Crna Gora je dom mnogima – dom i za više od 13.000 turskih državljana koji svakodnevno doprinose našoj ekonomiji i društvu. Ako svaki od njih potroši makar 100 eura dnevno, to znači da Crna Gora ostvaruje prihod od preko 1,3 miliona eura dnevno. Taj prihod nije samo brojka – to je simbol povjerenja, suživota i prijateljstva između naroda, poručuje Emina Čolović Kajević, predsjednica Saveza patriota Crne Gore u Njemačkoj.
Oni sa dubokom zabrinutošću posmatraju kako neodgovorni pojedinci i institucije svojim ponašanjem nanose ogromnu štetu Crnoj Gori.
- Ovim postupcima uništen je međunarodni rejting Crne Gore kao sigurne i gostoljubive turističke destinacije. Gubi Crna Gora, gubi Turska – a jedino dobija srpska propaganda, koja profitira širenjem mržnje, podjela i netrpeljivosti. Ovo više nije puka provokacija, već opasan oblik radikalizma koji prijeti miru, zajedništvu i samom biću naše države- kazala je Čolović-Kajević.
Crna Gora je, ističe ona, oduvijek bila zemlja časti, poštenja i slobode. Stajala je na pravoj strani istorije – na strani antifašizma, pravednosti i dostojanstva. Danas, više nego ikada, dužni smo da te vrijednosti branimo, jer su one temelj našeg identiteta i ponosa.
Zato Savez patriota Crne Gore u Njemačkoj zahtijeva hitne ostavke odgovornih čelnika koji su svojim izjavama, nečinjenjem ili neodgovornim postupcima doveli do narušavanja ugleda naše zemlje i produbljivanja društvenih podjela. Oni koji su dopustili da Crna Gora postane vijest zbog mržnje, umjesto zbog uspjeha, nemaju više moralni ni politički kredibilitet da je predstavljaju.
- Pozivamo državne organe i institucije da reaguju odlučno, ali neselektivno, i da spriječe svaku vrstu huliganstva i nasilja koje baca ružnu sjenku na našu zemlju - ističe Čolović Kajević.
Na kraju poručuju da Crna Gora ne smije biti talac mržnje, manipulacija i političkih obračuna.
- Svijet nas gleda – pokažimo da je Crna Gora i dalje zemlja mira, pravde i ljudskosti - zaključuje Čolović - Kajević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Čolović Kajević: Crna Gora je dom prijateljstva, a ne mržnje – vrijeme je za ostavke čelnika

Vrijeme je da shvatite da ste vi servis dijaspore, a ne institucija pred kojom će se dijaspora klanjati i trčati - poručila je predsjednica udruženja „Savez Patriota Crne Gore“ Emina Čolović Kajević obraćajući se Ministarstvu dijaspore Crne Gore.
Ona je, u objavi na društvenoj mreži Fejsbuk, podvukla da su prošla „vremena zategnutih kravata i praznih osmijeha“.
- Prošla su vremena bahatosti, samovolje i partijskih imenovanja koja su dijasporu pretvarala u posmatrača, a ne u partnera. Mi se borimo i borićemo se da na čelu Ministarstva dijaspore Crne Gore bude čovjek iz dijaspore, kojeg će dijaspora izabrati – neko ko zna kako se živi, radi i stvara van domovine, ali s Crnom Gorom u srcu – navela je ona.
Dosta je, kaže, onih koji ruku saradnje pružaju samo pojedincima, dok narod ostaje po strani.
- Dijaspora nije vaš projekat. Dijaspora je Crna Gora – rasuta po svijetu, ali neraskidivo povezana. Mi smo ambasadori svoje zemlje, gospodo. U svakom gradu, na svakom kontinentu, mi predstavljamo Crnu Goru. Naša djeca su školovana, naše porodice izgrađene, naše žene uspješne i dostojanstvene.
Više nijesmo narod koji odlazi s torbom u ruci – danas se vraćamo s ponosom, u svoje domove koje smo izgradili radom, poštenjem i ljubavlju prema domovini – navela je ona.
Zato je, podvlači, vrijeme da na čelu Ministarstva dijaspore Crne Gore budu ljudi koji dolaze odatle.
- Koji su dio našeg puta, naših žrtava i naših uspjeha. Ne želimo one koji ne razumiju našu borbu, koji u fotelji traže status, a ne službu narodu. Mi smo taj vrh, gospodo! Mi smo oni koji su ime Crne Gore nosili na svojim leđima decenijama – radeći, stvarajući, podižući generacije koje nikada nijesu zaboravile ko su i odakle su – naglasila je Čolović Kajević.
Dodala je da, iz dužnog poštovanja prema sebi i svima koji dijele ovu borbu, nikada neće sarađivati sa onima koji fotelju smatraju tronom, a narod teretom.
- Ministarstvo dijaspore mora služiti narodu – a ne obratno – dodala je ona.
Obraćajući se dijaspori je istakla da oni nijesu treća klasa.&nbsp;
- Mi smo narod koji uspijeva gdje god da živi. Narod koji se ponosi svojim porijeklom, koji čuva svoj jezik, kulturu i vjeru – i koji se uvijek vraća svojoj zemlji, makar mislima i srcem. Budimo jedinstveni.
Birajmo ljude iz naših redova – one koji znaju da se dijaspora ne vodi naredbama, već povjerenjem. Jer samo onaj ko je daleko od kuće zna koliko domovina vrijedi – zaključila je Čolović Kajević.

Čolović Kajević: Borićemo se da na čelu Ministarstva bude čovjek iz dijaspore, neko ko zna kako se živi i stvara van domovine - a sa Crnom Gorom u srcu

Uloga Patriotskog saveza dijaspore u Njemačkoj je da sačuvamo referendumske tekovine iz 2006. godine, da sačuvamo nezavisnost Crne Gore, kao i njenu multivjersku, multinacionalnu i multikulturalnu vrijednost – saopštila je predsjednica ovog novoosnovanog udruženja iseljenika Emina Čolović Kajević.
&nbsp;
Portal ETV je izvijestio da je 15. marta u Hanoveru održana Osnivačka skupština, a kako je saopštila Čolović toga dana su donešena i programska načela Saveza i izabrani organi udruženja.
- Donijeti su osnovni principi na kojima će djelovati Savez – istakla je ona.
U naredne četiri godine Patriotskim savezom dijaspore u Njemačkoj predsjedavaće Emina Čolović Kajević, potpredsjednik je Dragan Đurović, kao i Mersudin Redžović koji će biti i koordinator sa maticom. Potpredsjednici su i Anna Rajsel i Mirsad Kolić, dok je Miloš Bukilić izabran za generalnog sekretara.
- Pošto smo u kompleksnom trenutku i u samoj Crnoj Gori i na globalnom nivou, Skupština je donijela i odluku da savjetnik presjednice bude Šefkija Redžematović – saopštila je Čolović Kajević.
Podsjetila je i da su osnivačkoj skupštini prisustvovali gosti iz domovine i iskazala uvjerenje da će Savez „svakim danom rasti i djelovati u interesu naše Crne Gore“.

Kaćuša Krsmanović

Čolović Kajević: Želimo da sačuvamo referendumske tekovine

Crnogorski iseljenici osnovali su Savez patriota Crne Gore u Njemačkoj, a osnivačkoj skupštini u Hanoveru prisustvovalo je oko 100 zvanica, među kojima su bili poslanici crnogorske Skupštine Abaz Dizdarević i Oskar Huter, kao i predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta Sead Šahman i generalni sekretar Demokratske partije socijalista Aleksandar Bogdanović. Osnivačka skupština počela je minutom ćutanja za 23 nevino stradale osobe u dva masovna ubistva na Cetinju – 2022. i u januaru ove godine. Predsjednica novoosnovanog udruženja Emina Čolović Kajević saopštila je Portalu ETV da dijaspora ima značajnu ulogu za društveno-političke procese u Crnoj Gori i naglasila važnost boljeg organizovanja crnogorskih iseljenika koji žive u Njemačkoj.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250317230340_d8d74af739fe8bd1e699d1cff705027ac5f9c22711ed030ec72e826e0a6577d3.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250317230340_d8d74af739fe8bd1e699d1cff705027ac5f9c22711ed030ec72e826e0a6577d3" data-rendition-name="original" width="437" height="848" loading="lazy" alt="Savez patriota Crne Gore"><figcaption>Predsjednica Udruženja Emina Čolović Kajević sa gostima iz Crne Gore(Photo: Savez patriota Crne Gore)</figcaption></figure>  Savez patriota Crne Gore u Njemačkoj, kako je kazala, želi da okupi sve naše iseljenike bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost. - Imala sam čast da budem predložena i izabrana za predsjednicu, što mi predstavalja odgovornost da snažnije radim na uspostavljanju veza između dijaspore i našeg zavičaja – istakla je ona. Pismo podrške uputio je iseljenik iz Rožaja Mersudin Foćka Redžović, jedan od osnivača Saveza patriota Crne Gore u Njemačkoj, s porukom da je cilj da se dijaspora okupi kako bi jačala i održala zajedništvo, istoriju, kulturu, tradiciju svoje domovine. Istakao je da je prema njihovim procjenama čak 73.000 građana i građanki Crne Gore aktivno radno u inostranstvu i skoro 60.000 sezonski. Osvrnuo se i na aktuelnu društveno-političku zbilju u našoj zemlji ocjenjujući da se u Crnoj Gori odvijaju zabrinjavajući procesi, a da je bezbjednosna situacija loša. - O rezultatima njihove petogodišnje vladavine suvišno je govoriti, ostavili su trag ,,epskog zla“, razorenih institucija, narušenih međuvjerskih i međunacionalnih odnosa, desetine nevino stradalih u Prijestonici u dva masovna zločina u dvije godine a da pritom niko iz vlasti nije snosio odgovornost za stravične zločine – istakao je Redžović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250317230340_06b2f52eb48883152c74111636f6e1e74bbec350cc02d9f25679aad465e96f62.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250317230340_06b2f52eb48883152c74111636f6e1e74bbec350cc02d9f25679aad465e96f62" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="Savez patriota Crne Gore"><figcaption>Cilj osnivanja Udruženja učvršćivanje veza sa domovinom(Photo: Savez patriota Crne Gore)</figcaption></figure>  Apostolska vlast, kako je napisao, utemeljila je na svim državnim pozicijama unuke četničkih vojvoda. - Kao primjer imamo Nikšić, Pljevlja i naravno aktuelnog presjednika Skupštine Crne Gore. Sve ovo nam govori kakva nam je bezbjedonosna i politička situacija u zemlji, a što se odrazilo i na nas u dijaspori – naglasio je on. Prokomentarisao je i podršku partija manjinskih naroda aktuelnim vlastima, izuzev hrvatske manjine, koje su, kako je napisao, „stale rame uz rame sa četničkim vojvodama, neprijateljima naše države, a sve zarad ličnih interesa, ne obazirući se na posljedice po državu i njenu budućnost“. - Zbog aktuelne vladajuće koalicije, ili bolje rečeno aktuelne hunte, naše udruženje pokrenuće potuno novi koncept djelovanja, kako ovdje u dijaspori, tako i u našoj državi Crnoj Gori – poručio je on, uz ocjenu da se u prethodnih pet godina pokazalo „da je jedini faktor održivosti i stabilnosti države Crne Gore - Demokratska partija socijalista“. Osnivačkoj skupštini nove organizacije iseljenika u Hanoveru prisustvovao je i potpredsjednik Crnogorsko-američke asocijacije Cetinje Predrag Marković koji je poručio da ne spori „značaj diplomatskih predstavništava ili asocijacija zaduženih za saradnju sa dijasporom“, ali i istakao da niko bolje od njih, iseljenika ne može predstavljati Crnu Goru u zemljama u kojima žive i rade.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250317230340_bab805bc41430288943c015adce6c2770f9cbd16365fb30b2140bee4398f2605.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250317230340_bab805bc41430288943c015adce6c2770f9cbd16365fb30b2140bee4398f2605" data-rendition-name="original" width="645" height="867" loading="lazy" alt="Predrag Marković u ime američke dijspore pozdravio osnivanje nove iseljeničke organizacije u Njemačkoj"><figcaption>Predrag Marković u ime američke dijspore pozdravio osnivanje nove iseljeničke organizacije u Njemačkoj(Photo: Savez patriota Crne Gore)</figcaption></figure>  - Naš zajednički cilj je svakako da Crna Gora postane dio razvijenih svjetskih demokratija i da kao takva ne bude ona koja se treba prilagođavati bilo kome i učiti se poštovanju ljudskih i demokratskih prava, već da može „ruku pod ruku“ stupiti u planetarno civilizovano društvo – istakao je on. Naglasio je da se danas u Crnoj Gori nacionalnim Crnogorcima/kama osporava jedno od osnovnih ljudskih prava - vjerska sloboda. - ...iako se zna da je Crna Gora gotovo tri vijeka bila država u kojoj su vladike (crkveni poglavari) obavljale i crkvenu i svjetnovnu, odnosno državnu vlast. Iščupati tu komponentu iz državnog tkiva Crne Gore, i nadomjestiti je tradicijom tuđe države, značilo bi narušiti njen državni kontinuitet dubok i širok tri vijeka, što predstavlja veliki problem za sve građane Crne Gore, kako god da se oni nacionalno ili vjerski iskazuju. To dobro znaju oni koji gladni političke moći (Dritan Abazović, Andrija Mandić, Aleksa Bečić i ostala svetosavska sekta) sve čine da naprave što dublji jaz među nacionalnim i etničkim zajednicama u Crnoj Gori, kao i oni koji su u vjerskoj netrpeljivosti doživjeli najužasnije zločine, genocid, etnička čišćenja. Ali na nama je, putem saradnje na globalnom nivou, da takve zloslutne i šovinističke namjere prepoznamo i smjestimo tamo đe i pripadaju: Na smetlište istorije – poručio je Marković.

Redžović: Za pet godina razorene institucije, narušeni međuvjerski i međunacionalni odnosi

Dva pripadnika američke vojske i jedan civilni prevodilac su danas ubijeni u napadu Islamske države u Siriji, kod Palmire, gdje su obavljali antiterorističke operacije, saopštilo je Ministarstvo odbrane u Vašingronu.
Tri vojnika su ranjena, rekao je portparol Pentagona Šon Parnel.
Ministar odbrane Pit Hegset je rekao da su napadača ubile "partnerske snage" - Sirije.
Arapski mediji prenose da su napad izvele snage Islamske države i da ranjenih ima i među sirijskim vojnicima koji su bili u patroli s američkim.
Nevladina Sirijska opservatorija za ljudska prava čije je sjedište u Velikoj Britaniji, objavila je da je napadač bio pripadnik sirijskih snaga bezbjednosti.
Stotine američkih vojnika su u istočnoj Siriji u međunarodnoj koaliciji za suzbijanje djelovanja ekstremističke grupe Islamska država koja je prije tačno deset godina nakratko zauzela Palmiru, poprište današnjeg napada.
Američki vojnici u Siriji su i ranije bili meta napada.

Pentagon: Dva američka vojnika i prevodilac ubijeni u Siriji

Crnoj Gori otvorena su vrata za zatvaranje pet pregovarčkih poglavlja nakon direktnog razgovora premijera Milojka Spajića i francuskog predsjednika Emaneula Makrona, saznaje nezvanicno CdM.
Pored susreta sa Makronom, prema saznanjima CdM-a, Spajić je razgovarao i sa njemačkim kancelarom, 14 ministara vanjskih poslova država članica EU, tri evropska komesara, kao i sa predstavnicima kompletne administracije Evropske unije, što je doprinijelo prevazilaženju ranijih prepreka u pregovaračkom procesu.
Na Međuvladinoj konferenciji Crna Gora će zatvoriti poglavlja 3 – Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, 4 – Slobodno kretanje kapitala, 6 – Pravo privrednih društava, kao i poglavlja 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj i 13 – Ribarstvo.
Podsjećamo, Francuska je ranije na sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 i 13, direktni razgovori na najvišem političkom nivou doveli su do promjene stava i davanja zelenog svjetla za zatvaranje svih planiranih poglavlja.
Premijer Spajić će 16. decembra boraviti u Briselu, gdje će nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja održati konferenciju za medije zajedno sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Spajić razgovarao sa Makronom: Otvorena vrata za zatvaranje pet poglavlja

Građani Zete sjutra će se na referendumu izjasniti da li su „za“ ili „protiv“ izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u naselju Botun. Advokat Veselin Radulović u Dnevniku na RTV Podgorica ističe da referendum ne obavezuje Glavni grad ni na koji način, te da ima samo političku težinu, ali da pravni aspekt mora imati prevagu.
Referendum se održava uprkos garancijama Vlade i Glavnog grada, kroz deset različitih stavki, da postrojenje neće imati štetnih posljedica po zdravlje.
Advokat Radulović navodi da su rezultati na referendumu, sa pravne strane, potpuno nebitni.
- Bez obzira na ishod i rezultat, referendum ne može proizvesti pravne posljedice. Referendum ima svojevrsnu političku težinu i legitimitet, jer će odraditi mišljenje stanovnika Zete, ali u pravnom smislu nije obavezujući i njegov rezultat neće biti od značaja- kazao je Radulović.
Ističe da je čudna situacija da jedan dio vladajućih partija protestuje ili organizuje proteste radi sprečavanja izvršenja odluka iste te vlasti.
- Ovo pitanje vidim sa dva aspekta. Imamo pravni i politički aspekt. U pravnim državama, gdje se poštuje pravni poredak, ne postavlja se pitanje koji će aspekt imati prevagu. U državi poput Crne Gore je očigledno sve moguće. Najčešće je politika iznad prava i poštovanja zakona i zbog toga je neizvjesno kako će se završiti ovaj slučaj- poručuje Radulović.
Navodi da je procedura u poptunosti ispoštovana, ali da proces nije vođen dovoljno transparentno i da vjerovatno nije obezbijedio adekvatnu komunikaciju sa mještanima.
- Pravna procedura je ispoštovana i nema pravnih smetnji za realizaciju ovog projekta. Objekat je ušao u Prostorni plan, dobio sve potrebne dozvole i odobrenja. Pravnih smetnji očigledno da nema i pravna procedura je završena. Ostaje da se vidi da li će biti nekih posljedica druge prirode i da li će se protesti nastaviti ili će doći do neke druge vrste dogovora- istakao je Radulović.
On nije želio da komentariše izjave lidera DNP-a Milana Kneževića, navodeći da takve političke poruke nemaju veliku težinu.
Botunjani imaju rok da do 16. decembra uklone novi šator koji su postavili, a Radulović navodi da su na neki način pronašli rupu u zakonu i da samo pomjeraju šator sa jednog mjesta na drugo, ali da su to vjerovatno i inspekcijske službe svjesno dozvolile, te da je neozbiljno i neodgovorno da se rješenja donose svaki dan.
- Da su inspekcijske službe željele da sprovedu zakon i da stvarno uklone šatore, mogli su donijeti mjeru i zabraniti podizanje i pomjeranje šatora. Vjerovatno je to i neka vrsta političke procjene, da se to ne radi kako se ne bi uzburkivale strasti i podizale tenzije više nego što su podignute. Pravni poredak se mora poštovati i pitanje je, u suprotnom, kakve posljedice može da proizvede. Samo je pitanje kakve ćete štetne posljedice ostaviti po društvo i građane- poručuje Radulović.

Radulović: Referendum u Zeti ne obavezuje Glavni grad, pravni aspekt mora imati prevagu

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani zatražila je danas od pape Lava XIV da Vatikan zvanično prizna nezavisnost Kosova. 
 
Ona je, nakon sastanka održanog u subotu, u video-poruci objavljenoj na Fejsbuku, rekla da je to bio važan dan za odnose između Kosova i Vatikana.
Istakla je da je, osim susreta sa papom, razgovorala i sa državnim sekretarom Vatikana, kardinalom Pietrom Parolinom.
- Na sastanku sa njegovom svetošću iznijela sam nadu i vjeru cijelog naroda Kosova da će Vatikan konačno donijeti dugo očekivanu odluku o priznanju Republike Kosovo, priznajući i dugotrajna stradanja našeg naroda u nastojanju da živi slobodno i nezavisno- izjavila je Osmani.
Ona je naglasila da bi takva odluka imala pozitivan uticaj ne samo na Kosovo, već i na mir, stabilnost i blagostanje u regionu.
Osmani je takođe istakla istorijske veze Kosova sa hrišćanstvom, naglasivši da je „dardanska zemlja“ svijetu podarila istaknute ličnosti poput Đorđa Kastriota – Skenderbega, Svete Majke Tereze, cara Konstantina i Justinijana, kao i druge važne ličnosti za istoriju humanizma i evropske civilizacije.
U sjedištu Posebne misije Kosova pri Svetoj Stolici, Osmani će organizovati novogodišnji prijem za predstavnike Vatikana, diplomate i druge ličnosti.
Kako je saopšteno, kosovska predsjednica će tokom posjete realizovati i niz drugih aktivnosti, s ciljem produbljivanja odnosa Kosova i Svete Stolice.

Vjosa Osmani od pape zatražiila priznanje nezavisnosti Kosova

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Tag: emina-colovic-kajevic