Međudržavni odnosi Crne Gore i Turske prijateljski i kvalitetni, zasnovani na međusobnom poštovanju i uvažavanju i kontinuirano se unapređuju intenzivnom i sadržajnom saradnjom u svim oblastima - ocijenjeno je na sastanku ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića sa novoimenovan ambasadorkom Republike Turske Ajdom Unlu. Ibrahimović je čestitao ambasadorki Unlu stupanje na dužnost i poželio joj uspješan mandat u Crnoj Gori, izrazivši uvjerenje da će, tokom njenog mandata, bilateralni odnosi Crne Gore i Turske nastaviti da se razvijaju u duhu prijateljstva, međusobnog dijaloga i intenziviranja saradnje. - Odnose karakteriše frekventan politički dijalog, koji se ogleda kroz realizovane i najavljene posjete na visokom i najvišem nivou, rast robne razmjene i stranih direktnih investicija, kao i razvijena ugovorna baza koja predstavlja dobru osnovu za realizaciju budućih projekata od obostranog interesa - istaknuto je u saopštenju. Uzimajući u obzir regionalni kontekst, ocijenjeno je da odnosi Crne Gore i Republike Turske predstavljaju primjer konstruktivne i kvalitetne saradnje usmjerene ka očuvanju stabilnosti, bezbjednosti i evropske perspektive Zapadnog Balkana, dodatno osnažene savezništvom dvije države u okviru NATO-a. Ibrahimović je održao i sastanak sa novoimenovanim ambasadorom Ujedinjenih Arapskih Emirata u Crnoj Gori Hamisom Rašedom Ahmedom Lebsailijem Alšemeilijom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260209120244_f412b70d46623decc66d35e632dc991638b047f9b256ea9323a06e0ac14ce5e8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260209120244_f412b70d46623decc66d35e632dc991638b047f9b256ea9323a06e0ac14ce5e8" data-rendition-name="original" width="2500" height="1667" loading="lazy" alt="Alšemeilija i Ibrahimović"> <figcaption>Alšemeilija i Ibrahimović(Photo: MVP)</figcaption> </figure>  Ibrahimović je čestitao stupanje na dužnost i izrazio očekivanje da će tokom njegovog mandata odnosi između dvije države, koje se temeljno grade od uspostavljanja diplomatskih odnosa od prije skoro dvadeset godina, dodatno napredovati i dobiti na sadržaju i kvalitetu. - Istaknuto je da je međudržavna saradnja u posljednoj godini vidno dinamizirana i da dobija obrise strateškog partnerstva, uz jačanje političkog dijaloga i intenziviranje komunikacije na radnom nivou. Saradnja se razvija i konkretizuje u širokom spektru oblasti, pri čemu posebno raduje produbljivanje saradnje u oblastima ekonomije, investicija, energetike, turizma i inovacija, kao i razgovori o konkretnim projektima i modelima dalje saradnje - ističu u MVP. Pozdravljen je ojačani politički dijalog, koji potvrđuje dugogodišnje prijateljstvo između dvije države i obostrani interes da se saradnja nastavi razvijati.&nbsp; - Ukazano je i na značaj UAE kao jednog od najznačajnijih stranih investitora u Crnoj Gori, čime se dodatno afirmiše Crna Gora kao sigurna i atraktivna destinacija za investiciona ulaganja - kazali su u MVP.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ibrahimović sa Unlu: Odnosi Crne Gore i Turske zasnovani na međusobnom poštovanju i uvažavanju

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović tokom prvog dana boravka u Vašingtonu održao je više bilateralnih sastanaka sa predstavnicima američkog Kongresa i Stejt Departmenta, saopšteno je iz resornog ministarstva, a kako je istaknuto, na sastanku sa kongresmenkom Dinom Tajtus izraženo je zadovoljstvo nastavkom komunikacije sa predstavnicima Kongresa Sjedinjenih Američkih Država i interesovanjem za prilike u Crnoj Gori i njeno djelovanje na vanjskopolitičkom planu.&nbsp;
Iz Ministarstva su kazali da je ministar ukazao na značaj posjeta članova Kongresa Crnoj Gori u cilju jačanja dijaloga i partnerske saradnje, ističući da Crna Gora pridaje posebnu važnost daljem unapređenju sveukupnih odnosa sa SAD. Sagovornici su se saglasili da dugotrajno prijateljstvo i diplomatski odnosi uspostavljani prije 120 godina predstavljaju čvrst temelj za dalju saradnju i snaženje odnose u budućnosti.
U razgovoru sa kongresmenkom Sarom Mekbrajd istaknut je, takođe, značaj kontinuiranog političkog dijaloga koji je potrebno unaprijediti razmjenom posjeta i susreta na marginama međunarodnih skupova. Ministar je izrazio zadovoljstvo učestalim posjetama crnogorskih zvaničnika SAD, kao i zahvalnost na snažnoj američkoj podršci demokratskom i ekonomskom razvoju Crne Gore. Istaknuto je da je punopravno članstvo u Evropskoj uniji do 2028. godine vanjskopolitički prioritet Crne Gore, dok su SAD njen nezamjenljivi strateški i politički partner, te da je podrška SAD evropskoj budućnosti Crne Gore i država Zapadnog Balkana od posebnog značaja.
Ministar Ibrahimović sastao se i sa zamjenikom pomoćnika državnog sekretara za Zapadnu, Centralnu i Južnu Evropu u Birou za evropska i evroazijska pitanja Danijelom Lotonom, sa kojim je razgovarao o kvalitetnoj i dinamičnoj saradnji dvije države na svim nivoima. Izražena je spremnost za dalje jačanje veza u oblastima od obostranog interesa, uz zahvalnost Lotonu na učešću u obilježavanju 120 godina diplomatskih odnosa dvije zemlje.
- Ocijenjeno je da su SAD strateški partner, prijatelj i saveznik Crne Gore, te da je kvalitetu odnosa poseban pečat dala saradnja u okviru NATO saveza. Sagovornici su se saglasili da SAD imaju ključnu ulogu u očuvanju mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu, kao i u koordinaciji odgovora na savremene globalne izazove. Ministar je naglasio da je Crna Gora, sa u potpunosti usklađenom Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, pouzdan saveznik SAD, kao i da ostaje posvećena doprinosu stabilnom i bezbjednom regionalnom okruženju.Posebno je pozdravljen kontinuirani fokus SAD na Zapadni Balkan, kao i nedavno usvajanje Zakona o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana u američkom Kongresu- zaključuje se u saopštenju,

Ibrahimović u Vašingtonu: Potvrđeno snažno partnerstvo Crne Gore i SAD

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović primio je u nastupnu posjetu nerezidentnu ambasadorku Federativne Republike Brazil u Crnoj Gori, sa sjedištem u Beogradu, Mariju Klaru de Abreu Rada.
Tokom susreta, Ibrahimović je uputio ambasadorki riječi dobrodošlice, izrazivši uvjerenje da će njen mandat doprinijeti daljem jačanju odnosa između dvije države. Tom prilikom poželio joj je uspješan diplomatski angažman, uz potvrdu prijateljskih odnosa koje Crna Gora i Brazil njeguju.&nbsp;
- Sagovornici su ukazali na značaj jačanja političkog dijaloga u narednom periodu, kroz organizovanje uzajamnih posjeta na visokom nivou, kao i kroz susrete na marginama multilateralnih skupova. Iskazan je obostrani interes za dalje unaprjeđenje bilateralne saradnje, posebno u oblastima turizma, sporta i energetike, sa posebnim akcentom na proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i zaštitu životne sredine -&nbsp;
Ibrahimović je podsjetio da je vanjskopolitički prioritet Crne Gore punopravno članstvo u Evropskoj uniji do 2028. godine, ističući značaj kontinuirane podrške partnerskih i prijateljskih država država tom strateškom cilju.&nbsp;
Konstatovano je i da Crna Gora ove godine obilježava 20 godina od obnove nezavisnosti, što ujedno predstavlja i dvije decenije od uspostavljanja bilateralnih odnosa sa Federativnom Republikom Brazil.
- Crna Gora i Brazil održavaju visok nivo multilateralne saradnje, što se potvrđuje kontinuiranom razmjenom podrške u okviru različitih tijela i organizacija, uključujući Ujedinjene nacije i druge međunarodne organizacije - poručeno je na sastanku.

Ibrahimović primio u nastupnu posjetu nerezidentnu ambasadorku Brazila: Cilj jačanje političkog dijaloga i bilateralne saradnje

Crna Gora i Bangladeš ostvaruju konstruktivnu saradnju u multilateralnim okvirima, posebno kada je riječ o razmjeni podrške za članstvo u međunarodnim tijelima i inicijativama - poručeno je tokom posjete nerezidentnog ambasadora Bangladeša u Crnoj Gori, sa sjedištem u Rimu, Rokebula Hakea sa potpredsjednikom Vlade i ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem.
Ibrahimović je ambasadoru Hakeu stupanje na dužnost i poželio mu uspješan mandat, izražavajući uvjerenje da će tokom njegovog mandata &nbsp;biti realizovane pojedine inicijative o kojima su dvije strane razgovarale u prethodnom periodu.
- Sagovornici su ukazali na postojanje dodatnog prostora za jačanje bilateralnih kontakata i saradnje, naročito u oblastima trgovinske razmjene, energetike, poljoprivrede i turizma, imajući u vidu razvojni potencijal dvije države - saopšteno je iz MVP-a.
Ibrahimović je, ističu oni, upoznao sagovornika sa vanjskopolitičkim prioritetima Crne Gore, ističući posvećenost procesu evropske integracije, sa ciljem zatvaranja pregovaračkih poglavlja do kraja godine i ostvarivanja punopravnog članstva u Evropskoj uniji do 2028. godine.
- U razgovoru je izražena obostrana spremnost za nastavak političkog dijaloga i dalje unapređenje odnosa između Crne Gore i Narodne Republike Bangladeš - zaključili su u MVP.

Ibrahimović i Hakea: Crna Gora i Bangladeš ostvaruju konstruktivnu saradnju u multilateralnim okvirima

Odnosi Crne Gore i Azerbejdžana su kvalitetni, partnerski i prijateljski i kontinuirano se unapređuju kroz sadržajnu saradnju u svim oblastima od obostranog interesa, saopšteno je na sastanku potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića sa ambasadorom Azerbejdžanam.&nbsp;
Tokom razgovora istaknuto je da bilateralne odnose karakteriše frekventan politički dijalog, koji će u narednom periodu biti dodatno intenziviran realizacijom najavljenih posjeta na najvišem nivou.
- Prethodna zvanična posjeta ministra Ibrahimovića Republici Azerbejdžan, tokom koje je ostvario susrete sa najvišim državnim funkcionerima te zemlje, predstavljala je značajan doprinos daljem unapređenju ukupnih odnosa - saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.
Ocijenjeno je da dva ministarstva vanjskih poslova ostvaruju veoma dobru saradnju, a tokom sastanka potvrđen je i datum održavanja bilateralnih političkih konsultacija između ministarstava u tekućoj godini.
Sagovornici su konstatovali da je Crna Gora posvećena njegovanju prijateljskih odnosa sa Azerbejdžanom, kao i daljem razvoju sveukupne saradnje, uz uvažavanje zajedničkih interesa.&nbsp;
U razgovoru je istaknuto da je Crna Gora u potpunosti posvećena svom evropskom putu, uz jasan politički konsenzus i snažne institucionalne kapacitete usmjerene na zatvaranje preostalih pregovaračkih poglavlja do kraja godine.&nbsp;
Naglašeno je da usklađivanje vizne politike sa Evropskom unijom predstavlja jedan od ključnih zadataka i završno mjerilo u okviru Poglavlja 24 – „Pravda, sloboda i bezbjednost“, koje je u fokusu Evropske unije i Evropske komisije, naročito u kontekstu upravljanja migracijama i bezbjednosnih rizika, te kao jedna od ključnih oblasti predviđenih Reformskom agendom.&nbsp;
U tom kontekstu, pojašnjeno je da je odluka o ukidanju bezviznog režima za državljane Azerbejdžan isključivo rezultat obaveze Crne Gore da svoju viznu politiku u potpunosti uskladi sa zajedničkom viznom politikom Evropske unije.&nbsp;
- Ambasador Hasijev je ukazao na odličnu saradnju dvije države na svim nivoima, kao i na podršku Republike Azerbejdžan vanjskopolitičkim prioritetima Crne Gore - navedeno je u saopštenju MVP.

Ibrahimović sa Hasijevim: Sadržajna saradnja sa Azerbejdžanom u svim oblastima, nasvljamo snažan politički dijalog

Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović boraviće danas u zvaničnoj posjeti Švajcarskoj, povodom otvaranja Ambasade Crne Gore u Bernu.&nbsp;
Iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) su saopštili da će prije otvarana Ambasade Ibrahimović imati sastanak sa ministrom vanjskih poslova Švajcarske Injaciom Kasisom.
Sastanak će, kako su dodali, biće prilika da se potvrdi puna posvećenost Crne Gore daljem razvoju saradnje sa Švajcarskom u svim oblastima od obostranog značaja.
- Otvaranje diplomatsko-konzularnog predstavništva Crne Gore u Bernu jasan je izraz spremnosti da radimo na daljem jačanju diplomatskih odnosa i bilateralne saradnje sa Švajcarskom, a dodatno je veoma važno i u dijelu održavanja intenzivnije komunikacije sa brojnim i veoma aktivnim iseljenicima iz Crne Gore - navodi se u saopštenju.

Ibrahimović danas u Švajcarskoj

Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović boraviće sjutra u zvaničnoj posjeti Švajcarskoj, povodom otvaranja Ambasade Crne Gore u Bernu. &nbsp;
Iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) su saopštili da će otvaranju Ambasade prethoditi sastanak Ibrahimovića sa ministrom vanjskih poslova Švajcarske Injaciom Kasisom.
Sastanak će, kako su dodali, biće prilika da se potvrdi puna posvećenost Crne Gore daljem razvoju saradnje sa Švajcarskom u svim oblastima od obostranog značaja.
- Otvaranje diplomatsko-konzularnog predstavništva Crne Gore u Bernu jasan je izraz spremnosti da radimo na daljem jačanju diplomatskih odnosa i bilateralne saradnje sa Švajcarskom, a dodatno je veoma važno i u dijelu održavanja intenzivnije komunikacije sa brojnim i veoma aktivnim iseljenicima iz Crne Gore - navodi se u saopštenju.

Ibrahimović sjutra u zvaničnoj posjeti Švajcarskoj

Crna Gora pridaje veliki značaj odnosima sa Republikom Turskom, koji su duboko ukorijenjeni u istorijskim vezama, kontaktima među ljudima, ekonomskoj saradnji i zajedničkoj odgovornosti za stabilnost Jugoistočne Evrope. Crna Gora prepoznaje Tursku kao konstruktivnog i uvaženog partnera u regionu Zapadnog Balkana, poručio je u Istanbulu potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović. Ibrahimović je učestvovao na Drugom sastanku ministara vanjskih poslova država Zapadnog Balkana i ministra vanjskih poslova Republike Turske, koji se održava u Istanbulu, u okviru Balkanske mirovne platforme, a pod pokroviteljstvom ministra vanjskih poslova te zemlje Hakana Fidana.&nbsp; U odvojenom razgovoru dvojice šefova diplomatije ukazano je na značaj Balkanske mirovne platforme i doprinosa same Turske regionalnoj stabilnosti i bezbjednosti.&nbsp; - Sastanak je bio prilika da se još jednom potvrdi značaj prijateljskih veza i konstruktivne saradnje Crne Gore i Turske - saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.&nbsp; Prilikom učešća na Balkanskoj mirovnoj platformi, Ibrahimović se susreo i sa predsjednikom Republike Turske, Redžepom Tajipom Erdoganom, što je, kako su rekli u MVP, još jedna potvrda snažnih odnosa dvije države.&nbsp; Na drugom ministarskom sastanku je razgovarano o jačanju regionalne stabilnosti kroz otvoreni politički dijalog, unapređenje međusobne saradnje i izgradnju povjerenja među državama regiona, kao i o definisanju zajedničkih projekata u oblastima od interesa. Ibrahimović je istakao da značaj Balkanske mirovne platforme leži u njenoj sposobnosti da povezuje države regiona kroz inkluzivan dijalog i konkretne oblike saradnje, naglašavajući da su inicijative koje promovišu mir, razumijevanje i partnerstvo od ključnog značaja za region koji nosi složeno istorijsko nasljeđe.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260123170116_c52c1e8389ad207f9174f68084cca49547ddb83cbc43be05bef220290732b20a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260123170116_c52c1e8389ad207f9174f68084cca49547ddb83cbc43be05bef220290732b20a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1186" loading="lazy" alt="Ibrahimović u Turskoj"> </figure>  Ibrahimović je naglasio da Crna Gora pridaje poseban značaj regionalnoj saradnji i dobrim susjedskim odnosima, koji predstavljaju temelj njenog evropskog puta.&nbsp; Podsjetio je da je Crna Gora tokom 2025. godine zatvorila šest pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom, a da će za koji dan zatvoriti još jedno poglavlje, ocijenivši taj rezultat ne samo kao tehnički uspjeh, već i kao potvrdu političke zrelosti i institucionalne kredibilnosti države.&nbsp; U svom obraćanju, ministar je ponovio da Crna Gora ostaje čvrsto posvećena cilju da 2026. godine postane naredna članica Evropske unije, uz uvjerenje da su regionalna stabilnost i saradnja nezamjenjivi preduslovi tog procesa. Ibrahimović je, takođe, naglasio spremnost Crne Gore da, u duhu solidarnosti, podijeli svoja iskustva sa ostalim kandidatima za članstvo, kako bi cijeli region Zapadnog Balkana napredovao ka EU u doglednoj budućnosti.&nbsp; Ministar je zaključio da Balkanska mirovna platforma pruža priliku da dijalog uvijek bude na prvom mjestu, te da će Crna Gora nastaviti da djeluje kao konstruktivan, pouzdan i odgovoran partner, posvećen miru, saradnji, evropskim vrijednostima, snažnim odnosima sa Republikom Turskom i izgradnji regiona koji će biti obilježen zajedničkim povjerenjem u budućnost, a ne podjelama iz prošlosti.

Ibrahimović: Dijalog i saradnja temelj regionalne stabilnosti, Turska važan i konstruktivan partner Zapadnog Balkana

Potpredsjednik Vlade i šef crnogorske diplomatije Ervin Ibrahimović učestvovaće danas u Istanbulu na drugom sastanku ministara vanjskih poslova država Zapadnog Balkana i ministra vanjskih poslova Turske u okviru Balkanske mirovne platforme.
Kako je saopšteno iz Ministarsva vanjskih poslova (MVP), Balkanska mirovna platforma predstavlja novu regionalnu inicijativu za dijalog i saradnju među državama Zapadnog Balkana i Turskom.&nbsp;
Iz MVP su kazali da je cilj inicijative unapređenje regionalne stabilnosti, političkog dijaloga i saradnje u pitanjima od zajedničkog interesa.
- Učešće Ibrahimovića na ovom sastanku odražava posvećenost Crne Gore jačanju regionalne saradnje i očuvanju stabilnosti na Zapadnom Balkanu - navodi se u saopštenju.

Ibrahimović danas na sastanku Balkanske mirovne platforme u Istanbulu

Potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović učestvovaće na drugom sastanku ministara vanjskih poslova država Zapadnog Balkana i ministra vanjskih poslova Turske, u okviru &nbsp;Balkanske mirovne platforme, koji će se održati 23. januara 2026. godine u Istanbulu.
- Balkanska mirovna platforma predstavlja novu regionalnu inicijativu za dijalog i saradnju među državama Zapadnog Balkana i Turskom, s ciljem unapređenja regionalne stabilnosti, političkog dijaloga i saradnje u pitanjima od zajedničkog interesa - naveli su u Ministarstvu vanjskih poslova.
Oni poručuju da učešće Ibrahimovića na ovom sastanku odražava posvećenost Crne Gore jačanju regionalne saradnje i očuvanju stabilnosti na Zapadnom Balkanu.

Ibrahimović na Drugom sastanku Balkanske mirovne platforme u Istanbulu

Novi izvještaj The Wall Street Journal po prvi put detaljno opisuje šta se dogodilo kada su se ukrajinski operateri dronova suočili s konvencionalnim snagama NATO-a tokom vježbe Hedgehog 2025 u Estoniji. Rezultati su bili katastrofalni za savez.
Hedgehog 2025 (na estonskom Siil 2025) okupila je više od 16.000 vojnika iz 12 NATO zemalja u scenariju simulirane ruske invazije širom Estonije.
Mali tim od oko 10 ukrajinskih operatera dronova, koji su igrali ulogu protivničkih snaga, simulirano je uništio 17 oklopnih vozila i izveo 30 udara na druge ciljeve za otprilike pola dana. Dva NATO bataljona praktično su eliminisana.
Autorski tekst objavljen u WSJ oslanja se na svjedočenja učesnika vježbe i estonskih zvaničnika iz oblasti odbrane.
Vježba je simulirala ruski upad preko estonske granice duge 294 kilometra s Rusijom, što je pokrenulo puni odgovor NATO-a prema članu 5. Vježba je trajala od 5. do 23. maja 2025. i uključivala tešku opremu poput britanskih tenkova Challenger 2, jurišnih helikoptera Apache i raketne artiljerije HIMARS. Međutim, najteža oprema nije bila presudna.
U jednom scenariju, borbena grupa od nekoliko hiljada vojnika, uključujući britansku brigadu i estonsku diviziju, pokušala je izvesti napad. Vježbe poput Hedgehoga osmišljene su da testiraju slabosti i ova ih je razotkrila. Tokom napredovanja, snage nisu uzele u obzir kako su dronovi učinili moderno bojište potpuno transparentnim.
Jedan učesnik rekao je za WSJ da se NATO borbena grupa "samo kretala unaokolo, bez ikakvog maskiranja, parkirajući šatore i oklopna vozila". Ishod? "Sve je bilo uništeno".
Tokom vježbe, Ukrajinci su prvi put na estonskom tlu koristili svoj sistem upravljanja bojištem Delta. Delta prikuplja obavještajne podatke u realnom vremenu s dronova, satelita, senzora i ljudskih izvora, zatim koristi vještačku inteligenciju za analizu podataka, identifikaciju ciljeva i koordinaciju udara između komandi i jedinica. Lanac djelovanja je brz: uoči, podijeli, pogodi — sve u roku od nekoliko minuta.
Jedan tim od oko 10 ukrajinskih operatera, u ulozi protivnika, izveo je kontraudar na NATO snage i simulirano uništio 17 oklopnih vozila te izveo dodatnih 30 udara na druge ciljeve za svega pola dana.
Protivničke snage, prema riječima Ajvara Haniotija (Aivar Hanniotti), koji je tokom vježbe koordinirao bespilotne sisteme za Estonsku odbrambenu ligu, "bile su sposobne eliminisati dva bataljona u jednom danu", tako da "u smislu vježbe, oni nakon toga praktično više nisu bili sposobni za borbu".
— NATO strana nije uspjela ni doći do naših timova dronova — rekao je Haniotti za WSJ. Ukupni rezultati za NATO snage opisani su kao "užasni".
Haniotti je predvodio protivničku jedinicu od oko 100 pripadnika, uključujući Estonce i Ukrajince, koja je rasporedila više od 30 dronova protiv NATO trupa na prostoru manjem od 10 kvadratnih kilometara. To je otprilike upola manje zasićenje dronovima nego što ukrajinske snage trenutno trpe na frontu.
Čak i uz manji obim izviđanja nego u stvarnim borbenim uslovima, Haniotti je rekao:
— Nije bilo mogućnosti da se sakriju. Vrlo lako smo pronalazili vozila i mehanizovane jedinice i brzo ih neutralisali udarnim dronovima.
Estonija je već znala da je stara manevarska doktrina mrtva.
Izvještaj WSJ-a potvrđuje ono što je estonski javni servis ERR News prenosio tokom same vježbe. Rezervni major Sten Reiman (Sten Reimann), koji je organizovao učešće sistema Delta, rekao je da je ključna lekcija jasna:
— Stare manevarske taktike, kretanje u velikim dnevnim konvojima, više jednostavno nisu održive na modernom bojištu — naveo je.
Haniotti je tada za ERR izjavio da je bojište "vrvjelo dronovima".
— Toliki broj dronova u zraku tokom vježbe nikada prije nisam vidio. Informacije s dronova prenosile su se u roku od nekoliko minuta — kazao je.
Sigurnosni ekspert i rezervni oficir Ilmar Raag, koji je tokom vježbe bio uz jednu od ukrajinskih grupa dronova, objavio je nakon toga zabrinjavajuću analizu. Ukrajinski piloti dronova procijenili su da bi samo Estoniji u ratnim uslovima bilo potrebno približno 200.000 dronova mjesečno, na osnovu trenutne ukrajinske potrošnje.
Ukrajina je povećala proizvodnju dronova s 2,2 miliona jedinica u 2024. na 4,5 miliona u 2025. NATO saveznici nisu ni blizu takvog industrijskog kapaciteta.
Vježba je također otkrila jaz u obuci. Tokom jednog angažmana, jedan estonski FPV dron uspio je pogoditi neprijateljski tenk. Ukrajinci koji su posmatrali rekli su da je do tog trenutka već 8 do 10 dronova trebalo biti u napadu, jer jedan gotovo nikada nije dovoljan. To nije kritika pojedinačnih operatera, već sistemski problem koji zahtijeva više sredstava, više pilota i temeljno drugačiji pristup strukturi snaga.
Važno je napomenuti: američke trupe nisu učestvovale u vježbi Hedgehog 2025. Evropski odbrambeni zvaničnici odbili su spekulisati o razlozima njihovog izostanka. Taj izostanak sam po sebi šalje snažnu poruku.
Ovaj izvještaj predstavlja do sada najozbiljnije javno upozorenje o jazu u spremnosti NATO-a za ratovanje dronovima.
Suština je brutalno jednostavna: deset ljudi s dronovima i laptopom koji pokreće sistem Delta eliminisalo je za pola dana više borbene moći nego što bi većina NATO bataljona generisala u sedmici konvencionalnih operacija.
To nije problem tehnologije. To je problem doktrine. NATO i dalje trenira, kreće se i ratuje kao da je nebo prazno. Ukrajina je još prije tri godine pokazala da nije.

Katastrofa NATO-a na vježbi u Estoniji: Deset Ukrajinaca "uništilo" dva bataljona i dokazali smrt starih doktrina

Njemački kancelar Fridrih Merc poručio je da Evropska unija ne želi da izgubi zemlje kandidate, jer su dio evropskog kontinenta i zato su potencijalno dio Evropske unije, kao i da o tome postoji konsenzus. Merc je to kazao na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, odgovarajući na pitanje predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića na jednom od panela, o perspektivi proširenja.
Njemački kancelar je kazao da EU mora ponovo otvoriti strategiju kako da približi zemlje EU, rekavši da osjeća nelagodu zbog ophođenja prema aspirantima. Rekao je i da u sobi sjedi slon i da svi znaju ko je protiv toga, ali se to mora prevazići, aludirajući na Mađarsku, koja koči većinu dogovora EU po pitanju Ukrajine, a gdje će u aprilu biti parlamentarni izbori, koji mogu dovesti do smjene Orbana, prenosi<a href="https://rtcg.me/"> Portal RTCG</a>.
Predsjednik Jakov Milatović je kancelara pitao šta misli o dinamici pristupanja EU i da li vjeruje da je proširenje Unije dobro za konkurentnost Evrope na svjetskoj sceni.
Podsjetimo, Milatović je danas prisustvovao svečanom otvaranju Minhenske bezbjednosne konferencije, jednog od najuticajnijih globalnih foruma na kojem se oblikuju ključne politike bezbjednosti i definišu pravci buduće međunarodne saradnje.

Merc na pitanje Milatovića: Evropska unija ne želi da izgubi zemlje kandidate

Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović razgovarao je s delegacijom Senata Sjedinjenih Američkih Država (SAD), koju su činili senatori Rodžer Viker, Džin Šahin, Džejms Hajs, Kris Marfi, Mark Keli i Ruben Galjego.
Bećirović je poručio da je politika Milorada Dodika šovinistička i nastavak njegove antidejtonske i neodgovorne politike.
On i njegovi najbliži saradnici i dalje predstavljaju faktore destabilizacije Bosne i Hercegovine i Zapadnog Balkana. Umjesto da prestane s antidejtonskim djelovanjem, Dodik ponovo zagovara opasnu politiku koja ugrožava mir, stabilnost i državu Bosnu i Hercegovinu. Evidentno je da njegovi potezi krše i američki Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, usvojen krajem 2025. godine, te je neophodno adekvatnim mjerama zaustaviti njegovo destabilizujuće djelovanje.
Tokom sastanka razgovarano je o energetskoj sigurnosti Bosne i Hercegovine, s naglaskom na projekat Južne gasne interkonekcije. Bećirović je istakao da Južna gasna interkonekcija predstavlja jedan od najvažnijih strateških infrastrukturnih projekata za Bosnu i Hercegovinu, jer omogućava diverzifikaciju izvora snabdijevanja gasom, jačanje energetske nezavisnosti države i smanjenje sigurnosnih rizika.
— Radi se o projektu od državnog i geopolitičkog značaja, koji direktno doprinosi stabilnosti Bosne i Hercegovine i jačanju njene otpornosti na vanjske pritiske — naglasio je Bećirović.
Član Predsjedništva BiH je posebno podvukao da je snažna i kontinuirana podrška SAD-a ključna za uspješnu realizaciju ovog projekta, te da Južna gasna interkonekcija predstavlja konkretan primjer strateške saradnje Bosne i Hercegovine i SAD-a u oblasti energetike, sigurnosti i ekonomskog razvoja.
Američki senatori su potvrdili da SAD podržava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, te su istakli važnost jačanja energetske otpornosti i strateških infrastrukturnih projekata koji doprinose dugoročnoj stabilnosti države i regiona.

Bećirović razgovarao sa šestoro američkih senatora: Dodikova šovinistička politika ugrožava mir i stabilnost BiH

U ruskom napadu dronovima poginula je jedna osoba, a šest povrijeđeno u luci u Odeskoj regiji.
Zamjenik ukrajinskog premijera Oleksij Kuleba napisao je na Telegramu da je Rusija pokrenula masovne napade na lučku i željezničku infrastrukturu.
- Oštećena je infrastruktura jednog poduzeća, skladišta gnojiva i vozila, uključujući teretne vagone - rekao je Kuleba, dodajući da je napad izazvao požar.
Kuleba nije imenovao luku koja je napadnuta, prenosi Hina.
&nbsp;Objekti u tri crnomorske luke oko grada Odese česte su mete napada, a u regiji se nalaze i luke na rijeci Dunavu.
Regionalni guverner Odese Oleh Kiper rekao je da je meta bila i energetska, industrijska i stambena infrastruktura u regiji.
On je ranije objavio da je napad uzrokovao "značajne" poremećaje u snabdijevanju električnom energijom, grijanjem i vodom.
Guverner Volgogradske regije u Rusiji, Andrej Bočarov, rekao je putem Telegrama da je u Volgogradu i susjednim okruzima oštećeno nekoliko privatnih kuća i automobile, te da su tri osobe hitno prevezene u bolnicu.
On je kazao da su dronovi pogodili neka industrijska poduzeća u gradu i regiji, ne navodeći detalje.
Izvori iz industrije rekli su Rojtersu da je rafinerija nafte Volgograd u vlasništvu Lukoila, koja čini oko pet odsto ukupnih ruskih kapaciteta za preradu nafte, obustavila preradu nafte u srijedu nakon što je izbio požar nakon napada koji je izvela Ukrajina.

Tag: ervin-ibrahimovic