<p>Na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore za upis u prvu godinu osnovnih studija u akademskoj 2025/2026. godini, predložen je upis ukupno 390 studenata na četiri akreditovana studijska programa. Ovaj predlog upućen od Vijeća Ekonomskog fakulteta usvojen je na sjednici Upravnog odbora UCG, a nakon odluke Vlade biće raspisan i konkurs na nivou Univerziteta.&nbsp;</p>
<p>Prema predlogu, raspodjela upisnih mjesta po studijskim programima je sljedeća: Ekonomija – 180 mjesta, Biznis i ekonomija (studije na engleskom jeziku – MONTEB) – 80 mjesta, Primijenjene osnovne studije Menadžment, Podgorica – 90 mjesta, Primijenjene osnovne studije Menadžment, Bijelo Polje – 40 mjesta</p>
<p>Studijski programi Ekonomskog fakulteta kombinuju teorijska znanja i praktične vještine koje se razvijaju kroz obaveznu stručnu praksu, rad u centrima za razvoj karijere i međunarodnu mobilnost. Poseban kvalitet predstavlja program na engleskom jeziku – MONTEB – koji pruža odličnu osnovu za međunarodnu karijeru i akademsku mobilnost kroz Erasmus+ i druge partnerske programe.</p>
<p>Upis na Ekonomski fakultet realizuje se bez polaganja prijemnog ispita, u skladu sa Pravilnikom o uslovima, kriterijumima i postupku upisa na osnovne studije Univerziteta Crne Gore. Pravo konkurisanja imaju kandidati koji su završili gimnaziju ili neku od srednjih stručnih škola.</p>
<p>Ekonomski fakultet Univerziteta Crne Gore, osnovan 1960. godine, predstavlja jednu od najznačajnijih obrazovnih i naučnoistraživačkih ustanova u zemlji. Fakultet je posvećen obrazovanju visokostručnih kadrova u oblasti ekonomije i menadžmenta, prilagođavajući svoje programe savremenim zahtjevima tržišta rada.</p>
<p>Više informacija o studijskim programima, kao i o procedurama upisa, dostupno je na zvaničnoj internet stranici Fakulteta <a href="http://www.ucg.ac.me/ef">www.ucg.ac.me/ef</a>. Dodatne prilike za neposrednu komunikaciju sa rukovodstvom i nastavnicima studentima su pružene kroz Dekanski sat, koji se organizuje jednom po semestru.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Na Ekonomskom fakultetu UCG predloženo 390 novih mjesta za upis u prvu godinu studija

<p>Skup na Ekonomskom fakultetu, na kojem se juče diskutovalo o analizi cijena i poslovanja trgovinskih preduzeća u Crnoj Gori, još jednom je potvdio da crnogorska privreda, odnosno trgovinski lanci nijesu generator inflacije - ističu iz Privredne komore Crne Gore.</p>
<p>Podsjećaju da je ovu analizu za Privrednu komoru uradio tim profesora Ekonomskog fakulteta.</p>
<p>- Ponavljamo, nepodijeljeni zaključak predstavnika Vlade i akademske zajednice tokom jučerašnjeg sastanka najbolja je potvrda našeg stava da je bojkot privrede besmislen i da su uzroci inflacije na drugoj strani - naveli su iz PKCG.</p>
<p>U vezi ovog aktuelnog izazova crnogorska privreda je, kako dodaju, prošle sedmice uputila poziv premijeru <b>Milojku Spajiću </b>za hitan sastanak, kako bi se što prije preduzele mjere za sanaciju loših trendova u poslovnom ambijentu, te stvaranju pretpostavki za očuvanje i razvoj privrede.</p>
<p>- Mi se nadamo, a privrednici očekuju da će se sastanak dogoditi ubrzo, imajući u vidu da se danas još jednom potvrdilo da trgovina nije generator inflacije, već da je njene uzroke potrebno dodatno analizirati. Napominjemo, neopravdanim bojkotom i targetiranjem trgovinskih lanaca nanosi se šteta ne samo njima, nego i svima u lancu: proizvođačima, prvenstveno domaćim, distributerima, uvoznicima, zaposlenima, a u krajnjem i državi - zaključili su iz PKCG.</p>

PKCG: Privrednici nijesu krivi za inflaciju

<p>Premijer <b>Milojko Spajić</b> trebalo je javno da se izvini. Sa akademskom zajednicom možete da budete saglasni ili ne, možete da iznesete argumente, ali ne da komunicirate tako što ćete analizu profesora Ekonomskog fakulteta (o inflaciji i uticaju trgovinskih lanaca na rast cijena) da nazovete sramnom - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" Televizije E, izvršni direktor Fidelity consultinga, <b>Miloš Vuković</b>.</p>
<h2><b>Komunikacija sa akademskom zajednicom</b></h2>
<p>Panel diskusija na Ekonomskom fakultetu “Makroekonomski ambijent u Crnoj Gori 2021/ 2013” organizovana da bi se razjasnile premijerove nedoumice u vezi sa analizom univerzitetskih profesora o inflaciji i uticaju trgovinskih lanaca na rast cijena, pokazala je više kontradiktornosti čovjeka koji vodi Vladu. Na to je premijeru prvi skrenuo pažnju dekan Ekonomskog fakulteta<b> Mijat Jocović</b>, a u kontradiktornosti se uvjerili oni koji su panel diskusiju pratili. Među njima je bio izvršni direktor Fidelity consultinga, Miloš Vuković.</p>
<p>- Prije desetak dana premijer je analizu Ekonomskog fakulteta nazvao sramnom. Na panel diskusiji je rekao da se slaže sa zaključcima iz analiza, a osporio je ono što u analizi, zapravo, i ne piše. Bili smo začuđeni. Na jednoj strani smo imali smo elaboraciju profesorice Maje Baćović, koja je dala ubjedljive argumente da određene stvari iz programa Evropa sad 1 podstiču inflaciju u određenom obimu, i ona nije presudna. Sa druge strane, imali smo neozbiljno izlaganje premijera, koji je non-stop profesorima uskakao u riječ. To je izgledalo kao da su ljudi iz Vlade u kafani i prekidaju profesore dok iznose argumente - opisuje Vuković.</p>
<p>Smatra da je panel diskusija pokazala da su argumenti bili apsolutno na strani profesora Ekonomskog fakulteta koji su radili analizu, koja se Spajiću nije dopala.</p>
<p>- Moram da kažem da sam malo razočaran, jer je premijer trebalo javno da se izvini. Sa akademskom zajednicom možete da budete saglasni ili ne, možete da iznesete argumente, ali ne da komunicirate tako što ćete analizu profesora Ekonomskog fakulteta da nazovete sramnom - rekao je Vuković.</p>
<h2><b>Inflacija, uzroci, analize...</b></h2>
<p>Očigledno nezadovoljstvo građana zbog visokih cijena u trgovinama Vlada i trgovci moraju rješavati za istim stolom. Treba, kaže, Vuković sagleadti uzroke, napraviti analize i vidjeti do koje granice se cijene mogu spustiti. Podjeća da su brojne međunarodne institucije u izvještajima za Crnu Goru ukazivale na faktore koji dovode do rasta inflacije.</p>
<p>- Međunarodni monetarni fond je u izvještaju za Crnu Goru, za maj 2024. godine, naveo da bi politike smanjenja doprinosa za fond PIO dovele do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije, a povećanje plata do veće inflacije. Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj je u izvještaju za Crnu Goru za 2024. navela da veće plate i penzije doprinose brzorastućoj inflaciji. Evropska komisija je u izvještaju za 2023. navela da dok globalne cijene roba i usluga imaju značajan uticaj, veće plate i penzije doprinose brzorastućoj inflaciji. Hrvatska narodna banka, takođe, navodi da je u njihovom slučaju povećanje penzija i plata u javnom i privatnom sektoru dovelo do povećanja inflacije. Centralna banka Crne Gore u dijagnostičkoj analizi inflacije za 2023. navodi: “...možemo zaključiti da je efekat ove programske reforme (misli se na Evropu sad 1) na inflaciju prisutan, ali ograničen”. Renomirane svjetske, evropske i domaće institucije jasno demantuju premijera. Niko nije rekao da je povećanje plata i penzija presudno uticalo na inflaciju, nego su njene komponente. Ono što se kod nas desilo je klasična inflacija tražnje - objašnjava Vuković.</p>
<h2><b>Budžet i udar na najranjivije</b></h2>
<p>Vlada je dva puta, u dva dana, mijenjala plan budžeta. Prvo je prikazan realan godišnji deficit od 278 miliona, a potom prepravljen u 391 milion eura.</p>
<p>- Mislim da će deficit biti blizu te sume od 391 milion. Zašto? Zato što u ovu sumu od 278 miliona eura deficita nije ušlo 80 miliona, koje će nedostajati Fondu za zdravstveno osiguranje, što je rekao i sam direktor te institucije. To će morati da se uradi narednim rebalansom budžeta. Zatim, obaveze za Fond PIO su potcijenjene za iznos od 15 do 20 miliona. U planu budžeta se jasno vidi da neke stvari nisu dobro složene - kaže Vuković.</p>
<p>No, napominje Vuković, posebno zabrinjava plan Vlade u odnosu na najranjivije kategorije društva.</p>
<p>- Vlada je krenula da smanjuje budžete najranjivijim kategorijama društva. Izmjenama i dopunama Zakona o profeiosnalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, budžet za taj fond je sa 35 miliona i 900 hiljada eura, koliko je bio prošle godine, smanjen na 24 miliona i 927 hiljada. Dakle, za više od 10 miliona eura su smanjili izdatke za najranjivije kategorije društva, osobe sa invaliditetom, koje ionako teško nalaze poslove. Ograničiti ih, kao i poslodavce da zapošljavaju ljude sa invaliditetom, predstavlja ozbiljan alarm da sa budžetom i javnim finansijama nešto nije u redu, kad su krenuli od najranjivijih da smanjuju troškove - poručio je Vuković.</p>
<p>Objašnjava da najveći dio novca za koji se Crna Gora zadužuje ide za refinansiranje, a otežavajuća okolnost je što su i kamate skuplje.</p>
<p>- 2019. godine zaduženje je bilo 3,5 odsto. Sada ćemo se zadužiti po kamatnoj stopi između 4,5 i 5,5 odsto. To nije dobar signal, jer će nam izdaci za kamate biti mnogo veći. To je trend koje se očekuje u narednom periodu. Crna Gora se ove godine mora zadužiti za nekih 900 miliona eura. Podsjetiću da je Fiskalnom reformom predviđeno da rupa u fondu PIO bude 400 miliona eura. Ta rupa se vrlo teško može nadoknaditi. U narednom periodu očekujem stvaranje novih nameta, kako građanima, tako i privredi - upozorava izvršni direktor Fidelity consultinga.</p>
<p>Biće, kaže, izazvono nositi se i sa geopolitičkim dešavanjima.</p>
<p>- Očekuje se povećanje izdvajanja za odbranu. Crna Gora je na dva odsto BDP-a, a traži se 3,5 do 5 odsto izdvajanje za odbranu, ako želimo da ostanemo dio NATO-a, odnosno, između 100 i 200 miliona eura. To je novac koji nigdje nije planiran. Mislim da će biti posebno interesantno kako će Vlada naći novac za te namjene. Predviđam povećanje nameta privredi i građanima - zaključio je Vuković.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dqqm_wPyGdtQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuković: Zabrinjava plan Vlade da smanji budžet najranjivijim kategorijama, Spajić trebalo javno da se izvini

<p>Postoji dosta stvari koje ne sporimo u analizi Ekonomskog fakulteta, ali i stvari koje nisu činjenično tačne. To su kompleksne stvari i nije ih lako analizirati - rekao je premijer <b>Milojko Spajić </b>na stručnoj raspravi na temu faktora koji utiču na cijene u našoj državi na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore.</p>
<p>Podsjećamo, Ekonomski fakultet nedavno je objavio analizu po kojoj je glavni razlog rasta cijena prehrambenih proizvoda od 2021. do 2023. godine povećanje proizvođačkih i uvoznih cijena, ali i rast bruto zarada kod velikih trgovaca, što su mogli nadoknaditi jedino povećanjem marži.</p>
<p>Spajić je ocijenio, nakon objave ovog istraživanja, da je analiza Ekonomskog fakulteta sramotna, a on i njegov šef Kabineta <b>Branko Krvavac </b>pozvali su Ekonomski fakultet da organizuje raspravu o cijenama i poslovanju trgovinskih preduzeća.</p>
<p>Redovna profesorica na Ekonomskom fakultetu dr <b>Maja Baćović </b>kazala je danas da se analiza "Makroekonomski ambijent u Crnoj Gori 2021-2023" odnosi prije svega na sektor prehrambenih proizvoda i pića.</p>
<p>Cilj studije je, prema njenim riječima, bio da pruži objektivnu sliku o uticaju poslovne poliitke privrednih subjekata i sektora trgovine na rast roba cijena široke potrošnje, ali i da sprovede finansijske analize poslovanja trgovinskih lanaca i analizira uticaj promjene trgovinskih marži.</p>
<p>- Odnosno ograničavanja cijena prehrambenih proizvoda u trgovinskim lancima, i uticaj svega toga na sve ostale ekonomske prilike u Crnoj Gori - kazala je Baćović.</p>
<p>Istakla je da studija rađena od marta do maja 2024. godine. Baćović naglašava da do rasta cijena dolazi onda kada zarade rastu brže od produktivnosti rada.</p>
<p>Uvođenje marži na određeni broj prehrambenih proizvoda, kako dodaje, ima negativan efekat na određeni broj trgovinskih preduzeća.&nbsp;</p>
<p>Baćović je, pored ostalog, kazala da sektor trgovine stvara 14 odsto našeg BDP-a i zapošljava 37 odsto radnika u privatnom sektoru.</p>
<p>- Znači oko 50.000 radnika radi u sektoru trgovine. Čak i mala promjena u sektoru trgovine brutalno se odražava na BDP Crne Gore i na poreske prihode i na zaposlenost u Crnoj Gori - navela je Baćović.&nbsp;</p>
<p>Spajić je konstatovao da je analiza pokazala da je ulazna inflacija oko 29 odsto, kao i da je inflacija hrane bila 30-31 odsto.</p>
<p>- Samo zdravrazumski da uporedim. Ako je ulazna inflacija 29 odsto, a inflacija kupovna 31 odsto, zar nije logično tvrditi da je praktično kumulativna inflacija, bez ekonometrike, duboke matematike, da su inputi najveći dio inflacije i suštinski jedini - upitao je Spajić.&nbsp;</p>
<p>Baćović je odgovorila da se konačna cijena formira na osnovu nabavne cijene, a dodaju se troškovi poslovanja (radna snaga, električna energija), porezi na proizvodnju i profit.</p>
<p>- Cifre od 31 i 29 odsto su kumulativne od 2021. do 2023. U 2022. godini je bilo 24 odsto, od čega je najveći uticaj uticaj rasta cijena uvoznih proizvoda - rekla je Baćović.</p>
<p>Spajić je rekao da marža trgovinskih lanaca 2022. nije doprinijela inflaciji.</p>
<p>Baćović je konstatovala da je premijer saglasan sa analizom, odnosno da je dobra.</p>
<p>Spajić je potvrdio i rekao da u studiji nije dobro što su uzeti netačni podaci za bruto zarade od prije Evropa sad 1, kao i da rast bruto zarada nije realan, već formalizacija crne i sive ekonomije.</p>
<p>Krvavac je rekao da mnoge zemlji u okruženju i Evropi nisu imale programe Evropa sad 1 i 2, ali da su imali rast kumulativne inflacije.</p>
<p>Krvavac je ocijenio da ima dobrih podataka u analizi ali da ne smatra da je korektna zbog polaznih tačaka.</p>
<p>Dekan Ekonomskog fakulteta profesor dr<b> Mijat Jocović </b>kazao je da sa Spajićem više voli govoriti kao s ekonomistom.</p>
<p>- Od kad ste nam rekli da je analiza sramotna razmišljao sam o Ivu Andriću i pitao se je li bolje ćutati - rekao je Jocović i pitao se kakvi bi bili profesori da ne rade ovakvu analizu, da nemaju stav, te kakvo bi društvo bili ako profesori smatraju da nisu komptentni.</p>
<p>Kao profesori nisu imali dilemu da li treba da rade studije, ali je mnogo važnije pitanje karaktera ovog istraživanja.</p>
<p>- Ova studija otvara suštinsko pitanje a to je pitanje karaktera ekonomskih institucija koje otvaramo u Crnoj Gori. Odgovor na to pitanje treba da daju kreatori politika - ističe Jocović.</p>
<p>Tržište, konkurencija, svojina su, kako nabraja, najvažnije enomske institucije i one, kako dodaje, moraju da bude otvorene.</p>
<p>- Ako imamo tržište na kom ima monopola i zloupotreba, naš zadatak je na to da ukažemo, a vaše da stvorite otvorene ekonomske institucije - naveo je Jocović.</p>
<p>Suština su, prema njegovim riječima, monopoli i treba da se utvrdi da li postoje, da li neko zloupotrebljava tržište, da li su profiti nesrazmjerni ulaganjima.</p>
<p>- Interes je privrede da nađu i otklone sumnju da postoje monopoli, a njih utvrđuju institucije, a ne profesori Ekonomskog fakulteta - kategoričan je Jocović.</p>
<p>Ne mogu se naći zloupotrebe, kako dodaje, iz marži i bilansi.</p>
<p>- Ne traži američki regulator bilanse Majkrosofta, nego nedozvoljene tržišne poruke. To je poruka ove studija i treba da bude poruka ovog skupa. To je rečeno u ovoj studiji, koja je dobronamjerna i otvorena. Želimo društvo otvorenih institucija, želimo li ovakav Univerzitet Crne Gore, ovakav Ekonomski fakultet gdje se ne bojimo da iskažemo svoje mišljenje - kazao je Jocović.</p>
<p>Cilj ove rasprave je, kako dodaje, progres društva.</p>
<p>- Ne možete sa zatvorenim fakultetom stvoriti otvorene ekonomske institucije, jer pravite zatvorene ljude - ocijenio je Jocović.</p>
<p>Spajić je rekao da kritikuje Zavod za statistiku Monstata u dijelu zarada prije 2021, odnosno da je kritika na račun analizu na empirijskom nivou, a ne na teorijskom.</p>

Jasmina Beharovic

Spajić: Postoji dosta stvari u analizi koje ne sporimo, ali i stvari koje nisu činjenično tačne; Jocović: Suština da se utvrdi postoje li monopoli, njih treba institucije da otkriju

<p>Predsjednik Vlade Milojko Spajić saopštio je da je iz njegovog Kabineta upućen poziv Ekonomskom fakultetu Crne Gore za organizaciju stručne javne rasprave povodom studije u kojoj je, između ostalog, ocijenjeno da je inflacija u Crnoj Gori izazvana i povećanjem neto zarada - tj. programom Evropa sad 1.</p>
<p>- U cilju stručne i sveobuhvatne razmjene stavova, a u vezi sa studijom pod nazivom „Analiza cijena i poslovanja trgovinskih preduzeća u Crnoj Gori - sektor prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića”, Kabinet predsjednika Vlade predlaže održavanje stručnog skupa posvećenog ovom pitanju. Uvjereni smo da je u aktuelnom trenutku neposredna razmjena argumentacije najbolji način da se iznesu, objasne i preciziraju svi aspekti ove važne teme - stoji u pismu koje je dekanu Ekonomskog fakulteta uputio šef Spajićevog Kabineta Branko Krvavac.</p>
<p>U obraćanju se navodi da bi u slučaju pozitivnog odgovora na stručnoj raspravi sa strane Vlade učestvovao predsjednik Vlade Milojko Spajić sa svojim timom.</p>
<p>Poziv je, kako je naveo Krvavac, upućen na liniji ostvarivanja dijaloga i razmjene argumenata koji su ključni za bolje razumijevanje i odgovoran pristup ovoj temi.</p>
<p>Spajić je prethodno ocijenio da je ova analiza sramna, a sa Fakulteta su mu na to odgovorili da je njegova izjava izraz svojevrsne nemoći institucija kojima rukovodi.</p>

1250x600

1084x550

Spajićev Kabinet pozvao na organizaciju stručne rasprave povodom analize Ekonomskog fakulteta

<p>Ekonomski fakultet reagovao je na izjavu premijera <b>Milojka Spajića</b>, koji je je danas analizu &nbsp;fakulteta nazvao „sramnom''. U analizi je navedeno u da je inflacija u Crnoj Gori izazvana povećanjem neto zarade.</p>
<p>- Obraćamo se javnosti u namjeri da reagujemo na, po našem mišljenju, neprimjerene navode predsjednika Vlade Crne Gore, gospodina Milojka Spajića, koji su saopšteni na panel diskusiji „Biznis agenda 2025 – poslovni ambijent“ Unije poslodavaca Crne Gore“- navode u regovanju.</p>
<p>Sa Ekonomskog fakulteta su poručili &nbsp;da je ovakav pristup u komunikaciji sa naučnom zajednicom, najblaže rečeno, neprikladan i neprihvatljiv.&nbsp;</p>
<p>- Imajući u vidu ukupni privredni kontekst i nesavršenosti crnogorskog tržišta, izjavu premijera Spajića doživljavamo kao izraz svojevrsne nemoći institucija kojima rukovodi i za čiju funkcionalnost je odgovoran. Za prosperitet privrede i crnogorskog društva potrebne su sistemske promjene. U tom kompleksnom procesu, u skladu sa svojom misijom, Ekonomski fakultet želi da bude isključivo partner- zaključuje se u reagovanju.</p>

Ekonomski fakultet: Spajićeva izjava izraz svojevrsne nemoći institucija kojima rukovodi

<p>Sramotna je izjava i napad na akademsku zajednicu premijera<b> Milojka Spajića</b>, ali u skladu sa politikom pafpaf izmišljotina ove vlasti, saopštio je <b>Amar Borančić</b>, potpredsjednik Liberalne partije i predstavnik Evropskog saveza.</p>
<p>Boraničić je komentarisao izjavu Spajića da je sramotna analiza ekonomskog fakulteta koja je pokazala da je Evropa sad 1 imala uticaja na inflaciju i da će tražiti da popriča sa ljudima koji su je raidli.</p>
<p>- Svjetska banka bukvalno je rekla da: „Rast plata programom “Evropa sad 2” će vjerovatno imati uticaja na inflaciju, ali povećanja nisu tolika kao kod “ES1” - napisao je Borančić na mreži X.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fammarborancic%2Fstatus%2F1892556858478473678%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Borančić: Sramotna izjava Spajića i napad na akademsku zajednicu

<p>U Crnoj Gori tržište kapitala nije dovoljno razvijeno, imamo veoma mali broj kompanija kojima se trguje na Montenegroberzi, kazao je <b>Miljan Mijatović</b>, direktor Direkcije za globalna tržišta i finansijske usluge.</p> <p>Ekonomski fakultet u Podgorici tradicionalno počinje ljetnji semestar organizovanjem serije predavanja i panel diskusija pod nazivom "The Right Start". Ova serija predstavlja jedinstvenu priliku da se studenti upoznaju sa aktuelnim temama iz svijeta ekonomije, bankarstva i finansija kroz predavanja i diskusije sa vodećim stručnjacima.</p> <p>Prvi panel pod nazivom "Finansijska tržišta – trendovi i prilike" održan je danas, te je bio prilika da se istraže ključni izazovi, prilike i trendovi koji oblikuju finansijska tržišta koja su srce globalne ekonomije.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025021915028_5b3268db9c96f5264444a7ab5184034892f312fec73846e577d8fcb24234630d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025021915028_5b3268db9c96f5264444a7ab5184034892f312fec73846e577d8fcb24234630d" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Sa događaja na Ekonomskom fakultetu"> <figcaption>Sa događaja na Ekonomskom fakultetu<span>(Photo: Media biro)</span></figcaption> </figure>  <p>Mijatović je pojasnio da je CKB Banka, osim tradicionalnih bankarskih usluga koje pružaju kao i ostale banke (izdavanje kredita, čuvanje depozita, platnog prometa...), uvidjela da je sve veće interesovanje klijenata za investiciono bankarstvo.&nbsp;</p> <p>- U Crnoj Gori imamo situaciju da tržište kapitala nije dovoljno razvijeno, imamo veoma mali broj kompanija kojima se trguje na Montenegroberzi. Imamo negativna iskustva od prije 15 godina sa samog tržišta, tako da je to stvorilo određenu zadršku kod ljudi, klijenata i investitora. Mi smo stoga prepoznali potrebu da idemo ka Ino tržištima, te smo kao dio OTP grupe poželjeli da klijentima prezentujemo mogućnost investiranja u akcije i obveznice kao osnovne instrumente i mogućnost investiranje u fondove. Predstavili smo OTP Multi asset fondove koji su povoljni za investitore iz razloga što kupovinom jedinice fonda automatski diverzifikujete svoj portfelj, ne ulažete samo u jednu akciju, jednu obveznicu, kompaniju ili državu, već ulažete automatski u sve kompanije država koje su dio investicione jedinice - saopštio je Mijatović.&nbsp;</p> <p>Jedan od panelista <b>Marko Peković</b>, direktor Sektora upravljanja bilansnim odnosima i operacijama na finansijskom tržištu istakao je da je NLB Banka a.d. Podgorica jako fokusirana na finansijska tržišta.&nbsp;</p> <p>- Prethodna godina je bila rekordna po pitanju neto dobiti banke i mogu reći da je četvrtina te dobiti upravo potekla iz našeg sektora i direktno sa finansijskih tržišta. Tim ljudi koji se nalazi u mom sektoru svakodnevno radi analize, pratimo likvidnu aktivu banke i nivo likvidnosnih slobodnih sredstava kako bi ih dalje plasirali sa ciljem da generišemo značajne prihode za banku. Posmatrajući likvidnu aktivu banke koja podrazumijeva gotovinu banke, koja podrazumijeva žiro račun banke, ino račun banke, obaveznu rezervu, na kraju dana sumiramo koliko imamo viška likvidnosnih sredstava i sav taj višak mi plasiramo na money market tržišta. Kada se taj višak likvidnosnih sredstava plasira na money market tržište to na godišnjem nivou budu vrlo značajni prihodi za banku - ispričao je Peković.&nbsp;</p> <p>Mr <b>Marko Pešić</b>, rukovodilac Sektora za investiciono bankarstvo saopštio je da Hipotekarna banka a.d. Podgorica nudi mogućnost trgovanja na svim svjetskim berzama za njihove klijente.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025021915028_c624717163b92d936b71ee4c50f686bae0f190b0cf3ae94cbff384f13579fafe.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025021915028_c624717163b92d936b71ee4c50f686bae0f190b0cf3ae94cbff384f13579fafe" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Sa događaja na Ekonomskom fakultetu"> <figcaption>Sa događaja na Ekonomskom fakultetu<span>(Photo: Media biro)</span></figcaption> </figure>  <p>- Naše investicione usluge su izuzetno personalizovane, svakom klijentu pristupamo na drugačiji način. Svaki klijent se razlikuje u smislu vremenskog horizonta ulaganja, rizika koji je spreman da prihvati u smislu vrijednosti novca koji želi da uloži. Ono što doprinosi razvoju tržišta kapitala je povjerenje koje mora da postoji između klijenata i banaka. Povjerenje se oslikava u rastu aktivnosti naših klijenata po pitanju investicionih usluga i svakako rastu vrijednosti portfolija koji naši klijenti drže kod nas. Kada kupite finansijske instrumente u nekoj banci, ti instrumenti se drže na custody računima. Vrijednost tih custody računa Hipotekarne banke na današnji dan iznosi oko 370 miliona eura - naveo je Pešić.&nbsp;</p> <p><b>Admir Ademović</b>, izvršni direktor TF Capital studentima je pojasnio da je njihova firma broker, te da za razliku od banaka njihovu finansijsku instituciju reguliše Komisija za tržište kapitala.</p> <p>- Broker je posrednik na tržištu gdje zainteresovane strane, odnosno klijenti, apliciraju kod nas kako bi mogli trgovati finansijskim instrumentima. Ono što nas čini posebnim je što smo prvi u Crnoj Gori donijeli mobilnu aplikaciju koja spaja naše klijente sa najveći svjetskim tržištem kapitala – američkim tržištem kapitala i berzama koje tamo funkcionišu - naveo je Ademović</p> <p>Ističe da je trend koji je posebno došao do izražaja nakon pandemije da su se brokeri u svijetu dominantno orijentisali na platforme.&nbsp;</p> <p>- Platforma daje mnogo više mogućnosti nego što bi radio jedan klasični, tradicionalni broker. Na platformi ili aplikaciji imate mnogo veći pregled i slobodu upravljanja svojim investicijama. Platforma je dostupna 24/7 sedam dana u nedjelji, a nalog i portfolio sami kreirate, kupujete, prodajete. Platforme i aplikacije dovode nešto potpuno novo, a to su algoritamska ili automatizovana trgovanja gdje vi sami možete da postavite neke parametre po kojima aplikacija trguje. Posebno bitan globalni cilj je demokratizacija tržišta, što bi značilo da svaki pojedinačni učesnik može to da doživi sa svog mobilno uređaja ili računara - ispričao je Ademović.</p>

Mijatović: Tržište kapitala nije dovoljno razvijeno, mali broj kompanija kojima se trguje na Montenegroberzi

<p>Na sjednici Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore, kojom je predsjedavao <b>Milivoje Radović</b>, danas su reizabrani <b>Mijat Jocović </b>za dekana Ekonomskog fakulteta i <b>Radoje Vujadinović</b> za dekana Mašinskog fakulteta, saopšteno je sa UCG.</p>
<p>- Na Ekonomskom fakultetu, profesor dr Mijat Jocović predaje na predmetima Poslovno pravo, Pravo za ekonomiste, Korporativno upravljanje i Međunarodno poslovno pravo. Objavio je tri monografije, više stručnih studija i preko 50 naučnih i stručnih radova- poručili su sa UCG.&nbsp;</p>
<p>Kako je navedeno, angažovan je kao konsultant u brojnim projektima koji se tiču poslovnog prava, unapređenja poslovnog ambijenta, razvoja korporativnog upravljanja i usaglašavanja pravnog sistema Crne Gore sa pravom Evropske unije.&nbsp;</p>
<p>- Prof. dr Radoje Vujadinović je redovni profesor Mašinskog fakulteta, sa bogatim akademskim i istraživačkim iskustvom. Njegov naučni fokus obuhvata oblasti drumskih vozila, održive urbane mobilnosti i e-mobilnosti, zatim energetike sa posebnim doprinosom u primjeni obnovljivih izvora energije. Učestvovao je u izradi studija i projektne dokumentacije, te objavio brojne naučne i stručne radove u međunarodnim časopisima i na konferencijama- ističe se u saopštenju.</p>
<p>Kako se navodi, na sjednici Upravnog odbora UCG je takođe pokrenut postupak za izbor dekana Biotehničkog fakulteta, zbog isteka drugog mandata aktuelne dekanke Biotehničkog fakulteta <b>Božidarke Marković</b>.&nbsp;</p>
<p>Konkurs za ovu poziciju biće objavljen u Biltenu Univerziteta Crne Gore i jednom od dnevnih listova koji izlazi u Crnoj Gori, a rok za prijavu kandidata iznosi 15 dana od dana objavljivanja. Izborne radnje za trogodišnji mandat dekana regulisane su posebnom odlukom Upravnog odbora UCG.</p>
<p>Pored kadrovskih pitanja, na sjednici su razmatrana i druga pitanja iz domena redovnog poslovanja Univerziteta Crne Gore.&nbsp;</p>

Reizabrani dekani Ekonomskog i Mašinskog fakulteta, pokrenut izbor dekana Biotehničkog fakulteta

<p>Ekonomski fakultet Univerziteta Crne Gore sinoć je organizovao treće Alumni and Friends veče gdje su u prisustvu alumnista i poslovnih partnera uručene nagrade najboljim studentima Ekonomskog fakulteta za akademsku 2023/24 godinu. Pokrovitelji tih nagrada su neke od najuspješnijih kompanija koje posluju u Crnoj Gori.&nbsp;</p> <p>Događaj je počeo minutom ćutanja povodom tragedije koja se dogodila u petak u zagrebačkoj osnovnoj školi Prečko. Prisutnima se zatim obratio dekan Ekonomskog fakulteta, prof. dr <b>Mijat Jocović</b>.</p> <p>- Mi smo ovo veče nazvali Alumni&amp;Friends, ali mislim da ne bismo pogriješili ni da smo ga nazvali Veče ljubavi i poštovanja. Ljubav je možda jedina stvar na svijetu koju ne treba objašnjavati ni tražiti joj razloge – govorio je Meša Selimović. A poštovanje se u našoj profesiji zaslužuje odnosom prema studentima i odnosom prema poslu koji obavljamo. Kao dekan Ekonomskog fakulteta ponosan sam na ljubav i poštovanje koje iz godine u godinu pokazujete našem fakultetu - kazao je Jocović.</p> <p>Podsjetio je da se ove godine obilježava 50 godina od osnivanja Univerziteta Crne Gore i 64 godine rada Ekonomskog fakulteta, te ukazao na značaj ovih institucija za crnogorsko društvo.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241224081248_38132320c06a626675406bdfeda9a6bbc83af5b9809aa10452a5dd09b29abf51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241224081248_38132320c06a626675406bdfeda9a6bbc83af5b9809aa10452a5dd09b29abf51" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Treće Alumni and Friends veče na Ekonomskom fakultetu"> <figcaption>Treće Alumni and Friends veče na Ekonomskom fakultetu<span>(Photo: Media biro)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>- Univerzitet Crne Gore je u svim godinama svog postojanja bio nosilac i luča društveno-ekonomskih, tehnoloških i kulturnih promjena u Crnoj Gori. Time je postao središte razvoja crnogorske intelektualne elite koja je oblikovala savremenu Crnu Goru i učvrstila Univerzitet Crne Gore kao jedan od temelja našeg identiteta. U tom procesu Ekonomski fakultet je imao važnu ulogu. Sa 14.000 diplomiranih studenata sa svih nivoa studija kroz svoj rad u različitim oblastima oni dosljedno prenose misiju našeg fakulteta da je znanje naša ključna komparativna prednost i da je najvažniji kapital kojim raspolažemo - naveo je dekan.</p> <p>Dodao je da je sa plemenitom idejom povezivanja svih diplomiranih studenata pokrenuta ideja o osnivanju Alumni kluba Ekonomskog fakulteta.</p> <p>Centralni dio večeri bila je dodjela nagrada najboljim studentima osnovnih studija. Čak 26 alumnista imalo je priliku da simbolično uruči priznanja za 26 najboljih studenata koji su se istakli u akademskoj 2023/24 godini, osnažujući vezu između generacija.</p> <p>- Ovo je jedno od najvažnijih večeri u godini. Veče kada se okupljamo, evociramo uspomene, sabiramo, množimo i dijelimo vrijednosti sa našeg fakulteta. Posebno smo zahvalni Poslovnom savjetu, privredi i našim alumnistima koji su prepoznajući vrijednost obrazovanja nastavili da ulažu u nagrađivanje naših najboljih studenta, te je u posljednje dvije godine osiguran nagradni fond od 35.000 eura za one koji svojim trudom i uspjehom predstavljaju naš fakultet u najboljem svjetlu - naveo je Jocović.</p> <p>Dekan je predstavio još jednu važnu inicijativu kojom dodatno nagrađuju predanost i trud najboljih studenata.</p> <p>- Riječ je o projektu stipendiranja najboljih studenata. Zahvaljujući podršci NLB banke koja je osigurala pet stipendija, kompanije Luštica Development sa dvije stipendije i Hipotekarne banke sa jednom stipendijom ove godine ćemo dodijeliti ukupno 20.000 eura kroz stipendije našim najboljim studentima tokom godine. Ovi projekti su ulaganje u budućnost i u naše studente koji su temelj razvoja Crne Gore - ispričao je Jocović.</p> <p>Nagrade su dodijeljene i najboljim studentima prve generacije programa Osnovnih studija ekonomije i biznisa na engleskom jeziku - Monteb.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241224081248_5d81b093aca00af27ea7ea4175dd5dd4c2d1abf4c472a5ab16f8214760b74e32.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241224081248_5d81b093aca00af27ea7ea4175dd5dd4c2d1abf4c472a5ab16f8214760b74e32" data-rendition-name="original" width="1674" height="1080" loading="lazy" alt="Treće Alumni and Friends veče na Ekonomskom fakultetu"> <figcaption>Treće Alumni and Friends veče na Ekonomskom fakultetu<span>(Photo: Media biro)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Alumniste i nagrađene studente je pozdravio i predsjednik Alumni kluba Ekonomskog fakulteta, <b>Milivoje Radović</b>.</p> <p>- Poštovani alumnisiti, hvala vam što ste bili iskreni članovi, mogu slobodno reći, najveće i najsložnije porodice u Crnoj Gori. Hvala vam što zajedno sa nama mislite o onima koji dolaze. Čini mi se da ste dobro naučili onu lekciju iz ekonomije da nema dobrog ekonomiste koji samo zna da množi, dobar ekonomista mora da zna i da dijeli. Poštovane kolege – laureati nagrada, čestitam na ostvarenim rezultatima i nadam se da ćete i vi kao i vaši prethodnici osim odličnih ocjena i svega onoga što učite na fakultetu, učiti i život. Znati ekonomiju, znati život, nositi empatiju, podsticati zajedništvo, jednako je važno na putu ka sreći i uspjehu - poručio je Radović.</p> <p>Specijalni gost sinoćnje svečanosti bio je redovni profesor u penziji, Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, prof dr <b>Miodrag Zec </b>koji je prisutnima uputio važne životne savjete.</p> <p>- Ovo sve što mi učimo je da se unapred definisani proizvod napravi, ali i da anticipacija i inovacija koja se zahtijeva od svih zanimanja donosi uspjeh u životu. Ako ćemo biti preduzetnik u klasičnom biznisu tu je takođe važna anticipacija i inovacija – da li mogu potrebe koje već postoje zadovoljiti na novi način ili da li mogu kreirati nove potrebe kojih danas uopšte nisu svjesni i zaraditi milione? Put do uspjeha nacije, pojedinca i društva praktično zavisi od toga da li razumiješ kuda će se stvari kretati, te treba da pogodiš, inoviraš i budeš prvi, jer prvi uzima. Svi putevi do bogatstva i uspjeha nisu mogući bez inovacije i anticipacije - ispričao je dr Zec.</p> <p>Alumni and Friends veče bilo je prilika i da se skrene pažnja na uspjehe i velike projekte Ekonomskog fakulteta u protekloj godini. Dekan Mijat Jocović podsjetio je da u kontinuitetu organizuju okrugle stolove, gostujuća predavanja renomiranih stručnjaka iz region, a i svijeta, obuke, radionice, debate koje su uvijek otvorene za javnost.</p> <p>- Smatram da i na ovaj način pokazujemo da smo svjesni svoje dodatne društvene odgovornosti. Uz podršku Univerziteta Crne Gore uspjeli smo značajno da unaprijedimo infrastrukturu fakulteta u protekle dvije godine. Renovirane su četiri moderne sale za izvođenje nastave ukupne površine skoro 900 kvadratnih metara sa kapacitetom za preko 400 studenata u projektu vrijednom preko 400.000 eura. Osim toga, uz razumijevanje državnih institucija odobren je glavni projekat za sveobuhvatnu rekonstrukciju prizemlja fakulteta. Vrijednost ovog projekta iznosi preko 2.100.000 eura, a očekujemo raspisivanje tendera za izvođača krajem ove godine - kazao je Jocović.</p>

Nagrađeno 26 najboljih studenata

<p>Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) <b>Antonio Gutereš</b> osudio je danas "napade na principe UN, tokom govora povodom 80. godišnjice potpisivanja osnivačke Povelje.</p>
<p>- Da budemo jasni - danas smo svjedoci napada na svrhe i principe Povelje UN kao nikada do sada - rekao je Gutereš državama članicama okupljenim na posebnoj sednici Generalne skupštine.</p>
<p>Gutereš je kao napade naveo prijetnju i upotrebu sile protiv suverenih nacija, kršenje međunarodnog prava, uključujući međunarodno humanitarno pravo i međunarodno pravo ljudskih prava, potom ciljanje civila i civilne infrastrukture i eksploatacija hrane i vode.</p>
<p>- Ponovo primjećujemo previše poznati obrazac: poštovanje Povelje kada nam odgovara, ignorisanje kada nam ne odgovara. Povelja UN nije opcija, to nije jelovnik po izvoru - rekao je Gutereš koji nije konkretno naveo nikog odgovornog za takvo stanje.</p>
<p>Tačno 26. juna 1945. godine, 50 zemalja je potpisalo Povelju UN u San Francisku, koja utvrđuje principe koji regulišu međunarodne odnose, kako bi "spasile buduće generacije od pošasti rata". UN će postati stvarnost nekoliko mjeseci kasnije, 24. oktobra.</p>
<p>- Možemo povući direktnu vezu između stvaranja Ujedinjenih nacija i sprečavanja trećeg svjetskog rata - rekao je Gutereš braneći organizaciju, koja ovu godišnjicu obilježava pod vatrom kritičara.</p>
<p>Prema njegovim riječima, braniti ciljeve i principe Povelje je beskrajna misija, aludirajući na ratove i humanitarne katastrofe.</p>
<p>- Svjedoci smo napretka u demokratiji, poštovanju ljudskih prava i međunarodnog prava, ali nažalost, danas vidimo uznemirujući trend u suprotnom smjeru - rekao je on.</p>
<p>Gutereš je dodao da sada više nego ikad mora da se poštuje i obnovi posvećenost međunarodnom pravu i to riječima i djelima.</p>
<p>Ova godišnjica dolazi u trenutku kada se UN suočavaju sa višestrukom krizom koja postavlja pitanja o njihovoj budućnosti.</p>
<p>Gutereš je u martu pokrenuo inicijativu "UN80", usmjerenu na poboljšanje efikasnosti Ujedinjenih nacija, koje se suočavaju sa hroničnim budžetskim ograničenjima pogoršanim masivnim smanjenjem američke strane pomoći od <b>Donalda Trampa</b>.</p>
<p>Ta reforma će posebno uključivati ukidanje hiljada radnih mjesta.</p>

Gutereš: Svrha i principi Povelje UN napadnuti kao nikada do sada

<p>Ustavni sud Kosova saopštio je u četvrtak da poslanici moraju da zaključe konstitutivnu sednicu Skupštine najkasnije u roku od 30 dana, izborom predsjednika i potpredsjednika.</p>
<p>Konstitutivna sjednica, novog parlamentarnog sastava poslije februarskih izbora, počela je 15. aprila i do sada je održana 37 puta, ali poslanici nisu uspjeli da izaberu predsjednika i pet potpredsjednika.</p>
<p>Slučaj su Ustavnom sudu uputili poslanici Alijanse za budućnost Kosova i nekoliko drugih poslanika koji su bili u opoziciji u prošlom mandatu.</p>

Ustavni sud Kosova: Skupština mora biti konstituisana u roku od 30 dana

<p>Luka Bar ostvarila je važne rezultate. Prihodi kompanije ostali su stabilni, poslovni rezultat pozitivan, a operativna efikasnost bila je na nivou luka sa znatno snažnijim infrastrukturnim kapacitetima. Strateški cilj da do kraja ove decenije kompanija bude pozicionirana kao moderna, visoko efikasna i investiciono atraktivna luka, potpuno usklađena sa evropskim standardima, poručio je predsjednik Odbora direktora “Luka Bar“ AD<b> Dušan Masoničić.</b></p>
<p>“Luka Bar” AD obilježila je 119 godina rada i postojanja. Kako su rekli iz te kompanije, Dan Luke Bar, koji se tradicionalno obilježava 27. juna predstavlja snažan simbol privredne moći, stabilnosti i razvoja grada, države i cijelog regiona. U znak podsjećanja na bogatu tradiciju dugu više od jednog vijeka, na generacije radnika koje su, svojim predanim radom, znanjem i odanošću, izgradile čvrste temelje i dale nemjerljiv doprinos razvoju Luke, organizovana je proslava ispred Upravne zgrade Luke Bar.</p>
<p>Na obilježavanju jubileja prisustvovali su: Predsjednik i članovi Odbora direktora, Izvršni direktor sa Menadžment timom i saradnicima, zaposleni, kao i dobitnici jubilarnih nagrada za 10, 20 i 40 godina rada.</p>
<p>- Zadovoljstvo mi je i čast da vam se obratim danas, kada potvrđujemo naš zajednički kurs ka budućnosti, uz veliko poštovanje prema prošlosti. Ovdje se nijesmo okupili samo kao zaposleni, rukovodioci ili partneri, već kao ljudi koji znaju da odgovornost i posvećenost ne poznaju ni teške vremenske uslove ni izazovne okolnosti. Zato, prije svega, želim da vam svima zahvalim na prisustvu i podršci. Svjesni smo da Luka Bar predstavlja logističku osovinu Crne Gore, geostratešku tačku, i prostor koji simbolizuje našu spremnost da budemo dio savremenih evropskih tokova - kazao je predsjednik Odbora direktora “Luka Bar“ AD Dušan Masoničić, otvarajući skup.</p>
<p>Prethodna godina, kaže, bila je složena, ali u mnogo čemu izuzetna. </p>
<p>- Sa ponosom mogu reći da je uprkos izazovima, Luka Bar ostvarila važne rezultate. Prihodi kompanije ostali su stabilni, poslovni rezultat pozitivan, a operativna efikasnost bila je na nivou luka sa znatno snažnijim infrastrukturnim kapacitetima - naveo je Masoničić.</p>
<p>Prošlu godinu, podsjeća on, obilježila je snažna oluja sa orkanskim vjetrom koji su dostizali 200 kilometara na čas i izazvali ozbiljnu havariju.</p>
<p>- Tri pretovarna mosta su srušena, dio mehanizacije oštećen ili uništen, sa štetom koju u tom trenutku nijesmo ni mogli izmjeriti. Najznačajnije, ljudski životi su sačuvani, a to nas danas snažno podsjeća koliko je život svakog radnika značajan. Iako smo bili na ivici krize, zahvaljujući brzoj reakciji zaposlenih i menadžmenta Luka je nastavila sa radom. Operacije su reorganizovane, a naši klijenti nisu osjetili pad u kvalitetu usluge. To je ono na šta sam najponosniji, ne samo kao predsjednik Odbora direktora, već kao neko ko je svakodnevno svjedočio i svjedoči profesionalizmu ovog kolektiva. U trenucima kada je najteže, vidi se pravo lice jedne kompanije. I tu ste svi položili ispit - poručio je Masoničić.</p>
<p>Poručio je da čvrsto vjeruje da je država Crna Gora spremna da pokaže jasnu odlučnost da Luka Bar dobije punu institucionalnu i finansijsku podršku.</p>
<p>Predsjednik Odbora direktora istakao je da je Opština Bar takođe pokazala razumijevanje i oslobodila Luku obaveza koje bi u ovoj situiaciji bile dodatno opterećenje, na čemu se zahvalio odbornicima u SO Bar, kao i predsjedniku Opštine. </p>
<p>- Takođe moram istaći punu podršku Privredne komore na čelu sa predsjednicom <b>Ninom Drakić</b> koja je od prvog trena havarije snažno stala uz našen preduzeće, na čemu im dugujemo veliku zahvalnost - dodao je on.</p>
<p>Strateški cilj je, kako je rekao, da do kraja ove decenije Luka Bar bude pozicionirana kao moderna, visoko efikana i investiciono atraktivna luka, potpuno usklađena sa evropskim standardima.  </p>
<p>- Da budemo dostojan ulaz Crne Gore u Evropsku uniju, ne samo fizički, već i institucionalno, kroz vrijednosti koje dijelimo: otvorenost, odgovornosti dugoročno planiranje - poručio je Masoničić.</p>
<p> Izvršni direktor Luke Bar <b>Ilija Pješčić </b>izrazio je duboko poštovanje prema kolegama, jubilarcima i penzionerima, za rad, posvećenost i doprinos u kompaniji.</p>
<p>Poželio im je dobro zdravlje i da dugo uživaju u zasluženoj penziji. </p>
<p>- Uvjeren sam da im rad u kompaniji nije predstavljao teret, već izazov i priliku za doprinos i razvoj - istakao je on.</p>
<p>Jubilarcima je čestitao na decenijama rada i poželio “da i oni jednog dana dočekaju penziju u miru i zadovoljstvu”.</p>
<p>Svečanost je bila prilika da se dodijele povelje za rad generacijama radnika koji su svojim znanjem i posvećenošću doprinijeli razvoju Luke. Uručene su Jubilarne nagrade zaposlenima za 10, 20, i 40 godina predanog rada i doprinosa, kao i zaposenima koji su ostvarili pravo na penziju.</p>
<p>Ove godine nije bilo zaposlenih za osvareno pravo na Jubilarnu nagrada za 30 godina rada.</p>
<p>Predsjednik Odbora direktora Dušan Masoničić uručio je nagrade zaposlenim za radni Jubilej i ostvareno pravo na penziju.</p>

Masoničić: Prihodi Luke Bar stabilni, cilj da se do kraja decenije pozicionira kao moderna i investiciono atraktivna

<p>Šef poslaničkog kluba Demokrata <b>Boris Bogdanović</b> trebalo bi da zna da kao nosilac javne riječi i visoki funkcioner vlasti ima dodatnu odgovornost da utiče na stvaranje ambijenta u kojem novinari moraju da rade bez pritisaka i slobodno, poručio je predsjednik Sindikata medija (SMCG) <b>Radomir Kračković</b>, komentarišući to što je poslanik Demokrata na sjednici Skupštine optužio TV E, M portal i Portal Analitika da ih plaćaju organizovane kriminalne grupe.</p>
<p>Bogdanović je, bez ikakvog sustezanja i bez prezentovanja bilo kakvih činjenica, kazao da su ova tri medija na platnom spisku i kavačkog i škaljarskog klana, te da navodno novinari za objavljivanje tekstova dobijaju i do 8.000 eura po objavi.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbogdanovic-targetirao-novinare-televizije-e-m-portala-i-portala-analitika-tvrdi-da-kriminalni-klanovi-placaju-po-tekstu-i-do-8-000-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Iz Sindikata medija za TV E upozoravaju da ove optužbe predstavljaju ozbiljnu prijetnju po bezbjednost novinara. Kračković smatra da se radi o jednoj neodgovornoj izjavi kojom se targetiraju novinari.</p>
<p>- Poslanik Bogdanović mora da zna da takve optužbe, ako su izrečene bez dokaza, predstavljaju samo targetiranje i pokušaj diskreditacije novinara ova tri medija. Posebno bi morao da zna kao nosilac javne riječi, visoki funkcioner vlasti ima dodatnu odgovornost da utiče na stvaranje ambijenta u kojem novinari moraju da rade bez pritisaka i slobodno. To se na ovaj način nikako ne radi - konstatuje Kračković.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fprojektovanje-bogdanovic-nastavlja-da-targetira-novinare-bez-argumenata-a-od-njih-trazi-da-se-ne-brane-praznim-frazama-nego-da-dokazu-da-govori-neistinu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Ministarka kulture i medija <b>Tamara Vujović</b> do trenutka emitovanja emisije "24 sata" na TV E nije odgovorila na pitanja redakcija o stavu povodom izjave njenog partijskog kolege.</p>
<p>Podršku napadnutim medijima pružio je veliki broj nevladinih organizacija i političara.</p>
<p><b>T.K.</b></p>

Kračković: Bogdanović mora da zna da su optužbe bez dokaza samo targetiranje i pokušaj diskreditacije novinara

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: ekonomski-fakultet