Dan ekološke države jedan je od najvažnijih datuma u savremenoj istoriji Crne Gore - poručila je potpredsjednika Skupštine Crne Gore Zdenka Popović tokom svečanog obilježavanja završetka aktivnosti povodom 34. godišnjice proglašenja Crne Gore ekološkom državom. Ona je istakla da je tada postavljen uzvišen cilj. - Bila je to vizija dalekosežna i smjela, rođena iz potrebe da prirodu stavimo u središte svih politika, ne kao luksuz, već kao preduslov opstanka, kvaliteta života i održivog razvoja - poručila je Popović cijeneći da ta ideja danas, kada smo suočeni sa klimatskim promjenama, zagađenjem i neodrživim upravljanjem resursima, ima još veću relevantnost. Ona je podvukla da ekološka država ne predstavlja samo formalnu deklaraciju, već kulturu odnosa prema prostoru, prirodi i jednih prema drugima. - Ona traži promjenu ponašanja, sistemsku podršku i političku hrabrost -istakla je Popović. Dodala je da Dan ekološke države treba da bude poziv na odgovornost, ali i inspiracija da Crna Gora nastavi putem ekološke održivosti, pravde i budućnosti dostojne generacija koje dolaze. <h2>Dugoročna posvećenost i velika ulaganja</h2> Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić rekao je da Skupština Crne Gore ne ostaje samo u svojoj osnovnoj zakonodavnoj ulozi, već da preuzima i dio odgovornosti kroz aktivno učešće na terenu, u svojstvu partnera i inicijatora akcija. To je, cijeni on, dobar primjer i snažna motivacija za sve - da radimo više i bolje. Dodao je da je Ministarstvo sa velikim zadovoljstvom učestvovalo u brojnim aktivnostima u Mojkovcu, Danilovgradu i Kotoru, gdje su se građani odazvali u značajnom broju, te podsjetio da Crna Gora, kao zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, ima posebnu odgovornost u ispunjavanju obaveza iz Poglavlja 27, koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene. - To je jedno od najsloženijih i najzahtjevnijih poglavlja koje od nas traži promjenu pristupa, dugoročnu posvećenost i velika ulaganja - istakao je Ćulafić, naglašavajući da je Ministarstvo već u prethodnoj godini ostvarilo značajne rezultate na tom polju. Ovim programom je, kažu u Skupštini, simbolično potvrđena posvećenost institucija, građana i stručne zajednice zajedničkom djelovanju u pravcu zaštite životne sredine i održivog razvoja. <h2>Obaveza da napredak nikad ne bude suprotan prirodi</h2> Predsjednik Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje Dejan Đurović podsjetio je da se Crna Gora prije više od tri decenije proglasila ekološkom državom, obavezavši se da njen napredak nikada neće biti suprotan prirodi. - Ta obaveza danas dobija novu snagu i novo značenje - naglasio je Đurović, dodajući da je jedno od najvažnijih poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom Poglavlje 27 - životna sredina i klimatske promjene. Kako je istakao, to nije tehničko pitanje, već pitanje svakodnevnog života građana - vazduha koji dišu, vode koju piju i pejzaža koje ostavljaju svojoj djeci. On je posebno ukazao na aktivnosti sprovedene u okviru obilježavanja Dana ekološke države, među kojima su i stručni paneli organizovani u opštinama. Đurović je podsjetio da je imao čast da bude panelista u Mojkovcu, zajedno sa prof. dr Milutinom Lješevićem, na temu „Zelena vizija Mojkovca između nasljeđa i mogućnosti“. - Siguran sam da su uvidi i razmjena mišljenja o lokalnim ekološkim izazovima dali dodatnu vrijednost projektu i otvorili prostor za dalje zajedničko promišljanje i djelovanje u pravcu održivog razvoja i zaštite životne sredine - kazao je Đurković. <h2>„Vrt oprosta i novog rasta“ Milene Živković</h2> Generalni sekretar Skupštine Crne Gore, Boban Stanišić, predstavio je izvještaj o sprovedenim aktivnostima u okviru pilot-projekta realizovanog od 9. do 20. septembra 2025. godine. Projekat je, kako su kazali u Skupštini, imao za cilj unapređenje politika zaštite životne sredine kroz konkretne mjere i uključivanje svih relevantnih aktera - od institucija i lokalnih samouprava, do civilnog sektora i građana. Posebnu pažnju prisutnih privukla je, dodaju u saopštenju, ekološko-umjetnička instalacija „Vrt oprosta i novog rasta“ autorke Milene Živković, koja je simboličkim prikazom spojila prirodu i prostor političke odgovornosti. - Instalacija, sačinjena od pažljivo odabranih biljnih elemenata, simbolizuje život, rast, različitost i prolaznost, podsjećajući na kolektivnu obavezu očuvanja prirodnog ambijenta - naveli su u Skupštini.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250925160928_d5cbc035c8bb9f4f70ba9cc27ef1b5c9691f973e40535910ae06fa77485460bb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250925160928_d5cbc035c8bb9f4f70ba9cc27ef1b5c9691f973e40535910ae06fa77485460bb" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="„Vrt oprosta i novog rasta“ autorke Milene Živković"><figcaption>Foto: Skupština Crne Gore</figcaption></figure>  Završnom programu prisustvovali su poslanici, predstavnici ministarstava, institucija, lokalnih samouprava, partnerskih organizacija i civilnog sektora, čime je još jednom potvrđen inkluzivan i multisektorski pristup daljem razvoju Crne Gore kao ekološke države.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ekološka država nije samo formalna deklaracija nego kultura odnosa prema prostoru, prirodi i jednih prema drugima

Ambasador Evropske uniije u Crnoj Gori Johah Satler na današnjoj akciji čišćenja sanitarne zone vodoizvorišta Bolje Sestre u okviru nacionalne kampanje zaštite životne sredine „Čuvaj da te čuva“, je istakao važnost vodoizvorišta, jer odatle dolazi kompletno vodosnabdijevanje za primorje - voda za 200.000 ljudi, naročito ljeti, kada su tu i turisti.&nbsp;
- Ono što ovdje radimo jeste da pokažemo koliko je važno da zaštitimo ono što imamo, ali isto tako – i zbog toga sam ovdje, i drago mi je što je potpredsjednik Bečić s nama – da se sagledaju bezbjednosni aspekti, da se vidi šta se dešava kada je vodosnabdijevanje ugroženo. A tome smo mogli da svjedočimo dugi niz godina – ovdje se iz korita rijeke Morače vadio šljunak, čime je ugroženo vodosnabdijevanje čitavog Primorja - poručio je Satler u svom govoru.&nbsp;
Satler je istakao i da je zadovoljan što se stvari sada pomjeraju s mrtve tačke.&nbsp;
- Drago mi je što sam čuo od potpredsjednika da u okviru policije postoji jedinica koja se 24/7 bavi ekološkim kriminalom, jer jedno je edukacija – što je vrlo važno – ali drugi važan aspekt je sprovođenje zakona, kako bi se zaštitila voda, i kako bi oni koji krše zakon, oni koji ilegalno vade šljunak, bili izvedeni pred lice pravde. To je izuzetno važno - naglasio je Satler.&nbsp;
Sve ovo je, kako je naveo, dio kampanje „Čuvaj da te čuva“, koja je pokrenuta prije dva mjeseca.&nbsp;
- Drago mi je što sada imamo veliku grupu – koaliciju voljnih – koju čine institucije na nacionalnom nivou, ministri, ali i predsjednici opština. No, posebno mi je drago što su s nama brojni građani. Imamo mlade ljude, imamo građane iz svih slojeva društva koji su nam se pridružili, i to je jako važno, jer ono što želimo da postignemo u naredne dvije-tri godine – i uvjeren sam da ćemo uspjeti u tome – jeste da Crnu Goru uvedemo u Evropsku uniju kao državu spremnu u svakom pogledu. I u ekološkom smislu – da je očistimo i da konačno ispunimo ono što ste stavili u svoj Ustav prije 30 godina – da postanete ekološka država - zaključio je Satler u svom govoru.&nbsp;
Pored Satlera, prisutni su bili i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečićem, ministar Damjan Ćulafić i zapošljeni Vodovoda.&nbsp;

Satler: Voda za 200 hiljada ljudi mora biti zaštićena - Crna Gora da uđe u EU kao ekološka država

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić i ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler zvanično su u Podgorici pokrenuli nacionalnu kampanju za zaštitu životne sredine pod sloganom „Čuvaj da te čuva“.
Sa podgoričkih Skalina poslata je jasna poruka posvećenosti članu 1 Ustava – da je Crna Gora ekološka država.
- Nažalost, između te ustavne titule i realnosti postoji veliki jaz. Vrijeme je da to promijenimo. Došlo je doba u kojem smo odlučni da ispunimo evropske standarde, primijenimo napredne zakone i prekinemo sa lošim praksama. Čas je za istinski ekološku i evropsku Crnu Goru - poručio je premijer Spajić, ističući da je cilj članstvo u EU do 2028. godine.
Kampanja, čija su zaštitna lica fudbaleri Stevan Jovetić i Vasilije Adžić, učenica Itana Zvizdojević i glumac Milivoje Obradović, obuhvatiće niz konkretnih mjera – od uklanjanja divljih deponija, preko pooštravanja borbe protiv ekološkog kriminala, do smanjenja upotrebe plastičnih kesa i promovisanja održivih alternativa.
- Uskoro stiže i specijalna mašina za preradu starih automobilskih guma u sirovinu za izvoz. Vrijeme simbolike je prošlo – vrijeme konkretne akcije je počelo - poručio je Spajić.
Konferencija je upotpunjena panel diskusijama posvećenim jačanju svijesti i afirmaciji zaštite životne sredine, uz prisustvo predstavnika institucija, civilnog sektora i međunarodne zajednice.

Kampanja „Čuvaj da te čuva“: Spajić najavio zaokret ka istinski ekološkoj i evropskoj Crnoj Gori

Drugog dana zasijedanja Parlamentarne skupštine OEBS-a u Dablinu, poslanici iz skoro 60 zemalja razmatrali su teme klimatskih promjena i migracija.&nbsp;
U okviru sesije posvećene rješavanju klimatske krize i ulozi parlamentaraca u ispunjavanju globalnih obaveza uoči predstojeće UN konferencije o klimatskim promjenama, govorio je član crnogorske delegacije Amer Smailović.
Poslanik Smailović podsjetio je na jedinstvenu poziciju Crne Gore u kontekstu ekološke održivosti, naglasivši da je Crna Gora prva država u svijetu koja se proglasila ekološkom, usvajanjem Deklaracije o ekološkoj državi 1991. godine.
- Ovaj hrabar čin, donesen u izazovnim vremenima, bio je iskorak ka priznavanju značaja zaštite prirode i životne sredine. Međutim, posvećenost ugrađena u Ustavu Crne Gore nije dovoljna sama po sebi - kazao je tom prilikom.
Govoreći o hitnosti klimatske krize, Smailović je istakao da ovo nije prijetnja budućnosti, već aktuelni problem sa kojim se svi suočavamo. On je naglasio da parlamentarci imaju ključnu ulogu kao posrednici između globalnih obaveza i konkretnih akcija na nacionalnom nivou.&nbsp;
- Klimatske promjene ne poznaju granice, zato je naša odgovornost kao parlamentaraca da gradimo koalicije, dijelimo znanje i međusobno podržavamo ispunjavanje ambicioznih ciljeva postavljenih globalnim sporazumima, poput Pariškog sporazuma i predstojećih ciljeva na COP29 konferenciji - poručio je Smailović.
Na kraju svog obraćanja, Smailović je apelovao na svoje kolege da ne zaborave koliko su današnje odluke važne za buduće generacije, naglasivši da je obaveza parlamentaraca da predvode s odlučnošću i osiguraju da vlade budu odgovorne za klimatske akcije.
- Zajedno možemo izgraditi održiviju budućnost za sve - zaključio je Smailović.
Šefica delegacije Jelena Nedović obratila se tokom druge sesije na temu upravljanja migracijama i njihove povezanosti sa održivim razvojem, ističući važnost ovog pitanja ne samo za prosperitet i stabilnost OEBS regiona, već i za budućnost naše planete.
Poslanica je naglasila da migracije, ukoliko su pravilno upravljane, mogu poslužiti kao pokretač ekonomskog rasta, inovacija i kulturne razmjene. Ipak, kako je navela, izazovi i dalje postoje, te je ključno zajednički raditi na kreiranju politika koje podstiču integraciju, štite prava migranata i unapređuju opšte blagostanje kako migranata, tako i zajednica koje ih primaju.
- Za Crnu Goru, migracije su imale dubok uticaj na ekonomiju, kulturu i društveni život - dodala je Nedović.&nbsp;
&nbsp;Crna Gora je, kako je rekla, kroz protekle decenije svjedočila značajnim migracionim tokovima.
- Naši građani su često tražili bolje prilike u inostranstvu, ali smo istovremeno postali i dom za migrante iz različitih krajeva svijeta, a najnoviji primjer toga su izbjeglice iz Ukrajine. Kao odgovorna učesnica OEBS-a, Crna Gora je sa velikim srcem prihvatila izbjeglice, pružajući im ne samo podršku, već i prijateljsko i saosjećajno okruženje - naglasila je šefica skupštinske delegacije.
Ona je istakla da je, srazmjerno broju stanovnika, Crna Gora primila najveći broj izbjeglica iz Ukrajine od početka ruske agresije, čime je još jednom dokazala svoju posvećenost međunarodnim humanitarnim naporima.
Nedović je istakla spremnost Crne Gore da doprinese naporima OEBS-a kako bi se unaprijedilo upravljanje migracijama, ne samo unutar svojih granica, već i širom regiona. „Moramo osigurati da migracije budu snaga dobra, koja koristi pojedincima i društvima, podržavajući ciljeve inkluzivnog i održivog razvoja za sve“, zaključila je poslanica.&nbsp;
Uz učešće oko 200 parlamentaraca, zaključen je tematski dio dablinskog zasijedanja obraćanjem predsjednika Senata Irske Džerija Butimera, šefa irske delegacije Majkla Krida te najvišeg rukovodstva Parlamentarne skupštine - predsjednice Pie Kaume i generalnog sekretara Roberta Montele. Međunarodni parlamentarni skup nastavlja sjutra sastankom Mediteranskog foruma PS OEBS-a.
Delegaciju Skupštine Crne Gore čine šefica delegacije Jelena Nedović, Amer Smailović, Jevrosima Pejović, Momčilo Leković i Jevto Eraković.&nbsp;

Smailović: Usvajanje Deklaracije o ekološkoj državi bio iskorak, ali to nije dovoljno samo po sebi

Crna Gora danas slavi 33 godine od proglašenja ekološke države, a suočavamo se s realnošću koja nas podsjeća koliko smo daleko od ispunjenja te vizije. Umjesto čistih rijeka, šuma i zaštićenih područja, suočeni smo sa problemima divljih deponija, neodrživom urbanizacijom i urušavanjem naših prirodnih bogatstava - poručila je kandidatkinja za odbornicu liste „I riječju i djelom!“ – dr Nermin Abdić, Maša Vučinić.
Naša je, kaže, dužnost, kao građana ekološke države, da biramo one koji će odgovorno i s vizijom pristupiti zaštiti prirode.
- Politike koje zanemaruju zaštitu prirodnih resursa ne smiju više biti prihvatljive. Samo ljudi koji razumiju da očuvanje prirodnih vrijednosti nije luksuz, već nužnost, mogu nas povesti ka održivoj budućnosti - navela je ona.
Poručila je da je zato 29. septembar prilika da biramo pametno.
- I da izaberemo ljude koji će se odgovorno odnositi prema našoj životnoj sredini i osigurati da Crna Gora konačno postane ono što je trebala biti - prava ekološka država - zaključila je Vučinić.

Vučinić: Naša dužnost je da biramo one koji će odgovorno pristupiti zaštiti prirode

U Crnoj Gori danas će biti obilježene 33 godine od proglašenja ekološke države. 
 
Deklaracija o ekološkoj državi Crnoj Gori usvojena je na sjednici republičkog parlamenta koja je održana na otvorenom na Žabljaku 20. septembra 1991. 
 
U deklaraciji je bilo definisano strateško opredeljenje te zemlje da usvaja i primenjuje najviše standarde i norme iz oblasti zaštite životne sredine, očuvanja prirode i ekonomskog razvoja na principima ekološki održivog sistema. 
 
Iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) najavljeno je da će Dan proglašenja Crne Gore ekološkom državom biti obilježen, na Trgu nezavisnosti u Podgorici. 
 
Kako je saopšteno iz tog Vladinog resora, dio programa će biti posvećen djeci, kako bi se od malih nogu podstakla njihova svijest o zaštiti životne sredine. 
 
Navodi se da će, u sklopu radionice „Mjuziklaže“, u saradnji sa Muzičkim centrom, mališani praviti muzičke instrumente od recikliranih materijala, usavršavajući motoričke i kreativne vještine. 
 
Iz MERS-a su rekli da će Nacionalni parkovi Crne Gore organizovati „Likovnu edukativnu radionicu sa rendžerom“, gdje će se djeca upoznati sa nacionalnim parkovima i simbolima kroz crtanje i bojanke. 
 
- A Agencija za zaštitu životne sredine kroz „Ozi ozon“ radionicu naučiće djecu kako da se bezbjedno uživa na suncu i kako da doprinesu očuvanju ozonskog omotača - rekli su MERS-a. 
 
Kako je najavljeno, nakon dječijeg programa, govoriće ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, Tamara Brajović iz Direktorata za klimatske promjene i direktora Eko-fonda Draška Boljevića. 
 
Iz MERS-a su kazali da će nakon toga biti prikazan kratki film „Da li ti nedostajem?“, a za kraj će biti upriličen nastup KIC pop hora.

Danas 33 godine od proglašenja ekološke države

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: ekoloska-drzava