Kao predvodnica u procesu pristupanja Evropskoj uniji, Crna Gora je snažan promoter agende ljudskih prava, demokratije i medijskih sloboda u svim multilateralnim forumima, poručio je potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović na 32. zasijedanju Ministarskog savjeta OEBS-a, koji je održan u Beču u okviru finskog predsjedavanja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120419120_bbb14e23365f5370d5750d95a115661894e11e53238981b4473b272d59df91f6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120419120_bbb14e23365f5370d5750d95a115661894e11e53238981b4473b272d59df91f6" data-rendition-name="original" width="1600" height="1063" loading="lazy" alt="Ibrahimović u Beču"> </figure>  Ibrahimović je u obraćanju ukazao da, u trenutku kada se Evropa i svijet suočavaju sa povećanim bezbjednosnim izazovima, uloga multilateralizma ostaje od ključnog značaja za očuvanje principa međunarodnog prava i demokratskih vrijednosti. Ministar je podvukao da je nastavak nedvosmislene podrške Ukrajini ključan za odbranu međunarodnog prava i poretka zasnovanog na pravilima, pozdravljajući diplomatske napore ka uspostavljanju sveobuhvatnog, pravednog i održivog mira.&nbsp; Posebno je istakao značaj Zapadnog Balkana za stabilnost šireg regiona, imajući u vidu rastuće bezbjednosne i političke izazove u OEBS regionu.&nbsp; - Posvećeni smo bliskoj saradnji sa OEBS-om i jačanju stabilnosti i otpornosti u regionu, koji predstavlja jedan od naših ključnih vanjskopolitičkih prioriteta - poručio je ministar.&nbsp; Na marginama Savjeta, ministar je imao više bilateralnih susreta, uključujući šefa diplomatije Holandije Davida van Vila, šefa diplomatije Bugarske Georga Georgijevog, ministarku vanjskih poslova Rumunije Oanu-Silviju Coju, kao i Visokog komesara OEBS-a za nacionalne manjine Kristofa Kampa.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120419120_bfcd02d53e19c4d99aeefcd202f874f71562ca7d4c706f6e5634e869ac2c6079.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120419120_bfcd02d53e19c4d99aeefcd202f874f71562ca7d4c706f6e5634e869ac2c6079" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="Ibrahimović u Beču"> </figure>  U fokusu razgovora bilo je dalje unapređenje saradnje, jačanje uloge OEBS-a, kao i evropska integracija Crne Gore.&nbsp; Ibrahimović će, tokom dana, učestvovati i na sastanku ministara vanjskih poslova Grupe prijatelja Zapadnog Balkana i ministara vanjskih poslova država Zapadnog Balkana, na poziv austrijske ministarke vanjskih poslova Beate Mejnl Rajzinger.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ibrahimović u Beču: Crna Gora snažan promoter agende ljudskih prava, demokratije i medijskih sloboda

Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović učestvovaće od danas na Ministarskom sastanku država učesnica OEBS-a u Beču.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova, ministarski sastanak predstavlja najviši godišnji politički forum OEBS-a i priliku za razmjenu stavova o ključnim bezbjednosnim, političkim i društvenim izazovima u državama učesnicama.
- Očekuje se da će razgovori biti posvećeni jačanju uloge OEBS-a u aktuelnom geopolitičkom okruženju, unapređenju institucionalne otpornosti Organizacije, kao i razmatranju mogućih pristupa daljem jačanju podrške Ukrajini i osnaživanju efikasnosti OEBS-a- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Iz Ministarstva su kazali da će Ibrahimović, tokom boravka u Beču, na poziv ministarke vanjskih poslova Austrije Beate Mejnl Rajzinger, učestvovati i na sastanku ministara vanjskih poslova Grupe prijatelja Zapadnog Balkana i ministara vanjskih poslova država Zapadnog Balkana.
Navodi se da će na tom sastanku učestvovati i visoka predstavnica za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku Evropske unije Kaja Kalas i direktor Sekretarijata Energetske zajednice Artur Lorkovski.

Ibrahimović od danas na zasijedanju Ministarskog savjeta OEBS-a

Potpredsjednik Vlade i šef diplomatije Ervin Ibrahimović učestvovao je danas u &nbsp;Briselu na sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a na kojem je razmotrena aktuelna bezbjednosna situacija u evroatlantskom prostoru, posebno u odnosu na rusku agresiju na Ukrajinu, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.
- Sagledan je i napredak u implementaciji odluka sa Samita &nbsp;NATO-a u Hagu, prije svega u kontekstu povećanih izdvajanja za odbranu, te iznijeta očekivanja za Samit koji se naredne godine održava u Ankari- ističe se u saopštenju,
Na sastanku je potvrđeno jedinstvo saveznica, kao i posvećenost jačanju odbrane i odvraćanja, kako bi Alijansa bila u stanju da efikasno i pravovremeno odgovori na sve bezbjednosne izazove i prijetnje.
Takođe, šefovi diplomatija su ponovili spremnost za nastavak podrške Ukrajini, uz osvrt na mirovne pregovore i iskazujući snažnu podršku naporima SAD. Dodatno, naglasili su važnost postizanja pravednog i održivog mira, jer, kako su istakli, bezbjednost Ukrajine je neraskidivo povezana sa evropskom bezbjednošću.
- Ministar Ibrahimović posebno je istakao stratešku važnost Zapadnog Balkana za Alijansu, naglasivši da region, usljed i dalje prisutnih bezbjednosnih izazova, mora ostati u fokusu NATO. U tom kontekstu, ukazao je na značaj proaktivnog i strateškog pristupa NATO, u saradnji sa EU, posebno imajući u vidu hibridne prijetnje kojima je region izložen- navode iz MVP.
Ministar Ibrahimović je, navode iz resornog ministarstva, poručio da će Crna Gora nastaviti da aktivno doprinosi očuvanju mira, stabilnosti regiona i bezbjednosti evroatlantske zajednice.

Ibrahimović na NATO ministarskom sastanku: Potvrđeno jedinstvo saveznica, Crna Gora ostaje posvećena jačanju regionalne i kolektivne bezbjednosti

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović učestvovaće sjutra, 3. decembra, na sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a, koji će se održati u Briselu, saopšteno je iz Ibrahimovićrvog kabineta.
- Sastanak će biti prilika za razmjenu mišljenja o ključnim pitanjima kolektivne bezbjednosti i aktuelnim geopolitičkim izazovima, kao i o prioritetima u jačanju stabilnosti i otpornosti saveznica. U fokusu ministarskog sastanka biće pregled dosadašnjih aktivnosti nakon Samita u Hagu i pripreme za naredni Samit NATO-a u Ankari, u julu 2026. godine- navodi se u saopštenju.
Iz Ministarstva poručuju da sastanci ministara vanjskih poslova NATO-a predstavljaju redovan mehanizam kroz koji saveznice, u skladu sa strateškim prioritetima, zajednički razmatraju rad Alijanse i stepen implementacije odluka donesenih na najvišem nivou.

Ibrahimović sjutra na sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a u Briselu

Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović učestvovaće sjutra u Briselu na prvom dijalogu Evropska unija (EU) - Crna Gora u oblasti bezbjednosti i odbrane.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova, dijalog predstavlja novu fazu u jačanju strateškog partnerstva Crne Gore i EU.
&nbsp;Navodi se da je cilj dijaloga unapređenje saradnje u oblastima bezbjednosti i odbrane, kao i jačanje otpornosti na savremene bezbjednosne prijetnje i izazove, posebno u kontekstu aktuelnog geopolitičkog okruženja.
&nbsp;- Učešće Ibrahimovića biće prilika za potvrdu snažne posvećenosti Crne Gore evropskoj agendi, kao i napretka u usklađivanju sa politikama i standardima Unije, posebno u oblasti zajedničke bezbjednosne i odbrambene politike EU - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Iz Ministarstva su kazali da će dijalog omogućiti produbljivanje saradnje u jačanju institucionalne i društvene otpornosti Crne Gore, kroz unapređenje kapaciteta u oblastima poput kriznog menadžmenta, sajber bezbjednosti i borbe protiv hibridnih prijetnji.

Ibrahimović sjutra na prvom dijalogu EU - Crna Gora u oblasti bezbjednosti i odbrane

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović sastao se sa delegacijom Odbora za vanjske poslove Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva, čime je još jednom potvrđen visok nivo povjerenja i razumijevanja između dvije države.
Ministar je istakao da je Ujedinjeno Kraljevstvo jedan od ključnih partnera Crne Gore, sa kojim je ostvareno snažno savezništvo u NATO-u i kontinuirana bilateralna saradnja. Naglasio je značaj potpisivanja Zajedničke deklaracije o strateškom partnerstvu, kao potvrde obostrane posvećenosti razvoju političkog dijaloga i saradnje zasnovane na zajedničkim demokratskim vrijednostima i čvrstim istorijskim vezama.
Posebno je ukazao na važnu ulogu Ujedinjenog Kraljevstva u Zapadnom Balkanu, podsjetivši da je London ove godine bio domaćin Samita Berlinskog procesa. Taj angažman, naveo je, šalje jasnu poruku kontinuirane britanske podrške evropskoj i ekonomskoj perspektivi regiona.
Ibrahimović je ocijenio da Crna Gora, kroz aktivno učešće u Berliskom procesu, dodatno jača svoj reformski i integracioni kurs. U tom kontekstu, izrazio je zadovoljstvo što će Crna Gora 2026. godine preuzeti predsjedavanje ovom inicijativom, kao i Fondom za Zapadni Balkan, te biti domaćin Samita EU – Zapadni Balkan.
Ministar je ponovio da je strateški cilj Crne Gore dovršetak pregovora sa EU do kraja 2026. godine i punopravno članstvo 2028. godine, poručujući da najnoviji Izvještaj Evropske komisije — najpozitivniji do sada — potvrđuje vidljive rezultate reformi i kredibilitet evropskog puta.
Predstavnici britanskog Parlamenta istakli su da Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje snažan partner Crne Gore i regiona u očuvanju stabilnosti i unapređenju evroatlantskih vrijednosti, izražavajući punu podršku reformskim procesima koji jačaju demokratiju i bezbjednost.

Ibrahimović: Snažno partnerstvo sa UK doprinosi stabilnosti regiona i evropskom napretku Crne Gore

Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević kazao je na današnjoj sjednici Odbora za međunarodne odnose i iseljenike da je odluku o uvođenju viza građanima Turske generalni sekretar Vlade Dragoljub Nikolić.
Odbor je danas saslušao potpredsjednika Vlade Crne Gore za međunarodne odnose i ministra vanjskih poslova magistra Ervina Ibrahimovića na temu "Narušavanje bilateralnih odnosa sa Republikom Turskom na temelju odluke Vlade Crne Gore o okidanju bezviznog režima.
Ibrahimović je na samom početku, prije usvajanja Dnevnog reda, negodovao zbo formulacije naslova teme saslušanja.
- Ne možemo narušiti odnose na ovaj način na prijateljskom državom - kazao je Ibrahimović. &nbsp;
Nikolić je podsjetio na govor Ambasadora Turske u kojem je najavio i recipročne mjere ako ne povučemo ovu odluku.&nbsp;
- Kakve posljedice bi povuklo povlačenje tih recipročnih mjera? Imamo puno ljudi koji se liječe u Turskoj, koji održavaju ekonomske odnose sa tom državom - istakao je on.
Istakao je da razumije da Ibrahimović ne može odgovarati za saopštenja Uprave policije jer je očigledno Vlada na osnovu netačne informacije policije "posegnula za repertoarom ovih mjera".
- Trebalo je sačekati definitivne nalaze istrage, pa onda donositi odluku na Vladi, koja ima tako ozbiljne konsekvence. Shvatio sam da ste i sami najavili da bi uskoro te mjere prema Turskoj mogle biti stavljene van snage - dodao je Nikolić.
<h2>Ibrahimović: Pitanje incidenta na Zabjelu više je tema za ministra unutrašnjih poslova i direktora policije</h2>
Ibrahimović je kazao da naslov teme nije odgovarajući.&nbsp;
- Ne želeći da polemišem oko ovoga, mislim da je pretenciozno. Odnosi Crne Gore i Republike Turske su sveobuhvatni... ono što treba sve nas da hrabri da su ti odnosi kvalitetni i od interesa za obje države. Donekle ste u pravu - treba biti oprezan, ne treba testirati prijateljstvo, riječ je o velikoj državi. Srećni smo da je danas toliko interesovanje turskih investitora i turista - naveo je Ibrahimović.&nbsp;
Prema njegovim riječima, pitanje incidenta na Zabjelu više je tema za ministra unutrašnjih poslova i direktora policije.
Dodao je da incident treba da nas zabrine gdje ovo društvo ide
- Ministri iz BS-a nijesu glasali za uvođenje viza. Iz razgovora sa premijerom jasno sam čuo da želi unapređenje odnosa sa Turskom, a u planu je i njegova posjeta toj državi. Ono što se desilo te noći - to treba da nas zabrine, da se zapitamo kuda ovo društvo ide. Vidjeli smo izlive ksenofobije, govor mržnje, uništavanje dobara turskih državljana. Pozivam sve da budu odgovorni pri davanju izjava, direktno se 'bildovalo' raspoloženje određenih struktura u društvu sa negativnim porukama - istakao je Ibrahimović.&nbsp;
Ibrahimović dodaje da ga raduje što ni premijer nema različite poglede na politiku Vlade kada su u pitanju evropske integracije i NATO ali isto tako i odnos s Republikom Turskom.&nbsp;
Kako je kazao, odnosi sa Turskom i dalje su na dinamičnom nivou.
- I ono što će vas sigurno interesovati da imamo preko 60 potpisanih međunarodnih normativnih akata sa Turskom i dalje naše institucije sarađuju - istakao je Ibrahimović.&nbsp;
<h2>Nikolić: Važno potcrtati da je problem bio u državnim institucijama</h2>
Posljedice u izvjesnom smislu nastupile su onog trenutka kada je Vlada uvela vize za državljane Turske. Trebalo je sačekati definitivne nalaze istrage, pa onda donositi odluku na Vladi, koja ima tako ozbiljne konsekvence. Shvatio sam da ste i sami najavili da bi uskoro te mjere prema Turskoj mogle biti stavljene van snage, kazao je poslanik DPS-a u Skupštini Crne Gore i član Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Andrija Nikolić.&nbsp;
Nikolić je kazao da je važno potcrtati da je problem bio u državnim institucijama.
- Čije je obavještenje da su u incidentu učestvovali turski državljani dalo povoda za ono što se dešavalo kasnije na ulicama gradova Crne Gore. Jer su se ljudi navodno spontano organizovali na mržnji prema turskim državljanima, a u stvari je kampanja pripremana mnogo ranije.&nbsp;
Nikolić je podsjetio na izjavu da u Crnoj Gori borabi preko 120 hiljada turskih državljana.&nbsp;
- Na kraju se ispostavilo da ih ima 12 hiljada. Ako opasne i zapaljive izjave, posebno odluke dolaze od državnih institucija pa i Vlade Crne Gore, onda je logično da se narušavaju dobri odnosi sa Turskom - poručio je Nikolić.&nbsp;
<h2>Laković: Mediji pogrešno intepretirali izjavu ambasadora Turske&nbsp;</h2>
Nađa Laković (PES) kazala je kako je situacija osjetljiva, ali da je "ekspanzija Turaka u Crnu Goru" počela 2014.
- Mi od tada nijesmo imali ni migracionu politiku, ni mehanizam kontrole. Privremena mjera koja je uvedena - donekle je dobra jer su se pojedini neželjeni likovi odstranili iz Crne Gore. Zašto smo ih imali? Jer prethodna vlast nije uspostavila nikakav mehanizam da se zaštiti Crna Gora i njeni građani. Smatram da su mediji pogrešno interpretirali izjavu ambasadora Turske. Da je Turska htjela da uvede neke mjere, uradila bi to - istakla je ona.
Kazala je da osuđuje lksenofobiju koja je bila na ulicama Crne Gore.&nbsp;
- Smatram da to nije Crna Gora u kojoj živimo, već neka vještački nametnuta situacija. Vjerujem da se to više neće ponoviti. S druge strane, naši odnosi sa Turskom, koji su vjekovima povezani – tradicionalno, porodično i ekonomski – ne mogu biti narušeni. Imamo ljude koji se tamo liječe, kao i veliku dijasporu. Da je Turska željela da uvede sankcije Crnoj Gori, uradila bi to odmah - istakao je Nikolić.&nbsp;
Nikolić je dodao i kako su tokom Kristalne noći 1938. u susret progonuu Jevreja na sličan način lomljene prodavnice čiji su oni bili vlasnici, poredeći to sa nedavnom situacijom u Crnoj Gori.
<h2>Mugoša: Znači, bivša vlast je kriva što su priveli Turke umjesto Azerbejdžanaca?</h2>
Boris Mugoša (SD) kazao je kako se ponekad zapita šta će mu politika - jer se ne može čudu načuditi.&nbsp;
- Jer ovo što slušam, ja ne mogu više čudu da se načudim. Ja sam 2020. otišao u opoziciju. Ovo je decembar 2025. I onda neko kaže da smo mi krivi što krajem 2025. državljanin Azerbejdžana uradi ono što je uradio, a zbog toga država pritvori državljanina Turske, 40 i nešto Turaka stavi uza zid, kao one slike što smo gledali u onim slikama tragičnim - uvede vize sljedeći dan, i onda smo mi krivi za to. Ja ne znam - ja sam zbunjen, dokle više ovo čovječe - upitao je on.
On je pitao može li iko da ima argumente za onu bruku koja se desila onih dana.
- I ne smijemo da je relativizujemo - ono je bruka. Ono govori da ne postoji sistem, da ne postoji Vlada, kad ono radi - ne postoji. Pričamo o odnosima sa Turskom, pa TIKA je od 2007. u Crnoj Gori. Odnosi su išli uzlaznom putanjom do 2020. godine - dodao je Mugša.&nbsp;
Pojašnjava da je Vlada puna neodgovornosti i neznanja.&nbsp;
- Zato ja pitam ministra ko je predložio odluku na Vladi da se ponovo varte vize. Recite mi imenom i prezimenom ko je predložio tu odluku, koja mu nadležnost to predlaže i da li je on imao mišljenje MVP - kazao je Mugoša.&nbsp;
Mugoša je upitao i "što treba da se desi u Crnoj Gori da neko kaže - ljudi pogriješili smo".&nbsp;
- Kod nas odgovaraju medicinske sestre, portir, onaj na pisarnici za urušavanje sistema. To je ova Vlada i parlamentarna većina. Zato ja oću da znam sistemski ko je pogriješio - poručio je Mugoša. &nbsp;
Mugoša je naglasio da turski državljani nijesu među najbrojnijima u Crnoj Gori, niti prednjače među strancima koji su izvršili krivična djela, pa je pitao zašto se reagovalo samo u ovom slučaju, a ne i ranije.
- Imajte političke hrabrosti da crnogorskoj javnosti odgovorite i kažete ko je predložio na Vladi odluku o ukidanju bezviznog režima građanima Republike Turske - rekao je Mugoša Ibrahimoviću, ali je ministar izbjegao odgovor.

Vjera Ljuljđuraj

Zirojević: Generalni sekretar predložio uvođenje viza Turskoj

Na Odboru za međunarodne odnose i iseljenike zakazano je kontrolno saslušanje potpredsjednika Vlade Crne Gore za međunarodne odnose i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića.&nbsp;
Tema je "Narušavanje bilateralnih odnosa sa Republikom Turskom na temelju odluke Vlade Crne Gore o ukidanju bezviznog režima“.
Ibrahimović je juče saopštio kako vjeruje da će turski državljani brzo biti oslobođeni viza.&nbsp;

Kontrolno saslušanje Ibrahimovića zbog viza za turske državljane

Potrebna nam je snažnija koordinacija, bolja razmjena informacija i više zajedničkih inicijativa - poručio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović u Barseloni, na 10. Regionalnom forumu Unije za Mediteran (UzM).
Ibrahimović tu boravi na poziv visoke predstavnice Evropske unije za vanjsku i bezbjednosnu politiku Kaje Kalas, ministra vanjskih poslova Kraljevine Španije Hosea Manuela Albaresa i potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Hašemitske Kraljevine Jordan Ajmana Safadija.
Forum, održan povodom obilježavanja 30 godina Barselonskog procesa, okupio je ministre i visoke predstavnike država članica sa ciljem jačanja političkog dijaloga i regionalne saradnje. Tokom zasijedanja usvojen je Pakt za Mediteran, novi strateški okvir za produbljivanje euro–mediteranskog partnerstva i zajednički odgovor na bezbjednosne, ekonomske i klimatske izazove.
Ibrahimović je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, poseban akcenat stavio na humanitarnu krizu u Gazi, ponovivši dosljedan stav Crne Gore o potrebi uspostavljanja pravednog i trajnog mira, kroz rješenje zasnovano na dvije države, u skladu sa međunarodnim pravom i relevantnim rezolucijama Ujedinjenih nacija.&nbsp;
On je poručio da je naša država spremna da dodatno doprinese bezbjednosti na moru, klimatskoj otpornosti i zaštiti morskih i obalnih ekosistema.&nbsp;
- Ohrabruje što je Crna Gora, kao država koja prednjači u procesu evropske integracije, prepoznata kao kredibilan i konstruktivan partner - istakao je ministar.
Ibrahimović je imao bilateralne susrete sa španskim šefom diplomatije Albaresom i potpredsjednikom Vlade i ministrom vanjskih poslova Jordana Safadijem, dok je na marginama foruma razgovarao i sa brojnim ministrima i šefovima delegacija.&nbsp;
Sagovornici su razmijenili mišljenja o aktuelnim izazovima na geopolitičkom i regionalnom planu, kao i o načinima unapređenja bilateralnih odnosa i konkretnih inicijativa u oblastima od zajedničkog interesa.

Ibrahimović u Barseloni: Zajednički odgovor na izazove ključan za stabilnost i prosperitet regiona

Ekonomska i trgovinska saradnja imaju poseban potencijal, pa na njima treba držati fokus. Međusobno razumijevanje i dijalog predstavljaju osnov za zajedničke aktivnosti na dobrobit naših država i građana, poručeno je na sastanku potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića tsa ministrom vanjskih poslova Kraljevine Saudijske Arabije, princom Faisalom bin Farhanom Al Saudom u Rijadu. Ibrahimović je naglasio da Crna Gora i Kraljevina Saudijska Arabija dijele jasnu posvećenost jačanju međusobne povezanosti, snažnijoj privrednoj saradnji i umrežavanju poslovnih zajednica, što predstavlja osnovu za dalji razvoj sveukupnih odnosa.&nbsp; On je izrazio posebno zadovoljstvo zbog osnažene komunikacije na političkom i radnom nivou uz uvjerenje da će se započeta, obostrano korisna dinamika u narednom periodu dodatno produbiti. - U tom kontekstu, posjeta je označila važan iskorak u pravcu jačanja odnosa dvije države, koje će dodatno biti osnaženo otvaranjem Ambasade Crne Gore u Rijadu - saopšteno je iz MVP-a. Princ Faisal bin Farhan Al Saud je tokom sastanka istakao spremnost za dalje unapređenje ukupne saradnje dvije države.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251124141148_db333690cacce2d18711f0d934d2547899c36be5ada34bb39502c1c2365151f7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251124141148_db333690cacce2d18711f0d934d2547899c36be5ada34bb39502c1c2365151f7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="Ibrahimović sa Faisalom bin Farhanom Al Saud"> </figure>  Pohvalivši ambicioznu razvojnu viziju Crne Gore i perspektivu skorog članstva u Evropskoj uniji, iskazao je zainteresovanost za intenziviranje investicionih aktivnosti, prepoznajući Crnu Goru kao atraktivno i stabilno okruženje za razvoj novih projekata u oblastima od zajedničkog interesa.&nbsp; Naglasio je i važnost kontinuiranog dijaloga na svim nivoima, kao temelja za dalji napredak odnosa, uz uvjerenje da će novi formati saradnje doprinijeti i snažnijem povezivanju institucija. On je ukazao na otvorenost Saudijske Arabije za razmatranje dodatnih inicijativa usmjerenih na unapređenje saradnje dvije države.&nbsp; Razmijenjena su mišljenja o najvažnijim geopolitičkim kretanjima i istaknuta spremnost obje države da nastave da konstruktivno djeluju i doprinose izgradnji međunarodnog mira i bezbjednosti.

Ibrahimović sa princom Al Saudom: Fokus na ekonomskoj i trgovinskoj saradnji

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: ervin-ibrahimovic