Odnosi Crne Gore i Azerbejdžana su kvalitetni, partnerski i prijateljski i kontinuirano se unapređuju kroz sadržajnu saradnju u svim oblastima od obostranog interesa, saopšteno je na sastanku potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića sa ambasadorom Azerbejdžanam.&nbsp;
Tokom razgovora istaknuto je da bilateralne odnose karakteriše frekventan politički dijalog, koji će u narednom periodu biti dodatno intenziviran realizacijom najavljenih posjeta na najvišem nivou.
- Prethodna zvanična posjeta ministra Ibrahimovića Republici Azerbejdžan, tokom koje je ostvario susrete sa najvišim državnim funkcionerima te zemlje, predstavljala je značajan doprinos daljem unapređenju ukupnih odnosa - saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.
Ocijenjeno je da dva ministarstva vanjskih poslova ostvaruju veoma dobru saradnju, a tokom sastanka potvrđen je i datum održavanja bilateralnih političkih konsultacija između ministarstava u tekućoj godini.
Sagovornici su konstatovali da je Crna Gora posvećena njegovanju prijateljskih odnosa sa Azerbejdžanom, kao i daljem razvoju sveukupne saradnje, uz uvažavanje zajedničkih interesa.&nbsp;
U razgovoru je istaknuto da je Crna Gora u potpunosti posvećena svom evropskom putu, uz jasan politički konsenzus i snažne institucionalne kapacitete usmjerene na zatvaranje preostalih pregovaračkih poglavlja do kraja godine.&nbsp;
Naglašeno je da usklađivanje vizne politike sa Evropskom unijom predstavlja jedan od ključnih zadataka i završno mjerilo u okviru Poglavlja 24 – „Pravda, sloboda i bezbjednost“, koje je u fokusu Evropske unije i Evropske komisije, naročito u kontekstu upravljanja migracijama i bezbjednosnih rizika, te kao jedna od ključnih oblasti predviđenih Reformskom agendom.&nbsp;
U tom kontekstu, pojašnjeno je da je odluka o ukidanju bezviznog režima za državljane Azerbejdžan isključivo rezultat obaveze Crne Gore da svoju viznu politiku u potpunosti uskladi sa zajedničkom viznom politikom Evropske unije.&nbsp;
- Ambasador Hasijev je ukazao na odličnu saradnju dvije države na svim nivoima, kao i na podršku Republike Azerbejdžan vanjskopolitičkim prioritetima Crne Gore - navedeno je u saopštenju MVP.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ibrahimović sa Hasijevim: Sadržajna saradnja sa Azerbejdžanom u svim oblastima, nasvljamo snažan politički dijalog

Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović boraviće danas u zvaničnoj posjeti Švajcarskoj, povodom otvaranja Ambasade Crne Gore u Bernu.&nbsp;
Iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) su saopštili da će prije otvarana Ambasade Ibrahimović imati sastanak sa ministrom vanjskih poslova Švajcarske Injaciom Kasisom.
Sastanak će, kako su dodali, biće prilika da se potvrdi puna posvećenost Crne Gore daljem razvoju saradnje sa Švajcarskom u svim oblastima od obostranog značaja.
- Otvaranje diplomatsko-konzularnog predstavništva Crne Gore u Bernu jasan je izraz spremnosti da radimo na daljem jačanju diplomatskih odnosa i bilateralne saradnje sa Švajcarskom, a dodatno je veoma važno i u dijelu održavanja intenzivnije komunikacije sa brojnim i veoma aktivnim iseljenicima iz Crne Gore - navodi se u saopštenju.

Ibrahimović danas u Švajcarskoj

Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović boraviće sjutra u zvaničnoj posjeti Švajcarskoj, povodom otvaranja Ambasade Crne Gore u Bernu. &nbsp;
Iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) su saopštili da će otvaranju Ambasade prethoditi sastanak Ibrahimovića sa ministrom vanjskih poslova Švajcarske Injaciom Kasisom.
Sastanak će, kako su dodali, biće prilika da se potvrdi puna posvećenost Crne Gore daljem razvoju saradnje sa Švajcarskom u svim oblastima od obostranog značaja.
- Otvaranje diplomatsko-konzularnog predstavništva Crne Gore u Bernu jasan je izraz spremnosti da radimo na daljem jačanju diplomatskih odnosa i bilateralne saradnje sa Švajcarskom, a dodatno je veoma važno i u dijelu održavanja intenzivnije komunikacije sa brojnim i veoma aktivnim iseljenicima iz Crne Gore - navodi se u saopštenju.

Ibrahimović sjutra u zvaničnoj posjeti Švajcarskoj

Crna Gora pridaje veliki značaj odnosima sa Republikom Turskom, koji su duboko ukorijenjeni u istorijskim vezama, kontaktima među ljudima, ekonomskoj saradnji i zajedničkoj odgovornosti za stabilnost Jugoistočne Evrope. Crna Gora prepoznaje Tursku kao konstruktivnog i uvaženog partnera u regionu Zapadnog Balkana, poručio je u Istanbulu potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović. Ibrahimović je učestvovao na Drugom sastanku ministara vanjskih poslova država Zapadnog Balkana i ministra vanjskih poslova Republike Turske, koji se održava u Istanbulu, u okviru Balkanske mirovne platforme, a pod pokroviteljstvom ministra vanjskih poslova te zemlje Hakana Fidana.&nbsp; U odvojenom razgovoru dvojice šefova diplomatije ukazano je na značaj Balkanske mirovne platforme i doprinosa same Turske regionalnoj stabilnosti i bezbjednosti.&nbsp; - Sastanak je bio prilika da se još jednom potvrdi značaj prijateljskih veza i konstruktivne saradnje Crne Gore i Turske - saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.&nbsp; Prilikom učešća na Balkanskoj mirovnoj platformi, Ibrahimović se susreo i sa predsjednikom Republike Turske, Redžepom Tajipom Erdoganom, što je, kako su rekli u MVP, još jedna potvrda snažnih odnosa dvije države.&nbsp; Na drugom ministarskom sastanku je razgovarano o jačanju regionalne stabilnosti kroz otvoreni politički dijalog, unapređenje međusobne saradnje i izgradnju povjerenja među državama regiona, kao i o definisanju zajedničkih projekata u oblastima od interesa. Ibrahimović je istakao da značaj Balkanske mirovne platforme leži u njenoj sposobnosti da povezuje države regiona kroz inkluzivan dijalog i konkretne oblike saradnje, naglašavajući da su inicijative koje promovišu mir, razumijevanje i partnerstvo od ključnog značaja za region koji nosi složeno istorijsko nasljeđe.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260123170116_c52c1e8389ad207f9174f68084cca49547ddb83cbc43be05bef220290732b20a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260123170116_c52c1e8389ad207f9174f68084cca49547ddb83cbc43be05bef220290732b20a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1186" loading="lazy" alt="Ibrahimović u Turskoj"> </figure>  Ibrahimović je naglasio da Crna Gora pridaje poseban značaj regionalnoj saradnji i dobrim susjedskim odnosima, koji predstavljaju temelj njenog evropskog puta.&nbsp; Podsjetio je da je Crna Gora tokom 2025. godine zatvorila šest pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom, a da će za koji dan zatvoriti još jedno poglavlje, ocijenivši taj rezultat ne samo kao tehnički uspjeh, već i kao potvrdu političke zrelosti i institucionalne kredibilnosti države.&nbsp; U svom obraćanju, ministar je ponovio da Crna Gora ostaje čvrsto posvećena cilju da 2026. godine postane naredna članica Evropske unije, uz uvjerenje da su regionalna stabilnost i saradnja nezamjenjivi preduslovi tog procesa. Ibrahimović je, takođe, naglasio spremnost Crne Gore da, u duhu solidarnosti, podijeli svoja iskustva sa ostalim kandidatima za članstvo, kako bi cijeli region Zapadnog Balkana napredovao ka EU u doglednoj budućnosti.&nbsp; Ministar je zaključio da Balkanska mirovna platforma pruža priliku da dijalog uvijek bude na prvom mjestu, te da će Crna Gora nastaviti da djeluje kao konstruktivan, pouzdan i odgovoran partner, posvećen miru, saradnji, evropskim vrijednostima, snažnim odnosima sa Republikom Turskom i izgradnji regiona koji će biti obilježen zajedničkim povjerenjem u budućnost, a ne podjelama iz prošlosti.

Ibrahimović: Dijalog i saradnja temelj regionalne stabilnosti, Turska važan i konstruktivan partner Zapadnog Balkana

Potpredsjednik Vlade i šef crnogorske diplomatije Ervin Ibrahimović učestvovaće danas u Istanbulu na drugom sastanku ministara vanjskih poslova država Zapadnog Balkana i ministra vanjskih poslova Turske u okviru Balkanske mirovne platforme.
Kako je saopšteno iz Ministarsva vanjskih poslova (MVP), Balkanska mirovna platforma predstavlja novu regionalnu inicijativu za dijalog i saradnju među državama Zapadnog Balkana i Turskom.&nbsp;
Iz MVP su kazali da je cilj inicijative unapređenje regionalne stabilnosti, političkog dijaloga i saradnje u pitanjima od zajedničkog interesa.
- Učešće Ibrahimovića na ovom sastanku odražava posvećenost Crne Gore jačanju regionalne saradnje i očuvanju stabilnosti na Zapadnom Balkanu - navodi se u saopštenju.

Ibrahimović danas na sastanku Balkanske mirovne platforme u Istanbulu

Potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović učestvovaće na drugom sastanku ministara vanjskih poslova država Zapadnog Balkana i ministra vanjskih poslova Turske, u okviru &nbsp;Balkanske mirovne platforme, koji će se održati 23. januara 2026. godine u Istanbulu.
- Balkanska mirovna platforma predstavlja novu regionalnu inicijativu za dijalog i saradnju među državama Zapadnog Balkana i Turskom, s ciljem unapređenja regionalne stabilnosti, političkog dijaloga i saradnje u pitanjima od zajedničkog interesa - naveli su u Ministarstvu vanjskih poslova.
Oni poručuju da učešće Ibrahimovića na ovom sastanku odražava posvećenost Crne Gore jačanju regionalne saradnje i očuvanju stabilnosti na Zapadnom Balkanu.

Ibrahimović na Drugom sastanku Balkanske mirovne platforme u Istanbulu

Razgovore sa Hrvatskom o otvorenim pitanjima između dvije zemlje će voditi Ervin Ibrahimović, odnosno Ministarstvo vanjskih poslova (MVP).
To je kazao Ibrahimović, resorni ministar, u emisiji „Budimo budni, pitajte Vladu“, koja se emituje na TVCG.
- MVP će voditi razgovore sa Hrvatskim resorom vanjskih poslova, niko drugi - poručio je Ibrahimović.&nbsp;
Naveo je da će, na njegov prijedlog, ministar odbrane Dragan Krapović voditi komisiju za Školski brod „Jadran“.
- Zajedno ćemo odrediti sastav komisije. Vjerujem da će se u narednom periodu sastati te dvije komisije i početi razgovore. Formiraćemo komisiju za razgraničenje, gdje će direktno biti odgovorno MVP, ali to će biti multiresorska komisija - pojasnio je on.
Komentarišući situaciju sa Grenlandom, Ibrahimović podsjeća da nam „partner jesu SAD, ali i EU“.
Očekuje da ćemo „imati zajednički sadržalac ne samo o Grenlandu, već o cjelokupnoj geopolitičkoj situaciji“.
- Crna Gora neće biti daleko od onoga što naši strateški partneri rade - zaključio je Ibrahimović.

Ibrahimović: Razgovore sa Hrvatskom će voditi samo MVP i niko drugi

Crna Gora izuzetno uvažava duhovni i moralni ugled Svete Stolice, kao i njenu aktivnu i konstruktivnu ulogu u rješavanju globalnih, političkih, ekonomskih, socijalnih, ekoloških i drugih pitanja, posebno kroz zalaganje za mirno rješavanje sporova, promociju demokratije i zaštitu ljudskih prava, kazao je potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović na sastanku sa apostolskim nuncijem u Crnoj Gori, sa sjedištem u Sarajevu, nadbiskupom Fransisom Asisijem Čulikatom&nbsp;
Tokom sastanka razmotrena su pitanja od zajedničkog interesa u kontekstu daljeg unapređenja odnosa između Crne Gore i Svete Stolice, koji se temelje na intenzivnom i konstruktivnom političkom dijalogu, prijateljskim odnosima i odsustvu otvorenih pitanja, uz obostranu spremnost za njihovo dalje snaženje.&nbsp;
Ibrahimović je istakao da se otvaranje Apostolske nuncijature u Podgorici nameće kao vrlo konkretna potreba, imajući u vidu značaj daljeg institucionalnog jačanja odnosa sa Svetom Stolicom.&nbsp;
Apostolski nuncije Čulikat je ministru Ibrahimoviću uručio Nacrt međunarodnog ugovora između Crne Gore i Svete Stolice o otvaranju Apostolske nuncijature u Podgorici.&nbsp;
- Ovaj dokument je u skladu sa prijedlogom Vlade Crne Gore upućenim vatikanskoj strani da se pravni osnov za prenos vlasništva uspostavi kroz zaključivanje međunarodnog ugovora. Dostavljeni Nacrt ugovora biće predmet razmatranja i dalje komunikacije u okviru uobičajenog postupka usaglašavanja međunarodnih ugovora - navedeno je u saopštenju MVP.
Nosilac aktivnosti u pravcu sprovođenja potrebnih unutrašnjih pravnih procedura na crnogorskoj strani biće Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova u dijelu svoje nadležnosti.&nbsp;
Ibrahimović je naglasio da je Crna Gora istinski multietnička, multikonfesionalna i multikulturalna država, posvećena punoj valorizaciji duhovne i kulturne tradicije svih vjerskih zajednica.&nbsp;
U tom kontekstu, vjernici Katoličke crkve predstavljaju uvažene i ravnopravne građane Crne Gore, koji daju značajan doprinos njenom društvenom i kulturnom razvoju.

Ibrahimoviću uručen Nacrt međunarodnog ugovora sa Svetom Stolicom o otvaranju Apostolske nuncijature u Podgorici

Rješavanje otvorenih pitanja sa Hrvatskom koordinira Ministarstvo vanjskih poslova, na čelu sa potpredsjednikom Vlade za međunarodne odnose i ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem. Jedan dio rješava se kroz kontinuirane aktivnosti resora u čijoj su nadležnosti, dok drugi dio podrazumijeva formiranje specijalizovanih tijela, poput komisija i mješovitih odbora.
<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/ibrahimovic-ipak-na-celu-buduce-komisije-za-razgranicenje-sa-hrvatskom">Ovo je Pobjedi odgovoreno iz MVP-a</a> na pitanja o sastavu radnih tijela i aktivnostima koje ona sprovode u okviru bilateralnih pregovora naše zemlje sa nama susjednom članicom Evropske unije.
Nakon što je ministar odbrane Dragan Krapović (Demokrate) prošle sedmice izjavio kako će biti na čelu komisije koja će sa Hrvatskom pregovarati o budućnosti broda „Jadran“, Pobjeda je zatražila potvrdu ove informacije iz Vlade i iz MVP-a. Iz Vlade nam je tada pojašnjeno da, s obzirom na to da su bilateralni odnosi u nadležnosti resora diplomatije, odgovore na ova pitanja možemo dobiti iz tog ministarstva, ali i naveli da trenutno postoji više radnih tijela.
Poslije više od sedmice, Pobjeda je juče konačno dobila odgovore MVP o dinamici rješavanja otvorenih pitanja sa Hrvatskom.
<h2>Pomaci</h2>
- Cjelokupan proces rješavanja otvorenih pitanja sa Republikom Hrvatskom koordinira MVP, na čelu sa potpredsjednikom Vlade za međunarodne odnose i ministrom vanjskih poslova mr Ervinom Ibrahimovićem (Bošnjačka stranka), u čemu se ostvaruje intenzivna saradnja sa drugim nadležnim resorima i tijelima, a posebno vodeći računa o propisanim nadležnostima. U pogledu planirane dinamike za ovu godinu, očekuje se nastavak snažnog dijaloga sa susjednom Hrvatskom, koji će nesumnjivo dati doprinos ukupnom napretku Crne Gore u procesu evropskih integracija, uključujući i zatvaranje Poglavlja 31, za što su još ranije ispunjena završna mjerila – naveli su iz tog ministarstva.
Oni su podsjetili na veoma značajnu činjenicu kako su dvije zemlje tokom prošle godine zabilježile „vidan napredak u unapređenju bilateralnih odnosa i rješavanju otvorenih pitanja“. Kako su dodali, to je bio rezultat „kontinuirane i konstruktivne komunikacije na visokom i najvišem nivou, zasnovan na principima ravnopravnosti, otvorenosti i savezništva“.
- Iako je još mnogo posla pred nama, ostvareni pomaci, kojima je domaća javnost svjedočila, više su nego vidljivi. Napredak je prepoznat i od evropskih partnera, koji pozitivno gledaju na odgovoran pristup Crne Gore u ovom procesu, a što je i konstatovano u izvještaju Evropske komisije – istakli su iz MVP.
Osnovni mehanizam koordinacije rješavanja otvorenih pitanja su, kako su naveli, bilateralne političke konsultacije između Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore i Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske.
- Oni služe kao osnova za dogovor o njihovoj dinamici, uz jasno opredjeljenje da se svakom od njih pristupi temeljno i sa dužnom pažnjom, imajući u vidu njihovu kompleksnost i osjetljivost. Jedan dio ovih pitanja rješava se kroz kontinuirane aktivnosti resora u čijoj su nadležnosti, dok drugi dio, zbog specifičnosti i kompleksnosti određene materije, podrazumijeva formiranje specijalizovanih tijela, poput komisija i mješovitih odbora – precizirali su iz resora kojim rukovodi Ibrahimović.
Dalje su podsjetili kako je, nakon sedam godina pauze, obnovljen rad Međuvladinog mješovitog odbora za sprovođenje Sporazuma o zaštiti prava hrvatske manjine u Crnoj Gori i crnogorske manjine u Hrvatskoj. Njega čine predstavnici resora i manjina obje države.
Intenziviran je i rad Vladine komisije za nestala lica, formirane 13. decembra 2024. godine. U njenoj su nadležnosti pitanja koja se odnose na nestale sa teritorije Crne Gore u oružanim sukobima na prostoru bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. I ova tema biće predmet daljih razgovora sa hrvatskom stranom.
- Imajući u vidu suprotna stanovišta u odnosu na dato pitanje, u narednom periodu očekuje se i formiranje komisije koja će se baviti razmjenom argumentacije o Školskom brodu „Jadran“, na čijem će čelu biti ministar odbrane Krapović, a čiji će sastav biti dogovoren u komunikaciji resornog ministra sa potpredsjednikom Vlade Ibrahimovićem – naveli su iz MVP.
Novitet je i to što će se kroz posebno radno tijelo definisati i pitanje granica, koje su bile definisane posebnim bilateralnim sporazumom, odnosno Protokolom o privremenom graničnom režimu, potpisanim još 2002. godine.
- Uzevši u obzir nadležnosti propisane Zakonom o vanjskim poslovima, inicirano je formiranje komisije za obavljanje poslova razgraničenja i utvrđivanja državne granice, i za pripreme za zaključivanje međunarodnih ugovora o državnoj granici, na čijem čelu će - shodno odgovarajućem Zaključku Vlade - biti predstavnik MVP – rečeno je Pobjedi iz resora Ibrahimovića.
<h2>Otvorena pitanja</h2>
Podsjećamo, hrvatska vlada formirala je sredinom decembra komisiju za povrat broda „Jadran“ i sukcesiju vojne imovine, što smatraju jednim od preduslova da bi zatvorili Poglavlje 31, koje je Hrvatska našoj zemlji zaustavila još u decembru 2024. godine. U dokumentu o formiranju ovog radnog tijela navodi se i da je pitanje sukcesije vojne imovine, a naročito povrata broda „Jadran“, u skladu sa Ugovorom o pitanjima vojne sukcesije i da je to jedno od otvorenih pitanja o kojima se razgovara u bilateralnom dijalogu.
S obzirom na ovakvu poziciju Hrvatske, mnogi su najavu da će na čelu te komisije u našoj zemlji biti Krapović, komentarisali kao (ne)svjesno izazivanje novih nevolja.
S obzirom na brojne provokativne poteze kojima se Krapović „okitio“ u proteklih godinu i po, teško da se on može smatrati dobronamjernim. Njegove ekstremne aktivnosti su intenzivirane nakon što su šefovi diplomatija Crne Gore i Hrvatske, Ibrahimović i Gordan Grlić Radman 21. juna prošle godine potpisali dokument kojim je ozvaničena predaja objekta Doma kulture „Josip Marković“ hrvatskoj manjini u Tivtu. Prvo je Ministarstvo odbrane izdalo specijalne značke sa siluetom broda „Jadran“ i pokušalo da ih dijeli čak i na sjednici Vlade. Zatim je Krapović najavio da će ovaj brod biti zaštićen kao crnogorsko kulturno dobro (što se i pokušalo krajem prošle godine). Konačno, ministar vojni je „prijetio“ i uklanjanjem spomen-ploče na ulazu u nekadašnji logor u Morinju.
Da je Hrvatska spremna snažno diplomatski da odgovori na takve poteze, poznato je još od sredine 2024. godine, kada je u Skupštini Crne Gore usvojena Rezolucija o genocidu u Jasenovcu. Tada je Hrvatska odredila status „persona non grata“ liderima tri stranke vladajuće većine: predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću (Nova srpska demokratija), potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću (Demokrate) i Milanu Kneževiću (Demokratska narodna partija).
Krajem iste godine, stigao je i non-pejper Hrvatske, kojim se Crna Gora poziva da obezbijedi „pravednu i dostojnu naknadu svima koji su bili zarobljeni u logorima u Crnoj Gori tokom Domovinskog rata. Traženo je da se potvrdi vlasništvo Hrvatske nad Školskim brodom „Jadran“, uključujući njegov povratak susjedima.
Kao tačka sporenja naveden je i odnos prema hrvatskoj nacionalnoj manjini u Crnoj Gori, uključujući prava na obrazovanje i povrat imovine. Od Crne Gore se očekuje „otklanjanje problema koji sprečavaju pomirenje i opstruiraju dobru saradnju dvije države“, jer je godinama izostajalo procesuiranje ratnih zločinaca od strane Crne Gore. Hapšenje Milorada Kovačevića u Zeti krajem prošle godine mogao bi se tumačiti kao dobar napredak u toj oblasti.
Nadalje, Hrvatska traži da se sazna sudbina njenih 14 nestalih građana, da logor u Morinju (i dalje) bude vidno obilježen, te da se razmotri promjena imena bazena u Kotoru, koji sada nosi ime Zorana Džimija Gopčevića, nekadašnjeg upravnika pomenutog logora.
Hrvatska očekuje onemogućavanje „pokušaja zloupotrebe hrvatske kulture i identiteta“, referirajući na kampanju uoči popisa 2023. godine kada su se pojavili bilbordi na kojima su brojne osobe iz Hrvatske prikazane kao pripadnici srpske kulture u Crnoj Gori. Nezaobilazna stavka je i definisanje granice dvije države na moru, pošto je i dalje na snazi pomenuti Protokol iz 2002. godine.

Rješavanje svih otvorenih pitanja sa Hrvatskom koordinira Ibrahimović

It is still unknown who will make up the commission tasked with resolving the issue of ownership of the ship „Jadran“ within the Ministry of Foreign Affairs. What officials at the MFA told the ETV Portal is that the commission will be formed in the coming period (without specifying a deadline), and that its composition, as they state, will be agreed upon by Deputy Prime Minister and Minister of Foreign Affairs Ervin Ibrahimović and Minister of Defence Dragan Krapović. It has also been agreed, they add, that Minister Krapović will head the commission.
- The issue of the status of the training ship „Jadran“ is a complex one, which Montenegro wishes to resolve exclusively through dialogue with the Republic of Croatia, in the spirit of good-neighbourly relations, friendship and openness - officials from Minister Ibrahimović’s department said.
As they note, bearing in mind the complexity of the legal, historical and other aspects, as well as the existing, opposing positions regarding the status of the training ship „Jadran“, the agreement reached by the two sides during bilateral political consultations is to exchange the arguments at their disposal through open dialogue, in order to relieve bilateral relations of this issue.
- We maintain the position that the only way to resolve not only this, but all other open issues, is to discuss them exclusively on the basis of an exchange of facts and exact data, relieving the process of emotions or personal impressions - they stated.
In this context, the Ministry of Foreign Affairs has sent an initiative to the Ministry of Defence, referring to the need to establish a specialized commission that will deal with this issue.
- Since the said issue falls within the competence of the Ministry of Defence, it has been agreed that the commission will be headed by the Minister of Defence - the MFA said.
As stated in their remarks to the ETV Portal, the decision on the personal composition of this body, whose establishment is expected in the coming period, will be made as part of consultations between Deputy Prime Minister and Minister of Foreign Affairs Ibrahimović and Minister of Defence Krapović.
At the end of last year, the Government of Croatia established a commission for the return of the training ship „Jadran“ and other military property from Montenegro.

Miraš Dušević

Krapović to head the commission on the ship „Jadran“, composition to be agreed with Ibrahimović

Služenje obaveznog vojnog roka u Srbiji će početi ili u decembru 2026. ili u martu 2027. godine.
To je, između ostalog, najavio predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).&nbsp;
Naveo je da odluka o početku vojnog roka zavisi od spremnosti kapaciteta i vojnih objekata.
- Tu odluku ćemo uskoro donijeti, u narednih mjesec ili dva, i ići pred Skupštinu i krenuti sa evidentiranjem vojnih obveznika - rekao je on danas nakon sastanka sa vojnim čelnicima o stanju i analizi sposobnosti Vojske Srbije za 2025. godinu.
Vojni rok će, napominje Vučić, trajati 75 dana.
- Moramo da spremimo sve objekte. Imamo dovoljno pušaka i čizama ali postoje neke stvari koje još nisu potpuno spremne - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, Srbija mora da obnovi regrutne centre, unaprijedi i obnov ambulante...
- To su važna pitanja jer želimo da to spremno dočekamo i da ti mladi ljudi vojsku provedu u najboljim uslovima. Da steknu potrebnu odgovornost i ozbiljnost, kao i odnos prema patriotizmu - izjavio je on.
Uvođenje obaveznog vojnog roka mora da izglasa parlament donošenjem zakona. Predstavnici tamošnjih vlasti su proteklih godina u više navrata najavljivali vraćanje vojnog roka. Ideja je konkretizovana u januaru 2024. Tada je Generalštab Vojske Srbije pokrenuo inicijativu i predložio predsjedniku uvođenje vojnog roka.
Vučić je potom, u septembru iste godine, potpisao saglasnost da se u Srbiju vrati obavezni vojni rok. Od njegovog ukidanja, 1. januara 2011. godine, u vojsku se ide samo dobrovoljno.
Vraćanje obaveznog vojnog roka je u oktobru 2025. izglasala je i susjedna Hrvatska.
Među zemljama koje nisu ukidale obavezan vojni rok su: Švajcarska, Norveška, Danska, Finska, Austrija, Turska, Estonija, Grčka, Kipar, Ukrajina, Rusija i Belorusija.

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači s nestrpljenjem dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ipak, ni Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje, stope rasta o kojima druge države mogu samo sanjati, piše Dojče vele (DW).
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
„Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu“, smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
„Indiji su potrebni terenci“
U prvoj fazi, carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-dijelove carine bi trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment u Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kada je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju kupaca.
„SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda“, naveo je Švope.
Šta sa fabrikama u samoj Indiji?
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a zemlja bi sve više mogla da postane tržište poput SAD ili Kine.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer oprezniji je: po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosekli mač“ – novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
„S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje čekaju proširenje. To opet postavlja pitanje smisla uvoza vozila iz Evrope“, kazao je Štirmer.
I Indijci sve više voze „na struju“
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, jer je zagađenje vazduha u nekim gradovima ozbiljan problem.
„Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle sa malom i mikromobilnošću“, kaže Štirmer.
To uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
„U nekim gradovima već su u potpunosti prešli na električne autobuse. Slediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija“, dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
Mnoštvo domaćih vozila i „Japanaca“
Teško je procijeniti u kojoj mjeri njemački proizvođači mogu profitirati od rasta tržišta u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone, ulažu milijarde u nove fabrike i razvoj modela. Snažno napreduju i južnokorejski proizvođači poput Hjundaija i Kije.
Vlada, s druge strane, podstiče domaće proizvođače:
„Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta“, objašnjava Gal.
Frank Švope ipak ostaje optimista:
„Smatram da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.“
Sporazum je prilika da se ponovo pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. S tim se slaže i Gal:
„U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju izgubiti iz vida.“

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Premijer Velike Britanije Kir Starmer sastao se danas u Pekingu sa kineskim liderom Si Đinpingom, gdje su dogovorili više sporazuma - a među njima i onaj prema kom će građani Ujedinjenog Kraljevstva koji idu u Kinu poslovno ili kao turisti, moći da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana.
Starmer je rekao da je sastanak, koji je trajao sat i 20 minuta, bio produktivan i da je donio „stvarne, konkretne rezultate“.
Građani Ujedinjenog Kraljevstva koji putuju u Kinu poslovno ili kao turisti moći će da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana. Time se UK usklađuje sa drugim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Austriju.
Nije naveden datum kada će ovaj bezvizni režim stupiti na snagu, ali se vlada nada da će se to desiti što je prije moguće, prenosi BBC.

Postignut dogovor: Državljani Velike Britanije putovaće bezvizno u Kinu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je danas američkom predsjedniku Donaldu Trampu na mogućnosti obezbjeđivanja bezbjednosti Kijeva i drugih ukrajinskih gradova tokom ekstremnog zimskog perioda.
- Snabdijevanje električnom energijom je temelj života. Cijenimo napore naših partnera da nam pomognu da zaštitimo živote. Hvala vam, predsjedniče Tramp. Naši timovi su o tome razgovarali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da će sporazumi biti sprovedeni. Koraci deeskalacije doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata - rekao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži Iks.
Ranije danas, predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da tokom sedam dana ne izvodi napade na Kijev i druge ukrajinske gradove zbog, kako je naveo, ekstremno niskih temperatura u regionu.
- Lično sam zamolio predsjednika Putina da nedjelju dana ne gađa Kijev i druge gradove, i on je na to pristao - rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući, navodeći "izuzetno hladno vrijeme" kao razlog za taj zahtjev, prenosi Gardijan.
On je dodao da su ga pojedini savjetovali da "ne troši poziv", jer, kako su rekli, neće dobiti takav ustupak, ali da je ruski predsjednik ipak pristao.
Ukrajinski ministar energetike Denis Šmihalj rekao je juče da je zbog nestašice struje usled ruskog granatiranja u Kijevu 610.000 potrošača ostalo bez struje.
Najveći ukrajinski proizvođač električne energije DTEK grupa objavio je prethodno da Kijev prelazi sa vanrednog na privremeni režim isključenja struje.

Tag: ervin-ibrahimovic