Poslanici većine ponovo su izglasali zakone koje je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio na ponovno izglasavanje - i to uprkos tome što opozicija sve vrijeme sjednice traži proceduru.
Naime, izmjene Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama i Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o porezu na dodatu vrijednost izglasani su u atmosferi dosad neviđene uzurpacije presjedavajuće Zdenke Popović - koja je od početka sjednice odbijala opoziciji da dozvoli proceduru.
Po izglasavanju zakona Popović je prekinula sjednicu.
<h2>Udar na kupovnu moć građana</h2>
Na početku sjednice poslanici opozicije su pozvali kolege da ne izglasaju zakone kojima se omogućava udar na kupovnu moć građana.
- Apelujemo na poslanike da ne omoguće najbrutalniji udar na kupovnu moć građana Crne Gore - poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić.
Anđušić je zatražio proceduru, a predsjedavajuća Zdenka Popović je to odbila poručujući da neće „da krši procedure“.
Nezavisna poslanica Jevrosima Pejović je kazala da nije prekšen samo Poslovnik nego i Ustav.&nbsp;
- Pozivam koelge da ne izglasaju podizanje poreza našim građanima - poručila je ona.
Poslanik Građanskog pokreta Ura Miloš Konatar je krenuo Zdenki Popovi da kaže da mu je žao što su je kolege dovele u situaciju da glasa za sporne zakone, ali ga je Popović prekinula.
- Po Poslovniku imam pravo na minut da vam objasnim gdje je prekršen poslovnik - rekao je Konatar, a Popović ga je napomenula da mu je ostalo još 20 sekundi.
<h2>Pejović pozvala Popović da pozdravi hapšenje osumnjičenog za kupovinu ličnih karata</h2>
Nezavisna poslanica Jevrosima Pejović kazala je da očekuje od svih kolega u Skupštini Crne Gore da pozdrave hapšenje zbog današnje kupovine ličnih karata - ali i pitala lično Zdenku Popović hoće li to uraditi.
Ona je kazala da je predsjedavajuća Skupštine Zdenka Popović (Demokrate) u koaliciji sa "onima koji još jače ponižavaju građane, i koji nisu gadljivi na loše prakse iz prethodnog sistema".
Pejović je pitala predsjedavajuću da li će ona pozdraviti to hapšenje.
Popović je odgovorila Pejović da će hapšenje "vjerovatno pozdraviti svi nadležni državni organi". te da ne zna o čemu se radi.
Pejović je kazala da cijeni njen doprinos.
- Hvala vam puno što ste pozdravili ovo hapšenje i da ćete se u sčučaju neke zloupotrebe i ograditi - rekla je Pejović.
Podsjećamo, Podgoričaninu Zoranu Lakčeviću (40) određeno je zadržavanje do je 72 sata. On je saslušan u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici gdje tužioci pokušavaju da saznaju za koju partiju je pred lokalne izbore u Podgorici kupovao lične karte.
Uprava policije saopštila je ranije danas da je Lakčevć uhapšen, a da su kontrolom kod njega pronađene 23 lične karte, pasoš, kao i sveska sa podacima.&nbsp;

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Skupština ponovo izglasala zakone koje je Milatović vratio - uprkos tome što opozicija traži procedure

Još jednom pozivam poslanice i poslanike da budu odgovorni i ne podrže zakone kojima se uvode novi nameti, povećavaju PDV i akcize, i time direktno povećavaju cijene i pogoršava kupovna moć građana - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uoči sjednice Skupštine na kojoj će se poslanici izjasniti o zakonima koje je on vratio na ponovno usvajanje.
On je podvukao da ovi zakoni dodatno prijete da uruše životni standard u trenutku kada su naši građani već pod teretom rekordne inflacije.
- Dok se naša privreda suočava sa lošom turističkom sezonom, novi porezi dodatno smanjuju konkurentnost turističkog sektora i ugrožavaju domaće proizvođače vina - naveo je Milatović.
Apelovao je da se još jednom razmotre negativne posljedice izglasavanja zakona koji direktno ugrožava Fond PIO, oduzima stotine miliona eura od plata radnika i preusmjerava ih prema krupnom kapitalu.
- Ove mjere urušavaju povjerenje u penzioni sistem i ugrožavaju budućnost onih koji su cijeli svoj radni vijek posvetili ovoj zemlji. &nbsp;Poslanice i poslanici, budite na strani građana! - zaključio je Milatović.
M

Portal ETV

Milatović: Pozivam poslanice i poslanike da ne podrže zakone kojima se uvode novi nameti, povećavaju PDV i akcize i direktno povećavaju cijene

Vlada Crne Gore zatražila je za 26. septembar sjednicu parlamenta na kojoj će se ponovo odlučivati o setu ekonomskih zakona koje je predsjednik države Jakov Milatović vratio Skupštini. To je potvrđeno Portalu RTCG.
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović vratio je Skupštini Crne Gore tri ekonomska zakona potrebne za primjenu programa vladajuće koalicije "Evropa sad 2", koje je nedavno usvojio parlament. Riječ je o zakonima o PDV-u i akcizama, kao i zakonu o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje.&nbsp;
Ako se ovi zakoni usvoje 26. septembra, stiču se uslovi da primjena počne 1. oktobra, a za PDV i akcize od 1. januara naredne godine. Važno je naglasiti da predsjednik države, nakon što ih Skupština ponovo usvoji, ima rok od tri dana da ih potpiše.
Milatović je tako nastavio da Skupštini, na ponovno odlučivanje, vraća zakone za koje smatra da mogu da štete Crnoj Gori, da nisu u skladu sa Ustavom i zakonima EU.
Skupština je nedavno usvojila set ekonomskih zakona koji su potrebni za početak primjene programa Evropa sad 2, kojim je predviđeno povećanje zarada svim zaposlenim u Crnoj Gori. Zakonskim rešenjima koje je izglasala vladajuća većina, predviđeno je, između ostalog, ukidanje dijela doprinosa za PIO na teret poslodavca i umanjenje na teret zaposlenih. Uvedena je i nova stopa PDV-a od 15 procenata koja će ujednačeno tretirati smještaj i hranu u ugostiteljskim objektima. Usvojenim zakonskim izmjenama predviđen je, takođe, proširen akcizni opseg i uvedena akciza na "mirna" vina.
Nakon što je Milatović saopštio odluku o vraćanju zakona premijer Milojko Spajić je rekao da predsednik države “pokušava da opstruira program Evropa sad 2”.
- Neću dozvoliti da Milatović opstruira Evropu sad 2. On ne želi da građani dobiju veće zarade. Neka on izađe sa boljim programom ako ga ima - rekao je Spajić na konferenciji za novinare.
Spajić je, takođe, kazao da je “Milatović ranije opstruirao dobiijanje IBAR-a, a sada to radi sa programom Evropa sad 2”.
- Možda predsjednik pokušava da vodi Vladu, ali očigledno mu to neće uspjeti. On nije potpisao ni zakone koji su bili potrebni za IBAR, međutim nije uspio da opstruira naš put ka EU. Ovoga puta pokušava da opstruira program Evropa sad 2, ja to neću dozvoliti….Zbog toga moraću da otkažem put u Njujork i da se bavim Evropom sad 2 dok se ne usvoji, jer osim puta u Brisel, ni na jedan put neću ići - kazao je Spajić.

1250x600

1084x550

Vlada traži da poslanici o ekonomskim zakonima ponovo odlučuju 26. septembra

Vraćam Skupštini na ponovno razmatranje Zakone o povećanju PDV-a i uvođenju novih akciza i smanjenju doprinosa PIO - saopštio je na današnjoj pres konferenciji predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je istakao da je nakon pažljivog razmatranja, i u ime interesa svih građana Crne Gore, donio odluku da vrati Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osgiuranje koji, kako je ocijenio, ugrožavaa stabilnost Fonda PIO i ruši sistem međugeneracijske solidarnosti građen u našoj zemlji decenijama unazad.
- Da budem jasan: ovdje se ne radi o politici već o budućnosti ljudi koji su cijeli svoj radni vijek posvetili ovoj zemlji uključujući sve vas koji kao predstavnici medija sjedite ovdje - naveo je Milatović.
Podvukao je da poslanici moraju shvatiti težinu ove odluke, te da će oni biti direktno odgovorni za minus u Fondu PIO ali i za smanjenje penzija budućih penzionera.
- Nažalost, osim potvrde koju smo prije neki dan dobili od direktora Fonda PIO, kao što sam rekao i ranije, da ovaj Zakon kroz sadašnji obračun donosi smanjenje ličnog koeficijenta - nijesmo od strane Vlade dobili konkretan odogovor o obračunu penzija za buduće penzonere. Vlada je ostala nedorečena - istakao je Milatović.
Kaže da ga posebno zabrinjava činjenica da se 5.5 odsto bruto plate - što je skoro 150 miliona eura, uzima od plata radnika i iz Fonda PIO i preusmjerava krupnom kapitalu koji u ovom trenutku bilježi istorijske profite.&nbsp;
- Zašto i u čiju korist Vlada ovo radi? Očekujem od poslanika da djeluju u skladu da interesima građana, da razmisle zašto se uzima novac iz Fonda PIO i prebacuje krupnom kapitalu u Crnoj Gori - a onda nastali minus pokriva povećanjem PDV-a i akciza - u čije ime i za čije interese? Zbog svega rečenog vraćam Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje na ponovno razmatranje Skupštini Crne Gore - poručio je predsjednik Crne Gore.
<h2>POTPISAĆE ZAKON O RADU</h2>
Kada je u pitanju Zakon o radu, smatra da je sada već svima jasno da je Vlada iznevjerila očekivanja preko 100 hiljada radnika - onih kojima je obećana minimalna zarada od 700 eura.&nbsp;
- I to u trenutku kad se kao zemlja suočavamo sa velikim urušavanjem životnog standarda. Ipak, smatram da je neophodno pokazati odgovornost i zato ću potpisati ovaj Zakon čime će se makar malo ublažiti efekti rekordne inflacije i narušene kupovne moći velikog broja naših građana - saopštio je Milatović.
<h2>PREDLOŽITI JASNU FORMULU ZA OBRAČUN MINIMALNE ZARADE</h2>
Apelovao je na Vladu da hitno predloži jasnu i pravednu formulu za obračun minimalne zarade koja će pratiti povećanje cijena i potrošačke korpe u Crnoj Gori.
&nbsp;- Kako bismo u budućnosti spriječili manipulaciju zaradama u svrhu prikupljanja političkih poena - naveo je Milatović.
Naše institutcije suočavaju se, kako je ocijenio, sa ozbiljnim izazovima.&nbsp;
- Svjedočimo sistemskom urušavanju njihovih temelja dok se demokratski procesi potpuno banalizuju pred našim očima. Zakonodavni procesi se sprovode brzopleto, bez poštovanja demokratskih praksi i u nedostatku javne rasprave i socijalnog dijaloga. Vlada je svojim neispunjenim obećanjima iznevjerila povjerenje svakog građanina u Crnoj Gori - istakao je Milatović.
Danas, kako je rekao, većina građana misli da zemlja ide pogrešnim putem.
- Sa druge strane, građani se suočavaju sa novim nametima, a rast cijena postaje neizdržljiv. Gotovo je pregažen Fond PIO. Zato apelujem na poslanike: nemojte da budete saučesnici u ponižavanju naših institucija, građana i obesmišljavanju našeg demokratskog sistema. Vrijeme je da preuzmemo odgovornost i stavimo interes građana na prvo mjesto - zaključio je Milatović.
On je rekao da očekuje da svako u Skupštini radi svoj posao odgovorno i da u ponovnom razmatranju poslanici ne usvoje ponovo ove zakone.
Ako poslanici ipak usvoje ove Zakone u istoj formi - Milatović kaže da do toga ne bi trebalo da dođe.
- Danas sam uradio ovaj korak kako bih uputio direktan apel poslanicima da prestanu da budu samo ljudi koji dižu ruke i da postanu ljudi koji rade u interesu građana. Mislim da je svima u Crnoj Gori jasno koja su moja ustavna ovlašćenja - naveo je Milatović.
Saopštio je da će potpisati ostale Zakone.
<h2>VLADA RADI PROTIV DRŽAVNIH INTERESA</h2>
Rekao je da će dati sve od sebe da Brdo Brioni proces bude organizovan.
- Karakter Vlade je svima sada jasan. To je Vlada koja sa dosta svojih postupaka je urušila dobrosusjedske odnose sa mnogim zemljama iz našeg okruženja. U tom smislu me odluka Vlade da ne podrži skup 10 predsjednika zemalja iz okruženja kod nas ne iznenađuje. To je politika kontinuiteta kad je ova Vlada u pitanju - naveo je Milatović.
On je ocijenio da Vlada često radi protiv državnih interesa Crne Gore.&nbsp;
- Kao predsjednik ću do kraja istrajati u onome što je odbrana naših državnih interesa. U ovom slučaju je to unapređenje dobrosusjedske saradnje, između ostalog, i kroz organizaciju najprestižnijeg skupa 10 predsjednika iz okruženja - istakao je on.
<h2>SPAJIĆ TRAŽIO PODRŠKU DPS ZA KRIPTO ZAKONE</h2>
Milatović je saopštio da je Spajić intenzivno komunicirao sa kabinetom gospodina Mila Đukanovića tražeći podršku od DPS-a za izglasavanje kripto zakona u Skupštini Crne Gore. To je bio fokus njegovog djelovanja na početku 2022. godine. To je razočaravajući podatak.
Na pitanje zašto to saopštava u vrijeme predizborne kampanje, rekao je da je te dokaze stekao kasnije.
- Mislim da je moja dužnost da ovo kažem građanima Crne Gore. Mislim da sada svi znaju da je ključna razlika između mene i drugih na pozicijama vlasti - ta što se ja borim da Crna Gora postane istinski bolje društvo i članica Evropske unije (EU). A neki drugi se bore da Crna Gora postane raj za kripto činioce - naveo je Miltović.
<h2>DF VODI PARLAMENTARNU VEĆINU</h2>
Misli, kaže, da svi u Crnoj Gori svi znamo da Spajić ne vodi Vladu - nego neko drugi u njegovo ime.
- On možda vodi ovaj dio koji se tiče ekonomije. Intelektualni lider i pravi vođa parlamentarne većine svi znamo da nije Spajić - osim u domenu urušavanja ekonomije Crne Gore - e tu je lider - poručio je Spajić.
Svi znaju, kaže da su lideri Demokratskog fronta (DF) ti koji su suštinski lideri parlamentarne većine.
- Ima li koga u Crnoj Gori da mu to nije jasno? Ili treba sve ja da javno izgovorim i jasno kažem - &nbsp;a svima je to jasno. Svima je jasno da Spajić radi njegove špekulativne postupke u domenu ekonomskog razvoja a ostali rade ostalo - podvukao je Milatović.
<h2>DOĆI ĆE POSLJEDICE ZA NAMJEŠTANJE IZBORA RAONIĆA</h2>
Zatražio je da mu se kaže koji je Zakon pogrešno vratio na ponovno odlučivanje.
- Je li onaj koji je namješten za direktorsko mjesto za direktora Javnog servisa (Borisa Raonića). Cijela Crna Gora zna da je Zakon o RTCG ad hominen mijenjan. Prodavali su nam priču da je bolje da direktor RTCG ima pet a ne 10 godina radnog iskustva - da bi mu namjestili poziciju. I što su očekivali? Da ću da ćutim na to i izigravam englesku kraljicu dok se oni partijski namiruju i jedni sa drugima završavaju određene dilove. To je greška koju su napravili u svojoj procjeni jer politiku i svijet gledaju iz svojih očiju i ne razumiju da trenutno postoji predsjednik Crne Gore koji brine o interesu građana. Apelujem da se te stvari ne rade, ali ja nemam magični štapić. Ja uradim ono što je do mene - ali budite sigurni da će doći trenutak kada će snositi političke posljedice svojih postupaka - uključujući i namještanje izbora direktora RTCG - naveo je Milatović.
Kazao je da uvijek dobro obrazlagao zašto je vraćao zakone na ponovno odlučivanje.&nbsp;
Ova parlamentarna većina je, prema njegovom mišljenju, pogrešno skretanje u demokratskom razvoju Crne Gore - koji je, kako je kazao, očekivan nakon 30. avgusta.

Milatović: Poslanici moraju shvatiti da će biti direktno odgovorni za minus u Fondu PIO i za smanjenje penzija budućih penzionera

Nedavne secesionističke poruke predsjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori, usmjerene na izazivanje tenzija i na stalno podgrijavanje strasti kad su u pitanju nacionalna osjećanja, kazao je u emisiji „Načisto“ na Televiziji „Vijesti“ poslanik Pokreta Evropa sad (PES) i predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković.&nbsp;
Podsjetimo, Vraneš je nakon završetka dionice Mijakovići-Vrulja kazao je da je narod već dao imena mostovima koji se nalaze na toj dionici.
- Narod je već dao ime ovom dužem mostu - most kralja Aleksandra Karađorđevića - ujedinitelja. Ovaj drugi most, dužine 128 metara, građani već nazvaše most kralja Petra I Karađorđevića - oslobodioca... Želja naroda živi. Ona se nekad čeka godinama, decenijama, pa i vjekovima sigurno. Uvijek na kraju bude ostvarena. Želja za ujedinjenjem živi - poručio je tada Vraneš.
Laković, ipak, smatra da ova izjava nema nikakav značaj.
- Nema nikakav značaj ako on kaže: “narod je dao" ili "građani su dali ime”. U kojoj proceduri su oni dali ime? Niko njemu nije rekao da je narod dao to ime, nego je on to ime sam htio - kazao je Laković.&nbsp;
Istakao je da on lično nema razumijevanja za to što PES još podržava Vraneša u Pljevljima, navodeći da Vranešove izjave ne idu u korist ni Novoj srpskoj demokratiji (NSD).
- Ovo odstupa od našeg koalicinog sporazuma, vidimo da Nova srpska demokratija toleriše - iako ovo odstupa. Mislim da ovakvo ponašanje ni njima u ovom trenutku ne ide u prilog. Oni promovišu evropske integracije – dodao je Laković.&nbsp;
On je pojasnio da Pokret Evropa sad prati ponašanje Nove srpske demokratije.&nbsp;
- Mi, naravno, kao dio parlamentarne većine i kao njihovi partneri pratimo to kako će se oni ponašati u odnosu na važna državna pitanja - koja su u ovom trenutku tema broj jedan po važnosti – naveo je Laković.&nbsp;
Ubijeđen je, kaže, da ta partija ne „vodi kolo“.&nbsp;
- Mi zajedno kao palamentarna većina donosimo odluku kada je u pitanju integracioni proces. Institucije ozbiljno prate ono što se govori iz usta političara. I Marko Kovačević je govorio na Grahovcu, a za taj govor je kasnije uspostavljeno da se radi o prekršajnom djelu – naglasio je Laković. &nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.0117%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvranes-narod-mostove-u-pljevljima-nazvao-kralj-petar-i-i-kralj-aleksandar-karadjordjevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković: Ne razumijem zašto PES još podržava Vraneša u Pljevljima - njegove izjave idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija obratile su se u četvrtak problematičnom venezuelanskom lideru Nikolasu Maduru, dok predsjednik SAD-a Donald Tramp pojačava pritisak na njegovo uklanjanje, što otvara mogućnost da bi Maduro mogao potražiti utočište u inostranstvu.
Maduro je u telefonskom razgovoru sa Trampom 21. novembra rekao da je spreman napustiti Venecuelu pod uslovom da on i njegova porodica dobiju punu pravnu amnestiju, naveli su izvori za Reuters.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko u četvrtak je održao drugi sastanak u 17 dana sa Hesusom Rafaelom Salazarom Velaskesom, venecuelanskim ambasadorom u Moskvi.
Prema bjeloruskoj državnoj novinskoj agenciji Belta, Lukašenko je 25. novembra rekao izaslaniku da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da posjeti zemlju.
U četvrtak je Belta citirala Lukašenka koji je podsjetio Velaskesa da su se na prvom sastanku dogovorili da će usaglasiti određena pitanja sa Madurom.
- Dogovorili smo se da ćete, nakon rješavanja određenih pitanja, naći vremena da dođete kod mene i ponovo se sastanemo kako bismo mogli donijeti odgovarajuću odluku, koja je u našoj nadležnosti. A ako bude potrebno, tada ćemo uključiti i predsjednika Venecuele - naveo je on.
Reuters je zatražio komentar iz Lukašenkovog ureda o značaju sastanaka i o tome da li bi Bjelorusija bila spremna ponuditi utočište Maduru ako podnese ostavku, ali nisu odgovorili.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u telefonskom razgovoru sa venecuelanskim liderom u četvrtak ponovo potvrdio svoju podršku politici vlade Nikolasa Madura, usmjerenoj na zaštitu nacionalnih interesa i suvereniteta suočenih sa rastućim spoljnim pritiscima.
Trampova administracija saopštila je da ne priznaje Madura, koji je na vlasti od 2013. godine, kao legitimnog predsjednika Venecuele. Maduro je tvrdio da je pobijedio na prošlogodišnjim izborima, koje su SAD i druge zapadne vlade odbacile kao lažne. Nezavisni posmatrači rekli su da je opozicija uvjerljivo pobijedila.
Tokom posljednjih mjeseci, Tramp je pojačao pritisak na Venezuelu, posebno masovnim vojničkim raspoređivanjem u Karibima.

Lukašenko i Tramp: Maduro potencijalno traži utočište dok SAD pojačava pritisak

Više od 600 predmeta velike kulturne vrijednosti ukradeno je iz arhive muzeja u Bristolu, saopštila je policija, prenosi britanska televizijska mreža Bi Bi Si (BBC). 
 
Vojni suveniri, nakit, predmeti iz istorije i rezbarene figurice od slonovače, bronze i srebra ukradeni su iz arhive u ranim jutarnjim satima 25. septembra.
Policija je objavila slike četvorice muškaraca snimljenih na video nadzoru nakon što je dio muzejske kolekcije Britanske imperije i Komonvelta ukraden.
Filip Voker šef kulture i kreativnih industrija u Gradskom vijeću Bristola, koje upravlja muzejom, rekao je da je krađa bila „razarajuća“ i dodao da je krađu otkrilo osoblje sljedećeg dana.
&nbsp;- Bilo je kutija koje su bile otvorene i bačene. Sadržaj – ako nije bio odnijet – prosut je po podu, police su bile u neredu, a kolekcije razbacane okolo. Dakle, to je bio prilično razarajući prizor - rekao je Voker.
Predmeti su bili iz kolekcije bivšeg Muzeja britanske imperije i Komonvelta, koja je poklonjena muzeju u Bristolu posle njegove likvidacije 2013. godine.
Iako artefakti nisu bili izloženi u muzeju u Bristolu, Voker je rekao da su pomogli u stvaranju važne veze između grada i njegove istorije.
- Ti predmeti su bili dio kolekcije koja dokumentuje veze Velike Britanije i zemalja koje su ranije bile dio Britanskog carstva od kraja 18. do kraja 20. vijeka - rekao je Voker.
&nbsp;BBC nije naveo zašto se ta pljačka nije ranije pominjala u medijima.

Pljačka muzeja u Bristolu, stotine vrijednih eksponata ukradeno

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija razgovarali su s predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom i njegovim predstavnicima, dok američki predsjednik Donald Tramp pojačava pritisak da Maduro napusti vlast.
Prema saznanjima Reutersa, Maduro je 21. novembra u telefonskom razgovoru poručio Trampu da je spreman da napusti zemlju ako on i njegova porodica dobiju potpunu amnestiju.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko održao je drugi sastanak u manje od tri sedmice sa veneuelanskim ambasadorom u Moskvi, Jesusom Rafaelom Salazarom Velasquezom. Prema navodima bjeloruske agencije Belta, Lukašenko je ambasadoru poručio da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da tu zemlju posjeti. Takođe je podsjetio da su ranije dogovorili koordinaciju određenih pitanja u vezi sa Venecuelom.
Reuters je zatražio komentar Lukašenkovog kabineta o tim susretima i eventualnoj spremnosti Minska da pruži utočište Maduru, ali odgovor nije dostavljen.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u razgovoru s Madurom ponovio podršku politici njegove vlade u zaštiti „nacionalnih interesa i suvereniteta“ u uslovima sve jačeg spoljnjeg pritiska.
Administracija Donalda Trampa ne smatra Madura legitimnim predsjednikom, navodeći da su izbori na kojima je on proglasio pobjedu bili neregularni. Nezavisni posmatrači tvrde da je opozicija ubjedljivo pobijedila.
Tramp je posljednjih mjeseci pojačao pritisak na Venecuelu, uključujući i raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom basenu. U nedavnom intervjuu izjavio je da su Madurovi „dani odbrojani“, ali nije želio da odgovori da li razmatra slanje američke vojske.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izrazila je nadu da će SAD izbjeći otvoreni sukob, upozoravajući na moguće „nepredvidljive posljedice“ za cijelu zapadnu hemisferu.
Lukašenko održava bliske veze s Karakasom, ali je ove godine otvorio dijalog i sa Vašingtonom nakon dugog perioda izolacije zbog stanja ljudskih prava u Bjelorusiji i njegove podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu. Trampova administracija je počela ublažavati sankcije Minsku, a prošlog mjeseca imenovan je posebni izaslanik John Coale za pregovore o oslobađanju političkih zatvorenika.

Bjelorusija nudi utočište Maduru?

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Sulejmanović: Vraneš nije pozvan lično, njegov dolazak moguća najava promjene političkih stavova

Demokratska partija socijalista (DPS) organizovala je u Herceg Novom skup za, kako su saopštili, slobodarsku, antifašističku, građansku, evropsku i modernu Crnu Goru.
Riječ je o trećem od četiri stranačka okupljanja koje je predsjednik najjače opozicione stranke Danijel Živković najavio sredinom septembra u državnom parlamentu, navodeći kako se „za građansku Crnu Goru neće boriti samo na institucionalan način“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fe-2HTB0TNCM%3Ffeature%3Dshare&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: ekonomski-zakoni