Izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja (RUP) Nemanja Laković i ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović razgovarali su sa ambasadorom EU u Crnoj Gori, Johanom Satlerom, saopšteno je iz Rudnika uglja odakle je predloženo uspostavljanje posebno Fonda za pravednu tranzicije EU.
&nbsp;Sastanak je bio posvećen jednom od ključnih razvojnih pitanja Crne Gore – procesu pravedne tranzicije energetskog sektora, sa posebnim fokusom na ulogu Pljevalja i Rudnika uglja kao nosioca tog procesa. Izvršni direktor je naglasio da pravedna tranzicija kompleksan, dug i skup proces koji zahtijeva jasno definisanu strategiju, institucionalnu podršku i snažan finansijski okvir.
U tom kontekstu, Laković je predložio uspostavljanje posebnog Fonda za pravednu tranziciju Evropske unije (EU), koji bi omogućio Crnoj Gori da ovaj složeni proces sprovodi planski, efikasno i socijalno odgovorno.
- Podrška EU je od presudnog značaja, ne samo za RUP , već i za čitav grad i sjever Crne Gore. Pravedna tranzicija je kompleksan i dugoročan proces koji zahtijeva ozbiljnu ekspertsku i finansijsku podršku, zato nam je prijeko potrebna podrška evropskih partnera. Upravo zato sam predložio inicijativu za otvaranje Fonda za pravednu tranziciju EU, kako bi se obezbijedili konkretni mehanizmi za očuvanje radnih mjesta, ekonomske stabilnosti i razvoj novih, održivih djelatnosti- istakao je Laković i dodao da se RUP jasno i nedvosmisleno pozicionirao kao aktivan akter pravedne tranzicije, ne samo kroz deklarativnu podršku, već kroz konkretne i mjerljive rezultate.
Kompanija već sprovodi strateški plan transformacije poslovanja, oslanjajući se na sopstvene kapacitete i znanje, sa ciljem stvaranja novih, tržišno održivih biznisa.
- Plan pravedne tranzicije RUP-a obuhvata niz ključnih projekata i razvojnih pravaca usmjerenih ka diversifikaciji poslovanja i smanjenju zavisnosti od uglja. Time se stvaraju preduslovi za stabilan prelazak ka zelenijoj i održivoj ekonomiji, uz očuvanje zaposlenosti i ekonomske aktivnosti u Pljevljima. Tokom prethodne godine, RUP je otvorio pogon za proizvodnju lične zaštitne opreme, pokrenuo proizvodnju asfalta, dok građevinska služba uspješno realizuje značajne infrastrukturne projekte. Paralelno s tim, kompanija intenzivno ulaže u razvoj obnovljivih izvora energije, potvrđujući svoju spremnost da bude dio rješenja u energetskoj tranziciji Crne Gore.- objasnio je Laković.
Ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler istakao je da proces pravedne tranzicije mora biti u središtu ekonomske transformacije Pljevalja.
- Pravedna tranzicija mora biti u samom središtu ekonomske transformacije Pljevalja, kao proces koji će istovremeno obezbijediti kvalitetna radna mjesta, zaštititi zdravlje ljudi i životnu sredinu, te unaprijediti kvalitet života lokalne zajednice.- naglasio je Satler.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Rudnik uglja Pljevlja predložio uspostavljanje EU Fonda za pravednu tranziciju

Administrativni kapaciteti za korišćenje fondova Evropske unije moraju se graditi znatno prije punopravnog članstva, kroz dugoročno planirane reforme javne uprave, jačanje stručnih kadrova, jasnu razvojnu strategiju i aktivno uključivanje lokalnog nivoa i građana u proces donošenja odluka.
To su, u intervjuu za PR Centar, istakli stručnjak za reformu javne uprave iz Slovenije Slobodan Dujić i njegov kolega iz Hrvatske Vedran Đulabić, profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Zagrebu, koji su učestvovali na dvodnevnom „Forumu reforme javne uprave: Javna uprava nakon 2028. godine“, koji je organizovao Program Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori (UNDP), uz podršku Vlade Ujedinjenog kraljevstva i u saradnji sa Ministarstvom javne uprave.
Dujić smatra da se administrativni kapaciteti za korišćenje kohezijskih i strukturnih fondova moraju graditi znatno prije punopravnog članstva u EU.
- Slovenija je sa tim procesom počela četiri do pet godina prije ulaska u Evropsku uniju, prije 2004. godine. Ključnu ulogu imala je Upravna akademija, kroz koju su obučavani državni i lokalni službenici. Posebno su važni ljudi sa lokalnog nivoa, jer upravo oni kasnije nose najveći teret korišćenja sredstava iz regionalnih fondova - kazao je Dujić.
On je upozorio da je jedna od najvećih grešaka to što države ne razviju na vrijeme sopstvenu razvojnu strategiju i jasno definisane prioritete.
- Ako ne znate šta su vam stvarni razvojni ciljevi, fondovi se koriste bez jasnog pravca. Pravovremeno planiranje pomaže da se izbjegnu problemi koji su se u nekim državama već dešavali - naveo je Dujić, podsjećajući da su zloupotrebe EU sredstava u pojedinim državama dovodile do ozbiljnih sankcija.
Slično mišljenje ima i Đulabić, koji je naglasio da je riječ o dugotrajnom i složenom procesu.
- Fondovi su komplikovani, zahvataju cijelu državnu i lokalnu upravu i zahtijevaju kvalitetne ljude, jasnu organizacionu strukturu, procedure i odgovarajući zakonodavni okvir. To je posao koji mora početi godinama prije članstva - istakao je Đulabić.
Govoreći o greškama novih članica EU, Đulabić je upozorio na nerealistično planiranje projekata.
- Često se planiraju projekti samo da bi se potrošila sredstva i prikazale dobre brojke, bez stvarnog razvojnog efekta i bez razmišljanja o dugoročnoj održivosti. Posebno je problematično kada se grade veliki infrastrukturni objekti za koje kasnije nema korisnika - rekao je Đulabić.
Kao dodatni problem naveo je i odlazak stručnog kadra iz javne uprave u privatni sektor, gdje su plate na EU projektima znatno veće.
Dujić je naglasio da bez uključivanja građana reforme javne uprave ne mogu biti uspješne.
- Građani moraju biti uključeni od samog početka u izradu strateških dokumenata. Javna uprava postoji zbog građana i ako nema njihove participacije, reforme ostaju formalne - poručio je Dujić.
Digitalizaciju vidi kao ključ savremenih reformi.
- U posljednjih deset godina digitalizacija je napravila pravu revoluciju u radu uprave, ubrzala je procedure, povećala transparentnost i otvorila prostor za nove tehnologije - kazao je Dujić.
Đulabić je dodao da digitalizacija donosi velike koristi, ali i izazove.
- Problem su paralelni digitalni sistemi koji nisu povezani. Građani upravu doživljavaju kao jednu cjelinu, a ne kao skup institucija. Zato je interoperabilnost ključna. Istovremeno, mora se voditi računa o digitalnoj pismenosti i zadržati tradicionalni načini pružanja usluga - pojasnio je Đulabić.
Kao ključne alate za jačanje profesionalizma u državnoj službi, Đulabić je naveo obrazovanje, adekvatne plate, mogućnosti napredovanja i depolitizaciju.
- Politički uticaj treba ograničiti na političke funkcije. Neformalna politizacija duboko demotiviše službenike i urušava povjerenje u sistem - smatra Đulabić.
Dujić je istakao da su otpori reformama očekivani.
- Ljudi se prirodno plaše promjena i nesigurnosti. Otpori su posebno jaki kada službenici nisu uključeni u proces i ne znaju šta ih čeka. Zato je važno unaprijed planirati upravljanje promjenama i otvoreno komunicirati - rekao je Dujić.
Na pitanje kako građani mogu vidjeti da reforme daju rezultate, sagovornici su saglasni da je odgovor u kvalitetu javnih usluga i životnom standardu.
- Ključni indikator je da ljudi bolje žive i da su zadovoljniji uslugama. Prave promjene se ne vide u statistikama, već u svakodnevnom životu građana - kazao je Dujić.
Đulabić je zaključio da kvalitet javne uprave na kraju definišu korisnici.
- Građane ne zanima koliko je predmeta riješeno, ako njihov predmet čeka mjesecima. Zadovoljstvo korisnika je stvarna mjera uspješnosti reformi - naveo je Đulabić.

Administrativni kapaciteti za korišćenje EU fondova moraju se graditi prije punopravnog članstva

Prevedeno sa korporativnog jezika, ta Agencija bi trebala da bude spona između EU fondova i krajnjeg korisnika – poljoprivrednika, da obezbjeđuje lakši dotok novca iz neiskorištenih EU fondova, kontroliše protok novca i na kraju osigura da sve bude transparentno i po zakonima. Agencija bi, naravno trebala biti samostalni organ, vezan za Vladu, a ne za bilo koje Ministarstvo. Ali ministar Vladimir Joković i njegovi kadrovi imaju drugi plan. On se svodi na dvije osnovne stvari – zadržati kontrolu novca, tako što bi kroz zakon agencija pripadala ministarstvu i zaposliti više od 160 partijskih ljudi, koliko je predviđeno. &nbsp; Preporuka Brisela, a i uslov zatvaranja poglavlja 11, koje tretira oblast poljoprivrede, je osnivanje samostalnog regulatronog tijela, agencije za plaćanja u poljoprivredi, ruralnom razvoju i ribarstvu. Vremenski rokovi za donošenje Zakona o toj Agenciji su takvi da ukoliko ne bude usvojen do kraja juna ove godine, Crna Gora to poglavlje ne može zatvoriti. To očigledno ne brine Jokovića, koji je uprkos tome što je tekst Nacrta Zakona o Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ruralnom razvoju i ribarstvu prošao javnu raspravu, i stoji na sajtu Vlade CG, naložio da se napravi novi tekst i pošalje na mišljenje nadležnim institucijama, iako je prema zakonima tako nešto zabranjeno. Nezakonito je promijeniti čak i ime Zakona, a kamoli njegovu suštinu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610070632_b1a75561a6a3bd3e52b72f2aede4ba872898832af21294fe7a7e44e605205158.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250610070632_b1a75561a6a3bd3e52b72f2aede4ba872898832af21294fe7a7e44e605205158" data-rendition-name="original" width="1536" height="1477" loading="lazy" alt="Zakon o Agenciji za plaćanje u dvije verzije: Prva koja je na sajtu Vlade i koja je prošla javnu raspravu i druga kao pokušaj Jokovićeve grupe da zadrži kontrolu novca iz EU"> <figcaption>Zakon o Agenciji za plaćanje u dvije verzije: Prva koja je na sajtu Vlade i koja je prošla javnu raspravu i druga kao pokušaj Jokovićeve grupe da zadrži kontrolu novca iz EU(Photo: Standard)</figcaption> </figure>  <h2>Radonjić, uprkos odluci Upravnog suda, i dalje na čelu Direktorarta za plaćanje</h2> Ministar je odabrao i čovjeka za taj zadatak, a ta ”čast” pripala je Marku Radonjiću, direktoru Direktorata za plaćanja, koji je član GO SNP i OO SNP Danilovgrad.&nbsp; Radonjić je onaj čovjek koji je na direktorsku poziciju postavljen nezakonito, jer je bio četvrti rangirani na konkursu. Upravni sud je donio presudu kojom je Radonjićevo imenovanje proglasio nezakonitim. Uprkos tome, Vlada je na predlog Jokovića ponovo imenovala Radonjića koji i danas obnaša funkciju prvog čovjeka Direktorata za plaćanja. S obzirom na odluku Upravnog suda, čije su presude obavezujuće, kao i svih sudova, dovodi se u pitanje legitimitet svih odluka i potpisanih dokumenata Marka Radonjića. Posljednji alarm Vladi, da je vrag odnio šalu, upalio je Ekspetsko rukovodni kadar Direktorata za plaćanja koji su u dopisu Premijeru, Ministru i Generalnom sekretaru Vlade upozorili na višestruke posljedice ovakvog opstruiranja evropskog puta Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610070632_3a45face91a5a405f9fc48956eb42fb0616200fd8ecf125ceac22d9b51b459c1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250610070632_3a45face91a5a405f9fc48956eb42fb0616200fd8ecf125ceac22d9b51b459c1" data-rendition-name="original" width="1536" height="1101" loading="lazy" alt="Dopis Ekspertskog rukovodnog kadra sa potpisom deset direktora Direktorata"> <figcaption>Dopis Ekspertskog rukovodnog kadra sa potpisom deset direktora Direktorata(Photo: Standard)</figcaption> </figure>  <h2>Dopis kao posljednje upozorenje Spajiću</h2> - Jedan od uslova, od 2010. godine, za zatvaranje Poglavlja 11 Poljoprivreda i ruralni razvoj je da država Crna Gora uspostavi funkcionalnu i nezavisnu Agenciju za plaćanja i IACS sistem, što je prepoznato svim strateškim i akcijskim dokumentima. Uslov do danas nije ispunjen jer nijedna prethodna upravljačka struktura nije htjela odustati od rezultata, koji su više nego značajni, a koje je Uprava za plaćanja postigla kao organizacijska jedinica, a koji su godinama predstavljani kao rezultati unutar Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. To je zato što bi osnivanje nezavisne državne Agencije za plaćanja značilo da bi se ovlasti nad radom i funkcioniranjem agencije prenijele u djelokrug Vlade Crne Gore - piše u dopisu koji potpisuje deset Direktora direktorata. . Oni podsjećaju da im je sredinom prošle godine Generalni direktor Uprave predstavio činjenicu da je za zatvaranje Poglavlja 11 Poljoprivreda i ruralni razvoj do kraja godine, kao i ubrzanja integracija Crne Gore u EU,potrebno da se osnuje Agencije za plaćanja. - Iz tog razloga, donošenje Zakona o osnivanju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ruralnom razvoju i ribarstvu planirano je do kraja drugog tromjesečja tekuće godine. Međutim, nakon obećanja Europskoj komisiji u vezi s istim i obvezujuće preporuke za angažovanjem stručnjaka iz EU, odluka se mijenja upravljačkom strukturom ministarstva, koja se sastoji u tome da se postojeće tijelo formira u obliku upravnog tijela, odnosno da će planirano tijelo nositi samo naziv Agencija za plaćanja, dok će u pogledu strukture i organizacije rada biti upravno tijelo unutar ministarstva - piše u dopisu. <h2>Jokovićevo rješenje dovodi u pitanje nezavisnost Agencije za plaćanje</h2> Kako je navela ekspertska grupa, način kako je to Joković zamislio nezavisnost Agencije za plaćanja bila značajno ugrožena. - To je zato što bi odluke Agencije bile odluke tijela prvog stepena protiv kojih bi stranke imale pravo žalbe, za razliku od odluka državnih agencija, kao i odluka koje trenutno donosimo, protiv kojih stranke imaju pravo samo podnijeti tužbu, odnosno pokrenuti upravni spor. U tom smislu, imali bismo manju autonomiju u odlučivanju, čak i u odnosu na sadašnju organizacijsku strukturu, budući da bi postupak žalbe znatno usporio proces rada, jer je odluka konačna i izvršna tek nakon isteka roka za podnošenje žalbe, odnosno do donošenja odluke o žalbi (isključujući upravne sporove). To je zato što bi o žalbama, osim iz proceduralnih razloga, odlučivala organizacijska jedinica unutar Ministarstva, dok bi naša organizacijska jedinica odlučivala samo o onim žalbama koje su u cjelosti usvajaju, te i o procesnim pretpostavkama žalbe” - pojašnjavaju direktori direktorata. Nadalje, naglašavaju oni, upravni spor, odnosno tužbe korisnika bi bila podnijeta na odluke Ministarstva po prethodno podnijetoj žalbi iz navedenog jasno je da ne bi imali samostalnost u odlučivanju i nezavisnu Agenciju, što bi značajno uticalo na efikasnost rada i povlačenja finansijskih sredstava iz EU fondova. <h2>Zakon o formiranju organa uprave suprotan Zakonu o državnoj upravi</h2> - Takođe, zbog obećanja Evropskoj komisiji da ćemo donijeti Zakon o osnivanju Agencije, obavezani smo na donošenje istog, na čemu se uveliko radi poslednjih par mjeseci, dok se u međuvremenu odluka promijenila, te se planira osnivanje organa uprave. S tim u vezi, nikakav zakon o formiranju organa uprave, ne samo da nije potreban, već je suprotan Zakonu o državnoj upravi, što potvrđuje činjenica da bi bili jedinstven primjer u Crnoj Gori koji osniva organ uprave zakonom o osnivanju, a sve u suprotnosti sa zakonom Uredbom o organizaciji rada državne uprave - objašnjavaju eksperti. Ukazuju i na to da ovom odlukom upravljačke strukture je značajno ugrožena retenciona politika zadržavanja kadrovskih kapaciteta u Direktoratu za plaćanja, čemu svedoči odliv kvalitetnog kadra iz ove organizacione jedinice. - Ovo zato što su zaposleni u Direktoratu, koji godinama ulažu dodatne napore za realizaciju i implementaciju IPA fondova, bili u iščekivanju za formiranje državne agencije u mogućnosti ostvarivanja boljih uslova u pogledu ličnog dohotka sada uskraćeni za mogućnost obezbjeđenja adekvatnih uslova privređivanja, a koji bi bili približno konkurentni uslovima na tržištu poslovanja. Navedena konkurentnost na tržištu poslovanja, a u pogledu visine zarada državnih službenika, će biti sve više nedostižna i ugrožena, obzirom da osnivanjem Agencije preuzimamo kompletna nacionalna plaćanja u poljoprivredi, kao i sve mjere koje država Cma Gora planira da implementira kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku i Zajedničku politiku za implementaciju fondova ribarstva - piše u dopisu. Na kraju naglašavaju da ovim dopisom žele ukazati na aktuelna dešavanja u okviru državne uprave koja ozbiljno ugrožavaju njeno efikasno funkcionisanje i predstavljaju značajnu prepreku u procesu zatvaranja Poglavlja 11, a samim tim i ukupnom procesu evropske integracije i pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji.

Joković želi da kontroliše novac iz EU: Opstrukcije donošenja Zakon o Agenciji za plaćanje direktno protiv Brisela

Projekte je nekad lakše napisati nego sprovoditi i zato je jako važno unaprijed se upoznati sa pravilima, a posebno kad se radi o onima koji su finansirani iz EU fondova, ocijenjeno je, između ostalog, na dvodnevnoj obuci predstavnika pet nevladinih organizacija čiji su projekti podržani kroz program SRCE: Podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas, koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO), a finansira Delegacija EU u Crnoj Gori, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.
Na obuci, koju je vodio tim CGO-a, učestvovali su predstavnici Centra za prava djeteta, Alumni akademije Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, NVO Prima, NVO CEMOI i Fondacije “Čini dobro”. Tokom prvog dijela, fokus je bio na pravima i obavezama korisnika sredstava koji upravljaju projektima, načine izvještavanja, kao i prepoznavanje prepreka koje se mogu pojaviti tokom realizacije projekta. 
Takođe, pitanja vidljivosti i komuniciranja projekata su obrađena. U drugom dijelu obrađivano je budžetiranje, pravdanje troškova i slanje finansijskih izvještaja, kao i najčešće greške prilikom finansijskog rukovođenja projektima i izvještavanja, uz praktična uputstva za efikasno upravljanje finansijskim aspektima projekata.
- Treninga je bio jako koristan i utisci su odlični. Ovo je velika pomoć u pripremi i realizaciji projekta. Posebno je važno da smo obradili i vidljivost i komuniciranje zbog društvene zajednice i donatora koji učestvuju i pomažu u realizaciji naših ideja. Takođe, uputstva o načinu pisanja izvještaja su nam korisna, jer sada znamo kako da tačno opisujemo sve rezultate koje ćemo postići u realizaciji projekta - navodi Marija Manja Jovović iz Fondacije “Čini dobro”.
Sličnog je stava i Jelena Ćorić iz Centra za prava djeteta. 
- Trening je bio izuzetno sadržajan. U kratkom vremenskom periodu smo prošli neke od najznačajnijih tema, struktura je bila odlična, tako da je svima bilo jasno sve šta se očekuje od nas u realizaciji projekta. Za mane je najvažniji dio bio narativni izveštaj, budući da nisam ranije imala iskustva sa tim, a ovo je bila odlična polazna osnova - kazala je ona.

Važno unaprijed se upoznati sa pravilima sprovođenja projekata

Mađarski desničarski populistički premijer Viktor Orban prijeti vetom na novi sedmogodišnji proračun Europske unije ako Brisel Mađarskoj ne deblokira evropska sredstva.
Orban je prijetnju uputio u intervju za mađarski državni radio. Odobrenje proračuna EU zahtijeva suglasnost svih država članica.
- Sa sigurnošću mogu reći da neću pridonijeti tome ako sredstva koja su još blokirana Mađarskoj ne budu osigurana u novom dugoročnom proračunu - rekao je mađarski premijer.
Orban je već nekoliko puta u prošlosti vršio pritisak na Evropsku komisiju svojim prijetnjama vetom. Komisija još blokira gotovo 12 milijardi eura sredstava namijenjenih Mađarskoj, kao i milijarde eura pomoći u borbi protiv koronavirusa.
Brisel će ukloniti blokadu tek kad Mađarska sprovede dalje reforme za jačanje vladavine prava.
Pregovori o novom višegodišnjem proračunu EU za period od 2028. do 2035. trebalo bi da počnu sredinom 2025. godine.

Orban: Blokiraću EU proračun ako Mađarskoj ne vrate milijarde eura iz fondova

Za projekte nevladinih organizacija, koji su podržani iz fondova Evropske unije, a realizuju se u Crnoj Cori, iz budžeta države će biti izdvojeno 73.373 eura.
To je navedeno u odluci raspodjeli sredstava za kofinansiranje projekata za 2024. godinu koju je Vlada usvojila na današnjoj sjednici.
Projektu NVO Crnogorska iskra - Berane pod nazivom „Pedagogical Inclusive Education and Training System toUpSkills Cros-Sector Practitioners Working with Minors and Emerging Adults in Correctional System" biće dodijeljeno 23.546,40 eura.
NVO Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju Podgorica će za projekat „Jednak pristup zdravstvenim uslugama za sve ranjive grupe" dobiti 49.826, 70 eura.
Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama zaključiće ugovore o kofinansiranju projekata podržanih iz fondova Evropske unije u roku od 15 dana nakon objavljivanja ove odluke.

Za projekte Crnogorske iskre i Udruženja roditelja djece sa teškoćama u razvoju više od 73.000 eura

Politički „ping-pong“ u prebacivanju zakona između predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i Skupštine Crne Gore dodatno usporava evropski put države, koja i bez toga počinje da pokazuje znake zastoja u ispunjavanju obaveza u ključnim oblastima za evropske integracije.
Naime, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je 3. februara vratio Skupštini paket zakona na ponovno razmatranje. Ovu odluku obrazložio je željom da poslanici zaista pročitaju zakone.
- Evropske reforme ne znače puko dizanje ruku u Skupštini, niti usvajanje zakona bez rasprave i diskusije- naveo je predsjednik Crne Gore na društvenim mrežama.
Riječ je o paketu od 25 zakona koji su već dobili zeleno svjetlo Evropske komisije, a koji su neophodni kako bi Crna Gora mogla nastaviti zatvaranje poglavlja u pristupnim pregovorima.
Dva dana kasnije, predsjednik države je promijenio stav i proglasio zakone važećim. Kazao je da njihovo vraćanje poslanicima, uz očekivanje da ih pročitaju i ozbiljno razmotre, prema njegovoj procjeni, ne bi imalo nikakav efekat.
Ovaj paket zakona, u političkom žargonu nazvan „plavi zakoni“, već je imao zeleno svjetlo Brisela.
Evropska komisija potvrdila je da je primila k znanju odluku predsjednika Crne Gore da zakone proglasi važećim.
- Potvrđujemo našu kontinuiranu podršku ambicioznom cilju Crne Gore da zatvori sva preostala pregovaračka poglavlja do kraja godine, pod uslovom da su u potpunosti ispunjeni svi potrebni kriterijumi i uslovi- izjavio je portparol Evropske komisije Gijom Mersije.
Međutim, ovaj posljednji potez samo je iznio na površinu problem da Crna Gora, koja ulazi u završnicu pristupnih pregovora, počinje da pokazuje znakove usporavanja procesa.
Ambicija, ne samo Crne Gore već i evropskih institucija, jeste da država zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja tekuće godine. Time bi se, teoretski, omogućila primjena državnog slogana „28 do 28“, što znači da bi Crna Gora mogla postati 28. članica Evropske unije do kraja 2028. godine, uz dovoljno vremena za ratifikaciju Sporazuma o pristupanju, koji se potpisuje nakon što se pregovori o članstvu proglase završenim.
Ratifikacija mora proći kroz sve postojeće države članice Evropske unije, njih 27, kao i kroz državu koja pristupa, u ovom slučaju Crnu Goru. Riječ je o procesu koji obično traje između jedne i tri godine.
Međutim, Crna Gora, koja se smatra liderom u pristupnom procesu, počinje da razvlači dinamiku.
Prema navodima evropskih zvaničnika, imenovanje na ključne funkcije, poput sudija Ustavnog suda, kao i članova Sudskog i Tužilačkog savjeta, već predstavlja ozbiljan problem za pregovore o članstvu. Da je predsjednik Milatović zadržao „plave zakone“, to bi, kako navode izvori Radija Slobodna Evropa, ugrozilo predstojeće međuvladine konferencije planirane za mart i april, na kojima bi mogla biti zatvorena pojedina pregovaračka poglavlja.
To potvrđuje i Mersije.
- Stalna kašnjenja u ključnim procesima, poput usvajanja zakona i imenovanja na upražnjene pozicije, ukoliko ostanu neriješena, mogla bi predstavljati značajnu prepreku ostvarenju ambicije Crne Gore da zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja godine- navodi on.
Evropski poslanik Tomislav Sokol, član delegacije za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Evropske unije i Crne Gore, upozorio je da usporavanje dinamike usvajanja zakona potrebnih za zatvaranje poglavlja „može imati dugoročne posljedice po evropski put države“.
- Prozor Evropske unije neće biti zauvijek otvoren, a zna se ko ga želi zatvoriti, zbog čega je važno ne propustiti trenutak koji se rijetko ponavlja- naglasio je Sokol.
Crna Gora je u januaru privremeno zatvorila poglavlje 32 i trenutno ima 13 zatvorenih poglavlja od ukupno 33 u pristupnim pregovorima za članstvo u Evropskoj uniji. Očekuje se da će tokom prve polovine godine Evropska unija odobriti formiranje radnih grupa koje će raditi na nacrtu Sporazuma o članstvu.
Tekst tog sporazuma definiše uslove članstva, prelazne aranžmane, zaštitne mjere, budžetski doprinos, broj poslanika u Evropskom parlamentu, broj glasova u Savjetu Evropske unije i komesara iz Crne Gore.
Prema pregovaračkim principima koje je usvojila Konferencija o pristupanju, sporazumi postignuti tokom pregovora po pojedinim poglavljima, čak i djelimični, ne mogu se smatrati konačnim dok se ne postigne sveobuhvatan sporazum o svim poglavljima.
Crna Gora treba da zatvori još 23 pregovaračka poglavlja, a za svako zatvaranje neophodna je saglasnost svih država članica Evropske unije.

RSE: Da li se pojavljuju signali zastoja na evropskom putu Crne Gore?

Službenici policije uhapsili su N.J. (23) iz Podgorice, osumnjičenog za krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet droga, saopšteno je iz Uprave policije.
&nbsp;Navodi se da su pripadnici odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad i Podgorica, u saradnji sa službenicima Sektora za borbu protiv kriminala, realizovali jutros koordinisane policijske aktivnosti u tim gradovima, u cilju sprečavanja zloupotrebe droga, razbijanja mreža ulične distribucije narkotika i lociranja i hapšenja međunarodno traženih osoba.
&nbsp;- Pretresom kuće koju koristi N.J. pronađene su 23 pvc kesice sa marihuanom, namijenjene uličnoj prodaji, vaga za precizno mjerenje, 370 EUR, drobilica sa ostacima marihuane, veći broj pvc kesica za pakovanje, policijska „stop“ palica, tri mobilna telefona, noževi, elektrošoker i drugi predmeti- rekli su iz policije.
Oni su kazali da je N.J, nakon prikupljenih obavještenja od više osoba, uhapšen po nalogu državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet droga.

Uhapšen Podgoričanin kod kojeg su pronađeni marihuana, novac, policijska palica, noževi, elektrošoker

Poziciju vršioca dužnosti glavnog administratora Glavnog grada preuzeo je Ratko Orović, advokat.
Orović je za „Dan" potvrdio da je imenovan.
– Za vršioca dužnosti glavnog administratora imenovan sam 2. februara – saopštio je Orović.&nbsp;
Glavni grad je više mjeseci bio bez glavnog administratora. To je u sistemu Glavnog grada drugostepeni organ u upravnim stvarima iz nadležnosti organa uprave i posebnih službi.&nbsp;

Ratko Orović v.d. glavnog administratora Glavnog grada

There seems to be no end to the troubling public appearances of the Director of the Police Directorate Lazar Šćepanović. The head of the police force, or „Tiger“, as friends and colleagues nickname him, threatened the author of the TV show „Načisto“, journalist Petar Komnenić, last night, saying he would initiate proceedings against him over a question he asked.
What is particularly concerning is that Šćepanović, speaking from the position of the country’s top police official, sets an example in this way, and possibly a future pattern of behavior for other police officers.
<h2>Šćepanović says one thing, the Minister of Justice and the Court President another</h2>
On the TV Vijesti program „Načisto“, a heated debate erupted over the escape of Miloš Medenica, between Šćepanović on one side, and Minister of Justice Bojan Božović and the President of the Podgorica High Court Zoran Radović on the other.
Šćepanović stated that violating a supervision measure such as a ban on leaving one’s residence does not constitute a criminal offense. What alarmed both those present in the studio and the wider public was the statement by the country’s top police official that Medenica would not have been arrested on the day the verdict was pronounced even if police officers had been standing in front of the building and encountered him there.
- For the sake of precision and the citizens of Montenegro, even if the police had found this person in front of the building, they could not have deprived him of liberty, because under the law the three-year detention period had expired. We would not have been able to arrest him - Šćepanović claimed.
Minister of Justice Bojan Božović asked Šćepanović whether he understood that a person commits a criminal offense by violating an obligation imposed on him.
Šćepanović, raising his voice, replied that violating a supervision measure is not a criminal offense.
Božović responded that it is.
The President of the Podgorica High Court, Radović, said that the police had the authority to prevent Medenica from leaving the apartment and to return him“.
- He could have been detained and the building secured - he added.
After that, the journalist remarked that Šćepanović was in conflict both with the minister and with the president of the Podgorica High Court, to which Radović added that the Director of the Police Directorate was „in conflict with himself“.
<h2>Šćepanović offended by the word „ficus“</h2>
The show’s author said that the information coming from the country’s top police official was alarming, because Šćepanović applies that law and will behave in the same way in such situations that he will not deprive individuals of liberty - which Šćepanović himself confirmed by interjecting - „that’s right“.
Komnenić then asked: „What do we need the police for, then, and are they just a ficus?“ given that they would not react even if the convicted Medenica had walked past them, and that, according to the police chief, they would not be allowed to detain him.
Šćepanović then demanded that the journalist apologize to the Montenegrin police for using the word „ficus“.
- After this, we will initiate proceedings against Komnenić for insulting police officers - the Director of the Police Directorate threatened.
Minister of Justice Božović attempted to calm the situation with interjections such as: „Easy, easy“.
The journalist reiterated that it was a legitimate journalistic question to ask whether the „police are a ficus in the system“ if they cannot detain a person who is violating a measure imposed by a court, and whether this means that the necessary legislative amendments have not been adopted and that a legal loophole exists allowing such situations to occur.
- Listen to the question first, and then accuse people. When you are facing a problem, do not try to get out of it by arguing - the show’s author told Šćepanović.
Minister Božović agreed with the journalist that such a question does not constitute an insult to the police, and said that he perceived what was said as part of a lively debate.

Tag: eu-fondovi