Predsjednik Bošnjačke stranke i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović učestvovao je na Samitu o Zapadnom Balkanu koji u Briselu organizuje Evropska narodna partija (EPP).
Pored njega, iz regiona Zapadnog Balkana na Samitu su učestvovali i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, te premijer Hrvatske Andrej Plenković i predsjednik Vlade Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski.
Vučić se na svom Instagram nalogu zahvalio evropskim narodnjacima i predsjedniku EPP Manfedu Veberu na organizaciji ovog sastanka i to uz nekoliko fotografija od kojih je na jednoj u društvu Ibrahimovića. Po nasmijanim licima može se zaključiti da su lider BS-a, predsjednik Srbije i Veber vodili prijatan razgovor.
Na samitu je razgovarano o evropskoj perpsektivi Zapadnog Balkana i mogućnostima i instrumentima za dinamiziranje procesa proširenja EU.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDDwQXUnMhe6%2F%3Fimg_index%3D2&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

FOTO: Ibrahimović u društvu Vučića na samitu u Briselu

Portal European Western Balkans (EWB) dodijelio je 44. Vladi Crne Gore godišnju nagradu za doprinos evropskim integracijama.
Kako se navodi u obrazloženju nagrade, Vlada Crne Gore iskoristila je politički momentum u procesu proširenja EU i uspjela da zatvori pregovaračka poglavlja nakon sedam godina.
- Posvećenost Vlade reformskom procesu, uz podršku Parlamenta, omogućila je Crnoj Gori da dobije mjerila za zatvaranje poglavlja u oblasti vladavine prava, čime su unaprijeđene njene perspektive za članstvo u EU u doglednoj budućnosti - navode iz EWB.
Premijer Milojko Spajić se zahvalio na priznanju, ističući da je to nagrada za cijelo društvo.&nbsp;
On je rekao da se na putu Crne Gore ka EU punih 12 godina više pričalo, a slabo radilo.&nbsp;
- Obrnuli smo točak na drugu stranu, i navikli javnost na rezultate. U prošlosti nije se radilo I niko se nije čuo. Sada kada isporučujemo konkretne rezultate, pojačava se i pritisak, ali i mi smo spremni i da pojačamo tempo reformi - rekao je predsjendik Vlade.&nbsp;
Glavni i odgovorni urednik portala European Western Balkans, Nemanja Todorović Štiplija, izjavio je da je ovo prvi put da se nagrada dodeljuje nekoj vladi iz regiona Zapadnog Balkana, jer do sada nijedna zemlja nije napravila značajnije korake naprijed.
On je ocijenio da je Crna Gora u poslednje dvije godine, poslije duže stagnacije, uspjela da povrati ’titulu’ zemlje predvodnice procesa evropskih integracija regiona.
- Nadam se da će ova nagrada biti još jedan podsticaj Vladi Crne Gore da nastavi započete reforme i što prije ispuni neophodne kriterijume za članstvo. Vjerujem da će pomak Crne Gore na evropskom putu biti motivacija i ostatku regiona da krene naprijed - rekao je Štiplija.
Već šestu godinu, EWB dodeljuje nagrade pojedincima i organizacijama za njihov doprinos evropskoj integraciji regiona. Nagrada je ustanovljena 2019. godine, a dosadašnji dobitnici su: bivši ministar spoljnih poslova Sjeverne Makedonije Nikola Dimitrov, bivša poslanica u Evropskom parlamentu i aktuelna ministarka spoljnih poslova Slovenije Tanja Fajon i Savjet za regionalnu saradnju (RCC), poslanica Evropskog parlamenta Teri Rajntke, ministarke za Evropu u vladama Francuske i Nemačke, Lorens Bun i Ana Lirman.

Vladi Crne Gore nagrada portala EWB za doprinos evropskim integracijama

Napad nožem dogodio se u OŠ Prečko u Zagrebu. Kako saznaje Dnevnik.hr jedno dijete podleglo je povredama.
Povrijeđeno je osmoro ljudi, među njima i napadač koga je zagrebačka policija uhapsila nedugo nakon napada.
Policija je saopštila da je mlađi muškarac u petak oko 9:50 sati u školi napao učiteljicu i nekoliko djece oštrim predmetom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2F100002524101911%2Fvideos%2F1751958012245591%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
- Napadač je pod nadzorom policije. Povrijeđenim osobama se pruža lijekarska pomoć - kažu u policiji.
Nezvanično se saznaje da je riječ o 15-godišnjaku.
- Ne možemo biti dobro, nismo dobro. Ne dajemo nikakvu izjavu, molim vas imajte razumijevanja u ovome trenutku - izjavila je direktorica OŠ Prečko za Jutarnji list.
Takođe, navedeno je kako povrijeđena učiteljica predaje u prvom razredu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fradiosljeme%2Fvideos%2F2020235665090595&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
 
Ujedno, danas je učenicima u ovoj školi trebao biti i posljednji dan škole u prvom polugodištu.
U dvorište škole stigao je i gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević, a očekuje se kako će nadležni uskoro dati i izjave za javnost.
Na mjestu događaja je puno policije i najmanje šest kola Hitne pomoći. Na školsko igralište sletio je helikopter Hitne medicinske pomoći.
<h2>Plenković: Zgroženi smo, izražavamo žaljenje i saosjećanje</h2>
O strašnom činu u zagrebačkoj školi u uvodnom dijelu sjednice Vlade govorio je i premijer Andrej Plenković.
- Zgroženi smo, kao i cijela hrvatska javnost, ovom velikom tragedijom koja se jutros dogodila u Osnovnoj školi Prečko u Zagrebu. Tamo su trenutno i ministar Božinović i ministar Fuchs. Oni, kao i policija i sve ostale službe, nastoje utvrditi što se tačno dogodilo u ovom velikom incidentu. Za sada imamo informaciju da je nekoliko učenika zbog povreda zbrinuto u zagrebačkim bolnicama, u KBC-u Zagreb, Vinogradskoj i Svetom Duhu i u Klaićevoj. Ministarka Hrstić će nas tokom sjednice Vlade napustiti i otići vidjeti kakva je situacija sa povrijeđenima. Čim budemo imali više informacija, naravno da će javnost o tome biti obaviještena. Izražavamo i žaljenje i saosjećanje s porodicama povrijeđene djece u Osnovnoj školi u Prečkom. Kad budemo imali više informacija, naravno da ćemo se oglasiti - poručio je Plenković.

VIDEO: Napad nožem u zagrebačkoj školi: Jedno dijete preminulo, osmoro povrijeđenih

Generalni sekretar Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandar Bogdanović, učestvovao je u Briselu na sjednici Predsjedništva Partije evropskih socijalista (PES), koje okuplja predstavnike socijalističkih i socijaldemokratskih partija iz Evrope i tom prilikom upoznao evropske zvaničnike sa uzurpacijom nadležnosti Ustavnog suda od strane parlamentarne većine. Tema sastanka u Briselu obuhvatila je formiranje nove Evropske komisije, bezbjednosnu i odbrambenu politiku EU, te geopolitičke izazove, sa posebnim fokusom na Ukrajinu i Bliski istok. Bogdanović je tokom sastanka naglasio važnost regionalne saradnje, evropskih integracija i efikasnijih odgovora na globalne bezbjednosne prijetnje. - Istakao je da geopolitički manevri Rusije na Balkanu dodatno komplikuju stabilnost regiona, koji se suočava s unutrašnjim krizama i etničkim napetostima - saopšteno je iz DPS-a. Bogdanović je imao odvojeni susret sa predsjednikom PES-a Stefanom Lovenom, kao i sa novom generalnom sekretarkom Grupe socijalista i demokrata u Evropskom parlamentu, Fabrizijom Panceti i potpredsjednikom Evropskog parlamenta, Viktorom Negreskom.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241220111224_c95c549de6b9ec01aa7fc4760ce33b037d287c2877b6408ab95d5a324748c496.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241220111224_c95c549de6b9ec01aa7fc4760ce33b037d287c2877b6408ab95d5a324748c496" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Bogdanović u Briselu"> <figcaption>Bogdanović u Briselu(Photo: DPS)</figcaption> </figure>  Tokom sastanaka razmatrani su ključni politički izazovi, kao i nastavak saradnje unutar PES-a i šire u okviru Evropskog parlamenta, uz naglasak na pitanja koja se tiču unutrašnjih prilika u Crnoj Gori i uloge DPS-a u odbrani nacionalnih interesa.&nbsp; Bogdanović je istakao značaj daljeg jačanja evropske integracije Crne Gore, kao i potrebe za unapređenjem reformskih procesa u zemlji, naročito u oblasti vladavine prava, demokratizacije i borbe protiv korupcije. Bogdanović je posebno upoznao potpredsjednika Evropskog parlamenta Viktora Negreska sa posljednjim dešavanjima u crnogorskom parlamentu, kada je u jednom od najkontroverznijih poteza u posljednjih nekoliko decenija, parlament odlučio da preuzme nadležnosti Ustavnog suda, i blokira rad te institucije, čime je parlamentarna većina ozbiljno narušila ustavni poredak.&nbsp; Takođe, tokom razgovora je istaknut i značaj dalje podrške Evropskog parlamenta u kontekstu evropskih integracija, s posebnim akcentom na ekonomske i društvene reforme, koje su ključne za održavanje stabilnosti i prosperiteta Crne Gore u budućnosti.

Bogdanović upoznao evropske zvaničnike sa uzurpacijom nadležnosti Ustavnog suda od strane parlamentarne većine

Kroz konkretne akcije, zakonodavne reforme i jačanje svijesti, možemo napraviti napredak u zajedničkoj borbi za unaprijeđenje prava, inkluzije i ravnopravnosti LGBTIQ+ osoba, poručeno je sa inicijalnog sastanka u okviru projekta „Zajedno za LGBTIQ+ jednakost“, koji realizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa organizacijama ERA – LGBTI savez za jednaka prava LGBTIQ osoba za Zapadni Balkan i Tursku, Crnogorska LGBTIQ+ asocijacija Kvir Montenegro, Kvir centar iz Skoplja, Tuzlanski otvoreni centar (TOC), Spektra otvorenog uma (OMSA) iz Albanije i Centar za razvoj društvenih grupa (CSGD) sa Kosova, a uz podršku Evropske komisije.
Cilj ovog višegodišnjeg projekta je, kako je saopšteno iz CGO-a, poboljšanje kvaliteta života i društvene uključenost LGBTIQ+ osoba u zemljama Zapadnog Balkana kroz jačanje pravnih i institucionalnih mehanizama, podsticanje otvorenog i tolerantnog okruženja i izgradnja kapaciteta organizacija civilnog društva (OCD). To uključuje i finansijsku i mentorsku podršku lokalnim OCD, obezbijeđenje besplatne pravne pomoći, osnaživanje saradnje između aktera u pravosuđu, &nbsp;donosioca odluka i NVO, kao i sprovođenje analiza i javnih kampanja za senzibilizaciju javnosti u pogledu stanja ljudskih prava LGBTIQ+ osoba u regionu.
Petar Đukanović, programski direktor CGO-a, naglasio je važnost ovog ogromnog regionalnog poduhvata.&nbsp;
- Ovo nije samo platforma za povezivanje organizacija, već i sredstvo za postizanje stvarnih, trajnih promjena u životima LGBTIQ+ osoba. Namjera nam je da indukujemo sistemske reforme, edukaciju i senzibilizaciju, kako bi oblikovali inkluzivnija i pravednija društva u regionu, a time se osigurava i dugoročna zaštita prava LGBTIQ+ osoba i unaprijeđenje društvene klime u regionu Zapadnog Balkana - pojasnio je on.
- Projekat „Zajedno za LGBTIQ+ jednakost“ dolazi u ključnom trenutku za region i Srbiju, u kojoj je sjedište ERA mreže, jer odgovara na potrebu za konkretnim koracima ka direktnim akcijama u zaštiti prava LGBTIQ osoba. Ovo je presudno kada imamo trendove na političkoj sceni koji vode direktnom urušavanju ovih prava, dok su fondovi za organizacije značajno umanjeni, čime je LGBTIQ pokret oslabljen. Vjerujem da će ovaj projekat donijeti novu energiju u borbi za ravnopravnost i zakonske promjene širom regiona koji ERA pokriva - ocjenjuje Danijel Kalezić iz mrežne organizacije ERA.
Sličnog je stava i Admir Adilović iz TOC-a.&nbsp;
- Ovakvi regionalni projekti su od velikog su značaja za sve LGBTI osobe, jer istovremeno daju glas našoj zajednici na lokalnom i regionalnom nivou. Zajedničko djelovanje ima mnogo snažniji uticaj na cjelokupnu zajednicu, podržava inkluziju i ideju ravnopravnosti. Planirane aktivnosti direktno će poboljšati uvjete života LGBTI+ osoba u BiH, ali i regionu - poručuje on.
Balša Dragojević iz Kvir Montenegro ukazuje na kontekst u kojem se odvija borba za prava LGBTIQ osoba.&nbsp;
- Crna Gora se suočava sa rastućim pritiscima desničarskih struktura koje ugrožavaju temeljna ljudska prava, a ovakvi projekti mogu pomoći vraćanje našeg društva na put inkluzije i jednakosti. Očekujem da ćemo ojačati kapacitete zajednice uz konkretne rezultate, poput bolje primjene zakona, podrške pojedinačnim LGBTIQ osobama i promjene svijesti javnosti - navodi on.
David Tasevski, iz Kvir centra iz Skoplja, takođe, projekat pozicinira u okvir aktuelne krize.&nbsp;
- Fokusirajući se na zajedničke izazove i potrebe LGBTIQ+ osoba u regionu, ovaj projekat će omogućiti saradnju i razmjenu iskustava između partnerskih organizacija iz različitih zemalja. Ovaj program je i ključni alat za osiguranje kontinuiteta i stabilnosti u našem radu, što će osigurati veći uticaj na zaštitu prava i interesa LGBTIQ+ osoba - kaže Taleski.
&nbsp;- U vremenu kada antirodni pokreti dobijaju na značaju na Kosovu, ova inicijativa jača i našu zajedničku borbu za prava LGBTIQ+ osoba. Osnaživanje kapaciteta organizacija na lokalnom nivou kroz podršku njihovih projekata, ujedinjuje naše napore u suprotstavljanju nazadnim pokretima i oblikuje inkluzivniju budućnost za sve - smatra Arber Nuhiu, iz CSGD sa Kosova, izražavajući uvjerenje da će ovaj projekat podržati i uvezati konzorcijum LGBTIQ+ organizacija u pet zemalja Zapadnog Balkana.
- Ovaj projekat predstavlja značajan korak za albanske NVO u promociji inkluzivnosti i jednakih prava za sve, jer pruža platformu za rješavanje izazova s kojima se suočava naša LGBTIQ+ zajednica, kao i za jačanje zagovaračkih napora i podsticanje saradnje među organizacijama koje rade na dostizanju socijalne pravde. Zato vjerujem da je ova inicijativa ključna za izgradnju inkluzivnijeg društva u Albaniji - kazala je Dea Shehu, iz organizacije OMSA iz Albanije.
Projekat „Zajedno za LGBTIQ+ jednakost“ će se sprovoditi 40 mjeseci, a geografski pokriva Crnu Goru, Srbiju, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo i Sjevernu Makedoniju.

Napredak u borbi za unaprijeđenje prava kroz konkretne akcije, zakonodavne reforme i jačanje svijesti

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.

Tag: evropska-narodna-partija

FOTO: Ibrahimović u društvu Vučića na samitu u Briselu

Vladi Crne Gore nagrada portala EWB za doprinos evropskim integracijama

VIDEO: Napad nožem u zagrebačkoj školi: Jedno dijete preminulo, osmoro povrijeđenih

Bogdanović upoznao evropske zvaničnike sa uzurpacijom nadležnosti Ustavnog suda od strane parlamentarne većine

Napredak u borbi za unaprijeđenje prava kroz konkretne akcije, zakonodavne reforme i jačanje svijesti

PRATITE TVe UŽIVO