Bugarska od 1. januara uvodi euro i tako će postati 21. zemlja u eurozoni.
Kreatori politike u Briselu i Sofiji nadaju se da će to podstaći bugarsku ekonomiju i učvrstiti njenu prozapadnu putanju, prenosi Capital.ba.&nbsp;
Predsjednik Evropske komisije Ursula von der Lajen rekla je da će zahvaljujući euru Bugarska imati više trgovine, investicija i kvalitetnih poslova i realnih prihoda.
&nbsp;Tokom nedavne posjete Sofiji, komesar za ekonomiju Valdis Dombrovskis rekao je da je taj potez ključan u vrijeme rata Rusije sa Ukrajinom, rastućih geopolitičkih tenzija i globalne ekonomske neizvjesnosti, što su faktori koji ističu važnost evropskog jedinstva.
&nbsp;- Većina evropskih zemalja, uključujući Bugarsku, suviše je mala da bi sama oblikovala današnji svijet. One mogu da dobiju neophodnu težinu samo potpunom integracijom u veće političke i ekonomske strukture EU - rekao je Dombrovskis.
&nbsp;Gardijan piše da su, uprkos naglašenim prednostima, Bugari daleko od ujedinjenja. Nedavno istraživanje Ministarstva finansija pokazalo je da je 51 odsto građana bilo za ulazak u zonu jedinstvene valute, a 45 odsto protiv.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bugarska od 1. januara uvodi euro

Deset velikih evropskih banaka postiglo je dogovor da preko zajedničkog preduzeća Kivalis stvore novu stabilnu kriptovalutu - stablecoin vezanu za euro, kako bi izgradili alternativu američkim kriptovalutama vezanim za dolar koje su dominantne na tržištu.
Kompaniju Kivalis sa sjedištem u Amsterdamu podržavaju banke BNP Paribas, ING, Danska banka i još sedam finansijskih organizacija, a cio projekat će biti pod nadzorom centralne banke Holandije i poslovati u skladu sa novom regulativom EU o kriptovalutama (MiCA), javlja EUobserver.
Očekuje se da će nova kriptovaluta biti predstavljena u drugoj polovini naredne godine, ali za sada nije jasno da li će biti dostupna građanima ili samo finansijskim institucijama i institucionalnam investitorima, prenosi Tanjug.
- Evropski stablecoin nije samo praktično rješenje, već i pitanje monetarne autonomije u digitalnoj eri - rekao je novoimenovani izvršni direktor Kivalisa, Jan-Oliver Sel.
Stablecoini su digitalne valute vezane za realnu imovinu, poput državne valute ili robe, što bi trebalo da smanji oscilacije njihove vrijednosti na tržištu.
U ovom trenutku je oko 70 odsto svih stabilnih kriptovaluta vezano za američki dolar, a oni predstavljaju čak 99 odsto ukupne tržišne vrijednosti u ovom segmentu.
Evropski ministri finansija su još u oktobru razgovarali o ulozi stablecoina u finansijskom sistemu i tom prilikom konstatovali da su tradicionalne institucije sve više zainteresovane za ovu vrstu imovine.
Studija Evropskog parlamenta (EP) iz juna ipak ukazuje na uzdržan stav eksperata prema novoj tehnologiji. Oni ne očekuju da će stablecoini uskoro uzdrmati postojeći finansijski sistem i čak su izrazili strah da bi evropska stabilna kriptovaluta mogla da poljulja povjerenje u euro zbog loše reputacije tržišta kriptoimovine u nekim krugovima.

Evropski bankarski giganti prave novu kriptovalutu vezanu za euro

Bugarske banke su potvrdile da će svi bankomati u zemlji od 1. januara naredne godine isplaćivati eure, čime zvanično počinje prelazak na zajedničku evropsku valutu.&nbsp;
Član Upravnog odbora Udruženja banaka Bugarske, Nikola Bakalov, kazao je da će građani već od prvog jutra nastupajuće godine moći da podižu eure direktno sa bankomata, javlja portal Novinite.&nbsp;
On je podsjetio javnost da građani koji posjeduju velike količine bugarskih leva u gotovini mogu da ih uplate na svoje račune.&nbsp;
Depoziti će biti automatski konvertovani u eure po zvaničnom kursu od 1,95583 leva za euro, u ponoć između 31. decembra i 1. januara, prenosi Tanjug.&nbsp;
Ovaj pristup omogućava građanima da bez napora i besplatno zamijene svoje leve za eure.&nbsp;
- Konverzija će biti besplatna i poslije 1. januara i po istom fiksnom kursu, ali građani zbog gužvi ne treba da čekaju do posljednjeg trenutka - &nbsp;napomenuo je Bakalov.&nbsp;
Do kraja godine, kako je naglasio, bugarski lev ostaje zvanična valuta u Bugarskoj, a sve transakcije i plaćanja mogu se bezbjedno obavljati u levima.&nbsp;
U Evropskoj centralnoj banci (ECB) smatraju da će Bugarska usvajanjem eura od početka naredne godine ostvariti veći prosperitet i sigurnost i ojačati svoju ulogu u Evropskoj uniji (EU).

Bugarske banke spremne za euro

Bugarska će usvajanjem eura od početka naredne godine ostvariti veći prosperitet i sigurnost i ojačati svoju ulogu u Evropskoj uniji (EU), saopštila je predsjednica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard.
Prema njenim riječima, prosječan bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku Bugarske porastao je u periodu od 2015. do ove godine sa trećine na gotovo dvije trećine prosjeka eurozone.&nbsp;
Lagard je napomenula i da je 65 odsto bugarskog izvoza usmjereno ka EU, a 45 odsto ka zemljama eurozone, prenosi Tanjug.
- Firmama će nestanak troškova konverzije donijeti uštedu od oko milijardu leva godišnje - dodala je Lagard.
Euro, kako je objasnila, takođe obezbjeđuje stabilnost i zaštitu od valutnih šokova. Za male i otvorene ekonomije, poput Bugarske, izloženost fluktuacijama može biti jaka, a članstvo u eurozoni pruža punu zaštitu od promjena kursa i jača konkurentnost bugarskih kompanija.
Lagard je konstatovala da se dio bugarske javnosti boji gubitka suvereniteta i rasta cijena.
Ona je poručila da Bugarska neće izgubiti kontrolu nad monetarnom politikom, jer guverner Narodne banke Bugarske dobija pravo glasa u Odboru guvernera ECB, dok će privremeni porast cijena tokom zamjene valuta iznositi između 0,2 i 0,4 odsto.
- Prihvatanjem eura, Bugarska potvrđuje svoj evropski identitet i stabilnost, jača institucionalnu otpornost i stvara povoljne uslove za razvoj malih i srednjih preduzeća, čime se dugoročno podiže životni standard građana - zaključila je Lagard.

Velike koristi za Bugarsku od uvođenja eura

Mađarska ne bi trebalo da usvoji euro jer se Evropska unija "raspada" i Mađarska ne bi trebala svoju sudbinu čvršće vezati uz blok - rekao je premijer te zemlje Viktor Orban u intervjuu za ekonomsku stranicu EconomX.
Mađarska, koja većinom svoje trgovine zavisi od bloka od 27 članica i modernizovala je svoju ekonomiju milijardama eura sredstava EU-a otkako se pridružila prije dvije decenije, trenutno ne ispunjava uslove za uvođenje eura.
Za razliku od Danske, Mađarska nema zakonsko izuzeće od pridruživanja valutnom bloku. Neki od njenih susjeda u istočnom krilu EU-a, uključujući Poljsku, Češku i Rumuniju, takođe ostaju izvan eurozone, barem zasad.
Orban, na vlasti od 2010. godine, postao je sve glasniji kritičar EU-a, koji je obustavio milijarde eura sredstava za Mađarsku zbog reformi vladavine prava nacionalističkog vođe.
- Mađarska ne bi trebalo svoju sudbinu čvršće vezati uz Evropsku uniju nego sada, a uvođenje eura bila bi najbliža moguća veza - rekao je Orban.
Orbanovi komentari bili su u oštroj suprotnosti s političkim programom njegovog rastućeg opozicionog suparnika Petera Mađara, koji vodi kampanju s obećanjem odmrzavanja suspendovanog novca EU i približavanja jednog od siromašnijih ekonomija EU usvajanju eura.
Parlamentarni izbori održaće se u proljeće 2026. Datum još nije određen.
Iako Orban izbjegava izravne komentare o politici centralne banke otkako je Mihali Varga, njegov bivši ministar finansija, preuzeo dužnost u aprilu, u ponedjeljak je rekao da je glavna kamatna stopa banke od 6,5 odsto, najviša u EU, "viša nego što bi mogla biti".
Banka je u septembru zabilježila jednogodišnju pauzu u ublažavanju kamatnih stopa, što je pomoglo forinti da ojača na 15-mjesečni maksimum u odnosu na euro, dok banka nastoji zaustaviti odliv domaće štednje prema stranim valutama, uključujući euro.

Orban: Evropska unija se raspada, Mađarska ne treba uvesti euro

Evropska komisija objavila je danas da je Bugarska ispunila uslove za usvajanje jedinstvene evropske valute euro od 1. januara 2026. godine, čime će ona postati 21. članica euro zone, tri godine poslije Hrvatske.
Zvaničnu odluku o tome treba da donesu 8. jula ministri finansija EU, ali se ne očekuje nikakvo protivljenje, pošto ta zemlja sa 6,4 miliona stanovnika ispunjava sve tehničke uslove, prenosi Beta.&nbsp;
Evropska centralna banka (ECB) takođe je danas dala pozitivno mišljenje za uvođenje eura u Bugarskoj.

Evropska komisija: Bugarska spremna za uvođenje eura od 1. januara

Bugarski predsjednik, Rumen Radev, saopštio je da će podnijeti zahtjev parlamentu za održavanje referenduma o tome da li će zemlja usvojiti euro kao svoju valutu.
- Bugarska, kao punopravna članica Evropske unije (EU), suočava se sa strateškom odlukom – uvođenjem jedinstvene evropske valute - rekao je Radev u svom nacionalnom obraćanju.
On je istakao da će referendum biti test demokratije Narodne skupštine i da će pokazati ko slijedi principe demokratije, a ko Bugarima uskraćuje pravo da određuju svoju budućnost, prenosi Capital.ba.
- Referendum će biti koristan za bugarsku demokratiju - rekao je Radev.
Put ka eurozoni nije bio lak za Bugarsku. Evropska centralna banka (ECB) je prošle godine objavila da zemlja ne može da se pridruži valutnoj uniji, jer je inflacija u zemlji previsoka.

Bugarska uskoro referendumom odlučuje o uvođenju eura

Vrijednost dolara prema korpi valuta ove sedmice oštro je pala, pri čemu je kurs eura u odnosu na američku valutu skočio više od četiri odsto, najviše u posljednjih 16 godina.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo je ove sedmice 3,4 odsto na 103.90 bodova, najniži nivo od novembra, prenosi SEEbiz.
Kurs eura prema dolaru skočio je 4,4 odsto na 1.0830 USD.
Američka valuta oslabila je i prema japanskoj, 1,7 odsto, pa je njen kurs skliznuo na 148,04 JPY.
Najveći sedmični pad dolarovog indeksa od novembra 2022. godine posljedica je znakova slabljenja američke valute i nesigurnosti ulagača u vezi trgovinske politike predsjednika SAD-a Donalda Trampa.
U utorak je Tramp uveo carine od 25 odsto na uvoz iz Kanade i Meksika, a povećao carine na uvoz kineskih proizvoda za dodatnih deset posto, na ukupno 20 odsto. Kanada i Kina odmah su uzvratile istom mjerom.
Samo dan kasnije Tramp je odlučio da će na mjesec odložiti carine na automobile uvezene iz Kanade i Meksika, a potom je na mjesec odložio carine na svu robu koja je obuhvaćena odredbama sjevernoameričkog trgovinskog sporazuma.
Takvi nagli zaokreti uznemirili su ulagače.
S druge strane, zbog visoke inflacije, američka centralna banka mogla bi da zadrži kamatne stope na sadašnjim nivoima duže nego što se očekivalo.
Doduše, ulagači se nadaju da će Fed uskoro nastaviti da smanjuje kamate, jer većina posljednjih podataka ukazuje na usporavanje rasta privrede. Predsjednik Feda Džeroum Pauel poručio je da centralna banka ne treba da žuri s popuštanjem monetarne politike i da će čekati pokazatelje kako Trampove politike utiču na ekonomiju i inflaciju.
Najviše je prošle sedmice u odnosu na dolar ojačao euro – 4,4 odsto, što je njegov najveći sedmični dobitak od marta 2009. godine.
I to, iako je Evropska centralna banka prošle sedmice smanjila kamatne stope dodatnih 0,25 procentnih bodova kako bi podstakla rast privrede eurozone.
Smanjenje kamata obično negativno utiče na valutu, no u ovom slučaju euro je ojačao zahvaljujući vijesti da su u Njemačkoj stranke koje će najvjerovatnije formirati novu vladu dogovorile popuštanje fiskalnih pravila kako bi se podstaknuo rast privrede i povećala ulaganja u odbranu.
Golema budžetska sredstva koje bi njemačka Vlada investirala u privredu trebalo bi da ubrzaju rast.
Osim toga, euro je ojačao, jer se smatra da je ECB pri kraju s ciklusom smanjenja kamata, dok bi američki Fed u idućem periodu trebalo nastaviti smanjivati kamatne stope.

Euro prema dolaru ostvario najveći sedmični rast u 16 godina

Evropski berzanski indeksi su danas uglavnom u porastu, a zajednička evropska valuta je ojačala u odnosu na dolar nakon parlamentarnih izbora u Njemačkoj i pobjede konzervativnih demohrišćana na čelu sa Fridrihom Mercom.
Fridrih Merc je najavio da će nova vlada biti formirana u roku od dva mjeseca.
Njemačka se suočava sa ekonomskom stagnacijom i trgovinskim tenzijama zbog najave američkog predsjednika Donalda Trampa da će uvesti uvozne carine, a očekuje se da će nova vlada u Berlinu reformisati "kočnicu duga" da bi obezbijedila dodatna sredstva, prenose mediji.
Indeks frankfurtske berze DAX je u 9:15 sati porastao na 22.360,59 poena, britanski FTSE 100 na 8.662,15 poena, moskovski MOEX na 3.302,85 poena, dok je francuski CAC 40 pao na 8.107,32 poena.
Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je pred današnje otvaranje berzi u Sjedinjenim Američkim Državama pala na 43.428,02 poena, indeks S&amp;P 500 na 6.013,13 poena, a vrijednost indeksa Nasdaq na 19.524,01 poen.
Prema aktuelnim podacima sa berzi, cijena sirove nafte je pala na 70,106 dolara, a cijena nafte Brent na 74,162 dolara. Evropski fjučersi gasa za mart su se na otvaranju berze TTF prodavali po cijeni od 46,520 eura za megavat-sat.
Cijena zlata je porasla na 2.943,18 dolara za uncu, a cijena pšenice pala na 5,8219 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg).
Vrijednost eura u odnosu na dolar na valutnoj berzi Forex iznosi 1,04853, što je otprilike za 0,25 odsto više nego u petak.

Euro skočio nakon izbora u Njemačkoj

Na valutnim tržištima vrijednost dolara prema korpi valuta pala je i ove sedmice, druge zaredom, pri čemu je kurs eura skočio više od 1,5 odsto jer bi uskoro mogao završiti rat između Rusije i Ukrajine.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je 1,2 odsto na 106,80 bodova, prenosi Hrportfolio.
Kurs eura prema dolaru skočio je 1,6 odsto, na 1,0490 USD.
Američka valuta je ojačala prema japanskoj, 0,6 odsto, pa je njen kurs dostigao 152,30 JPY.
Snažan rast eura prema dolaru najviše se zahvaljuje nadi ulagača da bi uskoro mogao završiti rat između Rusije i Ukrajine, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Tramp razgovarao s predsjednicima obje zemlje i najavio mirovne pregovore.
Smirivanju tržišta doprinijelo je i odlaganje uvođenja carina
Naime, nedavno je Tramp najavio uvođenje carina na uvoz iz svih zemalja koje naplaćuju carine na uvoz američkih proizvoda.
Očekivalo se da će to učiniti ove sedmice, ali Bijela kuća je poručila da se još analizira kojim bi zemljama trebalo uvesti ili povećati carine te da će zaključci biti poznati uskoro.

Euro prema dolaru skočio više od 1,5 odsto

Potpredsjednik Liberalne partije i predstavnik Evropskog saveza amar Borančić kazao je da zvanični nalog Vlade Srbije na najavu da će Crna Gora biti sljedeća članica EU, reaguje kao uvrijeđena tinejdžerka u srednjoj školi. 
- Komedija od ćacija, ali makar je jasnije odakle duva vjetar u glavama naših domaćih ćacija i odakle stižu instrukcije za destabilizaciju Crne Gore - naveo je Boračnić na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fammarborancic%2Fstatus%2F2016899556902895660%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na zvaničnom nalogu „Serbia in English“, koji vodi Kancelarija za javnu i kulturnu diplomatiju Vlade Republike Srbije, objavljen je sadržaj koji se odnosi na jezičku politiku Crne Gore.
U objavi na mreži X, uz video-snimak na kojem se vidi mim sa animiranim likom Homerom Simpsonom, navodi se da Crna Gora ne priznaje srpski jezik kojim, govori 43 odsto građana, te da je riječ o „jeziku većine prema posljednjem popisu“.
- Poštovanje prava većinskog jezika je takođe EU vrijednost zar ne - piše u objavi naloga Vlade Srbije koja se naslanja na objavu informacije o zatvaranju 13 poglavlja Crne Gore u pregovorima sa EU.

Borančić: Komedija od ćacija, jasno odakle stižu instrukcije za destabilizaciju Crne Gore

Evropska komisija (EK) razmatra mogućnost pronalaženja rješenja za određene kategorije profesionalnih radnika iz trećih zemalja, uključujući i vozače kamiona, ali još nema konkretno rješenje koje bi omogućilo duži boravak u Šengenskoj zoni.
- Svjesni smo zabrinutosti prevoznika sa Zapadnog Balkana i mislim da je bitno da se kaže da kada govorimo o sistemu ulaska i izlaska ne postoje novi zahtjevi po pitanju dužine boravka u Šengenu - rekla je novinarima u Briselu potpredsjednica Evropske komisije Hana Virkunen i dodala da pravila za ulazak i izlazak iz Šengena za sada ostaju ista.
Virkunen je rekla i da se sa sličnim problemima suočavaju i sportisti i umjetnici koji idu na turneje.
- U novoj viznoj strategiji bavimo se i ovim problemima. Stoga predlažemo da razmotrimo veću fleksibilnost, bez ugrožavanja bezbjednosti - izjavila je ona.
U danas usvojenoj viznoj strategiji Evropske komisije navodi se da će ta institucija blisko sarađivati sa državama članicama kako bi pronašla "pragmatična rješenja" za prilagođavanje produženih kratkoročnih boravaka odabranim kategorijama državljana trećih zemalja, uz obezbjeđivanje bezbjednosnih i ekonomskih koristi za Uniju, kao i pravne sigurnosti za putnike.
U strategiji se takođe navodi da će se, u cilju pronalaženja ovih pragmatičnih rješenja, između ostalog razmotriti i mogućnost uvođenja novog zakonodavstva na nivou EU, sa posebnim pravilima za produženi kratkoročni boravak.
- U tom kontekstu, Komisija će preispitati uticaj postojećih bilateralnih sporazuma koji omogućavaju produženi boravak, s ciljem njihovog postepenog ukidanja - navodi se u strategiji.
U usvojenoj strategiji priznaje se da je određenim kategorijama radnika potreban boravak duži od 90 dana u okviru perioda od 180 dana, koliko je trenutno dozvoljeno šengenskim pravilima.
Riječ je o kategorijama koje se u velikoj mjeri oslanjaju na mobilnost, poput turnejskih umjetnika, sportista ili vozača kamiona, kojima je potrebno da duže borave unutar Šengenske zone, bez potrebe za dozvolom boravka ili prebivališta.
- Ovo stvara složen sistem, dodatno komplikovan postojanjem bilateralnih sporazuma koje su neke države članice zaključile pre stupanja na snagu šengenske pravne tekovine. Ti sporazumi omogućavaju državljanima određenih trećih zemalja boravak duži od 90 dana, ali samo na teritoriji konkretne države članice, čime se podriva jedinstvena primjena šengenskog pravnog okvira - navodi se u dokumentu Evropske komisije.

EK još nema konkretno rješenje koje bi omogućilo duži boravak u Šengenskoj zoni

Potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović saopštio je da će on i njegova partijska kolegenica i ministarka saobraćaja Maja Vukićević sjutra na sjednici predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP) podnijeti ostavke.
- Sjutra ćemo u 12 sati imati sjednicu predsjedništva DNP na kojoj ćemo ispuniti ono što smo obećali građanima. Sjutra ćemo podnijeti ostavke na funkcije ministara i potpredsjednika Vlade Crne Gore - naveo je Zogović na pres konferenciji koja je održana nakon sjednice Vlade Crne Gore tokom koje premijer Milojko Spajić nije dozvolio da se glasa o zahtjevima kojima su planirali da uslove ostanak u Vladi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvlada-odbila-da-se-bavi-zahtjevima-dnp-a-spajic-ponovio-da-je-adresa-skupstina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Premijer Spajić je, kako je rekao Zogović, na otvaranju sjednice zauzeo stav i istakao da ovom inicijativom treba da se bavi Skupština a ne Vlada Crne Gore.
U incijativi DNP-a koja je upućena Vladi oni su tražili ustavno normiranje srpskog jezika kao službenog; Zakonsko normiranje dvojnog državljanstva; Zakonsko normiranje istorijske trobojke; njena upotreba i isticanje; Sveobuhvatan dijalog Glavnog grada, Opštine Zeta i mještana Botuna u pravcu pronalaženja kompromisnog rješenja koje bi rezultiralo Lex specialisom. 
- Ova inicijativa u potpunosti je utemeljena u Koalicionom sporazumu, Barometru 28, pravnim tekovinama Evropske unije zasnovanim na jednakosti i inkluziji, a ne isključivanju i diskriminaciji. Duboko uvjereni da je Crnoj Gori neophodan dijalog i pomirenje, uvažavajući društveno-političku realnost, istorijski kontinuitet i identitetski pluralizam, smatramo da će usvajanjem ove inicijative Vlada Crne Gore dati ključni doprinos EU integracijama i trajnom prevazilaženju podjela - navodi se u inicijativi Zogovića i Vukićević.
Spajić je, prema informacijama TV E, na današnjoj sjednici rekao da je za Vladu Crne Gore priča o Botunu završena i da će se okrenuti novim projektima gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji Crne Gore. Ponovio je, kako nam je rečeno, da je za identitetska pitanja nadležna Skupština Crne Gore i da se Vlada time neće iscrpljivati.
Što se tiče Botuna, kako je Spajić naglasio, Pokret Evropa sad (PES), a time i Vlada, će podržati da se kroz parlament ojačaju garancije koje su Glavni grad Podgorica i Vlada dali Botunjanima.
Spajić je i prije današnje sjednice kazao da je Skupština Crne Gore mjesto za pokretanje inicijative o srpskom jeziku i njeno razmatranje, uz uključivanje svih zainteresovanih aktera - ne samo parlamentarnih, već i društvenih, stručnih i akademskih činilaca.
- Potpuno je razumljiva legitimna težnja najzastupljenije jezičke zajednice u Crnoj Gori da se pokrene pitanje statusa srpskog jezika. Iako je evropski put prioritet iznad svih ostalih, sve značajne teme zaslužuje punu pažnju i odgovoran pristup - naveo je Spajić na mreži Iks (bivši Tviter).
Upravo takav pristup, kako je rekao, predviđen je Barometrom 26, oko kojeg su se saglasile sve parlamentarne stranke u Crnoj Gori. &nbsp;&nbsp;
S druge strane, Spajić kaže da pitanje izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu predstavlja civilizacijsko i ekološko pitanje, te da ga ne treba dovoditi u vezu sa kulturno-identitetskim temama.&nbsp;
- Vlada je dala jasne i precizne garancije koje štite svakog građanina Botuna i cijele Zete, što dodatno potvrđuje održivost ovog projekta. Riječ je o samo jednom od 32 postrojenja koja planiramo da izgradimo do kraja 2035. godine kako bismo ispunili ekološke standarde koji podrazumijevaju članstvo u Evropskoj uniji - istakao je Spajić.
Premijer poručuje da ucjenjivački model saradnje neće biti dozvoljen nijednoj političkoj strukturi u aktuelnoj većini.
- A o vitalnom interesima Crne Gore će se odlučivati isključivo u našoj zemlji - zaključio je Spajić.
Iz DNP-a su ranije poručili da ostaju spremni za dijalog, ali da nema trgovine ideološkim i programskim principima.
- DNP nije u Vladi zbog fotelja, već zbog građana koji su nam dali povjerenje na parlamentarnim izborima 2023. godine. Ukoliko naše inicijative budu odbijene, bez zadrške ćemo napustiti Vladu - poručili su iz te partije.

Zogović: Vukićević i ja sjutra podnosimo ostavke

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Ko je odgovoran za bjekstvo Medenice?
- Prebacivanje odgovornosti za bjekstvo Miloša Medenice&nbsp;
- Vlada i zahtjevi DNP-a
- Saslušanje izvršne direktorice portala Standard Jasmine Muminović
- Ukrajina ponovo meta ruskih napada
Informativnu emisiju večeras vodi Itana Kaluđerović.
Gost Informativne emisije 24 sata je Christo Grozev, istraživački novinar- Tim Bellingcat.

Tag: euro