Prevedeno sa korporativnog jezika, ta Agencija bi trebala da bude spona između EU fondova i krajnjeg korisnika – poljoprivrednika, da obezbjeđuje lakši dotok novca iz neiskorištenih EU fondova, kontroliše protok novca i na kraju osigura da sve bude transparentno i po zakonima. Agencija bi, naravno trebala biti samostalni organ, vezan za Vladu, a ne za bilo koje Ministarstvo. Ali ministar Vladimir Joković i njegovi kadrovi imaju drugi plan. On se svodi na dvije osnovne stvari – zadržati kontrolu novca, tako što bi kroz zakon agencija pripadala ministarstvu i zaposliti više od 160 partijskih ljudi, koliko je predviđeno. &nbsp; Preporuka Brisela, a i uslov zatvaranja poglavlja 11, koje tretira oblast poljoprivrede, je osnivanje samostalnog regulatronog tijela, agencije za plaćanja u poljoprivredi, ruralnom razvoju i ribarstvu. Vremenski rokovi za donošenje Zakona o toj Agenciji su takvi da ukoliko ne bude usvojen do kraja juna ove godine, Crna Gora to poglavlje ne može zatvoriti. To očigledno ne brine Jokovića, koji je uprkos tome što je tekst Nacrta Zakona o Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ruralnom razvoju i ribarstvu prošao javnu raspravu, i stoji na sajtu Vlade CG, naložio da se napravi novi tekst i pošalje na mišljenje nadležnim institucijama, iako je prema zakonima tako nešto zabranjeno. Nezakonito je promijeniti čak i ime Zakona, a kamoli njegovu suštinu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610070632_b1a75561a6a3bd3e52b72f2aede4ba872898832af21294fe7a7e44e605205158.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250610070632_b1a75561a6a3bd3e52b72f2aede4ba872898832af21294fe7a7e44e605205158" data-rendition-name="original" width="1536" height="1477" loading="lazy" alt="Zakon o Agenciji za plaćanje u dvije verzije: Prva koja je na sajtu Vlade i koja je prošla javnu raspravu i druga kao pokušaj Jokovićeve grupe da zadrži kontrolu novca iz EU"> <figcaption>Zakon o Agenciji za plaćanje u dvije verzije: Prva koja je na sajtu Vlade i koja je prošla javnu raspravu i druga kao pokušaj Jokovićeve grupe da zadrži kontrolu novca iz EU(Photo: Standard)</figcaption> </figure>  <h2>Radonjić, uprkos odluci Upravnog suda, i dalje na čelu Direktorarta za plaćanje</h2> Ministar je odabrao i čovjeka za taj zadatak, a ta ”čast” pripala je Marku Radonjiću, direktoru Direktorata za plaćanja, koji je član GO SNP i OO SNP Danilovgrad.&nbsp; Radonjić je onaj čovjek koji je na direktorsku poziciju postavljen nezakonito, jer je bio četvrti rangirani na konkursu. Upravni sud je donio presudu kojom je Radonjićevo imenovanje proglasio nezakonitim. Uprkos tome, Vlada je na predlog Jokovića ponovo imenovala Radonjića koji i danas obnaša funkciju prvog čovjeka Direktorata za plaćanja. S obzirom na odluku Upravnog suda, čije su presude obavezujuće, kao i svih sudova, dovodi se u pitanje legitimitet svih odluka i potpisanih dokumenata Marka Radonjića. Posljednji alarm Vladi, da je vrag odnio šalu, upalio je Ekspetsko rukovodni kadar Direktorata za plaćanja koji su u dopisu Premijeru, Ministru i Generalnom sekretaru Vlade upozorili na višestruke posljedice ovakvog opstruiranja evropskog puta Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610070632_3a45face91a5a405f9fc48956eb42fb0616200fd8ecf125ceac22d9b51b459c1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250610070632_3a45face91a5a405f9fc48956eb42fb0616200fd8ecf125ceac22d9b51b459c1" data-rendition-name="original" width="1536" height="1101" loading="lazy" alt="Dopis Ekspertskog rukovodnog kadra sa potpisom deset direktora Direktorata"> <figcaption>Dopis Ekspertskog rukovodnog kadra sa potpisom deset direktora Direktorata(Photo: Standard)</figcaption> </figure>  <h2>Dopis kao posljednje upozorenje Spajiću</h2> - Jedan od uslova, od 2010. godine, za zatvaranje Poglavlja 11 Poljoprivreda i ruralni razvoj je da država Crna Gora uspostavi funkcionalnu i nezavisnu Agenciju za plaćanja i IACS sistem, što je prepoznato svim strateškim i akcijskim dokumentima. Uslov do danas nije ispunjen jer nijedna prethodna upravljačka struktura nije htjela odustati od rezultata, koji su više nego značajni, a koje je Uprava za plaćanja postigla kao organizacijska jedinica, a koji su godinama predstavljani kao rezultati unutar Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. To je zato što bi osnivanje nezavisne državne Agencije za plaćanja značilo da bi se ovlasti nad radom i funkcioniranjem agencije prenijele u djelokrug Vlade Crne Gore - piše u dopisu koji potpisuje deset Direktora direktorata. . Oni podsjećaju da im je sredinom prošle godine Generalni direktor Uprave predstavio činjenicu da je za zatvaranje Poglavlja 11 Poljoprivreda i ruralni razvoj do kraja godine, kao i ubrzanja integracija Crne Gore u EU,potrebno da se osnuje Agencije za plaćanja. - Iz tog razloga, donošenje Zakona o osnivanju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ruralnom razvoju i ribarstvu planirano je do kraja drugog tromjesečja tekuće godine. Međutim, nakon obećanja Europskoj komisiji u vezi s istim i obvezujuće preporuke za angažovanjem stručnjaka iz EU, odluka se mijenja upravljačkom strukturom ministarstva, koja se sastoji u tome da se postojeće tijelo formira u obliku upravnog tijela, odnosno da će planirano tijelo nositi samo naziv Agencija za plaćanja, dok će u pogledu strukture i organizacije rada biti upravno tijelo unutar ministarstva - piše u dopisu. <h2>Jokovićevo rješenje dovodi u pitanje nezavisnost Agencije za plaćanje</h2> Kako je navela ekspertska grupa, način kako je to Joković zamislio nezavisnost Agencije za plaćanja bila značajno ugrožena. - To je zato što bi odluke Agencije bile odluke tijela prvog stepena protiv kojih bi stranke imale pravo žalbe, za razliku od odluka državnih agencija, kao i odluka koje trenutno donosimo, protiv kojih stranke imaju pravo samo podnijeti tužbu, odnosno pokrenuti upravni spor. U tom smislu, imali bismo manju autonomiju u odlučivanju, čak i u odnosu na sadašnju organizacijsku strukturu, budući da bi postupak žalbe znatno usporio proces rada, jer je odluka konačna i izvršna tek nakon isteka roka za podnošenje žalbe, odnosno do donošenja odluke o žalbi (isključujući upravne sporove). To je zato što bi o žalbama, osim iz proceduralnih razloga, odlučivala organizacijska jedinica unutar Ministarstva, dok bi naša organizacijska jedinica odlučivala samo o onim žalbama koje su u cjelosti usvajaju, te i o procesnim pretpostavkama žalbe” - pojašnjavaju direktori direktorata. Nadalje, naglašavaju oni, upravni spor, odnosno tužbe korisnika bi bila podnijeta na odluke Ministarstva po prethodno podnijetoj žalbi iz navedenog jasno je da ne bi imali samostalnost u odlučivanju i nezavisnu Agenciju, što bi značajno uticalo na efikasnost rada i povlačenja finansijskih sredstava iz EU fondova. <h2>Zakon o formiranju organa uprave suprotan Zakonu o državnoj upravi</h2> - Takođe, zbog obećanja Evropskoj komisiji da ćemo donijeti Zakon o osnivanju Agencije, obavezani smo na donošenje istog, na čemu se uveliko radi poslednjih par mjeseci, dok se u međuvremenu odluka promijenila, te se planira osnivanje organa uprave. S tim u vezi, nikakav zakon o formiranju organa uprave, ne samo da nije potreban, već je suprotan Zakonu o državnoj upravi, što potvrđuje činjenica da bi bili jedinstven primjer u Crnoj Gori koji osniva organ uprave zakonom o osnivanju, a sve u suprotnosti sa zakonom Uredbom o organizaciji rada državne uprave - objašnjavaju eksperti. Ukazuju i na to da ovom odlukom upravljačke strukture je značajno ugrožena retenciona politika zadržavanja kadrovskih kapaciteta u Direktoratu za plaćanja, čemu svedoči odliv kvalitetnog kadra iz ove organizacione jedinice. - Ovo zato što su zaposleni u Direktoratu, koji godinama ulažu dodatne napore za realizaciju i implementaciju IPA fondova, bili u iščekivanju za formiranje državne agencije u mogućnosti ostvarivanja boljih uslova u pogledu ličnog dohotka sada uskraćeni za mogućnost obezbjeđenja adekvatnih uslova privređivanja, a koji bi bili približno konkurentni uslovima na tržištu poslovanja. Navedena konkurentnost na tržištu poslovanja, a u pogledu visine zarada državnih službenika, će biti sve više nedostižna i ugrožena, obzirom da osnivanjem Agencije preuzimamo kompletna nacionalna plaćanja u poljoprivredi, kao i sve mjere koje država Cma Gora planira da implementira kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku i Zajedničku politiku za implementaciju fondova ribarstva - piše u dopisu. Na kraju naglašavaju da ovim dopisom žele ukazati na aktuelna dešavanja u okviru državne uprave koja ozbiljno ugrožavaju njeno efikasno funkcionisanje i predstavljaju značajnu prepreku u procesu zatvaranja Poglavlja 11, a samim tim i ukupnom procesu evropske integracije i pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Joković želi da kontroliše novac iz EU: Opstrukcije donošenja Zakon o Agenciji za plaćanje direktno protiv Brisela

Projekte je nekad lakše napisati nego sprovoditi i zato je jako važno unaprijed se upoznati sa pravilima, a posebno kad se radi o onima koji su finansirani iz EU fondova, ocijenjeno je, između ostalog, na dvodnevnoj obuci predstavnika pet nevladinih organizacija čiji su projekti podržani kroz program SRCE: Podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas, koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO), a finansira Delegacija EU u Crnoj Gori, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.
Na obuci, koju je vodio tim CGO-a, učestvovali su predstavnici Centra za prava djeteta, Alumni akademije Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, NVO Prima, NVO CEMOI i Fondacije “Čini dobro”. Tokom prvog dijela, fokus je bio na pravima i obavezama korisnika sredstava koji upravljaju projektima, načine izvještavanja, kao i prepoznavanje prepreka koje se mogu pojaviti tokom realizacije projekta. 
Takođe, pitanja vidljivosti i komuniciranja projekata su obrađena. U drugom dijelu obrađivano je budžetiranje, pravdanje troškova i slanje finansijskih izvještaja, kao i najčešće greške prilikom finansijskog rukovođenja projektima i izvještavanja, uz praktična uputstva za efikasno upravljanje finansijskim aspektima projekata.
- Treninga je bio jako koristan i utisci su odlični. Ovo je velika pomoć u pripremi i realizaciji projekta. Posebno je važno da smo obradili i vidljivost i komuniciranje zbog društvene zajednice i donatora koji učestvuju i pomažu u realizaciji naših ideja. Takođe, uputstva o načinu pisanja izvještaja su nam korisna, jer sada znamo kako da tačno opisujemo sve rezultate koje ćemo postići u realizaciji projekta - navodi Marija Manja Jovović iz Fondacije “Čini dobro”.
Sličnog je stava i Jelena Ćorić iz Centra za prava djeteta. 
- Trening je bio izuzetno sadržajan. U kratkom vremenskom periodu smo prošli neke od najznačajnijih tema, struktura je bila odlična, tako da je svima bilo jasno sve šta se očekuje od nas u realizaciji projekta. Za mane je najvažniji dio bio narativni izveštaj, budući da nisam ranije imala iskustva sa tim, a ovo je bila odlična polazna osnova - kazala je ona.

Važno unaprijed se upoznati sa pravilima sprovođenja projekata

Mađarski desničarski populistički premijer Viktor Orban prijeti vetom na novi sedmogodišnji proračun Europske unije ako Brisel Mađarskoj ne deblokira evropska sredstva.
Orban je prijetnju uputio u intervju za mađarski državni radio. Odobrenje proračuna EU zahtijeva suglasnost svih država članica.
- Sa sigurnošću mogu reći da neću pridonijeti tome ako sredstva koja su još blokirana Mađarskoj ne budu osigurana u novom dugoročnom proračunu - rekao je mađarski premijer.
Orban je već nekoliko puta u prošlosti vršio pritisak na Evropsku komisiju svojim prijetnjama vetom. Komisija još blokira gotovo 12 milijardi eura sredstava namijenjenih Mađarskoj, kao i milijarde eura pomoći u borbi protiv koronavirusa.
Brisel će ukloniti blokadu tek kad Mađarska sprovede dalje reforme za jačanje vladavine prava.
Pregovori o novom višegodišnjem proračunu EU za period od 2028. do 2035. trebalo bi da počnu sredinom 2025. godine.

Orban: Blokiraću EU proračun ako Mađarskoj ne vrate milijarde eura iz fondova

Za projekte nevladinih organizacija, koji su podržani iz fondova Evropske unije, a realizuju se u Crnoj Cori, iz budžeta države će biti izdvojeno 73.373 eura.
To je navedeno u odluci raspodjeli sredstava za kofinansiranje projekata za 2024. godinu koju je Vlada usvojila na današnjoj sjednici.
Projektu NVO Crnogorska iskra - Berane pod nazivom „Pedagogical Inclusive Education and Training System toUpSkills Cros-Sector Practitioners Working with Minors and Emerging Adults in Correctional System" biće dodijeljeno 23.546,40 eura.
NVO Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju Podgorica će za projekat „Jednak pristup zdravstvenim uslugama za sve ranjive grupe" dobiti 49.826, 70 eura.
Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama zaključiće ugovore o kofinansiranju projekata podržanih iz fondova Evropske unije u roku od 15 dana nakon objavljivanja ove odluke.

Za projekte Crnogorske iskre i Udruženja roditelja djece sa teškoćama u razvoju više od 73.000 eura

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 3,02 miliona vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,87 miliona vozila, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.&nbsp;
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Auto-putem prošlo 3,02 miliona vozila

Ministarka turizma Simonida Kordić kazala je da su pripreme za zimsku turističku sezone uveliko traju. Napominje da je Ministarstvo turizma u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom ove godine osiguralo podsticajne mjere – od podrške manifestacijama i unapređenju ponude, do marketinških aktivnosti.
- Kada je zimska sezona u pitanju, svjesni smo da klimatske promjene posljednjih godina otežavaju bilo kakve precizne prognoze, ali upravo zato smo veliku pažnju posvetili razvoju raznovrsnije ponude, kako bi naši centri mogli da funkcionišu i ostvaruju prihode i u danima kada nema obilnih sniježnih padavina. Kada govorimo o Skijalištu Kolašin 1600, žičare i liftovi su remontovani, staze su spremne, a pristupni put je saniran. Obezbijedili smo i 150 hiljada eura za hitnu sanaciju stuba broj 4 žičare K7, kako bi ove zime Kolašin 1600 i Kolašin 1450 ponovo nesmetano funkcionisali kao jedinstvena cjelina - kazala je Kordić za Media Biro.
Podsjetila je da će Kolašin od 12. do 14. decembra biti domaćin otvaranja zimske turističke sezone.
- Za svečano otvaranje zimske sezone pripremljen je bogat trodnevni program – od bazara i nastupa lokalnih umjetnika do večernjih koncerata regionalnih zvijezda, kao i besplatne vožnje žičarom i degustacije lokalnih specijaliteta. Prevoz prema skijalištu Kolašin 1600 i ove godine organizuju lokalne turističke organizacije iz Kolašina, Podgorice i Berana u saradnji sa Privrednom komorom. U tom nekom periodu očekujemo i početak sezone na Žabljaku, gdje smo za ovu zimu prvi put obezbijedili vještačko osnježavanje na Plavoj stazi, što je važan korak u modernizaciji durmitorskog skijaškog centra - istakla je Kordić.
Kordić kao priliku za privlačenje velikog broja turista iz regiona takođe navodi kvalitetan praznični program.
- U prazničnom periodu očekujemo zaista veliki priliv gostiju. Naši gradovi, i na jugu i na sjeveru, pripremili su bogat i raznovrstan program ne samo za doček Nove godine, već i za dane koji prethode praznicima. Uvjereni smo da će region tradicionalno doći u velikom broju, i želimo da poručimo svima: dobrodošli u Crnu Goru. Čeka vas autentična atmosfera, raznovrsna ponuda, vrhunski događaji i osjećaj gostoprimstva po kojem smo prepoznati - poručila je ministarka.
&nbsp;Kordić se osvrnula i na pozitivne rezultate ostvarene u postsezoni.
- Postsezona je zaista premašila sva naša očekivanja i sa punim pravom možemo reći da je bila izuzetno uspješna. Samo u oktobru smo, u poređenju sa rekordnom 2019. godinom, zabilježili rast broja turista od čak 23,46%, dok su noćenja porasla za impresivnih 46,76 odsto. To je jasan signal da se turistički kalendar Crne Gore širi, da našu zemlju prepoznaju kao cjelogodišnju destinaciju i da kvalitet ponude raste iz godine u godinu.Ove rezultate potvrđuju i podaci Aerodroma Crne Gore – prvi put u istoriji, kroz aerodrome Podgorica i Tivat prošlo je tri miliona putnika u jednoj godini. To je snažna poruka da Crna Gora postaje sve dostupnija i sve atraktivnija na međunarodnom tržištu - rekla je Kordić.
Ona je ukazala da bi dobra avio-povezanost mogla dovesti do još boljih rezultata u narednoj sezoni.
- Podgorica će biti povezana sa oko 70 destinacija, Tivat sa oko 60, što značajno povećava dostupnost Crne Gore i osnažuje razvoj cjelogodišnjeg turizma.Posebno se izdvaja velika vijest da niskobudžetna avio kompanija - Wizz Air će od marta 2026. otvoriti svoju prvu stalnu bazu u Podgorici, sa dva aviona i čak 14 novih linija, što nam donosi potpuno novi nivo povezanosti sa ključnim evropskim gradovima.A od narednog ljeta Crna Gora dobija i najprestižniju avioliniju do sada: British Airways uvodi rutu London–Tivat i prvi put u istoriji uspostavlja direktan saobraćaj prema našoj zemlji. To je važan iskorak ka britanskom tržištu i snažna potvrda našeg turističkog potencijala.Zbog svega navedenog, potpuno je realno očekivati da unapređenje avio-dostupnosti donese još konkretnije rezultate i da naredne sezone privučemo još veći broj gostiju iz cijelog svijeta. Crna Gora se jasno pozicionira kao moderna, dobro povezana i atraktivna destinacija tokom svih 12 mjeseci, i to je pravac kojim nastavljamo - saopštila je Kordić.&nbsp;

Kordić: Postsezona premašila očekivanja, pred nama bogat praznični program

Francuski predsjednik Emanuel Makron zaprijetio je uvođenjem tarifa Kini u narednim mjesecima, ukoliko Peking ne smanji trgovinski deficit sa Evropskom unijom, prenose francuski mediji.
Prema njegovim riječima, EU će morati da razmotri protekcionističke mjere ako se Kina brzo i konkretno ne obaveže da će zaustaviti disbalans, što je od ključnog značaja za Evropu, prenosi Figaro.
Makron je poslije zvanične posete Kini zaoštrio svoj stav i poručio da će Evropa preduzeti snažne mjere protiv te zemlje ako ne bude smanjen rastući trgovinski deficit sa EU, prenosi Tanjug.
- Rekao sam im da ako ne budu reagovali, mi Evropljani bićemo primorani u veoma bliskoj budućnosti da preduzmemo odlučne mjere, kao i SAD, i da uvedemo tarife na kinesku robu - rekao je francuski lider po povratku iz posjete Kini i susreta sa tamošnjim zvaničnicima.
Makron je dodao da Kina ugrožava srce evropskog modela industrije i inovacija, koji je istorijski zasnovan na proizvodnji automobila i mašinskih alata.
Prema njegovim riječima, povećane tarife koje je američki predsjednik Donald Tramp uveo Kini samo pogoršavaju situaciju.
- To pogoršava naše probleme pošto Kinezi preusmjeravaju robu na naše tržište - ukazao je Makron, dodajući da je to pitanje života ili smrti za evropsku industriju.
Tokom posjete Kini, francuski predsjednik je naglasio da Evropa, da bi smanjila trgovinski deficit, mora da prihvati kineska ulaganja.
- Mi ne možemo konstantno da uvozimo, kineske kompanije moraju da dođu u Evropu - poručio je Makron.
On je dodao da kineske investicije u Evropi, međutim, ne smiju da imaju za cilj uspostavljanje hegemonije i stvaranje zavisnosti.
U pitanju je desetak sektora, kao što su proizvodnja baterija i električnih vozila, prerada litijuma, energija vetra, elektronski uređaji, tehnologije reciklaže, industrijska robotika, vazdušne pumpe i proizvodnja modernih komponenata, navodi Figaro.
Makron je dodao da vjeruje da EU mora da u najosetljivijim sektorima, kao što je automobilska industrija, zaštiti sebe od kineskih električnih vozila, i da se istovremeno ponovo angažuje u sferi konkurentnosti.
- To zahtijeva pojednostavljivanje i jačanje jedinstvenog tržišta, ulaganje u inovacije, fer zaštitu naših granica, kao i dovršavanje formiranja carinske unije i prilagođenu monetarnu politiku - zaključio je Makron.

Makron zaprijetio tarifama Kini ako ne smanji trgovinski deficit sa EU

Izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za Ukrajinu saopštio je da je sporazum o okončanju rata u Ukrajini „zaista blizu“ i da sada zavisi od rješavanja dvaju glavnih neriješenih pitanja – budućnosti ukrajinskog regiona Donbas i nuklearne elektrane Zaporožje.
Rusija je pokrenula veliku invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine, nakon osam godina borbi između separatista koje podržava Rusija i ukrajinskih trupa u Donbasu, koji čine Donjecka i Luganska oblast. Rat u Ukrajini predstavlja, nakon Drugog svjetskog rata, evropski sukob sa najviše žrtava, a izazvao je i najdublju konfrontaciju između Rusije i Zapada od perioda hladnog rata.
Specijalni američki izaslanik za Ukrajinu Kit Kelog, koji bi sa te funkcije trebalo da odstupi u januaru, izjavio je na Rejganovom nacionalnom odbrambenom forumu da su napori uloženi u rješavanje sukoba ušli u „posljednjih 10 metara“, što je, kako je istakao, uvijek najteža dionica.
- Gotovo smo na cilju. Zaista smo veoma, veoma blizu - rekao je Kelog.
Dva glavna neriješena pitanja, naveo je Kelog, odnose se na teritoriju – prije svega na budućnost Donbasa – i na status ukrajinske nuklearne elektrane Zaporožje, najveće u Evropi, koja je pod ruskom kontrolom.
- Ako riješimo ta dva pitanja, mislim da će se ostatak stvari prilično dobro riješiti. Gotovo smo na cilju. Zaista smo veoma, veoma blizu - rekao je Kelog u subotu u Predsjedničkoj biblioteci i muzeju Ronalda Rejgana u Dolini Simi u Kaliforniji.
Prema prvobitnim američkim prijedlozima, nuklearna elektrana Zaporožje, čiji su reaktori trenutno zatvoreni i u hladnom pogonu, bila bi ponovo pokrenuta pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), a proizvedena električna energija ravnomjerno bi se dijelila između Rusije i Ukrajine.

Trampov čovjek za Ukrajinu: Jako smo blizu dogovoru, ostala su samo dva pitanja

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Tag: eu-fondovi