Desetine političara iz krajnje desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD) otputovaće u decembru u Vašington na poziv grupe republikanskih zastupnika u Predstavničkom domu, rekla je američka kongresmenka Ana Paulina Luna.
Poziv AfD političarima dolazi u trenutku kada njemačke krajnje desne figure sve više traže podršku MAGA republikanaca u SAD-u za ono što predstavljaju kao borbu protiv političkog progona i cenzure kod kuće.
- Ugostićemo 40 članova AfD-a. I neću biti samo ja, biće tu i drugih članova Kongresa - rekla je Luna u intervjuu za "Welt".
Luna je pokazala aktivno interesovanje za tvrdnje njemačkih krajnje desnih aktera da su progonjeni u Njemačkoj zbog svojih stavova, nedavno rekavši za Politico da "nedavne akcije njemačke vlade protiv vlastitih građana više podsjećaju na autoritarizam Sovjetskog Saveza prije njegovog pada nego na današnju Rusiju".
Neki zvaničnici iz administracije američkog predsjednika Donalda Trampa takođe su izrazili podršku AfD-u.
Kada je njemačka savezna obavještajna služba za unutrašnju sigurnost ranije ove godine proglasila AfD ekstremističkom organizacijom, američki državni sekretar Marko Rubio nazvao je taj potez "tiranjom pod maskom".
Tokom Minhenske bezbjednosne konferencije, američki potpredsjednik Džej Di Vens pozvao je evropske mejnstrim političare da sruše "zidove" koji drže krajnje desne stranke izvan vlade.
Njemački poslijeratni ustav dopušta domaćim obavještajnim agencijama nadzor političkih stranaka, aktera i organizacija koje se smatraju ekstremističkim, te čini teoretski mogućim i zabranu takvih stranaka.
Ova ograničenja su tvorci zapadnonjemačkog ustava uveli kako bi spriječili ponavljanje nacističkog uspona na vlast, kada su antidemokratske snage uspjele potkopati demokratiju iznutra.
Lideri AfD-a vide poziv u Vašington kao priliku da steknu veću legitimnost kod kuće za svoje tvrdnje o progonu. Luna je krajem prošlog mjeseca putem objave na mreži Iks (X) pozvala kopredsjednicu AfD-a Alis Vajdel u Vašington. Vajdel je reagovala pozitivno i rekla da će se javiti kako bi dogovorile daljnje aranžmane.
Luna se nedavno sastala i s Naomi Seibt, desničarskom influensericom i saveznicom AfD-a, koja je nedavno rekla da je zatražila azil u SAD-u, tvrdeći da je meta "ozbiljnog nadzora i maltretiranja od vlade i obavještajnih službi" zbog svojih političkih stavova i odbrane slobode govora u Njemačkoj.
- Mislim da je Seibt sjajna mlada žena i vjerujem da ima obećavajuću budućnost, čime god se odluči baviti, i zato ćemo je u potpunosti podržati - rekla je Luna za "Welt".
Dodala je da neće pomagati samo Seibt, nego i drugima iz Njemačke koji su u "sličnoj situaciji".
- Nadam se da će ovo barem otvoriti neku vrstu dijaloga o tome kako njemačka vlada, posebno političari i policija, tretiraju vlastite građane čak i ako se ne slažu s njima - rekla je Luna.
Putovanje članova AfD-a u Vašington u decembru trebalo bi biti praćeno većom konferencijom početkom iduće godine, rekla je Luna, nečim što će "biti kontrateža Davosu", mjestu gdje se održava Svjetski ekonomski forum, i što će biti više fokusirano na "suverenitet država".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sve jače veze američkih i njemačkih desničara: Velika delegacija AfD-a stiže u Vašington

Krajnje desni europarlamentarac i kandidat na predstojećim predsjedničkim izborima u Poljskoj Gžegož Braun spalio je zastavu Evropske unije u zgradi Ministarstva industrije u Katovicama, a prije nego što je zapalio zastavu, obrisao je cipele o nju.
Braunu je inače skinut europarlamentari imunitet i ovo mu nije prvi incident ove vrste.
Naime, u decembru 2023. godine je u poljskom parlamentu uzeo aparat za gašenje požara i ugasio svijeće za Hanuku, kao znak protetsta protiv proslave jevrejskih praznika u Poljskoj. Zbog toga ga poljske vlasti i krivično gone.
Taj potez Braun je branio tvrdnjom da Hanuka nije vjerski praznik, nego istorijski događaj strane države, te je izrazio zabrinutost zbog onoga što smatra kontroverznim izjavama i postupcima predstavnika organizacije Habad-Lubavic, koja organizuje godišnju proslavu Hanuke u poljskom parlamentu.
Zbog činjenice da je izabran za poslanika u Evropskom parlamentu na izborima u junu 2024, poljska advokatska komora je podnijela Evropskom parlamentu zahtjev za ukidanje imuniteta od kaznenog progona.
Braun se suočava s više optužbi, uključujući vrijeđanje vjerske grupe u poljskom parlamentu, prekidanje predavanja o Holokaustu u Njemačkom istorijskom institutu u znak protesta protiv tvrdnji o poljskoj umiješanosti te uklanjanje novogodišnje jelke ukrašene LGBT simbolima iz suda u Krakovu i bacanja u smeće.

Katovice: Poljski krajnje desni europarlamentarac obrisao cipele o EU zastavu, pa je zapalio

Nekoliko desetina hiljada ljudi okupilo se danas u Berlinu u znak protesta protiv ekstremne desnice koju ne žele na vlasti, a skup je održan sedam &nbsp;dana prije prijevremenih parlamentarnih izbora u Njemačkoj.
Policija je saopštila da je bilo oko 30.000 ljudi, dok su organizatori naveli broj od 38.000 okupljenih protiv ekstremno desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD).
Sličan skup održan je 8. februara u Minhenu gdje je bilo 250.000 ljudi, a 2. februara u glavnom gradu Njemačke bilo je između 160.000 i 250.000 ljudi.
Slogan današnjeg skupa u Berlinu bio je „Ruku pod ruku, mi smo zaštitni (sanitarni) zid“.
Izraz „sanitarni kordon“ su koristile tradicionalne stranke u Njemačkoj od Drugog svjetskog rata da bi odbile bilo kakvu saradnju na nacionalnom nivou sa ekstremno desničarskim pokretima.
U Berlinu su mnogi demonstranti zabrinuti da stranka AfD ne postane druga po veličini u Njemačkoj poslije parlamentarnih izbora 23. februara, dok najnovije ankete predviđaju da će ona osvojiti 20 do 21 odsto glasova, iza konzervativne opozicije kojoj se pripisuje 30 do 32 odsto glasova.

U Berlinu protest protiv ekstremne desnice

Američki milijarder Ilon Mask dao je podršku putem video linka ekstremno desničarskoj stranci Alternativa za Njemačku na predizbornom skupu u gradu Hale u Njemačkoj, gdje su za februar zakazani prijevremeni parlamentarni izbori.
- U redu je biti ponosan što si Njemac. Borite se za svijetlu budućnost Njemačke - rekao je najbogatiji čovjek na svijetu uživo, pred nekoliko hiljada okupljenih pristalica AfD-a.
Mask je ponovio svoju podršku stranci, za koju je rekao da oličava „najbolju nadu za Njemačku“. Milijarder je u govoru hvalio „njemačku naciju koja seže hiljadama godina unazad“.
Prema njegovim riječima, sadašnja vlada „agresivno guši slobodu izražavanja i zbog toga AfD mora da se bori za samoopredjeljenja Njemačke i zemalja Evrope“.
Mask je posljednjih nedjelja komentarisao unutrašnju politiku u Njemačkoj i drugim evropskim zemljama, objavljujući izjave na svojoj onlajn platformi Iks (X), otvoreno podržavajući AfD.
Ta antimigrantska partija je na drugom mjestu po anketama za parlamentarne izbore 23. februara sa oko 20 odsto podrške, iza konzervativaca CDU/CSU koju podržava oko 30 odsto ispitanika.
Mask je ranije nazvao socijaldemokratskog kancelara Olafa Šolca „ludakom i nesposobnim imbecilom“, a predsjednika Franka-Valtera Štajnmajera – tiraninom.

Mask video linkom podržao predizborni skup njemačke ekstremno desničarske stranke AfD

Nekoliko desetina hiljada ljudi izašlo je na ulice širom Njemačke da protestuje protiv ekstremno desničarske stranke Alternative za Njemačku (AfD) pozivajući na blokadu te političke formacije optužene da ugrožava demokratiju.
Najveći skupovi održani su u Berlinu i Kelnu, gdje se okupilo oko 35.000 i 20.000 ljudi, prema podacima policije, dok su organizatori saopštili da je u glavnom gradu bilo oko 100.000 demonstranata.
Okupljeni su upalili mobilne telefone dok je padao mrak noseći natpise „Više svjetlosti za demokratiju“, „Otpor“, „AfD nije alternativa“ i „Nacisti napolje“.
Nekoliko organizacija pozvalo je na skupove u 60 gradova, četiri nedjelje prije prijevremenih parlamentarnih izbora zakazanih za 23. februar.
AfD je na drugom mjestu po anketama za parlamentarne izbore sa oko 20 odsto podrške, iza konzervativaca CDU/CSU koju podržava oko 30 odsto ispitanika.
Istovremeno u gradu Hale održan je danas skup pristalica AfD-a na kojem se putem video linka obratio američki milijarder Ilon Mask koji je podržao tu stranku.

Protesti protiv ekstremne desnice širom Njemačke

Na gradilište postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu večeras oko 21 sat dopremjeno je nekoliko građevinskih mašina, rekli su mještani koju su i snimili istovar mehanizacije, piše Dan.
Kako navode, stanovnik Botuna Mihailo Ćetković rekao je da je mještane koje su se u to vrijeme nalazili u ulici do gradilišta policija zaustavljala i legitimisala.
- Vidjeli smo da su večeras stigle mašine. Nijesmo reagovali, ali je policija sve mještane koji su izašli da prošetaju ulicom legitimisala. Nije nam jasno zbog čega se sve ovo dešava, zašto uveče dolaze mašine i zašto ne možemo slobodno da se krećemo naseljem nego nas legitimišu - kazao je Ćetković.

Botun: Dopremljene građevinske mašine

Avion specijalnog izaslanika predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa Stiva Vitkofa sletio je večeras na aerodrom Vnukovo u Moskvi gdje će se američka delegacija sastati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, izvijestio je Tass.
Avion je stigao oko 22.35 po moskovskom vremenu (20.35 po srednjeevropskom vremenu), navodi agencija.
Ranije je objavljeno da je Vitkofov avion poletio danas sa međunarodnog aerodroma u Cirihu i uputio se ka Moskvi.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ranije je izjavio da je susret ruskog predsjednika Vladimira Putina sa Stivom Vitkofom i zetom američkog predsjednika Džaredom Kušnerom planiran za kasne večernje sate po moskovskom vremenu.

Vitkof stigao u Moskvu, večeras susret sa Putinom

Srbija i Kosovo saglasili su se na sastanku pregovarača u Briselu o funkcionalizaciji Komisije za nestala lica tokom rata na Kosovu.
Glavni pregovarač Kosova Besnik Bislimi rekao je da sada preostaje da se predstavnici kosovske i srpske delegacije sastanu u narednim sedmicama i utvrde prve prioritete za rad zajedničke komisije, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Pregovarač Srbije Petar Petković današnju rundu dijaloga ocijenio je vrlo značajnim prvi sastanak Zajedničke komisije za implementaciju Deklaracije o nestalim osobama.
- To je izuzetno važno i značajno i nadam se da će se nakon ovog prvog sastanka ubrzati svi procesi u pravcu pronalaženja svih nestalih - kazao je Petković nakon runde dijaloga na nivou glavnih pregovarača.
Glavni pregovarači ujedno su i predsjedavajući Komisije.
Dogovor je postignut nakon višesatnih razgovora koje je evropski posrednik u dijalogu Peter Sorensen vodio odvojeno sa glavnim pregovaračima Srbije i Kosova, Petrom Petkovićem i Besnikom Bislimijem.
Na kraju ovih susreta, u večernjim satima održan je zajednički sastanak na kojem je dogovor formalizovan.
Komisija za nestala lica je dio Zajedničke deklaracije o nestalima, koju su Kosovo i Srbija postigli 2023. godine, u okviru dijaloga za normalizaciju odnosa. Kosovo i Srbija su se 17. decembra 2024. saglasili da sprovedu tu deklaraciju.
Međutim, srpska strana je u to vrijeme odbila učešće u razgovorima o tom pitanju zbog akcija zatvaranja kancelarija koje podržava Srbija na Kosovu.
Ovo je prvi susret u okviru dijaloga o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova u ovoj godini, a nakon što je Sorensen nedavno posjetio Beograd i Prištinu.

Srbija i Kosovo se usaglasili povodom Komisije za nestale osobe

Cijene nafte su u srijedu porasle jedan odsto, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp ublažio neposredne geopolitičke strahove u vezi sa Grenlandom.
On je rekao da Sjedinjene Američke Države žele da preuzmu kontrolu nad Grenlandom kroz pregovore i da neće koristiti silu, prenose Nezavisne novine.
Referentne cijene sirove nafte pale su ranije oko 1,5 odsto, jer su Trampov obnovljeni pritisak na Grenland i nove carinske prijetnje Evropi izazvali zabrinutost zbog trgovinskih tenzija i slabije globalne potražnje.
Raspoloženje se poboljšalo nakon njegovih komentara u Davosu, čak i dok su odnosi između SAD i EU i dalje zategnuti, a trgovinski sporazum je stavljen na čekanje nakon što je Evropski parlament zamrznuo glasanje o ratifikaciji.
Cijene nafte su takođe porasle nakon što je Međunarodna agencija za energiju (IEA) podigla svoju prognozu rasta globalne potražnje za naftom za ovu godinu i blago smanjila očekivanja o prevelikoj ponudi, iako i dalje projektuje značajan višak.
IEA je saopštila da bi zalihe mogle porasti 3,7 miliona barela dnevno ove godine, što će vršiti pritisak na cijene.

Tag: ekstremna-desnica