Program "Evropa sad 2" (ES2) je herojski bilbord premijera Milojka Spajića, koji je maksimalno uspješan kao tviteraška kampanja koja je političkom subjektu PES donijela Vladu Crne Gore, kazala je za "Dan" bivša državna sekretarka Ministarstva finansija Mila Kasalica.
– Ekonomski, razvojno i strateški, slika je manje idilična. Htjeli smo zarade i ličnu potrošnju uz uvećane neizvjesnosti u sistemu i na štetu sistemskog privida da je nebitno kako se pristupa senior-dobi u životu, ili da nam je još nevažnije zdravstvo udaljeno od zdravlja i pacijenata; najnevažnije je ostalo da bude da li imamo investicije. Dobili smo što smo znali da se preko noći može dobiti: inflacija u Crnoj Gori izražena je duplo većom stopom nego tekuća inflacija u EU. Kvalitativni indikatori neizvjesnosti (pritisak na rast zarada u javnom sektoru, neproduktivnost tog sektora, neznanje koje je postalo gore od bilo kojeg vještačkog usporivača, nesposobnost koja je slamajuća u sistemu) iznose kamate i inflaciju u zemlji porađajući bolnu brojku, koju svakog dana u prodavnici plaćamo kroz uvećane cijene i mršavije cegere i veće anuitete – izjavila je Kasalica.
Kako je navela, Spajić je kao lider ES1 i ES2, a evo stiže i ES3 s novim neodmjerenim uvećanjem zarada na makro nivou od skoro sto miliona eura i socijalnih davanja isto toliko, namjeran da nakon usporavanja crnogorske ekonomije iz dijela 2024. i ukupne 2025. iza sebe ostavi ne "sprženu zemlju", kako su on i predsjednik Milatović spočitavali DPS-u, nego ekonomiju kojoj je namjeran da oduzme osnov da se ikad oporavi.
– Na takvu vrstu neodgovornog javnog postupanja nema pravo nijedan političar u zemlji – poručila je Kasalica.
DAN: Da li je standard građana bolji ili gori u odnosu na prije godinu dana, kada je startovao program "Evropa sad 2"?
Kasalica: Ako "životni standard" predstavlja DF–PES-političku parolu jer se ostali iz političke većine ne bave crnogorskom ekonomijom osim kao trošadžije bez granica, tad je građanima dato što je obećano i zadatak im je da smušeno i skrušeno trpeći budu zahvalni što nominalno imaju više dok realno mogu kupiti manje. Uzeti su krediti, šušti nešto u džepovima, a kese koje se iznesu iz prodavnice ili sa pijaca su lakše. I obavezno je da, kao onomad, zahvalimo Vladi Crne Gore, tj. Milojku i Andriji.
S druge strane, ako je životni standard naša pojedinačna vrijednost da iz odgovornog, produktivnog rada imamo dovoljno sredstava za dostojan život, u zajednici koju poštujemo kroz regulativu i razvojne perspektive, uz saradnju sa timovima bez kojih ne možemo ništa realizovati na dugi rok, tada nas u onome što dokumentuje životni standard, a to je pripadnost srednjoj klasi, koja je najživotniji i najodrživiji indikator bilo koje ozbiljne zemlje, nema ni na obzorju.
Povećanje zarada zbog ličnih želja ravno je ekonomskom samoubistvu
DAN: MMF je ocijenio da reforme ES1 i ES2 nisu održive na duži rok. Kako gledate na tu ocjenu i šta bi država trebalo da uradi po tom pitanju?
Kasalica: MMF je oko pitanja pritajenog, opipljivog i izmjerivog štetočinstva ES2 u nedavnoj evaluaciji makroekonomske stabilnosti bio direktan i jasan: dara je došla do duvara. Sad nema nazad; da se odbrani dostignuti nivo zarada, koje su vještački uvećane odricanjem od kvaliteta zdravstva i penzija svakog od nas pojedinačno, mora se kvalitetno masovno raditi bar deset sati dnevno bar narednih pet godina. To bi bio najbliži "prevod" ovoga što se ne želi vidjeti među partitokratskim uhljebima u državnoj administraciji i javnom sektoru. Taj golemi rad ne može se isplatiti kao tehnika umanjenja kriznih signala bez rada unutar javnog sektora u dvije ravni: vraćanja minimuma kvaliteta javne usluge i povraćaja poštovanja osnovne funkcije državne administracije da je servis privredi i poreskim obveznicima. Bez ovog potvrđenog dokumentovanog kvalitetnog rada, uvećavati zarade zbog ličnih želja i htjenja, što se nanovo planira, ravno je skoro pa ekonomskom samoubistvu. Možda su nam političari intelektualno zakržljali, radno zapušteni, a troškovno raspojasani van bilo koje granice pristojnosti; ali, životni svakodnevni izazovi to ne dozvoljavaju svima nama koji privređujemo u crnogorskoj ekonomiji, dok paralelno ne prihvatamo da nas okuju mržnjom, pizmom i sičijom.
DAN: Jesu li finansije države u boljem ili gorem položaju u odnosu na period prije ES2?
Kasalica: Posljednji izvještaj o izvršenju budžeta zemlje (GDDS 09-2025) u par podataka govori neophodno o stanju u javnim finansijama: PIO doprinosa je za devet mjeseci prethodne godine prikupljeno 395 miliona eura, a ove godine 150 miliona eura manje. Ovo nije posljedica izbjegavanja poštovanja regulative od crnogorske privrede, kao što se politički želi neuspješno imputirati, što objektivno potvrđuju naredni podaci: doprinos za nezaposlenost u odnosu na prethodnu godinu veći je za šest milion (respektivno 24 miliona u odnosu na 18 miliona); porez na dobit pravnih lica veći je nego za prethodni izvještajni period (2025 – 222 miliona u odnosu na 2024 – 204 miliona). I pored toga, uz sva zamešateljstva "kuvanja" odliva suprotno planu iz budžeta, deficit je značajan, a tek stižu tri udarna mjeseca potrošnje, kad će se deficit još uvećati.
Godinu dana ES2 primjene potvrđuje da sve što je bilo napisano u tekstu Fiskalnog savjeta Srbije (g. Alteprimakov i kolege; januar 2024) o ES1 sa naznakama mjera ES2 neoboriva je istina/ činjenica. Međutim, crnogorsku tekuću političku vrhušku istina i činjenice mnogo manje obavezuju nego "one prije njih". Zato kao građani nemamo što čestitati liderima državne administracije nakon godinu dana od primjene ES2, ali jednako malo je prostora za glorifikaciju ES1 trogodišnjice, osim djelimično za zaposlene u trgovačkim lancima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kasalica: Dobili smo veće cijene i mršavije cegere

Evropska komisija je u najnovijem izvještaju jasno i nedvosmisleno poručila - Crna Gora ne vodi fiskalnu politiku, već fiskalnu improvizaciju, ocijenio je za Antenu M ekonomista i osnivač Fidelity Consultinga Miloš Vuković. 
 
U Izvještaju je, ukazuje on, jasno navedeno da je država trajno oslabila prihodovnu osnovu, povećala potrošnju i otvorila vrata novom talasu dugova, uz upozorenje da novousvojene mjere ne obezbjeđuju usklađenost sa fiskalnim pravilima niti stvaranje fiskalnih rezervi. &nbsp;
- Posebno zabrinjava činjenica da ključna institucija za kontrolu javne potrošnje, Fiskalni savjet, ni nakon nekoliko godina nije operativan - naglašava Vuković.
Komisija, dodaje, ukazuje da se odluke o budžetu i investicijama donose ad-hoc, bez metodologije i bez analiza, dok državna preduzeća ostaju izvor trajnog fiskalnog rizika za građane.
- Program Evropa sad 2 u izvještaju je po prvi put indirektno označen kao populistička mjera koja smanjuje prihode i povećava troškove države. Rezultat je jednostavan: manje novca za zdravstvo, obrazovanje i penzije, a više dugova koje će vraćati buduće generacije - kaže Vuković. 
 
Evropska komisija dalje konstatuje da Crna Gora trenutno nema kredibilan budžetski proces, što, kako ocjenjuje Vuković, potkopava povjerenje u javne finansije. 
 
- Kasno usvajanje budžeta blokiralo je kapitalne projekte, a javnost nema jasan uvid u to kako se troši novac građana. Na kraju, treba odati priznanje Evropskoj komisiji koja je rekla glasno ono što se ovdje uporno pokušava sakriti: vrijeme fiskalne improvizacije je prošlo, čeka nas stezanje kaiša - zaključio je Vuković.

Vuković: EK označila program Evropa sad 2 kao populističku mjeru i jasno poručila da nas čeka stezanje kaiša

Od promjene vlasti 30. avgusta 2020. godini u Crnoj Gori nije bilo kvalitativnih promjena u strukturi ekonomskog sistema koji su pokazatelj napretka. Naprotiv, bilježimo regres. Svi problemi su i dalje prisutni, a negativne tendencije uzimaju obilježje trenda, ocijenio je u razgovoru za Portal ETV predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca, prof. dr Vasilije Kostić. <h2>Privid blagostanja</h2> Pet godina nakon promjene vlasti u Crnoj Gori ekonomska slika stvara privid ozbiljnih reformskih iskoraka koji u praksi rezultiraju dubokim socijalnim nestabilnostima. Programi Evropa sad 1 i 2, kojim se, nekad ministar finansija, a sad premijer Milojko Spajić koristi kao glavnim adutom u odbrani učinka nove vlasti, donijeli su rast plata i penzija, ali i otvorili dileme o dugoročnoj održivosti i realnom životnom standardu građana.&nbsp; Građani se mogu pohvaliti debljim novčanicima, ali su su im računi i potrošačka korpa postali teži za podnošenje.&nbsp; Prosječna neto zarada u Crnoj Gori porasla je sa 527 eura prije pet godina na 1.014 eura danas. Minimalna penzija je povećana sa oko 300 eura na 450. Ipak, minimalna potrošačka korpa rasla je znatno više: sa 640 eura 2020. godine skočila je na više od 2.000 eura u 2025. Inflacija je "pojela" povećanja zarada i usporila osjećaj ekonomskog napretka.&nbsp; Osvrćući se na na prethodni petogodišnji period, Kostić smatra da je crnogorska ekonomija tamo gdje je i bila. Međutim, napominje da bitnu razliku čini protok vremena od pet godina. <h2>Bez suštinskih promjena</h2> - Ne možemo, a da u obzir ne uzmemo novih pet godina izgubljenih za razvoj pa se, stoga, slobodno može reći da je naša pozicija danas, ukupno, gora nego li prije 2020. godine. Razumljivo, sa ovom ocjenom, jedan broj ljudi (naročito onih iz vlasti i oko vlasti) neće se složiti, navodeći pri tom pokazatelje izražene nominalnim ali ne i realnim veličinama koje u stvari (radi javnosti da kažemo) stvaraju iluziju višeg, a vrijede manje. Realne veličine su ono što odražava stvarnost. Nominalne veličine su često sredstvo obmane – kazao je Kostić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241021151052_82b31025b70a3220a8531fd999e7d28bd83e7ee4e4e53723e60d0190453c943c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241021151052_82b31025b70a3220a8531fd999e7d28bd83e7ee4e4e53723e60d0190453c943c" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Vasilije Kostić"> <figcaption>Prof. dr Vaslije Kostić(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Ako zanemarimo i brojke, koje se kod nas bez ustezanja i prigovora savjesti tumače različito, nemoguće je, ističe Kostić, ne uočiti da suštinskih, kvalitativnih promjena u strukturi ekonomskog sistema nema.&nbsp; - Naprotiv. Rekao bih da bilježimo regres. Svi problemi su i dalje prisutni, a negativne tendencije uzimaju obilježje trenda. Neko će prigovoriti da ipak nije tako i da je prisutan ekonomski rast. Tačno, no pitanje rasta GDP nije kvalitativnog nego kvantitativnog karaktera. Rast GDP je vještački kreiran povećanom potrošnjom usljed rasta plata i penzija (mimo opšte produktivnosti) i rasta javne potrošnje, dodatno podržanog rastom eksterne neravnoteže u vidu izrazito negativnog rasta uvoza. Od takvog rasta gotovo da nema koristi, čak bi se moglo reći da ima štete – stava je Kostić. Takođe, iako bi se moglo prigovoriti da je dug smanjen, naš sagovornik ističe da to nije rezultat kvalitativnih promjena u ekonomiji i tvrdog budžetskog ograničenja-discipline, već posljedica vještački izazvanog rasta BDP-a i inflacije. - Rast zaposlenosti najvećim dijelom nije posljedica novog zapošljavanja u privredi već, prije svega, legalizovanog već postojećeg zapošljavanja i velikog zapošljavanja u već preglomaznoj državnoj administraciji – pojasnio je Kostić. <h2>Nepredvidivost, iznenađenja, nerealna obećanja...</h2> Vlada, kako ocjenjuje Kostić, nije imala promašaja u ekonomskoj politici, ne zato što je nepogrješiva, već zato što nema definisanu politiku sa jasnim ciljevima koji bi omogućili ocjenu njenog uspjeha ili neuspjeha. Ovo što je na djelu, smatra on, moglo bi se nazvati „ad hoc reaktivnom politikom“ - inspirisanom kratkoročnim političkim populizmom koji sam po sebi govori o dubini opšte-društvene krize u kojoj se crnogorsko društvo nalazi.&nbsp; Tako, ističe Kostić, u ekonomskoj sferi imamo permanentnu nestabilnost u pogledu planova i prioriteta (čas putevi, brze ceste, pa auto-put, „značajna ulaganja u infrastrukturu“, gradska naselja – novi gradovi, sedmočasovno radno vrijeme, Velika plaža…).&nbsp; Logično je, ističe Kostić, da je obilježje takve nestabilnosti i stalna promjenjljivost politika. - Nepredvidivost, iznenađenja, nerealna obećanja postaju obrazac ponašanja i obilježje ambijenta. Fiskalna politika, na primjer, je izraz takvog obrasca ponašanja. Svaki čas se mijenja bez imalo pokušaja da se učini predvidivom i da se utemelji na određenim kriterijumima koji se zovu fisklano sidro, uprkos tome što bi to bilo od izuzetne važnosti. Lista sličnih nabrajanja bi bila duga: deficit budžeta, odsustvo reformi, zaduživanje,deficit platnog bilansa… - navodi Kostić. Takođe, dodaje da se fiskalna politika sve vrijeme posmatranog perioda vodi u funkciji dnevno-političkih potreba partija na vlasti, a ne kao jedan od najznačajnijih instrumenata društveno-ekonomskog razvoja.&nbsp; - Pitanja održivosti i razvoja su sekundarnog karaktera – napominje on. Ipak, ključnom strateškom greškom Vlade, na što je u kontinuitetu upozoravao, smatra povećanje plata i penzija, nezavisno od ekonomskih rezultata ili ekonomski utemeljenih kriterijuma. Posljedice ćemo, smatra Kostić, osjećati dugi niz godina. - Time je raspodjela kao ključna ekonomska poluga u realizaciji društvene pravde dobila diskrecioni karakter. Time je, dugoročno, napravljena ozbiljna, ne samo ekonomska, već šteta sa ozbiljnim socijalnim posljedicama po društveno biće Crne Gore u budućoj izgradnji harmonične i prosperitetne zajednice – dodao je sagovornik Portala ETV. <h2>„Ne kriva mi se na mali no na „krivi“ dio“&nbsp;</h2> Prema njegovim riječima, posljedice ovakvih rješenje osjećamo kroz inflaciju, štrajkove, blokade i sve veći stepen nezadovoljstva građana.&nbsp; Takođe, nezadovoljstvo radnika iz više sektora, demonstirano na ulicama širom Crne Gore i pozivom nadležnih na reakciju, ukazaju da rast zarada nije jednako osjetio svaki sektor. - Zahtjevi radnika mogu biti i nerealni sa stanovišta ekonomskih mogućnosti države, ali oni nijesu dužni da o tome vode računa. Pravo je pitanje da li su ti zahtjevi opravdani, a ne da li su u skladu s ekonomskim moćima države. Rekao bih da su ti zahtjevi u najvećem dijelu opravdani, mada ima i nerealih. No, da ne bi to bila samo moja impresija postaviću glasno pitanje: na osnovu čega se može utvrditi opravdanost zahtjeva ili ne? Prvo su činjenice, a drugo su relativni odnosi između pojedinih kategorija zanimanja koji odražavaju odnose vrijednosti pomeđu njih. Zato se ljute policajci, medicinsko osoblje, prosvjetari, željezničari… jer nijesu plaćeni adekvatno drugima – naglasio je Kostić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250830050840_11b50408c45a5056267bd47295f9f963f29e85391266b7ec62a8c50ce87e3c45.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250830050840_11b50408c45a5056267bd47295f9f963f29e85391266b7ec62a8c50ce87e3c45" data-rendition-name="original" width="1920" height="1445" loading="lazy" alt="Sa jednog od protesta prosvjetara"> <figcaption>Sa jednog od protesta prosvjetara(Photo: Antena M)</figcaption> </figure>  Pravedno utvrđeni relativni odnosi su u osnovi raspodjele društvene pravde, a ona je, cijeni Kostić, programima ozbiljno narušena.&nbsp; - Ne kaže slučajno naš narod: „Ne kriva mi se na mali no na „krivi“ dio“ – navodi Kostić. <h2>Dugoročna šteta</h2> Uprkos tome što su, kako kaže Kostić, Evropa sad 1 i 2 imali nesporno i neke dobre strane, posebno u dijelu legalizovanja zaposlenja i smanjenja značajnog obima sive ekonomije u tom segmentu kao i izvjestan pozitivan „socijalni otisak“ na duh nacije, smatra da je šteta izazvana njima već velika, ali daleko od toga da je konačna. - Rekao bih, čak, da smo na početku tog procesa. Šteta će biti dugoročna jer karakter mjera onoga što se zove Program Evropa sad 1 i 2 nije ograničen ekonomskom sferom. Raspodjela, kao što rekoh, se ne iscrpljuje samo na procesu podjele materijalnih dobara već ona predstavlja najznačajniji (ili jedan od najznačajnijih) mehanizama ostvarenja učešća u „raspodjeli društvene pravde“ – pojašnjava Kostić. <h2>Iskrivljeno poimanje turizma</h2> Komentarišući stanje u turizmu, Kostić naglašava da već dugi niz godina sa stručnjacima upozorava na neadekvatno upravljanje ovim sektorom. Prema njegovim riječima, izostanak stvarnog strateškog plana razvoja i podređivanje turizma dnevno-političkim potrebama doveli su do urušavanja jedne od ključnih grana crnogorske ekonomije. - Naime, pod pritiskom platno-bilansne neravnoteže i potrebom za održavanjem visokog deviznog priliva, akcenat se stavlja na broj gostiju, odnosno na turistički promet, a ne na potršnju po gostu i dužinu zadržavana kod nas. Time se nanosi dugoročna šteta crnogorskom turizmu jer Crna Gora sve više postaje tranzitna destinacija i destinacija masovnog turizma čije je glavno obilježje niska platežna moć, odnosno slaba - mala potrošnja – objašnjava Kostić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250611170656_b912fb0ba47bd4d13c4255440cceaf8f9eaf22122782d2f857f0062246164b6f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250611170656_b912fb0ba47bd4d13c4255440cceaf8f9eaf22122782d2f857f0062246164b6f" data-rendition-name="original" width="1253" height="700" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Najbolji dokaz da se u Crnoj Gori ne razumiju turizam i njegove potrebe jeste to što se, ocjenjuje Kostić, ključnim kriterijumom uspješnosti, odnosno neuspješnosti sezone smatra promet turista. To je, poručuje, potpuno pogrešno.&nbsp; - Valjda bi trebalo ključni kriterijum da bude profit. Ekonomske aktivnosti (biznis) se ne preduzimaju radi prometa već zbog profita – istakao je naš sagovornik. <h2>Dobitak-gubitak i ključni potezi</h2> Na pitanje da izdvoji jedan najveći dobitak crnogorske ekonomije od 2020. do danas, Kostić kaže da je teško dati odgovor, ali je oporavak nakon pandemije koronavirusa označio kao najvažniju stvar. Sa druge strane, kao najveći gubitak vidi nastavak vođenja crnogorske ekonomije na bazi dnevno-političkih potreba uz odsustvo strukturnih reformi koje bi za rezultat imale promjenu strukture crnogorske privrede što je, podsjeća, uslov njenog oporavka. - Preduslov svakog smislenog djelovanja jeste stabilnost. Ako nema stabilnosti nije moguće imati kontinuitet politika i djelovanja koje razvoj treba. Bez stabilnosti, dakle, nema ni uslova da donosite dobre i promišljene odluke. Nema uslova za strateško planiranje bez koga se proces razvoja svodi na tumaranje i reaktivnost, a ne na proaktivnost. Loše odlučivanje je nužan ishod nestabilnosti ili bolje rečeno loše odlučivanje ide ruku pod ruku sa nestabilnošću i čestim političkim promjenama – podvlači Kostić. Upitan da navede tri ključna poteza koja bi Vlada morala odmah da preduzme kako bi se ekonomska slika popravila, Kostić je odgovorio da nije jednostavno izdvojiti prioritete. - Naravno da je teško izdvojiti bilo šta kada su ovakve stvari u pitanju, ali eto da odgovorim: fiskalna disciplina – tvrdi targeti u zaduživanju i budžetskom deficitu; strukturne reforme i ulaganja u visoko produktivne – zaključio je Kostić.

Tamara Klikovac

Ekonomija između iluzije i stvarnosti: Bez konkretnog napretka, negativne tendencije postaju pravilo

Deficit Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) već je, nakon šest mjeseci, dostigao 232 miliona eura iako je fiskalnom strategijom predviđen ukupan deficit do 400 miliona. Prekoračenje od 32 miliona eura iz Fonda PIO objašnjavaju efektima Evropa sad 2, koja je povećala zarade, ali ozbiljno opteretili državnu kasu. Vjeruju, ipak, da će se situacija ublažiti tokom narednih mjeseci, ukoliko se ostvari očekivani rast broja turista i prihoda.
<h2>Rashodi premašili prihode</h2>
Broj penzionera raste, a fiskalni temelji Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja sve su slabiji. Penzije stižu redovno, ali ne zahvaljujući doprinosima, već novcu iz državne kase. Samo u prvih šest mjeseci ove godine, rashodi su premašili prihode za više od 230 miliona eura.
- Već je po fiskalnoj strategiji 400 miliona projektovan deficit za ovu godinu. Znači, ako smo sad na pola godine normalno je da imamo 200 miliona deficita, a on je sada 232 miliona eura. Imajući u vidu da je prvi kvartal kada se tradicionalno slabije puni budžet, a da sada imamo turističku sezonu gdje imamo 130.000 turista u Crnoj Gori, za očekivati je da će se narednih nekoliko mjeseci ispegladiti ovaj dio koji je bio lošiji u prvoj polovini godine i očekujem da će biti u skladu sa fiskalnom strategijom ili približno tome - kazao je direktor Fonda PIO Vladimir Drobnjak.
Glavne razloge za rast deficita Drobnjak vidi u realizaciji projekata Evropa sad 1 i Evropa sad 2.
- Od 1. januara 2024. godine imali smo povećanje minimalnih penzija na 450 eura. I to je koštalo budžet nešto više od 100 miliona eura. To je bila dobra stvar za novije penzionere, ali je koštala državu. A druga stvar, 2. oktobra 2024. godine, primjenom Evrope sad 2, dvije stope doprinosa su se smanjile za nekih 50 odsto, što znači da se za toliko uvećao deficit Fonda PIO - objasnio je Drobnjak.
Da će ova politika ugroziti dva osnovna stuba socijalne sigurnosti - zdravstvenog i penzionog sistema - ranije je upozoravao ekonomista Sead Čirgić, dok je bio na čelu Fonda za zdravstveno osiguranje. Zato sada ističe da deficit nije iznenađenje, već rezultat ekonomske politike koja se bazira na potrošnji bez pokrića, i koja je Crnu Goru dovela do dvostruko veće inflacije u odnosu na prosjek eurozone.
- U taj rizik Vlada Milojka Spajića svjesno je ušla, očekujući optimističan rast ekonomije u 2025.godini i smanjenje budžetskog deficita. Međutim, sada već sa sigurnošću možemo reći da se u planovima podbacilo. Više je nego rizično oslanjati funkcionalnost zdravstvenog i penzionog sistema na potrošnju stranaca u Crnoj Gori i naplatu indirektnih poreza, jer Crna Gora nema stabilnu ekonomiju. Populistički programi doveli su do ovolike inflacije, a, nažalost, jasno je da to nije jedini mogući negativan ishod. Zato ako želite stabilan i funkcionalan zdravstveni i penzioni sistem, budimo ljubazni prema strancima jer od njih nam u ovom momentu zavisi zdravstvena zaštita i isplata penzija - rekao je Čirgić.
<h2>Veća zaposlenost kao rješenje</h2>
Rješenja za obezbjeđenje većeg dotoka novca u budžet Fonda Pio, Drobnjak vidi u većoj zaposlenosti.
- Naša ekonomija treba da bude jača. Trebaju nam nove investicije. To je nazdraviji način kada imamo više zaposlenih u sistemu, da nam je ekonomija jača. Dakle, ti zaposleni će uplaćivati poreze, doprinose. To je najzdravi način - rekao je Drobnjak.
Broj penzionera u junu 2025. godine, povećan je za nepun procenat u odnosu na decembar 2024. godine. Iz Fonda PIO naglašavaju da penzioneri ne brinu i da neće kasniti penzije bez obzira na izazove.

Efekti Evrope sad 2 ozbiljno opteretili državnu kasu: Deficit Fonda PIO 232 miliona eura

Potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) i poslanik u Skupštini Crne Gore Jevto Eraković poručio je na mreži Iks da su zahvaljujući programu Evropa sad 2 plate medicinskim sestrama i tehničarima ispod najnižih u javnom sektoru sa jednakim stepenom kvalifikacije.
- Plate medicinskih sestara i tehničara sa toplim obrokom i regresom 586 eura. Zahvaljući ES2 one su ispod najnižih u javnom sektoru za iste kvalifikacije - kazao je Eraković.
On je upitao i da li medicinske sestre i tehničari, farmaceutski radnici i nemedicinski kadar imaju pravo na dostojanstven život.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FdrJevtoErakovic%2Fstatus%2F1941783064360681494%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1941783064360681494%7Ctwgr%5E7ee615c01808a8e4b339254bfe6892f034726228%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Eraković: Zahvaljujući Evropa sad 2, plate medicinskih sestara i tehničara su ispod najnižih u javnom sektoru

Postoji dosta stvari koje ne sporimo u analizi Ekonomskog fakulteta, ali i stvari koje nisu činjenično tačne. To su kompleksne stvari i nije ih lako analizirati - rekao je premijer Milojko Spajić na stručnoj raspravi na temu faktora koji utiču na cijene u našoj državi na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore.
Podsjećamo, Ekonomski fakultet nedavno je objavio analizu po kojoj je glavni razlog rasta cijena prehrambenih proizvoda od 2021. do 2023. godine povećanje proizvođačkih i uvoznih cijena, ali i rast bruto zarada kod velikih trgovaca, što su mogli nadoknaditi jedino povećanjem marži.
Spajić je ocijenio, nakon objave ovog istraživanja, da je analiza Ekonomskog fakulteta sramotna, a on i njegov šef Kabineta Branko Krvavac pozvali su Ekonomski fakultet da organizuje raspravu o cijenama i poslovanju trgovinskih preduzeća.
Redovna profesorica na Ekonomskom fakultetu dr Maja Baćović kazala je danas da se analiza "Makroekonomski ambijent u Crnoj Gori 2021-2023" odnosi prije svega na sektor prehrambenih proizvoda i pića.
Cilj studije je, prema njenim riječima, bio da pruži objektivnu sliku o uticaju poslovne poliitke privrednih subjekata i sektora trgovine na rast roba cijena široke potrošnje, ali i da sprovede finansijske analize poslovanja trgovinskih lanaca i analizira uticaj promjene trgovinskih marži.
- Odnosno ograničavanja cijena prehrambenih proizvoda u trgovinskim lancima, i uticaj svega toga na sve ostale ekonomske prilike u Crnoj Gori - kazala je Baćović.
Istakla je da studija rađena od marta do maja 2024. godine. Baćović naglašava da do rasta cijena dolazi onda kada zarade rastu brže od produktivnosti rada.
Uvođenje marži na određeni broj prehrambenih proizvoda, kako dodaje, ima negativan efekat na određeni broj trgovinskih preduzeća.&nbsp;
Baćović je, pored ostalog, kazala da sektor trgovine stvara 14 odsto našeg BDP-a i zapošljava 37 odsto radnika u privatnom sektoru.
- Znači oko 50.000 radnika radi u sektoru trgovine. Čak i mala promjena u sektoru trgovine brutalno se odražava na BDP Crne Gore i na poreske prihode i na zaposlenost u Crnoj Gori - navela je Baćović.&nbsp;
Spajić je konstatovao da je analiza pokazala da je ulazna inflacija oko 29 odsto, kao i da je inflacija hrane bila 30-31 odsto.
- Samo zdravrazumski da uporedim. Ako je ulazna inflacija 29 odsto, a inflacija kupovna 31 odsto, zar nije logično tvrditi da je praktično kumulativna inflacija, bez ekonometrike, duboke matematike, da su inputi najveći dio inflacije i suštinski jedini - upitao je Spajić.&nbsp;
Baćović je odgovorila da se konačna cijena formira na osnovu nabavne cijene, a dodaju se troškovi poslovanja (radna snaga, električna energija), porezi na proizvodnju i profit.
- Cifre od 31 i 29 odsto su kumulativne od 2021. do 2023. U 2022. godini je bilo 24 odsto, od čega je najveći uticaj uticaj rasta cijena uvoznih proizvoda - rekla je Baćović.
Spajić je rekao da marža trgovinskih lanaca 2022. nije doprinijela inflaciji.
Baćović je konstatovala da je premijer saglasan sa analizom, odnosno da je dobra.
Spajić je potvrdio i rekao da u studiji nije dobro što su uzeti netačni podaci za bruto zarade od prije Evropa sad 1, kao i da rast bruto zarada nije realan, već formalizacija crne i sive ekonomije.
Krvavac je rekao da mnoge zemlji u okruženju i Evropi nisu imale programe Evropa sad 1 i 2, ali da su imali rast kumulativne inflacije.
Krvavac je ocijenio da ima dobrih podataka u analizi ali da ne smatra da je korektna zbog polaznih tačaka.
Dekan Ekonomskog fakulteta profesor dr Mijat Jocović kazao je da sa Spajićem više voli govoriti kao s ekonomistom.
- Od kad ste nam rekli da je analiza sramotna razmišljao sam o Ivu Andriću i pitao se je li bolje ćutati - rekao je Jocović i pitao se kakvi bi bili profesori da ne rade ovakvu analizu, da nemaju stav, te kakvo bi društvo bili ako profesori smatraju da nisu komptentni.
Kao profesori nisu imali dilemu da li treba da rade studije, ali je mnogo važnije pitanje karaktera ovog istraživanja.
- Ova studija otvara suštinsko pitanje a to je pitanje karaktera ekonomskih institucija koje otvaramo u Crnoj Gori. Odgovor na to pitanje treba da daju kreatori politika - ističe Jocović.
Tržište, konkurencija, svojina su, kako nabraja, najvažnije enomske institucije i one, kako dodaje, moraju da bude otvorene.
- Ako imamo tržište na kom ima monopola i zloupotreba, naš zadatak je na to da ukažemo, a vaše da stvorite otvorene ekonomske institucije - naveo je Jocović.
Suština su, prema njegovim riječima, monopoli i treba da se utvrdi da li postoje, da li neko zloupotrebljava tržište, da li su profiti nesrazmjerni ulaganjima.
- Interes je privrede da nađu i otklone sumnju da postoje monopoli, a njih utvrđuju institucije, a ne profesori Ekonomskog fakulteta - kategoričan je Jocović.
Ne mogu se naći zloupotrebe, kako dodaje, iz marži i bilansi.
- Ne traži američki regulator bilanse Majkrosofta, nego nedozvoljene tržišne poruke. To je poruka ove studija i treba da bude poruka ovog skupa. To je rečeno u ovoj studiji, koja je dobronamjerna i otvorena. Želimo društvo otvorenih institucija, želimo li ovakav Univerzitet Crne Gore, ovakav Ekonomski fakultet gdje se ne bojimo da iskažemo svoje mišljenje - kazao je Jocović.
Cilj ove rasprave je, kako dodaje, progres društva.
- Ne možete sa zatvorenim fakultetom stvoriti otvorene ekonomske institucije, jer pravite zatvorene ljude - ocijenio je Jocović.
Spajić je rekao da kritikuje Zavod za statistiku Monstata u dijelu zarada prije 2021, odnosno da je kritika na račun analizu na empirijskom nivou, a ne na teorijskom.

Jasmina Beharovic

Spajić: Postoji dosta stvari u analizi koje ne sporimo, ali i stvari koje nisu činjenično tačne; Jocović: Suština da se utvrdi postoje li monopoli, njih treba institucije da otkriju

Premijer Milojko Spajić izrazio je zadovoljstvo zbog usvajanja budžeta za ovu godinu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2738%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fusvojen-budzet-u-nacelu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Usvojen je budžet! Evropa Sad 2 za penzionere je ispunjena do kraja - poručio je Spajić na mreži X.
Parlament je večeras, sa 46 glasova za i jednim uzdržanim usvojio Zakon o budžetu. Glasanju nijesu prisustvovali poslanici opozicije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1887924617760706802&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: Evropa Sad 2 za penzionere je ispunjena do kraja

Protivnik sam programa Evropa sad 2, jer smatram da se u ekonomiji mogu povećavati zarade a da produktivnost ostaje na istom nivou, ili da pada, a da pritom ne platite ozbiljnu cijenu za to u budućnosti - kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca &nbsp;prof. dr Vasilije Kostić.
Cijena struje nije socijalna kategorija, objašnjava Kostić, već je to ekonomska kategorija,to je roba, dodaje on, koja ima svoju cijenu koja se formira na, kako kaže, elektroenergetskom tržištu.
Bitno je da građani neće snositi sami trošak, kaže Kostić, da je tako shvatio poruku Vlade,da će se preko određenog broja kilovata, kako kaže, od strane Vlade subvencionirati to povećanje.
- Mi čitavo vrijeme imamo uticaj na cijenu struje i bavimo se njome kao socijalnom kategorijom, pa smo bili u prilici da vidimo prošle godine kako menadžment Elektroprivrede objavljuje kako on vodi brigu i račun o standardu građana i zbog toga ne povećava električnu energiju, iako bi po svojim imputima, troškovima ili prodajnoj cijeni to trebalo da se desi. Prvo, ono što je možda dobro u svoj ovoj stvari jeste to da je Vlada konačno odustala od tog koncepta da je cijena struje socijalna kategorija, nego da je to ekonomska kategorija i to dokazuje kroz ovo što su objavili &nbsp;da će subvencionirati povećanje električne energije. Regulatorni prihod, koji je odobrila Regulatorna agencija, je nešto što ukazuje da za time postoji potreba, inače da ne postoji potreba za time, imajući u vidu impute i cijenu poslovanja, i troškove poslovanja, onda naravno ne bi ni postojala potreba za tim regulatornim prihodom - rekao je Kostić.
Crnogorski građani su zainteresovani, poručuje Kostić, da imaju jednu elektroenergetsku kompaniju koja će ih, ističe on, na kvalitetan način snabdijevati električnom energijom i koja će biti, kako kaže, onakva kakva treba.
Ultimativna je &nbsp;izjava premijera Milojka Spajića, smatra Kostić, da neće biti rasta &nbsp;inflacije, i ona nema nikakvo utemeljenje, ističe on, ni u jednoj ekonomskoj teoriji, ili, kako kaže, ekonomskoj praksi.
- Apsolutno je nemoguće da bilo ko kaže, naročito imajući u vidu geopolitičke uslove koji vladaju u ovom dijelu Evrope, rat i nestašica i tako dalje, najave eskalacija sukoba, sve i da nema ekonomskih pomjeranja dovoljno je da ta geopolitička pomjeranja, ili tenzije utiču na ono što se zove tržište i na formiranje odnosa na tržištu. Apsolutno to ne može niko da kaže, a da pritom ozbiljno ne dovodi u zabludu one kojima to kaže - istakao je Kostić.
Sagavornik emisije E uživo kaže da ne želi podcijeniti dobronamjernost Vlade da želi da doprinese rastu standarda građana, dodaje on, kroz povećanje zarada, jer su godinama i decenijama, kako kaže, niska primanja.
- U ekonomiji postoje zakoni, vi morate prosto to da uradite na ekonomski definisan ili zasnovan način. Ukoliko to ne uradite u skladu sa ekonomskim pokazateljima, kategorijama, i ekonomskim zakonitostima, vi ćete sigurno proizvesti štetu. Ja sam protivnik tog programa (Evropa sad 2), jer smatram da se u ekonomiji mogu povećavati zarade a da produktivnost ostaje na istom nivou, ili da pada, a da pritom ne platite ozbiljnu cijenu za to u budućnosti. Ako bi nam i u ovom momentu bilo na kratko dobro, to dobro će nam se sigurno u budućnosti vratiti kao loše. Nažalost imamo kratko pamćenje i ne pamtimo ono što je bilo prije dva dana, tako da brzo zaboravljamo, ali kritikujući taj program i pišući o tome, ja sam notirao ključnu stvar, a to je da ne možete očekivati da gradite sistem na potrošnji a da pritom potpuno zanemarite produktivnost, to je prosto nemoguće. Da bi gledaocima bilo jasno, ne možete trošiti nešto što nijeste proizveli, a da to bude na dugoročan i održiv način. Jedno vrijeme možete da se zadužite i da iz zaduživanja pokrivate te stvari, ali na kraju i zaduženje ima svoj kraj - zaključio je Kostić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Kostić: Ako bi nam i u ovom momentu bilo na kratko dobro - to će nam se sigurno u budućnosti vratiti kao loše

Struja od januara skuplja za skoro sva domaćinstva, nakon još jednog slasnog obećanja premijera Milojka Spajića da neće, kazao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić.
Anđušić je rekao da puni zamah programa Evropa sad 2 tek kreće.
- Prosto da čovjek ne povjeruje. Iako smo već sve vidjeli. Poštovani građani, šta vas više može iznenaditi? Puni zamah Evrope sad 2 tek kreće… Ovo nije Vlada, ovo je nefunkcionalna mjesna zajednica - naveo je on na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmiki_andjusic%2Fstatus%2F1858549737953083899&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Cijena struje od januara 2025. godine biće veća 3,41 odsto za sva domaćinstva sa dvotarifnim brojilom, saopšteno je iz Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).
U ovu kategoriju spadaju skoro sva domaćinstava u Crnoj Gori. Kada su u pitanju potrošači sa jednotarifnim brojilom, njima će računi biti uvećani 2,93 procenata.

Anđušić o poskupljenju struje: Ovo nije Vlada, već nefunkcionalna mjesna zajednica

Studije su pokazale da kad imate minimalne zarade, a imate veliki rast poreza i troškova, mogućnost za povećanje neformalne ekonomije je veća, kazao je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Ako bi gledali iz ugla građana, cijeni Mulešković, povećanje zarada putem programa Evropa sad 2 jeste dobro, i trebalo bi da unaprijedi životni standard.
- Ono što smo vidjeli u prethodne dvije godine, od prve poreske reforme, jeste da upravo takvo administrativno povećanje zarada dovodi do rasta cijena. Moramo da budemo veoma precizni kad govorimo o tim reformama, jer ako bi pogledali samo životni standard građana, prema Eurostatu 2020.godine mi smo bili &nbsp;na nivou od oko 50 posto Evropske unije, 2023.godine smo na 52 posto Evropske unije, znači 2 procentna poena je porastao životni standard, sa druge strane cijene su nam rasle 5 ili 6 procentnih poena, što znači da su cijene rasle mnogo brže od životnog standarda. Moram priznati da takve reforme koje administrativno povećavaju zarade dovode do rasta cijena, jer upravo kršimo prvo pravilo ekonomije da kad imate istu ponudu i tražnju, ukoliko povećavate količinu novca u opticaju, naravno da će doći do rasta cijena, zbog toga što imate povećanu tražnju, a istu ponudu - rekao je Mulešković.
Povećanje cijena i kompletan efekat ove reforme možemo očekivati nakon prvog kvartala 2025.godine, poručuje Mulešković, jer će se tada i pojaviti potencijalni rizici koji nijesu obrađeni Fiskalnom strategijom, smatra on, a koji mogu da se dese, jer ova reforma je sprovedena prebacivanjem nekih sigurnih prihoda, kao što su doprinosi, ističe, prebacili na nesigurne prihode.
Mala preduzeća sa sjevera Crne Gore su najpogođenija, objašnjava Mulešković, jer bi oni trebali svoj promet da povećaju mnogo više, ističe on, da bi isplatili ovakve zarade, a pitanje je, kako kaže, da li je to moguće na tako malom tržištu.
- Rizik za ovakve stvari je povećanje neformalne ekonomije. Jer, studije su pokazale &nbsp;da kad imate minimalne zarade, a imate veliki rast poreza i veliki rast troškova, mogućnost za povećanje neformalne ekonomije je veća. Opet kažem dosta je stvari koje ćemo vidjeti, rano je sad govoriti o tome kako se implementira program.Ono što treba da kažemo jeste da su poslodavci ispoštovali sve što je bila njihova zakonska obveza i u tom dijelu ne postoje nikakve primjedbe - poručio je Mulešković.
Sa reformom Evropa sad 2 je ostavljena rupa od 400 miliona, poručuje Mulešković, u penzionom fondu i upravo se prebacilo finansiranje tog fonda, naglašava on, iz indirektnih poreza, što, kako kaže, povećava rizik.
- U određenim kategorijama zarada ta bruto zarada će biti niža u odnosu na raniji period, pa samim tim se logički postavlja pitanje da li će i penzije biti kasnije manje. Ono što smo dobili uvjerenje od strane fonda PIO i Ministarstva finansija da neće, ono što smo trebali da vidimo jesu projekcije, jesu jasni prikazi kako će se kretati kompletna situacija u narednih dvadeset godina i da vidimo kako će to da utiče na našu penziju. Ono što moram da kažem je da kad je došlo do prvog povećanja penzije izvršena je diskriminacija nad desetinama hiljada penzionera koji su dovedeni na isti nivo kao neko ko je primao prije mnogo manje od njih, pa samim tim će u narednom periodu trebati mnogo da se popravi ta greška koja je napravljena tokom prve reforme - istakao je Mulešković.
Sagovornik emisije "E uživo" se osvrnuo &nbsp;i na ekonomska dešavanja uzrokovana pobjedom Donalda Trampa, te je objasnio da je do naglog rasta dolara došlo zbog obećanja budućeg predsjednika SAD-a da će se smanjiti oporezivanje korporacija, i očekuju se &nbsp;je znatno veći prihodi, kako kaže, zato je došlo i do većih vrijednosti bitcoina.
Ekonomski plan koji je predstavio Donald Trump, objašnjava Mulešković, uključuje povećanje carinskih stopa iz Kine, neke čak i do 60 posto, a očekivanja ekonomista su, dodaje on, da će to izazvati veliku inflaciju u Americi.
- Evropa će zavisiti, u velikoj mjeri, od tih odnosa, jer moramo da budemo.svjesni da ni Crna Gora, kao jedna mala država nije izolovana, posebno Evropska unija. Saradnja Evropske unije, pa i Crne Gore sa Amerikom, i sa Kinom je značajna, pa samim tim ukoliko dođe do poremećaja odnosa između te dvije države &nbsp;može da se prelije i na ostatak svijeta- zaključio je Mulešković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFZhPYa2XZuo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mulešković: Kompletan efekat reforme se očekuje u prvom kvartalu 2025.

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla 24 sata, obavljeno je 1.970 ambulantnih pregleda, od čega 377 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Iz KCCG-a su rekli da su u Urgentnom centru zbrinuta 234 pacijenta, a u dnevnim bolnicama 352.
- U istom periodu obavljeno je 69 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 165 pacijenata, od čega 24 u IBD-u - kaže se u saopštenju.
Kako se navodi, u Centru za radiološku dijagnostiku odrađena je 491 dijagnostička procedura, od čega 99 CT i 47 MR pregleda.
- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađene su 122 dijagnostičke procedure, od toga četiri CT i devet MR pregleda - dodali su iz KCCG.
Kako su rekli, u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovana su 1.323 pacijenta i odrađena je 41.361 analiza.
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je devet beba.

U KCCG za dan obavljeno blizu dvije hiljade pregleda

Košarkaši Podgorice Bemaks igraće sjutra Skoplju protiv makedonske ekipe MZT utakmicu sedmog kola ABA druge lige.
Tim Miodraga Kadije je, nakon pet poraza, u prošlom kolu protiv Radničkog u Podgorici upisao prvi trijumf ove sezone u drugom po kvalitetu regionalnom takmičenju.
MZT nakon šest odigranih mečeva ima polovičan učinak - po tri trijumfa i poraza.
Podgorica Bemaks je nakon pobjede nad Radničkim pokazala da je u usponu forme – slavila je na gostovanju Kotoru, a zatim je nakon produžetka poražena od Sutjeske, iako je bila jako blizu iznenađenja.
Već u subotu slijedi novi bitan duel u domaćem takmičenju protiv Danilovgrada.
Trener Miodrag Kadija kazao je da je Podgorica u veoma napornom ritmu utakmica, ali da, kao i u prethodnom kolu protiv Radničkog, žele da iznenade rivala.
- Znamo da je MZT izuzetno kvalitetna ekipa, koja je u dosadašnjem dijelu ostvarila polovičan skor i taj meč za domaćina može biti presudan u borbi za prolaz. Sa druge strane, mi smo rasterećeni i želimo da dokažemo da smo u usponu forme - kazao je Kadija.
MZT, za razliku od Podgorice koja igra sa nikad mlađim timom, ima pet stranaca, od čega čak četiri američka internacionalca.
Krilo podgoričkog tima Srđa Bulatović kazao je da su svjesni da ih čeka teško gostovanje.
- Dobra prilika da kvalitetnom partijom podignemo samopouzdanje pred bitne utakmice u domaćem takmičenju koje slijede - rekao je Bulatović.
Duel u Sportskom centru Jane Sandanski počeće u 18 sati.

Podgorica Bemaks sjutra gost MZT Skoplja

Uprava policije saopštila je da je primila prijavu i dopunu prijave za javno okupljanje Udruženja prevoznika Crne Gore, koje će trajati od 12 sati 26. januara do 12 sati 29. januara, te da drugih prijava od ovog organizatora nije bilo.
- Napominjemo, da se shodno pomenutoj prijavi organizator obavezao da će tokom predmetnog javnog okupljanja biti omogućeno nesmetano kretanje putničkim motornim vozilima, autobusima, kombi vozilima i teretnim motornim vozilima koja prevoze medikamente, živu stoku i opasne materije, kao i vozilima svih hitnih službi, te da bi svako kršenje navoda iz prijave i ograničavanje kretanja ovim kategorijama vozila direktno uslovilo postupanje Uprave policije u skladu sa zakonom, uključujući i zabranu javnog okupljanja - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Podsjećamo, kamiondžije blokade organizuju jer traže izmjene visine akcize čiji povrat dobijaju po litru goriva, brži povrat poreza na dodatu vrijednost (PDV), duži rad graničnih carinskih i fitosanitarnih inspekcija, promjene ETIAS-a i beneficirani radni staž.&nbsp;
Obustava prometa je i dio regionalnog protesta prevoznika tereta iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, zbog ograničavanja trajanja boravka - rada profesionalnih vozača u zemljama Šengena na najviše 90 dana u periodu od šest mjeseci.

Uprava policije nije dobila prijavu produženja protesta predstavnika Udruženja prevoznika

Predsjednik Ukrajine, Volodimir Zelenski, odao je počast žrtvama Holokausta na Međunarodni dan sjećanja na Holokaust, koji obilježava oslobađanje Aušvica-Birkenaua 1945. godine.
Zelenski je zajedno s predstavnicima Vlade Ukrajine i članovima diplomatskog kora položio svijeće na Memorijal Holokausta Babin Jar u Kijevu.
Predsjednik Ukrajine je rekao da Holokaust podsjeća da čovječanstvo mora djelovati zajednički kako bi se odbranilo od mržnje.
- Ako se ne okupimo… onda fašizam ima šansu da se rodi, da se ponovo pojavi u nekoj zemlji i da vodi rat protiv čovječanstva - rekao je Zelenskij.

Tag: evropa-sad-2