Izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja (RUP) Nemanja Laković i ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović razgovarali su sa ambasadorom EU u Crnoj Gori, Johanom Satlerom, saopšteno je iz Rudnika uglja odakle je predloženo uspostavljanje posebno Fonda za pravednu tranzicije EU.
&nbsp;Sastanak je bio posvećen jednom od ključnih razvojnih pitanja Crne Gore – procesu pravedne tranzicije energetskog sektora, sa posebnim fokusom na ulogu Pljevalja i Rudnika uglja kao nosioca tog procesa. Izvršni direktor je naglasio da pravedna tranzicija kompleksan, dug i skup proces koji zahtijeva jasno definisanu strategiju, institucionalnu podršku i snažan finansijski okvir.
U tom kontekstu, Laković je predložio uspostavljanje posebnog Fonda za pravednu tranziciju Evropske unije (EU), koji bi omogućio Crnoj Gori da ovaj složeni proces sprovodi planski, efikasno i socijalno odgovorno.
- Podrška EU je od presudnog značaja, ne samo za RUP , već i za čitav grad i sjever Crne Gore. Pravedna tranzicija je kompleksan i dugoročan proces koji zahtijeva ozbiljnu ekspertsku i finansijsku podršku, zato nam je prijeko potrebna podrška evropskih partnera. Upravo zato sam predložio inicijativu za otvaranje Fonda za pravednu tranziciju EU, kako bi se obezbijedili konkretni mehanizmi za očuvanje radnih mjesta, ekonomske stabilnosti i razvoj novih, održivih djelatnosti- istakao je Laković i dodao da se RUP jasno i nedvosmisleno pozicionirao kao aktivan akter pravedne tranzicije, ne samo kroz deklarativnu podršku, već kroz konkretne i mjerljive rezultate.
Kompanija već sprovodi strateški plan transformacije poslovanja, oslanjajući se na sopstvene kapacitete i znanje, sa ciljem stvaranja novih, tržišno održivih biznisa.
- Plan pravedne tranzicije RUP-a obuhvata niz ključnih projekata i razvojnih pravaca usmjerenih ka diversifikaciji poslovanja i smanjenju zavisnosti od uglja. Time se stvaraju preduslovi za stabilan prelazak ka zelenijoj i održivoj ekonomiji, uz očuvanje zaposlenosti i ekonomske aktivnosti u Pljevljima. Tokom prethodne godine, RUP je otvorio pogon za proizvodnju lične zaštitne opreme, pokrenuo proizvodnju asfalta, dok građevinska služba uspješno realizuje značajne infrastrukturne projekte. Paralelno s tim, kompanija intenzivno ulaže u razvoj obnovljivih izvora energije, potvrđujući svoju spremnost da bude dio rješenja u energetskoj tranziciji Crne Gore.- objasnio je Laković.
Ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler istakao je da proces pravedne tranzicije mora biti u središtu ekonomske transformacije Pljevalja.
- Pravedna tranzicija mora biti u samom središtu ekonomske transformacije Pljevalja, kao proces koji će istovremeno obezbijediti kvalitetna radna mjesta, zaštititi zdravlje ljudi i životnu sredinu, te unaprijediti kvalitet života lokalne zajednice.- naglasio je Satler.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Rudnik uglja Pljevlja predložio uspostavljanje EU Fonda za pravednu tranziciju

Administrativni kapaciteti za korišćenje fondova Evropske unije moraju se graditi znatno prije punopravnog članstva, kroz dugoročno planirane reforme javne uprave, jačanje stručnih kadrova, jasnu razvojnu strategiju i aktivno uključivanje lokalnog nivoa i građana u proces donošenja odluka.
To su, u intervjuu za PR Centar, istakli stručnjak za reformu javne uprave iz Slovenije Slobodan Dujić i njegov kolega iz Hrvatske Vedran Đulabić, profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Zagrebu, koji su učestvovali na dvodnevnom „Forumu reforme javne uprave: Javna uprava nakon 2028. godine“, koji je organizovao Program Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori (UNDP), uz podršku Vlade Ujedinjenog kraljevstva i u saradnji sa Ministarstvom javne uprave.
Dujić smatra da se administrativni kapaciteti za korišćenje kohezijskih i strukturnih fondova moraju graditi znatno prije punopravnog članstva u EU.
- Slovenija je sa tim procesom počela četiri do pet godina prije ulaska u Evropsku uniju, prije 2004. godine. Ključnu ulogu imala je Upravna akademija, kroz koju su obučavani državni i lokalni službenici. Posebno su važni ljudi sa lokalnog nivoa, jer upravo oni kasnije nose najveći teret korišćenja sredstava iz regionalnih fondova - kazao je Dujić.
On je upozorio da je jedna od najvećih grešaka to što države ne razviju na vrijeme sopstvenu razvojnu strategiju i jasno definisane prioritete.
- Ako ne znate šta su vam stvarni razvojni ciljevi, fondovi se koriste bez jasnog pravca. Pravovremeno planiranje pomaže da se izbjegnu problemi koji su se u nekim državama već dešavali - naveo je Dujić, podsjećajući da su zloupotrebe EU sredstava u pojedinim državama dovodile do ozbiljnih sankcija.
Slično mišljenje ima i Đulabić, koji je naglasio da je riječ o dugotrajnom i složenom procesu.
- Fondovi su komplikovani, zahvataju cijelu državnu i lokalnu upravu i zahtijevaju kvalitetne ljude, jasnu organizacionu strukturu, procedure i odgovarajući zakonodavni okvir. To je posao koji mora početi godinama prije članstva - istakao je Đulabić.
Govoreći o greškama novih članica EU, Đulabić je upozorio na nerealistično planiranje projekata.
- Često se planiraju projekti samo da bi se potrošila sredstva i prikazale dobre brojke, bez stvarnog razvojnog efekta i bez razmišljanja o dugoročnoj održivosti. Posebno je problematično kada se grade veliki infrastrukturni objekti za koje kasnije nema korisnika - rekao je Đulabić.
Kao dodatni problem naveo je i odlazak stručnog kadra iz javne uprave u privatni sektor, gdje su plate na EU projektima znatno veće.
Dujić je naglasio da bez uključivanja građana reforme javne uprave ne mogu biti uspješne.
- Građani moraju biti uključeni od samog početka u izradu strateških dokumenata. Javna uprava postoji zbog građana i ako nema njihove participacije, reforme ostaju formalne - poručio je Dujić.
Digitalizaciju vidi kao ključ savremenih reformi.
- U posljednjih deset godina digitalizacija je napravila pravu revoluciju u radu uprave, ubrzala je procedure, povećala transparentnost i otvorila prostor za nove tehnologije - kazao je Dujić.
Đulabić je dodao da digitalizacija donosi velike koristi, ali i izazove.
- Problem su paralelni digitalni sistemi koji nisu povezani. Građani upravu doživljavaju kao jednu cjelinu, a ne kao skup institucija. Zato je interoperabilnost ključna. Istovremeno, mora se voditi računa o digitalnoj pismenosti i zadržati tradicionalni načini pružanja usluga - pojasnio je Đulabić.
Kao ključne alate za jačanje profesionalizma u državnoj službi, Đulabić je naveo obrazovanje, adekvatne plate, mogućnosti napredovanja i depolitizaciju.
- Politički uticaj treba ograničiti na političke funkcije. Neformalna politizacija duboko demotiviše službenike i urušava povjerenje u sistem - smatra Đulabić.
Dujić je istakao da su otpori reformama očekivani.
- Ljudi se prirodno plaše promjena i nesigurnosti. Otpori su posebno jaki kada službenici nisu uključeni u proces i ne znaju šta ih čeka. Zato je važno unaprijed planirati upravljanje promjenama i otvoreno komunicirati - rekao je Dujić.
Na pitanje kako građani mogu vidjeti da reforme daju rezultate, sagovornici su saglasni da je odgovor u kvalitetu javnih usluga i životnom standardu.
- Ključni indikator je da ljudi bolje žive i da su zadovoljniji uslugama. Prave promjene se ne vide u statistikama, već u svakodnevnom životu građana - kazao je Dujić.
Đulabić je zaključio da kvalitet javne uprave na kraju definišu korisnici.
- Građane ne zanima koliko je predmeta riješeno, ako njihov predmet čeka mjesecima. Zadovoljstvo korisnika je stvarna mjera uspješnosti reformi - naveo je Đulabić.

Administrativni kapaciteti za korišćenje EU fondova moraju se graditi prije punopravnog članstva

Prevedeno sa korporativnog jezika, ta Agencija bi trebala da bude spona između EU fondova i krajnjeg korisnika – poljoprivrednika, da obezbjeđuje lakši dotok novca iz neiskorištenih EU fondova, kontroliše protok novca i na kraju osigura da sve bude transparentno i po zakonima. Agencija bi, naravno trebala biti samostalni organ, vezan za Vladu, a ne za bilo koje Ministarstvo. Ali ministar Vladimir Joković i njegovi kadrovi imaju drugi plan. On se svodi na dvije osnovne stvari – zadržati kontrolu novca, tako što bi kroz zakon agencija pripadala ministarstvu i zaposliti više od 160 partijskih ljudi, koliko je predviđeno. &nbsp; Preporuka Brisela, a i uslov zatvaranja poglavlja 11, koje tretira oblast poljoprivrede, je osnivanje samostalnog regulatronog tijela, agencije za plaćanja u poljoprivredi, ruralnom razvoju i ribarstvu. Vremenski rokovi za donošenje Zakona o toj Agenciji su takvi da ukoliko ne bude usvojen do kraja juna ove godine, Crna Gora to poglavlje ne može zatvoriti. To očigledno ne brine Jokovića, koji je uprkos tome što je tekst Nacrta Zakona o Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ruralnom razvoju i ribarstvu prošao javnu raspravu, i stoji na sajtu Vlade CG, naložio da se napravi novi tekst i pošalje na mišljenje nadležnim institucijama, iako je prema zakonima tako nešto zabranjeno. Nezakonito je promijeniti čak i ime Zakona, a kamoli njegovu suštinu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610070632_b1a75561a6a3bd3e52b72f2aede4ba872898832af21294fe7a7e44e605205158.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250610070632_b1a75561a6a3bd3e52b72f2aede4ba872898832af21294fe7a7e44e605205158" data-rendition-name="original" width="1536" height="1477" loading="lazy" alt="Zakon o Agenciji za plaćanje u dvije verzije: Prva koja je na sajtu Vlade i koja je prošla javnu raspravu i druga kao pokušaj Jokovićeve grupe da zadrži kontrolu novca iz EU"> <figcaption>Zakon o Agenciji za plaćanje u dvije verzije: Prva koja je na sajtu Vlade i koja je prošla javnu raspravu i druga kao pokušaj Jokovićeve grupe da zadrži kontrolu novca iz EU(Photo: Standard)</figcaption> </figure>  <h2>Radonjić, uprkos odluci Upravnog suda, i dalje na čelu Direktorarta za plaćanje</h2> Ministar je odabrao i čovjeka za taj zadatak, a ta ”čast” pripala je Marku Radonjiću, direktoru Direktorata za plaćanja, koji je član GO SNP i OO SNP Danilovgrad.&nbsp; Radonjić je onaj čovjek koji je na direktorsku poziciju postavljen nezakonito, jer je bio četvrti rangirani na konkursu. Upravni sud je donio presudu kojom je Radonjićevo imenovanje proglasio nezakonitim. Uprkos tome, Vlada je na predlog Jokovića ponovo imenovala Radonjića koji i danas obnaša funkciju prvog čovjeka Direktorata za plaćanja. S obzirom na odluku Upravnog suda, čije su presude obavezujuće, kao i svih sudova, dovodi se u pitanje legitimitet svih odluka i potpisanih dokumenata Marka Radonjića. Posljednji alarm Vladi, da je vrag odnio šalu, upalio je Ekspetsko rukovodni kadar Direktorata za plaćanja koji su u dopisu Premijeru, Ministru i Generalnom sekretaru Vlade upozorili na višestruke posljedice ovakvog opstruiranja evropskog puta Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610070632_3a45face91a5a405f9fc48956eb42fb0616200fd8ecf125ceac22d9b51b459c1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250610070632_3a45face91a5a405f9fc48956eb42fb0616200fd8ecf125ceac22d9b51b459c1" data-rendition-name="original" width="1536" height="1101" loading="lazy" alt="Dopis Ekspertskog rukovodnog kadra sa potpisom deset direktora Direktorata"> <figcaption>Dopis Ekspertskog rukovodnog kadra sa potpisom deset direktora Direktorata(Photo: Standard)</figcaption> </figure>  <h2>Dopis kao posljednje upozorenje Spajiću</h2> - Jedan od uslova, od 2010. godine, za zatvaranje Poglavlja 11 Poljoprivreda i ruralni razvoj je da država Crna Gora uspostavi funkcionalnu i nezavisnu Agenciju za plaćanja i IACS sistem, što je prepoznato svim strateškim i akcijskim dokumentima. Uslov do danas nije ispunjen jer nijedna prethodna upravljačka struktura nije htjela odustati od rezultata, koji su više nego značajni, a koje je Uprava za plaćanja postigla kao organizacijska jedinica, a koji su godinama predstavljani kao rezultati unutar Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. To je zato što bi osnivanje nezavisne državne Agencije za plaćanja značilo da bi se ovlasti nad radom i funkcioniranjem agencije prenijele u djelokrug Vlade Crne Gore - piše u dopisu koji potpisuje deset Direktora direktorata. . Oni podsjećaju da im je sredinom prošle godine Generalni direktor Uprave predstavio činjenicu da je za zatvaranje Poglavlja 11 Poljoprivreda i ruralni razvoj do kraja godine, kao i ubrzanja integracija Crne Gore u EU,potrebno da se osnuje Agencije za plaćanja. - Iz tog razloga, donošenje Zakona o osnivanju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ruralnom razvoju i ribarstvu planirano je do kraja drugog tromjesečja tekuće godine. Međutim, nakon obećanja Europskoj komisiji u vezi s istim i obvezujuće preporuke za angažovanjem stručnjaka iz EU, odluka se mijenja upravljačkom strukturom ministarstva, koja se sastoji u tome da se postojeće tijelo formira u obliku upravnog tijela, odnosno da će planirano tijelo nositi samo naziv Agencija za plaćanja, dok će u pogledu strukture i organizacije rada biti upravno tijelo unutar ministarstva - piše u dopisu. <h2>Jokovićevo rješenje dovodi u pitanje nezavisnost Agencije za plaćanje</h2> Kako je navela ekspertska grupa, način kako je to Joković zamislio nezavisnost Agencije za plaćanja bila značajno ugrožena. - To je zato što bi odluke Agencije bile odluke tijela prvog stepena protiv kojih bi stranke imale pravo žalbe, za razliku od odluka državnih agencija, kao i odluka koje trenutno donosimo, protiv kojih stranke imaju pravo samo podnijeti tužbu, odnosno pokrenuti upravni spor. U tom smislu, imali bismo manju autonomiju u odlučivanju, čak i u odnosu na sadašnju organizacijsku strukturu, budući da bi postupak žalbe znatno usporio proces rada, jer je odluka konačna i izvršna tek nakon isteka roka za podnošenje žalbe, odnosno do donošenja odluke o žalbi (isključujući upravne sporove). To je zato što bi o žalbama, osim iz proceduralnih razloga, odlučivala organizacijska jedinica unutar Ministarstva, dok bi naša organizacijska jedinica odlučivala samo o onim žalbama koje su u cjelosti usvajaju, te i o procesnim pretpostavkama žalbe” - pojašnjavaju direktori direktorata. Nadalje, naglašavaju oni, upravni spor, odnosno tužbe korisnika bi bila podnijeta na odluke Ministarstva po prethodno podnijetoj žalbi iz navedenog jasno je da ne bi imali samostalnost u odlučivanju i nezavisnu Agenciju, što bi značajno uticalo na efikasnost rada i povlačenja finansijskih sredstava iz EU fondova. <h2>Zakon o formiranju organa uprave suprotan Zakonu o državnoj upravi</h2> - Takođe, zbog obećanja Evropskoj komisiji da ćemo donijeti Zakon o osnivanju Agencije, obavezani smo na donošenje istog, na čemu se uveliko radi poslednjih par mjeseci, dok se u međuvremenu odluka promijenila, te se planira osnivanje organa uprave. S tim u vezi, nikakav zakon o formiranju organa uprave, ne samo da nije potreban, već je suprotan Zakonu o državnoj upravi, što potvrđuje činjenica da bi bili jedinstven primjer u Crnoj Gori koji osniva organ uprave zakonom o osnivanju, a sve u suprotnosti sa zakonom Uredbom o organizaciji rada državne uprave - objašnjavaju eksperti. Ukazuju i na to da ovom odlukom upravljačke strukture je značajno ugrožena retenciona politika zadržavanja kadrovskih kapaciteta u Direktoratu za plaćanja, čemu svedoči odliv kvalitetnog kadra iz ove organizacione jedinice. - Ovo zato što su zaposleni u Direktoratu, koji godinama ulažu dodatne napore za realizaciju i implementaciju IPA fondova, bili u iščekivanju za formiranje državne agencije u mogućnosti ostvarivanja boljih uslova u pogledu ličnog dohotka sada uskraćeni za mogućnost obezbjeđenja adekvatnih uslova privređivanja, a koji bi bili približno konkurentni uslovima na tržištu poslovanja. Navedena konkurentnost na tržištu poslovanja, a u pogledu visine zarada državnih službenika, će biti sve više nedostižna i ugrožena, obzirom da osnivanjem Agencije preuzimamo kompletna nacionalna plaćanja u poljoprivredi, kao i sve mjere koje država Cma Gora planira da implementira kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku i Zajedničku politiku za implementaciju fondova ribarstva - piše u dopisu. Na kraju naglašavaju da ovim dopisom žele ukazati na aktuelna dešavanja u okviru državne uprave koja ozbiljno ugrožavaju njeno efikasno funkcionisanje i predstavljaju značajnu prepreku u procesu zatvaranja Poglavlja 11, a samim tim i ukupnom procesu evropske integracije i pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji.

Joković želi da kontroliše novac iz EU: Opstrukcije donošenja Zakon o Agenciji za plaćanje direktno protiv Brisela

Projekte je nekad lakše napisati nego sprovoditi i zato je jako važno unaprijed se upoznati sa pravilima, a posebno kad se radi o onima koji su finansirani iz EU fondova, ocijenjeno je, između ostalog, na dvodnevnoj obuci predstavnika pet nevladinih organizacija čiji su projekti podržani kroz program SRCE: Podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas, koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO), a finansira Delegacija EU u Crnoj Gori, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.
Na obuci, koju je vodio tim CGO-a, učestvovali su predstavnici Centra za prava djeteta, Alumni akademije Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, NVO Prima, NVO CEMOI i Fondacije “Čini dobro”. Tokom prvog dijela, fokus je bio na pravima i obavezama korisnika sredstava koji upravljaju projektima, načine izvještavanja, kao i prepoznavanje prepreka koje se mogu pojaviti tokom realizacije projekta. 
Takođe, pitanja vidljivosti i komuniciranja projekata su obrađena. U drugom dijelu obrađivano je budžetiranje, pravdanje troškova i slanje finansijskih izvještaja, kao i najčešće greške prilikom finansijskog rukovođenja projektima i izvještavanja, uz praktična uputstva za efikasno upravljanje finansijskim aspektima projekata.
- Treninga je bio jako koristan i utisci su odlični. Ovo je velika pomoć u pripremi i realizaciji projekta. Posebno je važno da smo obradili i vidljivost i komuniciranje zbog društvene zajednice i donatora koji učestvuju i pomažu u realizaciji naših ideja. Takođe, uputstva o načinu pisanja izvještaja su nam korisna, jer sada znamo kako da tačno opisujemo sve rezultate koje ćemo postići u realizaciji projekta - navodi Marija Manja Jovović iz Fondacije “Čini dobro”.
Sličnog je stava i Jelena Ćorić iz Centra za prava djeteta. 
- Trening je bio izuzetno sadržajan. U kratkom vremenskom periodu smo prošli neke od najznačajnijih tema, struktura je bila odlična, tako da je svima bilo jasno sve šta se očekuje od nas u realizaciji projekta. Za mane je najvažniji dio bio narativni izveštaj, budući da nisam ranije imala iskustva sa tim, a ovo je bila odlična polazna osnova - kazala je ona.

Važno unaprijed se upoznati sa pravilima sprovođenja projekata

Mađarski desničarski populistički premijer Viktor Orban prijeti vetom na novi sedmogodišnji proračun Europske unije ako Brisel Mađarskoj ne deblokira evropska sredstva.
Orban je prijetnju uputio u intervju za mađarski državni radio. Odobrenje proračuna EU zahtijeva suglasnost svih država članica.
- Sa sigurnošću mogu reći da neću pridonijeti tome ako sredstva koja su još blokirana Mađarskoj ne budu osigurana u novom dugoročnom proračunu - rekao je mađarski premijer.
Orban je već nekoliko puta u prošlosti vršio pritisak na Evropsku komisiju svojim prijetnjama vetom. Komisija još blokira gotovo 12 milijardi eura sredstava namijenjenih Mađarskoj, kao i milijarde eura pomoći u borbi protiv koronavirusa.
Brisel će ukloniti blokadu tek kad Mađarska sprovede dalje reforme za jačanje vladavine prava.
Pregovori o novom višegodišnjem proračunu EU za period od 2028. do 2035. trebalo bi da počnu sredinom 2025. godine.

Orban: Blokiraću EU proračun ako Mađarskoj ne vrate milijarde eura iz fondova

Za projekte nevladinih organizacija, koji su podržani iz fondova Evropske unije, a realizuju se u Crnoj Cori, iz budžeta države će biti izdvojeno 73.373 eura.
To je navedeno u odluci raspodjeli sredstava za kofinansiranje projekata za 2024. godinu koju je Vlada usvojila na današnjoj sjednici.
Projektu NVO Crnogorska iskra - Berane pod nazivom „Pedagogical Inclusive Education and Training System toUpSkills Cros-Sector Practitioners Working with Minors and Emerging Adults in Correctional System" biće dodijeljeno 23.546,40 eura.
NVO Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju Podgorica će za projekat „Jednak pristup zdravstvenim uslugama za sve ranjive grupe" dobiti 49.826, 70 eura.
Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama zaključiće ugovore o kofinansiranju projekata podržanih iz fondova Evropske unije u roku od 15 dana nakon objavljivanja ove odluke.

Za projekte Crnogorske iskre i Udruženja roditelja djece sa teškoćama u razvoju više od 73.000 eura

Novi slučajevi ptičijeg gripa potvrđeni su kod dva crvenokljuna labuda pronađena na području ribnjaka u opštini Pisarovina u Zagrebačkoj županiji.
“Riječ je o trećoj lokaciji na kojoj je potvrđen ptičiji grip u ovoj godini, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede”, šumarstva i ribarstva Hravtske.
Prethodno su tri uginula crvenokljuna labuda pronađena na području jezera Jegediš u Koprivničko-križevačkoj županiji, a dva na području jezera Šoderica u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Iz Ministarstva su naveli da povećana uginuća i povećan broj slučajeva bolesti među divljim pticama ukazuju na važnost sprovođenja svih propisanih mjera čiji je cilj rano otkrivanje i sprečavanje daljeg širenja bolesti.
Na snazi je naredba o mjerama za sprečavanje pojave i širenja ptičijeg gripa na području Hrvatske prema kojoj su subjekti obavezni prijaviti veterinarima povećana uginuća, pojavu kliničkih znakova, promjene u parametrima proizvodnje, poput smanjenja nosivosti, uzimanje vode ili hrane, lošiji kvalitet ljuske jaja.
Sva živina i ptice u zatočeništvu moraju se držati na način da je spriječen njihov kontakt s divljim pticama.
U slučaju pronalaska bolesnih, umirućih ili uginulih divljih ptica, iz Ministarstva su pozvali građane da ih ne diraju, već da u takvim situacijama obavijeste nadležne veterinarske organizacije ili nazovu dežurni telefon za prijavu.

Ptičiji grip potvrđen i u Zagrebačkoj županiji

„Riječ je o projektu koji ima odobrenje Kremlja i samim tim služi interesima Kremlja.“
Tako za <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/rusija-liga-isl-paladins-desnicari-neonacisti/33669701.html">Radio Slobodna Evropa </a>slovački istraživač i stručnjak za bezbjednosnu politiku Rihard Straka opisuje Međunarodnu suverenističku ligu Paladins (International Sovereignist League – Paladins / ISL Paladins), transnacionalni savez desničarskih i neonacističkih organizacija osnovan u septembru 2025. godine u Sankt Peterburgu, u Rusiji.
Straka navodi da se kroz ovaj savez Rusija vraća na pozicije koje je, kao jedno od glavnih čvorišta međunarodne krajnje desnice na evropskom kontinentu, imala prije početka invazije na Ukrajinu.
- Rusija je pretrpjela ozbiljan udarac unutar desničarske mreže kada je, 2022. godine, značajan dio evropske krajnje desnice izrazio solidarnost s ukrajinskim partnerima. U tom kontekstu, inicijativa ISL Paladins može se posmatrati i kao pokušaj saniranja posljedica tog raskola, odnosno kao efikasan i relativno jeftin način za Rusiju da ostvari svoje ciljeve- navodi Straka.
Analiza Radija Slobodna Evropa pokazuje da na Telegram profilu međunarodnog saveza desnice „ISL Paladins“, osnovanog u Rusiji, gotovo da nema informacija o dešavanjima na ratištu u Ukrajini. Uz tek povremeno kritičko izvještavanje o evropskoj vojnoj pomoći Ukrajini, „ISL Paladins“ fokus svoje komunikacije preusmjerava na borbu protiv evropske migrantske politike.
- Ruska invazija na Ukrajinu podijelila je krajnju desnicu. Pitanje migracija, međutim, nije. Tema migracija već dugo predstavlja ključni element ruskih operacija uticaja i propagandnih kampanja protiv evropskih zemalja, što znači da se u suštini primjenjuje već provjerena strategija koja daje rezultate- objašnjava Straka.
Radikalne desničarske grupacije, među kojima je desetak organizacija iz Evrope, kao i pojedini pokreti iz Afrike i Latinske Amerike, potpisnice su deklaracije Međunarodne suverenističke lige.
Deklaracija, u kojoj se ističu parole poput „masovne deportacije migranata, obnova tradicije i kulture i rušenje globalizma Evropske unije“, usvojena je nakon skupa koji je 12. septembra 2025. godine u Sankt Peterburgu organizovao Konstantin Malofejev, ruski oligarh s bliskim vezama s Kremljom i Ruskom pravoslavnom crkvom.
Skupu je prisustvovao i jedan od vodećih ideologa Kremlja i bliski prijatelj Vladimira Putina, Aleksandar Dugin.
Nakon skupa u Rusiji, članice lige, između ostalih, postale su španske organizacije „Democracia Nacional“ i „La Falange“, grčka „Zlatna zora“, mađarski pokret „64 županije“, belgijski „Nation“, francuska grupa „Les Nationalistes“, kao i italijanske neonacističke organizacije „Forza Nuova“ i „Rete dei Patrioti“.
Objave na sajtovima ovih evropskih pokreta i izjave njihovih lidera nakon okupljanja u Sankt Peterburgu govore u prilog sinhronizovanoj reinterpretaciji ruske agresije na Ukrajinu.
Uz isticanje da se protive sukobu, zaključuju da Evropa manipuliše ratom u Ukrajini koji je, prema njihovom tumačenju, rezultat „napada međunarodnih elita na rusku kulturu i tradiciju“. Nakon skupa u Sankt Peterburgu, Hervé Van Laethem, predsjednik belgijskog desničarskog pokreta „Nation“, izjavio je da „Moskva danas više podsjeća na Evropu nego ulice Brisela ili Pariza“, dok je španska ekstremna desnica, predvođena političkom partijom „Democracia Nacional“, pohvalila posvećenost ruskih saboraca u povezivanju nacionalističkih organizacija „uprkos preprekama koje im postavljaju globalisti“.
Ipak, teza da je Rusija „čuvar tradicije“ i da je zbog toga izložena napadima globalista nije prihvaćena kod svih desničarskih organizacija, naročito onih iz istočne Evrope.
Telegram kanal „Autonom.pl“ je u novembru 2025. godine objavio pismo poljskih nacionalista u kojem se stvaranje „ISL Paladins“ ocjenjuje kao „političko i ideološko potčinjavanje evropskih nacionalističkih mreža interesima Kremlja“.
- Da li je ovakav događaj mogao biti održan bez znanja i učešća FSB-a? Naravno da nije! Skupovi poput ovog u Sankt Peterburgu imaju jednu svrhu – infiltraciju u evropske nacionalističke krugove- navodi se u pismu koje potpisuju „Poljski autonomni nacionalisti“.
Uz podsjećanje da je jedan od kreatora „ISL Paladins“, Aleksandar Dugin, više puta govorio da za nezavisnu Poljsku nema mjesta na evroazijskom kontinentu, poljski nacionalisti su poručili da prekidaju kontakte s organizacijama koje održavaju prijateljske odnose s krugovima bliskim Kremlju i da one nijesu dobrodošle na Marš nezavisnosti, organizovan u Varšavi 11. novembra prošle godine.
<h3>Borilački kampovi i aktiviranje mladih</h3>
Prema objavama nekoliko evropskih članica saveza „ISL Paladins“, iza poziva na okupljanje u Sankt Peterburgu i ideje o formiranju nove mreže desničarskih organizacija zvanično stoji ruski studentski pokret Akademsko bratstvo (rus. Bratstvo Akademistov).
Riječ je o organizaciji osnovanoj 2020. godine kao dio medijskog projekta „Tsargrad“, koji vodi ultrakonzervativni ruski oligarh Konstantin Malofejev.
Bratstvo je nastalo kao omladinska baza za podršku njegovoj kandidaturi za Državnu dumu 2021. godine. Malofejev se nalazi pod zapadnim sankcijama još od 2014. godine, zbog podrške ruskoj aneksiji Krima i destabilizaciji istočne Ukrajine.
U Sjedinjenim Američkim Državama optužen je za kršenje i zavjeru radi izbjegavanja sankcija, a optužnica ga, između ostalog, tereti za pokušaj ilegalnog prebacivanja deset miliona dolara investicija iz jedne američke banke.
Povodom osnivanja saveza ISL Paladins, Malofejev je na svom Telegram kanalu objavio da je više od 50 delegata iz 15 desničarskih organizacija sa tri kontinenta došlo u Sankt Peterburg.
- Različiti, ali ujedinjeni oko ključnih pitanja: želje da se odbrane hrišćanske vrijednosti, borbe za nacionalni identitet i suverenitet, kao i otpora našem zajedničkom neprijatelju – globalizmu- napisao je Malofejev na Telegramu 23. septembra 2025. godine.
Slovački istraživač i stručnjak za bezbjednosnu politiku Rihard Straka kaže za Radio Slobodna Evropa da su u kreiranju Suverenističke lige Paladins uočljivi lični politički ciljevi Malofejeva, kao i da je „Bratstvo Akademistov“ i dalje politički aktivnije na domaćem nego na međunarodnom planu.
- Njihove aktivnosti mogu se pratiti kroz komunikacione kanale i očigledno je da raspolažu značajnim finansijskim, logističkim i kadrovskim resursima za svoje djelovanje- navodi Straka.
Bratstvo danas ima mrežu studentskih organizacija koje djeluju na velikim ruskim univerzitetima i na okupiranim ukrajinskim teritorijama, poput Krima i Hersona.
Prema navodima nezavisnih ruskih medija, Bratstvo akademista formiralo je svoja predstavništva na najmanje dvadesetak univerziteta širom Rusije.
Od 2024. godine priključuju se ili pokreću zajedničke akcije sa srodnim desničarskim grupama iz Evrope.
Prema informacijama objavljenim na njihovom Telegram profilu, saradnju su prvo uspostavili sa srpskim desničarskim organizacijama „Narodna patrola“ i „Srbska akcija“ u septembru 2024. godine, da bi već u novembru iste godine objavili da su, u saradnji s „bratskim organizacijama“ iz Srbije, Grčke, Italije, Francuske, Portugala i Mađarske, širom tih zemalja organizovani skupovi protiv „globalističke invazije na evropsku kulturu“.
Na domaćem terenu, aktivnosti Bratstva kreću se od promovisanja studentskih zabava, preko predavanja i debata, do organizovanja borilačkih kampova, pokazuju objave na njihovom Telegram kanalu. Organizovanje „treninga“ za mlade primjetno je i kod još nekoliko organizacija potpisnica deklaracije „ISL Paladins“.
Objave s Telegrama pokazuju da je španska grupa „Falange of the JONS“, članica suverenističke lige osnovane u Rusiji, tokom prošle godine organizovala desetine borilačkih obuka za svoje članove.
„Vjeruj, slušaj, bori se“, navodi se u Telegram objavi koju je 30. novembra, uz fotografiju treninga svojih pristalica, podijelila španska „Falanga JONS“.
Ova desničarska partija sebe predstavlja kao nasljednika fašističkog pokreta koji je tridesetih godina prošlog vijeka osnovao José Antonio Primo de Rivera, saveznik diktatora Fransiska Franka.
Kampove za obuku mladih „u cilju samoodbrane“ organizuje i francuska organizacija „Les Nationalistes“, takođe članica „ISL Paladins“.
Riječ je o grupi koju predvodi Yvan Benedetti, jedan od ultranacionalističkih političara u Francuskoj, poznat po govoru mržnje i antisemitskim stavovima zbog kojih je više puta osuđivan.
„Les Nationalistes“ su u januaru 2025. godine pokrenuli školu koja uključuje i borilačke obuke, a koja, kako navode na društvenim mrežama, ima za cilj „obrazovanje mladih umova u skladu s nacionalističkom doktrinom“.
Od 2011. godine paravojne obuke sprovodi i mađarska desničarska partija „64 županije“, takođe pod parolom obrazovanja mladih. Ova organizacija imala je najveću delegaciju na okupljanju radikalne desnice u Sankt Peterburgu i među potpisnicima je deklaracije „ISL Paladins“.
Rihard Straka navodi da je mobilizacija mladih globalni trend organizacija i partija s desne strane političkog spektra.
- Mladi ljudi, pretežno muškarci, predstavljaju primarnu ciljnu grupu krajnje desnice na globalnom nivou. To je zato što su mladi skloniji radikalizaciji, ali i spremniji na ulični aktivizam- kaže Straka za RSE.
On dodaje da većina organizacija članica „ISL Paladins“ u svojim zemljama nema veliki politički uticaj, zbog čega su spremne na udruživanje čak i s grupacijama koje imaju različite interese, kao što je slučaj sa srpskim nacionalistima i mađarskom grupom „64 županije“, koja se, između ostalog, zalaže za vraćanje teritorija koje su danas dio Srbije.

Desnica pod ruskim uticajem ublažava stav prema Ukrajini, ujedinjuje se protiv migranata

Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović boravio je danas u Pljevljima, gdje je sa predstavnicima međunarodnih partnera obišao Termoelektranu Pljevlja i Rudnik uglja Pljevlja, ističući da se proces pravedne energetske tranzicije u ovom gradu mora sprovoditi odgovorno i planski.
U posjeti su učestvovali ambasador Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, stalna predstavnica Program Ujedinjenih nacija za razvoj, predstavnici Evropske investicione banke, kao i šefica kancelarije Svjetska zdravstvena organizacija u Crnoj Gori. Ministra su pratili državni sekretar Dino Tutundžić i generalni direktor Direktorata za rudarstvo Marko Vučinić.
Tokom obilaska Termoelektrane Pljevlja, Šahmanović je podsjetio da su Pljevlja decenijama jedan od ključnih oslonaca elektroenergetskog sistema Crne Gore.
– Pljevlja su oslonac energetskog sistema Crne Gore i naša je obaveza da ovdje pravednu tranziciju sprovodimo odgovorno i planski. Redovno obilazim projekte u Termoelektrani i Rudniku uglja i razgovaram sa menadžmentom ovih kompanija. Na moj predlog, u decembru prošle godine održana je i sjednica Savjeta za pravednu tranziciju u Pljevljima – kazao je Šahmanović.
On je naglasio da ekološka rekonstrukcija Termoelektrane neće u potpunosti eliminisati zagađenje, ali će ga značajno smanjiti, te da se paralelno realizuju projekti energetske efikasnosti u domaćinstvima i stambenim zgradama, sa posebnim fokusom na Pljevlja.
– Ove mjere donose najbrže i najvidljivije rezultate – manju potrošnju, niže račune i čistiji vazduh. Današnja posjeta sa međunarodnim partnerima pokazuje snažnu podršku ovom procesu, koja je od ključnog značaja za njegov uspjeh – istakao je ministar.
U nastavku posjete, Šahmanović je obišao Rudnik uglja Pljevlja, gdje se upoznao sa aktuelnim izazovima i razvojnim planovima preduzeća.
– Rudnik se u protekloj godini suočio sa brojnim izazovima, ali razvojni planovi, koji podrazumijevaju diversifikaciju poslovanja, idu u dobrom pravcu. Ovo je složen proces koji zahtijeva vrijeme, ali vjerujem da će uz odgovorno upravljanje i kontinuiranu podršku Ministarstva ostvariti zacrtane ciljeve – poručio je Šahmanović.
Na kraju je naglasio da samo koordinisanom saradnjom državnih institucija, međunarodnih partnera i lokalne zajednice pravedna energetska tranzicija može donijeti nove razvojne perspektive za Pljevlja i njihove građane.

Šahmanović u Pljevljima sa predstavnicima EU i UN: Pravedna energetska tranzicija mora biti planska i odgovorna

Poslanica Jevrosima Pejović, članica Delegacije Skupštine Crne Gore u Parlamentarna skupština OEBS-a, učestvovala je na sastanku rukovodstva Opšteg odbora za politička pitanja i bezbjednost PS OEBS-a, održanom 6. februara u Vašington.
Na sastanku su predsjedavajući Odbora Mark Vizi, potpredsjednica Pejović i izvjestilac Tobias Winkler izrazili ozbiljnu zabrinutost zbog isteka Sporazuma o smanjenju strateškog nuklearnog naoružanja (New START), u situaciji u kojoj nije postignut novi pravno obavezujući sporazum.
Upozorili su da odsustvo ograničenja i mehanizama verifikacije strateških nuklearnih snaga značajno povećava rizike po međunarodnu bezbjednost i globalnu stabilnost, te narušava transparentnost i predvidljivost u oblasti kontrole naoružanja.
– Odsustvo pravno obavezujućih ograničenja i mehanizama verifikacije strateških nuklearnih snaga povećava rizike po međunarodnu bezbjednost i stratešku stabilnost u vrijeme pojačanih geopolitičkih tenzija, a ujedno potkopava transparentnost i predvidljivost koje su dugo bile ključni elementi smanjenja nuklearnog rizika – poručili su Pejović, Vizi i Vinkler.
Podsjetili su da Parlamentarna skupština OEBS-a dosljedno naglašava da se nuklearni rat ne može dobiti i da se nikada ne smije voditi, te pozvali sve države učesnice OEBS-a na hitan diplomatski angažman radi obnove dijaloga o kontroli naoružanja i jačanja mjera za smanjenje nuklearnih prijetnji.
Sastanku je prisustvovao i generalni sekretar PS OEBS-a Roberto Montela.
Boravak poslanice Jevrosime Pejović u Sjedinjenim Američkim Državama realizovan je na poziv američkih zvaničnika povodom održavanja Nacionalnog molitvenog doručka.

Tag: eu-fondovi