iako je tokom ljeta došlo do nekoliko nasilnih incidenata, a slučajevi upotrebe radikalnih simbola ili ekstremno nacionalističke, proruske i šovinističke retorike tokom masovnih protesta, što je izazvalo značajne kritike iz inostranstva i unutar zemlje.
Nasilje protiv političkih protivnika i upotreba prekomjerne sile
Dodaje se i da su srpske vlasti pribjegle nasilju protiv političkih protivnika i upotrebi prekomjerne sile protiv demonstranata širom zemlje i ocjenjuje da je od početka godine represija eskalirala. Podsjeća se i da su, prema nezavisnim izvorima, demonstranti 15. marta napadnuti vatrenim oružjem i ocjenjuje da to izaziva ozbiljnu zabrinutost u pogledu proporcionalnosti i zakonitosti upotrebe sile.
U rezoluciji se ističe da se od avgusta nasilje dodatno pojačalo, kao i da su bezbjednosne agencije nezakonito snimale i emitovale privatne razgovore, koji su korišćeni da se studenti i aktivisti optuže za pripremu djela protiv ustavnog poretka i bezbjednosti Srbije, dok je elitna vojna jedinica Kobre bila raspoređena i čak u jednom slučaju koristila bojevu municiju.
EP najstrože osuđuje talas nasilja pod uticajem države, zastrašivanja i neselektivnih hapšenja protiv mirnih demonstranata, novinara, organizacija civilnog društva i predstavničke opozicije u Srbiji, kao i kampanje blaćenja, medijsko zastrašivanje i zloupotrebu ličnih podataka u cilju diskreditovanja demonstranata i poziva srpske vlasti da obezbijede slobodu medija.
Takođe, poziva visoke zvaničnike da prekinu sa zapaljivom retorikom koja podstiče neprijateljstvo ili nasilje, kao i upotrebu nezakonitog nadzora protiv demonstranata.
“EP drži srpsko rukovodstvo politički odgovornim za eskalaciju represije, normalizaciju nasilja i slabljenje demokratskih institucija, izražava žaljenje što najviši državni zvaničnici aktivno šire teorije zavjere o tome da je urušavanje nadstrešnice sabotaža ili teroristički napad, izražava zabrinutost zbog izostanka reakcije državnih institucija, uključujući organe gonjenja i pravosuđe, da opovrgnu te neutemeljene tvrdnje”, piše u rezoluciji.
Navodi se i da su komesarka Savjeta Evrope za ljudska prava i Kancelarija visokog komesara UN za ljudska prava u julu i avgustu pozvali srpske vlasti da pokažu uzdržanost, prekinu gušenje studentskog pokreta i poštuju ljudska prava i akademske slobode.
Kaže se i da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koristio “dehumanizirajući jezik i prema političarima iz EU, uključujući članove Evropskog parlamenta, koji su izrazili podršku demonstrantima”.
U rezoluciji se navodi i da EP prima k znanju ostavku premijera Vučevića i naknadno imenovanje nove vlade na čelu sa Đurom Macutom.
Opstrukcija pravde u procesuiranju odgovornih za urušavanje nadstrešnice
EP, takođe, duboko žali zbog opstrukcije pravde u procesuiranju odgovornih za urušavanje nadstrešnice i osuđuje kampanje blaćenja u provladinim medijima protiv sudija i tužilaca koji rade na sprovođenju vladavine prava.
“EP oštro osuđuje odmazdu vlade protiv zaposlenih u sektorima obrazovanja i kulture zbog podrške protestima, uključujući otkaze, smanjenje plata, povlačenje finansiranja javnih univerziteta i prisustvo policije u zgradama univerziteta”, ukazuje se.
Pozvao je srpske vlasti da odmah obnove finansiranje univerziteta, a nadležne institucije da obezbijede neometano učešće akademske i istraživačke zajednice u projektima koje finansira EU.
EP osuđuje organizovanje “ilegalnog kampa u Pionirskom parku ispred zgrade Predsjedništva i njegovo naknadno proširenje na trg ispred Narodne skupštine”.
“EP je duboko zabrinut zbog brojnih izvještaja da su pojedinci sa kriminalnom prošlošću mobilisani od strane vladajuće stranke u kontraprotestnim aktivnostima, pri čemu su napadali demonstrante pirotehnikom, čime su dodatno povećali tenzije, nasilje i polarizaciju u zemlji”, ističe se.
Hitna i potpuna primjena svih preporuka OEBS i ODIHR
Pozvao je srpske vlasti na hitnu i potpunu primjenu svih preporuka OEBS i ODIHR kako bi se obezbijedili slobodni i fer izbori u Srbiji, a naročito onih koje se odnose na nezavisnu reviziju biračkog spiska, transparentno i pluralističko imenovanje članova Savjeta REM i obezbjeđivanje fer i jednakog pristupa vremenu emitovanja na RTS svim političkim akterima.
Takođe, pozvao je srpske vlasti da sprovedu sveobuhvatnu tehničku, bezbjednosnu i potpuno transparentnu inspekciju svih infrastrukturnih objekata, uključujući duž željezničke linije od Beograda do granice sa Mađarskom kako bi se osigurala njihova strukturna stabilnost, bezbjednost i usklađenost sa međunarodnim standardima.
EP naglašava dugogodišnju posvećenost evropskoj perspektivi Srbije, ali ukazuje da pregovori o pristupanju treba da napreduju samo na osnovu mjerljivog i održivog napretka u fundamentalnim oblastima, naročito vladavine prava, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, nezavisnosti pravosuđa, slobode medija, reforme javne uprave, potpune usklađenosti sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući i sankcije Rusiji.
Takođe, podržava hitno upućivanje ad hoc misije EU za utvrđivanje činjenica u Srbiju, uz učešće EP, kako bi se na terenu procijenilo stanje demokratije, tekući protesti, napadi na demonstrante i represija usmjerena protiv studenata, akademika, prosvjetnih radnika i zaposlenih u javnom sektoru.
EP “poziva najviše evropske zvaničnike da se uzdrže od davanja neosnovanih izjava kojima se hvale reformski procesi u Srbiji, pozdravlja novi ton predsjednice Komisije tokom njene nedavne posjete Srbiji, koji je kredibilniji u pogledu dubokih problema Srbije i negativnog učinka u sprovođenju ključnih reformi, primećuje najavljeni dogovor u vezi sa nezavisnom provjerom biračkog spiska i Savjeta REM, ističući da se napredak ocjenjuje na osnovu sprovođenja reformi”.
EP je pozvao i sve zemlje učesnice predstojećeg EXPO 2027. da uzmu u obzir ozbiljne zabrinutosti i dokaze o raširenoj korupciji povezanoj sa vladajućim strukturama, kao i prijavljeno nepoštovanje osnovnih građevinskih standarda i zakonskih zahtjeva u organizaciji i postavljanju izložbe.

Evropski parlament oštro osudio Srbiju: Nasilje, represija i napadi na slobodu medija pod lupom EU

Nagrada Saharov za 2025. godinu dodijeljena je novinarima - poljsko-bjeloruskom Andržeju Počobutu (Andrzej Poczobut) i gruzijskoj Mziji Amaglobeli (Mzia Amaglobeli) - koji izdržavaju zatvorske kazne zbog optužbi povezanih s njihovim izvještavanjem o demokratiji i civilnom društvu.
Konferencija predsjednika Evropskog parlamenta, koju čine lideri političkih grupa u parlamentu i predsjednica zakonodavnog tijela Roberta Mecola, objavila je dobitnike 22. oktobra.
Među finalistima za nagradu od 50.000 eura bili su i studenti iz Srbije koji već više od godinu protestuju protiv vlasti u Beogradu, te novinari i humanitarni radnici u Palestini.
Najviša nagrada Evropske unije za ljudska prava osnovana je 1988. godine u čast ruskog naučnika i disidenta Andreja Saharova i postala je jedno od ključnih sredstava javne promocije Evropskog parlamenta, pri čemu represivni režimi često kritikuju evropske poslanike zbog nominacija i dobitnika.
Među prethodnim laureatima su bivši predsjednik Južnoafričke Republike Nelson Mandela, ruski opozicioni lider Aleksej Navaljni i pakistanska aktivistica za obrazovanje Malala Jusufzai.
<h2>Otvoreni kritičar Lukašenka</h2>
Počobut je radio za više bjeloruskih i poljskih publikacija i bio je jedan od lidera političke organizacije "Savez Poljaka u Bjelorusiji", koja predstavlja poljsku manjinu u zemlji. Kao otvoreni kritičar dugogodišnjeg autoritarnog vladara Aleksandra Lukašenka, više puta je bio hapšen od strane vlasti.
Uhapšen je 2021. godine kao dio političkog obračuna s opozicijom i civilnim društvom nakon lažiranih predsjedničkih izbora godinu ranije, a kasnije je osuđen na osam godina zatvora u kaznenoj koloniji.
Iako njegovoj porodici nije dozvoljeno da ga posjećuje, postoji nada da bi uskoro mogao biti oslobođen, jer Sjedinjene Američke Države pregovaraju s Minskom o ublažavanju nekih sankcija u zamjenu za puštanje dijela od procijenjenih hiljada političkih zatvorenika u zemlji.
Opozicioni političar Aljaksandar Milinkjevič, Udruženje bjeloruskih novinara i demokratska opozicija u Bjelorusiji, koju predvodi Svjetlana Tihanovska, ranije su takođe bili dobitnici ove nagrade.
<h2>Pogoršano zdravstveno stanje u zatvoru</h2>
Amaglobeli, osnivačica nezavisnih medija Batumelebi i Netgazeti, uhapšena je početkom 2025. godine, a kasnije osuđena na dvije godine zatvora zbog "pružanja otpora ili upotrebe nasilja protiv službenog lica" tokom proevropskog protesta nakon spornih parlamentarnih izbora u Gruziji u oktobru 2024.
Od tada su se pojavili brojni izvještaji o pogoršanju njenog zdravstvenog stanja tokom boravka u zatvoru. Presudu su osudili EU, Evropska i Međunarodna federacija novinara, kao i organizacije za ljudska prava, a smatra se dijelom šire kampanje države za gušenje neslaganja i ograničavanje slobode izražavanja u Gruziji.
Smatra se prvom političkom zatvorenicom u Gruziji od sticanja nezavisnosti 1991. godine, a ujedno je i prva Gruzijska dobitnica ove nagrade.
Ceremonija dodjele nagrade biće održana u Strazburu 16. decembra.

Zatvoreni novinari Andržej Počobut i Mzija Amaglobeli dobitnici nagrade Saharov za 2025. godinu

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula poručio je da rezolucija Evropskog parlamenta o Srbiji nije napad na nju, te da nije Evropa iznevjerila Srbiju, već da vlast u Srbiji iznevjerava svoje građane, prenosi N1.
Picula je sa govornice Evropskog parlamenta poručio da je najbolji način odavanja počasti žrtvama pada nadstrešnice u Novom Sadu razotkrivanje korijena problema, koji su doveli do tragedije.
- Tragedija u Novom Sadu pokazuje da korupcija nije običan kriminal, korupcija uništava institucije i odnosi živote. Ova nesreća reflektuje neke od ključnih strukturnih problema u Srbiji – netransparentnu uključenost stranih aktera u projekat, izostanak kontrola koje bi omogućile korišćenje objekta jer sigurnosni standardi nijesu ispoštovani, ometanje istrage i nezavisnosti pravosuđa nakon tragedije, te represiju prema građanima koji žele odgovornost i promjene - naveo je Picula.
Izvjestilac EP istakao je i da vlast u Srbiji ponavlja kako želi da uđe u Evropsku uniju, ali da svakog dana sve više odstupa od njenih vrijednosti.
- Napredak se mjeri konkretnim reformama, a ne obećanjima bez pokrića. Nezavisne institucije, slobodni mediji i građani trebaju biti partner vlasti, a ne mete raznih teorija zavjera. Ova rasprava i rezolucija nisu napad na Srbiju, nije Evropa iznevjerila Srbiju, vlast u Srbiji iznevjerava građane - poručio je Picula.

Picula: Nije Evropa iznevjerila Srbiju, već vlast svoje građane

U prijedlogu rezolucije Evropskog parlamenta (EP) o Srbiji, evropski poslanici podržavaju pravo studenata i građana na mirne proteste, najoštrije osuđuju talas nasilja sponzorisanog od strane države, zastrašivanja i neselektivna hapšenja.
U dokumentu, objavljenom na sajtu Evropskog parlamenta, smatra se da je srpsko rukovodstvo politički odgovorno za eskalaciju represije, normalizaciju nasilja i slabljenje demokratskih institucija u zemlji.
Europarlamentarci raspravljaju o rezoluciji o Srbiji na zasijedanju 21. oktobra.
Fokus rezolucije je stanje u Srbiji godinu dana nakon nesreće 1. novembra 2024, kada je u padu nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu poginulo 16, a jedna osoba teško povrijeđena.
Pad nadstrešnice je pokrenuo talas masovnih antivladinih protesta, sa zahtjevom da se utvrdi odgovornost, dok predstavnici vlasti odbacuju krivicu za nesreću.
U usaglašenom tekstu rezolucije Evropskog parlamenta "O polarizaciji i povećanoj represiji u Srbiji, godinu dana nakon novosadske tragedije", ponavlja se zahtjev za potpunom i transparentnom istragom i sudskim postupkom, kako bi se odgovorni za pad nadstrešnice priveli pravdi.
Osuđuje se otvoreno miješanje Ruske Federacije u proteste u Srbiji kroz dezinformacije ruskih zvaničnika, uključujući Vladimira Putina, u kojima se govori o "obojenoj revoluciji" uz podršku Zapada.
Srpske vlasti se pozivaju da "preduzmu mjere protiv takve maligne propagande u domaćim medijima, umjesto što učestvuju u njenom širenju".
Evroposlanici u rezoluciji podržavaju raspoređivanje ad hoc misije za procjenu stanja demokratije, uz učešće Evropskog parlamenta.
Evropska komisija se poziva da pokrene inicijativu za ciljane pojedinačne sankcije protiv odgovornih za teška kršenja zakona i ljudskih prava u Srbiji.
<h2>Povećan uticaj Kine, projekti mimo tendera</h2>
U tekstu se navodi da se prisustvo i uticaj Kine u Srbiji znatno povećao proteklih godina kroz velika infrastrukturna ulaganja, "što izaziva zabrinutost u vezi sa transparentnošću, poštovanjem standarda EU i usklađenošću s propisima o zaštiti životne sredine".
Podsjeća se da su projekat rekonstrukcije novosadske željezničke stanice sprovele dvije kineske kompanije mimo uobičajenih procedura javnih nabavki, i da je Evropsko javno tužilaštvo pokrenulo istragu o potencijalnoj zloupotrebi fondova EU namenjenih za rekonstrukciju stanice.
U tekstu se ocjenjuje da su izbori u Srbiji obilježeni sistemskim zloupotrebama, uključujući nepravilnosti u biračkom spisku, kupovinu glasova, zloupotrebu državnih resursa, pritisak i zastrašivanje birača i javnih službenika.
Ukazuje se i da su "nezavisni posmatrači izvijestili da nedavni lokalni izbori u Zaječaru i Kosjeriću nisu bili ni slobodni ni pošteni".
<h2>Policijska brutalnost na protestima</h2>
Evropski parlament ukazuje da su protesti koje je organizovao studentski pokret uglavnom bili mirni, iako je tokom ljeta 2025. bilo nekoliko izolovanih nasilnih incidenata.
Primjećuju i da je u pojedinim slučajevima tokom masovnih protesta bilo prikazivanja radikalnih simbola i korišćenja ekstremno nacionalističke, proruske i šovinističke retorike, što je naišlo na značajne kritike iz inostranstva i iz same Srbije.
U tekstu se ocjenjuje i da srpske vlasti koriste nasilje protiv političkih protivnika i prekomernu upotrebu sile protiv demonstranata, i ukazuje se na eskalaciju represije.
U rezoluciji se podseća da su na protestu u Beogradu 15. marta, prema navodima nezavisnih izvora, demonstranti bili napadnuti zvučnim oružjem, što izaziva "ozbiljnu zabrinutost zbog proporcionalnosti i zakonitosti upotrebe sile".
Podsjećaju da vlast poriče upotrebu zvučnog topa, te da je pozvala Federalnu službu bezbjednosti Rusije (FSB) da istraži incident, kao i da zvanična istraga još uvek nije dovela ni do jedne optužnice.
Navodeći da su proteste obeležili represija, prebijanja, proizvoljna hapšenja, upotreba suzavca, politički motivisana pritvaranja, deportacije i masovni nadzor, EP ocjenjuje da je nasilje pojačano od avgusta 2025.
Podsjećaju na policijsku brutalnost, torturu i seksualno nasilje nad studentima, prijetnje, politički motivisana krivična gonjenja Višeg tužilaštva i kampanje blaćenja na prorežimskim medijima.
U tekstu se ocjenjuje da je BIA "nezakonito snimala i prenosila na televiziji privatne razgovore" koji su korišćeni da se studenti i aktivisti optuže za pripremanje napada na ustavni poredak i bezbjednost Srbije, dok je "elitna vojna jedinica Kobre angažovana u unutrašnjim sukobima i čak je ispaljivala bojevu municiju".
EP ukazuje i da su provladine grupe i lica sa kriminalnom prošlošću bila zaštićena od strane policije tokom nasilnih kontramitinga, dok su studenti, opozicioni lideri i poslanici bili prebijani od strane policajaca u civilu.
<h2>Vučićev "dehumanizujući rječnik" protiv političara EU</h2>
EP ocjenjuje da predlozi seta krivičnih zakona, kojima se uvode nova krivična dela i strože kazne kojima bi mogle da budu nesrazmjerno ograničene slobode okupljanja i izražavanja, rizikuju da kriminalizuju oblike mirnih protesta.
U tekstu se navodi da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić predstavlja proteste kao "obojenu revoluciju" koju organizuju i finansiraju strane tajne službe zapadnih država, a da taj narativ prenose provladini mediji i podržava ruska Spoljna obaveštajna služba (SVR), koja optužuje EU za sprovođenje "subverzivnih aktivnosti" u cilju podsticanja protesta.
Dodaje se da Vučić "koristi dehumanizujući rječnik" prema političarima EU, uključujući poslanike EP koji su podržali studente, a da su vlada i vladajuća elita su "normalizovali represiju" time što su pomilovali vladine pristalice osumnjičene za nasilne napade.
<h2>Poziv na istragu korupcije</h2>
Evropski parlament u prijedlogu rezolucije ponavlja zahtjev za potpunom i transparentnom istragom i sudskim postupkom, kako bi se odgovorni za pad nadstrešnice priveli pravdi.
Poziva se i na nezavisno tehničko ispitivanje uzroka urušavanja, kao i potpunu procjenu mogućih slučajeva korupcije ili nemara.
U tekstu se ističe da je potrebno "šire ispitati u kojoj mjeri je korupcija dovela do snižavanja bezbjednosnih standarda i doprinijela ovoj tragediji".
Srpske vlasti pozivaju se u tekstu da sprovedu sveobuhvatnu tehničku, bezbjednosnu i transparentnu inspekciju svih infrastrukturnih objekata.
Takođe se traži da se u rad ne puštaju infrastrukturni projekti koji nemaju potrebne dozvole i sertifikate za bezbjedno korišćenje.
Evroparlamentarci su podržali pravo srpskih studenata i građana na mirne proteste, istakli važnost građanske hrabrosti, posvećenosti nenasilju i angažovanje mladih u cilju napretka Srbije na evropskom putu i pozvali vlasti da garantuju i poštuju pravo na okupljanje i slobodu izražavanja.
U tekstu se izražava podrška istinskom dijalogu o tome kako vlada može da ispuni zahtjeve studenata, uključujući zahtjeve za prijevremenim izborima.
<h2>Osuda nasilja "sponzorisanog od strane države"</h2>
EP je "duboko zabrinut zbog situacije u Srbiji koja je i dalje puna tenzija i polarizacije koji lako mogu da dovedu do nasilja" i poziva vlasti da "promovišu inkluzivno političko učešće i garantuju svim političkim partijama i kandidatima jednak pristup medijima".
EP "najoštrije osuđuje talas državno sponzorisanog nasilja, zastrašivanja i neselektivnih hapšenja mirnih demonstranata, novinara, organizacija civilnog društva i predstavnika opozicije", osuđuje kampanje blaćenja i zloupotrebu ličnih podataka kako bi se diskreditovali demonstranti, kao i nezakonito praćenje demonstranata pomoću špijunskih softvera.
Vlasti se pozivaju da obezbijede slobodu medija, a visoki zvaničnici da prestanu sa zapaljivom retorikom koja podstiče neprijateljstvo ili nasilje.
Posebna zabrinutost se izražava zbog "raspoređivanja akustičnih uređaja dugog dometa" i velike upotrebe suzavca protiv civila, i poziva na usvajanje i primenu jasnih protokola o zakonitim tehnologijama za kontrolu mase i i na uspostavljanje nezavisnih mehanizama nadzora-
Evropski parlament smatra da je "srpsko rukovodstvo politički odgovorno za eskalaciju represije, normalizaciju nasilja i slabljenje demokratskih institucija" i izražava žaljenje "zbog činjenice da najviši državni zvaničnici aktivno šire teorije zavere o tome da je urušavanje nadstrešnice bilo sabotaža ili teroristički napad".
Izražava se i zabrinutost zbog toga što državne i pravosudne institucije ne rade ništa da "opovrgnu te neosnovane tvrdnje".
Naglašava se da izmjene zakona ne smiju dovesti do kriminalizacije mirnog ponašanja ili nenasilnih oblika protesta.
<h2>O studentima u pritvoru i kampu u Pionirskom parku</h2>
U rezoluciji se izražava zabrinutost zbog hapšenja uoči protesta 15. marta i 28. juna 2025. nakon objavljivanja snimaka razgovora osumnjičenih u provladinim medijima.
Konstatuje se da su na toj osnovi uhapšeni pojedini aktivisti i opozicionari, od kojih su neki i dalje u kućnom pritvoru ili u egzilu, i poziva na njihovo hitno oslobađanje.
Poziva se na hitnu, nepristrasnu i transparentnu istragu svih navoda o nepotrebnoj i nesrazmjernoj upotrebi sile, proizvoljnim hapšenjima, pritvorima, mučenju, seksualnom nasilju nad pritvorenima, politički motivisanim krivičnim gonjenjima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava.
Posebno se podsjeća na slučajeve studenata Bogdana Jovičića, Nikoline Sinđelić i Luke Mihajlovića, kao i na raniji slučaj navodne policijske brutalnosti nad aktivistom Ilijom Kostićem, a vlasti se pozivaju da temeljno ispitaju navode da su ova kršenja potekla od visokih zvaničnika policijske Jedinice za zaštitu objekata (JZO), posebno komandanta Marka Krička.
U usaglašenom prijedlogu rezolucije oštro se osuđuje odmazda vlasti prema zaposlenima u sektoru obrazovanja i kulture zbog podrške protestima, uključujući gubitak radnih mjesta, smanjenje plata, povlačenje sredstava za državne univerzitete i prisustvo policije u zgradama univerziteta.
Vlasti Srbije pozivaju se da odmah obnove finansiranje univerziteta, a nadležne institucije da obezbijede nesmetano učešće akademske i istraživačke zajednice u projektima koje finansira Evropska unija.
Osuđuje se djelovanje vladajuće stranke u organizovanju nelegalnog kampa u Pionirskom parku ispred zgrade Predsedništva i njegovo kasnije proširenje na trg ispred Narodne skupštine.
Izražava se ozbiljna zabrinutost zbog brojnih izvještaja da su osobe sa kriminalnim dosijeima mobilisane od strane vladajuće stranke za aktivnosti kontramitinga.
Dodaje se da su oni napadali demonstrante pirotehničkim sredstvima, dodatno podižući tenzije, nasilje i polarizaciju u zemlji. Takođe se osuđuju incidenti protiv pripadnika nacionalnih manjina i upotreba etničkih uvreda u provladinim medijima kako bi ih targetirali.
Vlasti Srbije pozivaju se da omoguće siguran povratak svih građana koji su napustili zemlju uslijed političke represije, zastrašivanja ili straha od progona, i da garantuju njihovu potpunu zaštitu.
<h2>Osuda nezakonitih hapšenja i proterivanja građana EU</h2>
U tekstu se oštro osuđuju nezakonita hapšenja i proterivanje građana EU koji su podržali studente u protestu, kao i javno otkrivanje ličnih podataka građana EU od strane osuđenih ratnih zločinaca.
Istovremeno se izražava zabrinutost zbog rastućeg broja slučajeva pritvaranja građana EU na srpskim granicama.
Europoslanici najoštrije osuđuju verbalne napade na poslanike Evropskog parlamenta od strane najviših srpskih zvaničnika, uključujući napad predsjednika Vučića na europoslanike iz grupe Zeleni/EFA početkom septembra.
Dalje se osuđuje otvoreno miješanje Ruske Federacije u proteste u Srbiji kroz dezinformacije koje šire ruski zvaničnici, uključujući Vladimira Putina, u kojima se govori o "obojenoj revoluciji" uz podršku Zapada.
Istovremeno se odbacuju optužbe srpskih zvaničnika i provladinih medija da su EU i neke njene članice bile umiješane u organizaciju studentskih protesta sa ciljem pokretanja "obojene revolucije" i pozivaju srpske vlasti da preduzmu mjere protiv takve maligne propagande u domaćim medijima, umjesto što učestvuju u njenom širenju.
Izražava se zabrinutost zbog prisustva nacionalističkih narativa u pojedinim djelovima protestnog pokreta i izražava žaljenje zbog nastavka korišćenja nacionalističkih narativa, poput koncepata "Velike Srbije" i "Srpskog sveta", koje su u prošlosti promovisali pojedini članovi srpske vlade.
Podsjeća se da takva retorika nema mjesto u odnosima između EU i Srbije i da podriva regionalnu stabilnost.
U tekstu se sa zabrinutošću primjećuje da vlada izgleda pregovara sa vlasnicima kompanije Junajted medija kako bi oslabila taj medij i upozorava da to predstavlja ozbiljan napad na već ugroženi medijski pluralizam u Srbiji.
Poziva se na hitnu i punu primjenu svih preporuka OSCE/ODIHR kako bi se obezbijedili slobodni i fer izbori, posebno oko revizije biračkog spiska, te transparentnog i pluralističkog izbora članova Regulatornog tela za elektronske medije (REM).
<h2>O članstvu Srbije u EU i sankcijama protiv Rusije</h2>
Evropski parlament ponovo podvlači da pregovori o pristupanju Srbije treba da napreduju samo na osnovu mjerljivog i održivog napretka u temeljnim oblastima - naročito u vladavini prava, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, nezavisnosti pravosuđa, slobodi medija i reformi javne uprave, kao i potpunog usklađivanja sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU i sankcijama protiv Rusije.
Podsjeća se da Srbija i dalje predstavlja upadljiv izuzetak u regionu Zapadnog Balkana kada je riječ o usklađivanju sa spoljnom politikom EU.
Europoslanici podržavaju raspoređivanje ad hoc misije za utvrđivanje činjenica u Srbiji, uz učešće Evropskog parlamenta, a kako bi se procijenilo stanje demokratije, protesti koji traju, napadi na demonstrante i represija prema studentima, prosvjetarima i zaposlenima u javnom sektoru.
Takođe se Evropska komisija poziva da pokrene inicijativu za ciljane pojedinačne sankcije protiv odgovornih za teška kršenja zakona i ljudskih prava u Srbiji u skladu sa Globalnim režimom sankcija EU za ljudska prava.
U usaglašenom tekstu rezolucije se najviši evropski zvaničnici pozivaju da se uzdrže od neutemeljenih izjava u kojima se hvali reformski proces Srbije i pozdravlja "novi ton" predsjednice Komisije Ursule fon der Lajen tokom nedavne posjete Beogradu.
Članice EU pozivaju se da ojačaju mjere zaštite za one koji su u riziku, uključujući hitne vize i programe preseljenja, i traži od diplomatskih misija EU da pažljivo prate sudske sporove vezane za proteste.
Europoslanici na kraju pozivaju sve zemlje koje će učestvovati na međunarodnoj izložbi EXPO 2027 u Srbiji da uzmu u obzir ozbiljne bojazni i dokaze o raširenoj korupciji povezanoj sa vlastima, kao i prijavljeni nedostatak poštovanja osnovnih građevinskih standarda i zakona u organizaciji i procesu izgradnje.

EP u predlogu rezolucije o Srbiji podržao pravo građana na proteste, najoštrije osude nasilja i neselektivnog hapšenja

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: evropski-parlament