Krajnje desni europarlamentarac i kandidat na predstojećim predsjedničkim izborima u Poljskoj Gžegož Braun spalio je zastavu Evropske unije u zgradi Ministarstva industrije u Katovicama, a prije nego što je zapalio zastavu, obrisao je cipele o nju.
Braunu je inače skinut europarlamentari imunitet i ovo mu nije prvi incident ove vrste.
Naime, u decembru 2023. godine je u poljskom parlamentu uzeo aparat za gašenje požara i ugasio svijeće za Hanuku, kao znak protetsta protiv proslave jevrejskih praznika u Poljskoj. Zbog toga ga poljske vlasti i krivično gone.
Taj potez Braun je branio tvrdnjom da Hanuka nije vjerski praznik, nego istorijski događaj strane države, te je izrazio zabrinutost zbog onoga što smatra kontroverznim izjavama i postupcima predstavnika organizacije Habad-Lubavic, koja organizuje godišnju proslavu Hanuke u poljskom parlamentu.
Zbog činjenice da je izabran za poslanika u Evropskom parlamentu na izborima u junu 2024, poljska advokatska komora je podnijela Evropskom parlamentu zahtjev za ukidanje imuniteta od kaznenog progona.
Braun se suočava s više optužbi, uključujući vrijeđanje vjerske grupe u poljskom parlamentu, prekidanje predavanja o Holokaustu u Njemačkom istorijskom institutu u znak protesta protiv tvrdnji o poljskoj umiješanosti te uklanjanje novogodišnje jelke ukrašene LGBT simbolima iz suda u Krakovu i bacanja u smeće.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Katovice: Poljski krajnje desni europarlamentarac obrisao cipele o EU zastavu, pa je zapalio

Nekoliko desetina hiljada ljudi okupilo se danas u Berlinu u znak protesta protiv ekstremne desnice koju ne žele na vlasti, a skup je održan sedam &nbsp;dana prije prijevremenih parlamentarnih izbora u Njemačkoj.
Policija je saopštila da je bilo oko 30.000 ljudi, dok su organizatori naveli broj od 38.000 okupljenih protiv ekstremno desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD).
Sličan skup održan je 8. februara u Minhenu gdje je bilo 250.000 ljudi, a 2. februara u glavnom gradu Njemačke bilo je između 160.000 i 250.000 ljudi.
Slogan današnjeg skupa u Berlinu bio je „Ruku pod ruku, mi smo zaštitni (sanitarni) zid“.
Izraz „sanitarni kordon“ su koristile tradicionalne stranke u Njemačkoj od Drugog svjetskog rata da bi odbile bilo kakvu saradnju na nacionalnom nivou sa ekstremno desničarskim pokretima.
U Berlinu su mnogi demonstranti zabrinuti da stranka AfD ne postane druga po veličini u Njemačkoj poslije parlamentarnih izbora 23. februara, dok najnovije ankete predviđaju da će ona osvojiti 20 do 21 odsto glasova, iza konzervativne opozicije kojoj se pripisuje 30 do 32 odsto glasova.

U Berlinu protest protiv ekstremne desnice

Američki milijarder Ilon Mask dao je podršku putem video linka ekstremno desničarskoj stranci Alternativa za Njemačku na predizbornom skupu u gradu Hale u Njemačkoj, gdje su za februar zakazani prijevremeni parlamentarni izbori.
- U redu je biti ponosan što si Njemac. Borite se za svijetlu budućnost Njemačke - rekao je najbogatiji čovjek na svijetu uživo, pred nekoliko hiljada okupljenih pristalica AfD-a.
Mask je ponovio svoju podršku stranci, za koju je rekao da oličava „najbolju nadu za Njemačku“. Milijarder je u govoru hvalio „njemačku naciju koja seže hiljadama godina unazad“.
Prema njegovim riječima, sadašnja vlada „agresivno guši slobodu izražavanja i zbog toga AfD mora da se bori za samoopredjeljenja Njemačke i zemalja Evrope“.
Mask je posljednjih nedjelja komentarisao unutrašnju politiku u Njemačkoj i drugim evropskim zemljama, objavljujući izjave na svojoj onlajn platformi Iks (X), otvoreno podržavajući AfD.
Ta antimigrantska partija je na drugom mjestu po anketama za parlamentarne izbore 23. februara sa oko 20 odsto podrške, iza konzervativaca CDU/CSU koju podržava oko 30 odsto ispitanika.
Mask je ranije nazvao socijaldemokratskog kancelara Olafa Šolca „ludakom i nesposobnim imbecilom“, a predsjednika Franka-Valtera Štajnmajera – tiraninom.

Mask video linkom podržao predizborni skup njemačke ekstremno desničarske stranke AfD

Nekoliko desetina hiljada ljudi izašlo je na ulice širom Njemačke da protestuje protiv ekstremno desničarske stranke Alternative za Njemačku (AfD) pozivajući na blokadu te političke formacije optužene da ugrožava demokratiju.
Najveći skupovi održani su u Berlinu i Kelnu, gdje se okupilo oko 35.000 i 20.000 ljudi, prema podacima policije, dok su organizatori saopštili da je u glavnom gradu bilo oko 100.000 demonstranata.
Okupljeni su upalili mobilne telefone dok je padao mrak noseći natpise „Više svjetlosti za demokratiju“, „Otpor“, „AfD nije alternativa“ i „Nacisti napolje“.
Nekoliko organizacija pozvalo je na skupove u 60 gradova, četiri nedjelje prije prijevremenih parlamentarnih izbora zakazanih za 23. februar.
AfD je na drugom mjestu po anketama za parlamentarne izbore sa oko 20 odsto podrške, iza konzervativaca CDU/CSU koju podržava oko 30 odsto ispitanika.
Istovremeno u gradu Hale održan je danas skup pristalica AfD-a na kojem se putem video linka obratio američki milijarder Ilon Mask koji je podržao tu stranku.

Protesti protiv ekstremne desnice širom Njemačke

Protiv Nikšićanina R.N. (60) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je sa bankovnog računa jednog privrednog društva sebi uplatio 3.333,33 eura navodeći da se radi o mjesečnoj zaradi - iako uopšte nije u radnom odnosu u toj firmi, a onda ta sredstva prebacio na račun jednog stranog državljanina.
To je sve uradio, kako je saopšteno iz Uprave policije, preko aplikacije za elektronsko bankarstvo. On se sumnjiči za krivično djelo računarska prevara.
- Izvršenom krivičnom djelu je prethodilo slanje mejl poruke od strane osumnjičenog lica sa kreirane lažne mejl adrese jedne banke, kojom je traženo ažuriranje ličnih podataka za elektronsko bankarstvo, a za koje je kasnije utvrđeno da se radi o takozvanim phishing mejl porukama - naveli su u Upravi policije.
Tako je R.N. elektronski poslao, pribavio i izmijenio podatke oštećenog privrednog društva u bankarskom sistemu.
- A zatim neovlašćeno izvršio prenos sredstava sa računa oštećenog lica na svoj žiro račun, a kasnije na račun trećeg lica - dodali su u Upravi policije.
Uprava policije apeluje na građane da nikada ne dostavljaju lične, pristupne ili finansijske podatke putem mejla, ne otvaraju linkove iz sumnjivih poruka elektronske pošte, redovno provjeravaju sigurnosne postavke bankarskih aplikacija koje koriste, te da u slučaju bilo kakve sumnje na zloupotrebu, odmah kontaktiraju svoju banku ili najbližu policijsku stanicu.

Krivična prijava Nikšićaninu: Lažnim mejlom pribavio podatke firme i sa njihovog računa ukrao više do 3.000 eura

Centralna izborna komisija BiH zakazala je sjednicu za sjutra u 10 sati.
Kako javlja Klix.ba, druga tačka dnevnog reda je "Predsjednik Republike Srpske", a riječ je o oduzimanju mandata Miloradu Dodiku koji je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja službene dužnosti koje su na snazi sve do brisanja presude iz sudskog registra.
Očekuje se da CIK u zakonskom roku od 90 dana raspiše i prijevremene izbore za novog predsjednika Republike Srpske.
Dodik je ranije izjavio da neće dozvoliti vanredne izbore u Republici Srpskoj, koje bi CIK u skladu sa zakonom trebalo da raspiše po ukidanju mandata. Ali ako opozicija odbije Dodikov poziv za bojkot izbora, očekuje se da sve stranke ponude kandidate, navodi Kliks.&nbsp;
Dodikova odbrana je najavila da će tražiti odgađanje izvršenja presude, a u planu je i apelacija Ustavnom sudu BiH.&nbsp;

Sjutra na sjednici CIK-a o oduzimanju mandata Dodiku

Uslove tendera za izradu glavnog projekta i izvođenje radova na drugoj dionici auto-puta od Mateševa do Andrijevice ispunilo je pet kompanija, odlučila je tenderska komisija, saznaje M portal.&nbsp;
Od prijavljenih 10 kompanija, uslove su ispunili:&nbsp;
 
1. Konzorcijum Cengiz-Azvirt Joint Venture (Turska/Azerbejdžan);
 
2. Konzorcijum JV PowerChina Ltd. – Stecol – PCCD (Kina);
 
3. China Communications Construction Company Limited (Kina);
 
4. Konzorcijum Ballast Nedam Infra B.V. – Rec Uluslararasi – Onur JV (Holandija/Turska);
 
5. Konzorcijum Joint Venture SFETC &amp; SDLQ (Kina)
 
Tender za drugu dionicu auto-puta raspisan je 28. februara na sajtu Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) a trebalo je da traje do 29. aprila, ali je rok za dostavljanje ponuda produžen do 14. maja.
 
Naredni korak je da državno preduzeće Monteput, koje je zaduženo za taj tenderski postupak, objavi kada će biti donijeta odluka o izboru ponuđača, koliko će koštati gradnja druge dionice i kako će se finansirati.
 
Tender se sprovodi po procedurama Evropske banke za obnovu i razvoj, što podrazumijeva visoke standarde transparentnosti, konkurentnosti i odgovornosti u svakoj fazi procesa, saopšteno je ranije iz Monteputa.
 
Dionica Mateševo-Andrijevica, dužine 23,5 km, koja čini 14 odsto ukupne trase auto-puta, koštaće 650 miliona, više nego duplo u odnosu na prvobitnu procjenu iz jula 2019. Za ovu dionicu obezbijeđeno je 300 miliona eura, od čega 100 miliona eura granta Evropske unije a 250 miliona kroz državni kredit EBRD-a.
 
Dionica će biti građena na brdskom terenu, a prethodne informacije govorile su da će ograničenje vožnje na tom potezu iznositi 100 kilometara na čas.
 
Na ovoj dionici biće izgrađene dvije petlje, i to krajnje na Mateševu i kod Andrijevice. Najviša tačka buduće dionice biće na Trešnjeviku, na nadmorskoj visini od 1.686 metara.

Pet kompanija ispunilo uslove tendera za drugu dionicu auto-puta

Skoro dvije trećine Njemaca vjerovatno ne bi branilo svoju domovinu u slučaju invazije, pokazalo je novo istraživanje, što predstavlja udarac planovima vlade za ponovno naoružavanje zemlje.
U anketi koju je za njemačkog emitera RND sprovela agencija za istraživanje javnog mnjenja, 59 odsto ispitanika izjavilo je da su „vjerovatno“ ili „definitivno“ nespremni da brane svoju zemlju u slučaju napada.
Samo 16 odsto građana Njemačke reklo je da su „definitivno" spremni da uzmu oružje u ruke radi odbrane zemlje, dok je 22 odsto izjavilo da bi to „vjerovatno“ učinili.
Ovi rezultati predstavljaju ozbiljan izazov za ministra odbrane Borisa Pistoriusa, koji predvodi napore da se Njemačka ponovo izgradi kao ozbiljna evropska bezbjednosna sila, nakon decenija nedovoljnog ulaganja u vojsku.
U julu je Pistorius predstavio planove za regrutaciju 40.000 mladih ljudi godišnje u Bundesver, njemačke oružane snage, do 2031. godine, u sklopu nove šeme vojne službe.
Prema istoj šemi, planira se slanje obaveznih upitnika mladim muškarcima nakon što napune 18 godina, što bi moglo biti praćeno i obaveznim zdravstvenim pregledima radi procjene podobnosti za vojnu službu.
Zvaničnici Bundesvera navode da je broj vojnika u vojsci potrebno povećati sa sadašnjih 182.000 na najmanje 260.000 do 2035. godine. Takođe, broj rezervista treba da bude povećan sa 60.000 na 200.000 ljudi.
Njemačka vojska se decenijama suočava s problemima u regrutaciji, djelimično zbog osjećaja krivice zbog uloge zemlje u Drugom svjetskom ratu, ali i zbog široko rasprostranjenog stava da Njemačkoj više nije potrebna vojska. Obavezno služenje vojnog roka, koje je bilo vrlo nepopularno, ukinuto je 2011. godine.
Ipak, ruska invazija na Ukrajinu natjerala je Berlin na ozbiljno preispitivanje svoje bezbjednosne politike – poznato kao „Zeitenwende“ ili „prekretnica vremena“.
Fridrih Merc, kancelar Njemačke, izjavio je nakon izborne pobjede u februaru da je „Njemačka ponovo tu“ i obećao da će se suprotstaviti ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Lider desnog centra i predsjednik Hrišćansko-demokratske unije (CDU) uveo je istorijske reforme duga, koje omogućavaju potencijalno neograničeno povećanje državne potrošnje na odbranu za projekte čija vrijednost prelazi jedan odsto BDP-a.
Vlada Fridriha Merca je takođe osnovala poseban infrastrukturni fond od 500 milijardi eura za obnovu propalih drumskih i željezničkih mreža u zemlji.
Ovaj fond je ključni dio šireg bezbjednosnog plana NATO-a za mogući rat s Rusijom, s obzirom na to da bi Njemačka služila kao tranzitna zona za prebacivanje trupa i tenkova ka istočnom frontu.
Njemačka nije jedina zemlja koja se suočava s teškoćama u privlačenju vojnika. U Italiji je slično istraživanje pokazalo da je samo 16 odsto građana spremno da brani svoju državu – uprkos činjenici da je izdvajanje za odbranu poraslo za 46 odsto u protekloj deceniji.
U Velikoj Britaniji, vojska i mornarica nijesu ispunile gotovo nijedan godišnji cilj regrutacije od 2010. godine, prema zvaničnim podacima. Nedostatak vojnika pripisuje se niskim platama, lošim uslovima u vojnom smještaju, kao i opštem padu interesovanja mladih ljudi da se bore za svoju zemlju.

Samo 16 odsto Njemaca bi definitivno branilo zemlju u slučaju rata

Premijer Milojko Spajić, kako saznaje Portal ETV od izvora iz Pokreta Evropa sad, sazvao je sinoć hitnu telefonsku sjednicu Predsjedništva partije kako bi dobio podršku da pokrene proceduru za smjenu ministra odbrane Dragana Krapovića (Demokrate), nakon skandala koji je izazvao sa susjednom Hrvatskom, zbog znački koje je Ministarstvo odbrane specijalno izradilo za posadu školskog broda „Jadran“, na koji Hrvatska polaže pravo još od raspada SFRJ i zahtijeva od Crne Gore da ga vrati. - Krapović je značke za posadu „Jadrana“ uradio mimo znanja Vlade, bez ikakvih konsultacija što je neprihvatljivo. Ovakav njegov potez zadao je ozbiljan udarac evropskom putu Crne Gore koji zavisi i od podrške Hrvatske, članice Evropske unije, koja nam je već jednom blokirala zatvaranje jednog poglavlja – kazao je jedan od izvora Portala ETV iz PES-a. Školski brod „Jadran“ u vrijeme početka rata u bivšoj SFRJ zatekao se na remontu u tadašnjem tivatskom brodogradilištu „Arsenal“ i ostao je u Crnoj Gori u skladu sa dogovorm da republike stiču pravo na vlasništvo nad imovinom koja se u trenutku izbijanja sukoba našla na njenoj teritoriji.&nbsp; - Krapović je svojim postupkom gurnuo „trn u oko“ Vladi, iako je znao koliki se napori ulažu da se sa Hrvatskom saniraju sporne tačke. Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i njegov tim, uz podršku mnogih ljudi iz Vlade, kao i partija, uradili su veliki i uspješan posao u saniranju psoljedica izazavnih usvajanjem u parlamentu Rezolucije o Jasenovcu. I onda Krapović uradi ovo sa značkama. Neshvatljivo i neprihvatljivo. Prekršio je sve dogovore – kategoričan je jedan od naših nezvaničnih sagovornika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101013104_8e29645aa93e0489db5ead6bf64b3206ea207dfe2f2a89d770f554ef1931d235.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024101013104_8e29645aa93e0489db5ead6bf64b3206ea207dfe2f2a89d770f554ef1931d235" data-rendition-name="original" width="1600" height="1084" loading="lazy" alt="Dragan Krapović"> <figcaption>UGROZIO EVROPSKI PUT: Dragan Krapović(Photo: Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Hrvatska je odmah uputila protestnu notu Crnoj Gori ističući „potrebu otvorenog i konstruktivnog bilateralnog dijaloga sa ciljem rješavanja otvorenog pitanja broda 'Jadran', a u izostanku toga će razmotriti i druge moguće načine diplomatskog i međunarodnopravnog rješavanja ovog pitanja“. - Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske izražava žaljenje i osuđuje ovakav potez crnogorske strane kojim se ponovno dovodi u pitanje spremost na dijalog i dogovorno rješavanje ovog otvorenog pitanja - naveli su iz ovog resora susjedne države. &nbsp; Poručili su da ovakvi „potezi i poruke nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Crna Gora dužna poštovati“. Reagujući na protestnu notu Krapović je, pored ostalog, saopštio da nije bilo potrebe za protestom i reakcijom Hrvatske. - Kao što mi nijesmo komentarisali niti reagovali na brojne javne poruke hrvatskih zvaničnika o njihovom vlasništvu nad školskim brodom „Jadran“ koje su slate čak i sa teritorije Crne Gore, smatram da u ovom konkretnom slučaju jednostavno nije bilo nikakve potrebe za protestom i reakcijom, kao što smatram da nema potrebe ni prostora da produbljujemo ili pojačavamo postojeće razlike u stavovima – saopštio je on. Iz Krapovićevog resora 28. jula, kada su javnosti predstavljene značke, saopšteno je da je dizajn osmišljen „kako bi vizuelno izrazio identitet 'Jadrana' i njegove posade“.&nbsp; - U centralnom dijelu nalazi se stilizovani prikaz broda u punom jedrenju, kao simbol snage, slobode i pomorskog nasljeđa. Iznad broda istaknuta je 1933. godina, kada je brod porinut, a u donjem dijelu značke nalazi se državna zastava Crne Gore. Sve je uokvireno stilizovanom upletenom sajlom, kao tradicionalnim mornarskim motivom – saopštili su tada iz Ministarstva odbrane. Osim znački za posadu „Jadrana“ ljutnju Hrvatske Krapović je izazvao odlukom da na ovogodišnjem obilježavanju operacije „Oluja“ ne prisustvuje vojni, već samo diplomatski predstavnik Crne Gore. Krajem jula prošle godine Hrvatska je nepoželjnima u ovoj zemlji proglasila Andriju Mandića, predsjednika Skupštine Crne Gore, Milana Kneževića, poslanika i Aleksu Bečića, potpredsjednika Vlade. Sva trojica su lideri proruskih i prosrpskih partija – Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije, koje su bile konstituenti nekadašnjeg Demokratskog fronta, dok je Bečić na čelu Demokrata, stranke iz koje dolazi i Krapović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805070832_8fbc7e789e32969e84be2489b0415db7711c601ae45156f11e7c620d2a1a3755.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250805070832_8fbc7e789e32969e84be2489b0415db7711c601ae45156f11e7c620d2a1a3755" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="PERSONE NON GRATA U HRVATSKOJ: Andrija Mandić, Milan Knežević i Aleksa Bečić (Foto: RSE)"> <figcaption>PERSONE NON GRATA U HRVATSKOJ: Andrija Mandić, Milan Knežević i Aleksa Bečić(Photo: RSE)</figcaption> </figure>  Nepun mjesec prije toga Skupština Crne Gore usvojila je za Hrvatsku neprihvatljivu - Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. Proruska i prosrpska trojka personama non grata proglašena je, kako je tada saopšteno iz Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa sa ovom zemljom i kontinuirane zloupotrebe te države u unutrašnje političke svrhe. U decembru prošle godine Hrvatska je Crnoj Gori blokirala zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika. Mjesec ranije uputila je našoj zemlji nonpejper (neformalni diplomatski dokument) kojim je zatražila rješavanje nekoliko otvorenih pitanja koja narušavaju odnose dvije države, a neđu njima i brod „Jadran“. Potez Krapovića sa izradom serije znački posebno dizajniranih za posadu školskog broda „Jadran“ uslijedio je nakon što se u javnosti sve češće špekuliše da će na jesen doći do rekonstrukcije Vlade i da u njoj, navodno, neće biti mjesta za proruske i prosrpske kadrove. Izvori Portala ETV iz Vlade kažu i kako je Krapovića, nekoliko dana prije nego je izazvao skandal sa Hrvatima, premijer Spajić pohvalio zbog načina na koji sprovodi veting u Ministarstvu odbrane, u odnosu na ono što radi Danilo Šaranović u Ministarstvu unutrašnjih poslova. - Krapović je pohvaljen da je dobro razumio upozorenja ministara pravde i finansija Bojana Božovića i Novice Vukovića da će „juriš varijanta“ vetinga donijeti državi ozbiljne posljedice. I finansijske i mnoge druge – kažu naši izvori.&nbsp; Predsjedništvo PES-a, prema riječima naših nezvaničnih sagovornika, podržalo je i ideju rekonstrukcije Vlade.

Spajić smjenjuje Krapovića

Portal ETV ekskluzivno objavljuje dokument Vlade – Ocjena rada drugi kvartal 2025. godine - koji se odnosi personalno na rad članova Vlade, prema kojem su najbolje ocijenjene ministarke Anđela Jakšić Stojanović i Maida Gorčević, dok je na začelju tabele, kao najgori – potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić sa prosječnom ocjenom – 1,50. Odmah uz Aleksića su i ministri poljoprivrede i kulture i medija Vladimir Joković i Tamara Vujović, koji imaju prosječnu ocjenu 1,66, a isto su ocijenjeni i ministri pomorstva i turizma Filip Radulović i Simonida Kordić. <h2>VRLO DOBRI I DOBRI&nbsp;</h2> Jakšić Stojanović i Gorčević imaju prosječnu ocjenu – 4, dok su iza njih ministar finansija Novica Vuković i premijer Milojko Spajić s ocjenom 3,66. Među najbolje ocijenjenima je i ministar pravde Bojan Božović – 3,50, dok je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović dobio ocjenu – 3,33, sa koliko je ocijenjena i ministarka javnih radova Majda Adžović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080316084_89b973f5c77b5f41ef788e89ee9d82fe37b72a2abfbdeccf34d02d0a04d436e4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080316084_89b973f5c77b5f41ef788e89ee9d82fe37b72a2abfbdeccf34d02d0a04d436e4" data-rendition-name="original" width="1219" height="736" loading="lazy" alt="Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025."> <figcaption>Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025.(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, kao i ministarke saobraćaja Maja Vukićević i rada Naida Nišić, te minstri energetike i rudarstva i zdravlja Admir Šahmanović i Vojislav Šimun – ocijenjeni su prosječnom ocjenom – 3,16. Ministar socijalnog staranja Damir Gutić dobio je ocjenu – 3, dok su svi ostali niže ocijenjeni. Tako je potpredsjednik Vlade Filip Ivanović dobio ocjenu – 2,83, kao i ministar javne uprave Maraš Dukaj i potpredsjednik Momo Koprivica. Ministri ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, sporta i mladih i regionalnog razvoja – Damjan Ćulafić, Dragoslav Šćekić i Ernad Suljević prošli su sa prosječnom ocjenom – 2,5. Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović dobio je prosječnu ocjenu – 2,33, dok su sa 2,16 ocijenjeni – ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, potpredsjednici Vlade Aleksa Bečić i Milun Zogović, kao i ministar bez portfelja Milutin Buturović. Ministri odbrane i unutrašnjih poslova Dragan Krapović i Danilo Šaranović ocijenjeni su ocjenom – 2, što znači da je to, poređujući sa ocjenjivanjem u prosvjeti, ocjena ,,zadovoljava“. Najniža moguća prelazna! <h2>,,JEDINIČARI“</h2> Ispod ocjene zadovoljava je ministar dijaspore Mirsad Azemović dobio je prosječnu ocjenu – 1,83. Nije usamljen u ocjeni nezadovoljava: u tom rangu su i ministarka turizma Simonida Kordić (1,66) , ministar pomorstva Filip Radulović (1,66), ministarka kulture i medija Tamara Vujović (1,66), ministar poljoprivrede Vladimir Joković (1,66).&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080316084_225fe049ae3def78b10878230d4b20ec443fda37b1ff5d3f79186c731259ef14.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080316084_225fe049ae3def78b10878230d4b20ec443fda37b1ff5d3f79186c731259ef14" data-rendition-name="original" width="1884" height="373" loading="lazy" alt="Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025."> <figcaption>Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025.(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Na kraju kolone ,jediničara“ je najgore ocijenjeni – Budimir Aleksić, potpredsjednik Vlade (1,50).&nbsp; Da li će upravo ovi ,,jediničari“ biti prvi na listi za rekosntrukciju, ako Spajić uopšte bude smio da ide na rekonstrukciju?&nbsp; Prosječna ocjena, kako se vidi na tabeli, izvodila se iz parametara – postignuti rezultati, samostalnost, stvaralačka sposobnost, preduzimljivost, preciznost/savjesnost i kvalitet saradnje. Potpredsjednik Vlade Aleksić je najveći „jediničar“ u Vladi – za sve parametre ocjena mu je 1, osim za samostalnost – ocijenjen je najboljom ocjenom – 4, a odmah za njim je ministar Joković – koji je za samostalnost, takođe, dobio 4, ali je izvukao 2 za postignute rezultate. Ministarka Vujović ocijenjena je ocjenom 3 za preciznost/savjesnost, a ocjenu 2 dobila je za stvaralačku sposobnost i kvalitet saradnje. Ministar Šaranović dobio je jedan za parametre – samostalnost i kvalitet saradnje, dok je za postignute rezultate i stvaralačku sposobnost ocijenjen ocjenom – 3. Jedinicu iz „samostalnosti“ dobio je i ministar Krapović.&nbsp; Interesantno je da je, osim troje ministara iz Demokrata – Šaranović, Krapović i Vujović, za parametar samostalnost, jedan dobio i potpredsjednik Vlade Zogović (Demokratska narodna partija Milana Kneževića). <h2>,,STVARALAČKE SPOSOBNOSTI“</h2> Ocjene pokazuju i da po parametrima Vlade stvaralačku sposobnost, ma što značio taj parametar, ne posjeduju ministri Radunović, Đeka, Kordić i Joković, kao ni potpredsjednik Aleksić. Samo oni su dobili ocjenu – 1. Ministar Joković i potpredsjednik Aleksić jedini su koji su dobili jedinice i za parametar preciznost/savjesnost. Portal ETV objavio je 24. jula izvode iz dokumenta Vlade o ocjeni rada i realizacije, shodno programu zadataka za 2025. godinu, a zaključno sa junom, prema kojima su na kraju drugog kvartala najbolje ocijenjeni resori ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja i saobraćaja Maje Vukićević, sa 95,2 i 90 odsto realizovanih akrivnosti. Nekoliko sati kasnije, dokument je inoviran, odnosno friziran, pa je objavljena tabela sa poboljšanim rejtingom za određene resore.&nbsp; Vlada je u tabelu naknadno ubacila i realizovane programe iz jula, stvarajući tako privid o većoj realizaciji vladinih obaveza nego što to zapravo jeste.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080316084_252a0065db5174b3023723f2bdf812ba9c658f999d153bd705bdcf090d10ef73.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025080316084_252a0065db5174b3023723f2bdf812ba9c658f999d153bd705bdcf090d10ef73" data-rendition-name="original" width="1734" height="1000" loading="lazy" alt="Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025."> <figcaption>Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025.(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Tako je ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću saldo realizacije skočio sa 47 na 58 odsto, ministru zdravlja sa 20 na 40 odsto, dok je Ministarstvu energetike i rudarstva procenat uspješnosti porastao sa 14 na iznad 40 odsto. Ministar Šahmanović resor energetike preuzeo je tek u martu. Ministarstvo evropskih poslova je na tabeli koja nije frizirana bilo na visokih 83,3, a Ministarstvo prosvjete na 86,7 odsto. Ministarstvo vanjskih poslova imalo je realizaciju zadataka na nivou od 80 odsto, a prostornog planiranja, urbanizma i državne uprave - 75 odsto.&nbsp; Bez rezultata su bili ministarstva dijaspore, kulture i medija, sporta i mladih, te socijalnog staranja.

NAJBOLJE: Jakšić Stojanović i Gorčević; NAJGORI: Aleksić, za petama mu Joković, Vujović, Radulović i Kordić

Dok turistički radnici širom Crne Gore upozoravaju na lošu ljetnju sezonu, ministarka turizma Simonida Kordić očigledno ne dijeli njihovu zabrinutost – barem sudeći po fotografijama koje kruže mrežom X, na kojima dominira luksuz. Na fotografijama koje su objavili korisnici ove platforme, Kordić je ovjekovječena sa komadima garderobe koji, ukoliko su originali, predstavljaju simbol statusa koji je daleko od džepova većine građana Crne Gore. Tu je Luj Viton tašna vrijedna 1.630 dolara (oko 1.400 eura), Hermes kaiš od 1.250 dolara (nešto više od 1.000 eura), kao i Šanel cipele čija cijena dostiže 1.100 dolara, odnosno oko 950 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250803210816_2bbe6d2a667f5c6af73d436ae9d3b78ae6a0d7fa25104b6b3027edd94e93ab96.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250803210816_2bbe6d2a667f5c6af73d436ae9d3b78ae6a0d7fa25104b6b3027edd94e93ab96" data-rendition-name="original" width="3264" height="1754" loading="lazy" alt="Vrijednosti komada garderobe Simonide Kordić"> <figcaption>Vrijednosti komada garderobe Simonide Kordić(Photo: X)</figcaption> </figure>  I dok je modni izraz ministarke do posljednjeg detalja "markiran", turistička sezona u Crnoj Gori, prema izjavama mnogih ugostitelja i hotelijera, kuburi sa "siromašnim" brojkama.&nbsp; Ipak, prema riječima same ministarke, u prvih šest mjeseci ove godine zabilježen je rast broja turista od 6,3 odsto u odnosu na isti period 2024. godine, a u junu je evidentiran rast od 7,3 odsto u odnosu na jun prošle godine. - Ono što primjećujemo je da je značajan porast turista u individualnom smještaju za 14 posto, ali je evidentno da i dalje imamo problem sa sivom ekonomijom i da se sva ostvarena noćenja ne prijavljuju. Mi veoma vodimo računa i onome što su izvorni podaci od institucija koje su neposredno uključene u turističku sezonu i turističku privredu - uvjerava Kordić. Na mreži X, gdje je vizuelni luksuz ministarke izazvao brojne reakcije, korisnici ne štede na ironičnim komentarima. "Garderoba ministarke Kordić u punom cvatu, za razliku od turističke sezone. Markirano do posljednjeg detalja", &nbsp;"Ministar turizma je objavila podatak da je ovogodišnja turistička sezona bolja za 6,3 odsto. Po Hermesu, Šanelu i Luj Vitonu barem 63 odsto" - samo su neki od njih. <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fzostir%2Fstatus%2F1952046965862080589%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U zemlji u kojoj je turizam okosnica ekonomije, a sezona se ocjenjuje kao "ispod očekivanja", modni izričaj ministarke, ma koliko bio stvar ličnog ukusa, teško prolazi nezapaženo, naročito u jeku ljeta koje, kako stvari stoje, neće zabilježiti dobre rezultate.

Ministarka u Luj Vitonu i Šanelu, sezona u minisu

Hrvatsko Ministarstvo vanjskih &nbsp;poslova uputilo je protestnu notu crnogorskom Ministarstvu vanjskih &nbsp;poslova zbog znački koje je prije nekoliko dana predstavilo Ministarstvo &nbsp;odbrane Crne Gore, a koje su specijalno namijenjene posadi školskog &nbsp;broda "Jadran", saznaje nezvanično M portal. 

Ministarstvo &nbsp;odbrane i Vojska Crne Gore saopštili su da su značke izrađene "u znak &nbsp;poštovanja prema dugoj pomorskoj tradiciji i značaju koji ovaj brod ima &nbsp;za našu državu", te da je "dizajn značke osmišljen je kako bi vizuelno &nbsp;izrazio identitet „Jadrana" i njegove posade.&nbsp;
U centralnom dijelu nalazi &nbsp;se stilizovani prikaz broda u punom jedrenju, kao simbol snage, slobode &nbsp;i pomorskog nasljeđa. Iznad broda istaknuta je 1933. godina, kada je &nbsp;brod porinut, a u donjem dijelu značke nalazi se državna zastava Crne &nbsp;Gore. Sve je uokvireno stilizovanom upletenom sajlom, kao tradicionalnim &nbsp;mornarskim motivom". 

M portal je poslao pitanja u vezi protestne note Hrvatske crnogorskom Ministarstvu vanjskih poslova i očekujemo njihov odgovor. 

Republika &nbsp;Hrvatska potražuje "Jadran" već godinama, a to je bio još jedan u nizu &nbsp;povoda da eskaliraju nesuglasice između Vlade Crne Gore i Vlade &nbsp;Republike Hrvatske, odnosno dvojice ministara odbrane Dragana Krapovića i &nbsp;Ivana Anušića. 

Rezultat niza novootvorenih spornih &nbsp;pitanja tokom posljednjih pet godina između dvije države bilo je i &nbsp;blokiranje otvaranja pregovaračkog poglavlja vanjska, bezbjednosna i &nbsp;odbrambena politika, krajem prošle godine. Takođe, zbog usvanja &nbsp;rezolucije o genocidu u Jasenovcu, Hrvatska je dodijelila status &nbsp;"persona non grata" predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, &nbsp;potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću i poslaniku Milanu Kneževiću. 

Posljednji &nbsp;u nizu poteza, prije slanja protestne note Hrvatske, povukao je &nbsp;crnogorski ministar odbrane Dragan Krapović, odlukom da na ovogodišnje &nbsp;obilježavanje operacije "Oluja" u Hrvatskoj ne ide vojni, već samo &nbsp;diplomatski predstavnik Crne Gore.

Tag: ekstremna-desnica