Ne fali nastavnika nego fond časova

Reformom iz 2017. godine značajno je smanjen fond časova biologije u osnovnim školama, pa se u završnim razredima izučava svega jedan čas nedjeljno. U srednjim školama je u mnogim obrazovnim programima svedena na nivo izborne nastave. Ovo je nedovoljno, posebno u zemlji koja se naziva „prvom ekološkom državom“ i koja ima izuzetno bogat biodiverzitet.

To je kazala za Pobjedu predsjednica Udruženja biologa Crne Gore –Cellula, profesorica Dragica Vukčević.

Nezadovoljstvo nastavnika ovakvim stanjem bio je jedan od podsticaja za njihovo tadašnje organizovanje i osnivanje Udruženja.

Najavu izrade novih programa i udžbenika vide kao priliku da se ispravi ono što je reformom iz 2017. godine narušeno. Vukčević je obrazložila da je nezadovoljstvo nastavnika potvrdila i anketa koju su uradili 2021. godine među nastavnicima osnovnih i srednjih škola. Uporedili su i fond časova biologije u državama iz okruženja i u Evropskoj uniji, a to poređenje, kako kaže Vukčević, pokazuje koliko je naš pristup neujednačen i neodrživ.

Dezinformacije

– Biologija se često potcjenjuje, iako je temelj medicine, farmacije, prehrambene industrije, forenzike i zaštite životne sredine, a sve više i savremenih oblasti poput genetike i biotehnologije. U vremenu kada su učenicima dostupne ogromne količine, često i nepouzdanih informacija, uloga nastavnika biologije je posebno važna. Njegov zadatak nije samo da prenese znanje, već da učenike nauči da razmišljaju kritički, razlikuju naučno utemeljene činjenice od dezinformacija i razvijaju odgovoran odnos prema prirodi i sopstvenom zdravlju – istakla je profesorica, koja predaje biologiju u OŠ ,,Milorad Musa Burzan“, u Podgorici.

Zato, prema njenim riječima, pitanje statusa nastavnika biologije nije samo pitanje jednog školskog predmeta. Ono, kako dodaje, govori i o tome koliko kao društvo vrednujemo nauku, zdravlje, zaštitu životne sredine i obrazovanje mladih.

Prema podacima sa kojima raspolažu, nastava biologije u školama u Crnoj Gori stručno je zastupljena. Najčešće je predaju diplomirani biolozi sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Podgorici, dok u manjim i seoskim školama nastavu realizuju i nastavnici hemije i biologije koji su se obrazovali u Nikšiću. Za razliku od biologije, izraženiji deficit kadra postoji u fizici, hemiji i matematici.

– Kada je riječ o biologiji, problem nije nedostatak nastavnika, već mali fond časova. Zbog toga mnogi rade u više škola, često i u različitim opštinama, što otežava dodatnu i dopunsku nastavu, kao i vannastavne aktivnosti – rekla je Vukčević.

Rješenje

Pored povećanja fonda časova, Udruženje predlaže da izborni predmet Zdravi stilovi života, za koji postoje kvalitetan udžbenik i priručnik, postane obavezan. Stava su i da bi Prirodu u V razredu, uz učitelje, mogli predavati i nastavnici biologije, uz njihovo uključivanje u predmetni program. Njihova saradnja sa učiteljima omogućila bi postepen i prirodan prelaz učenika ka predmetnoj nastavi i bolje povezivanje sadržaja.

– Ono što iz neposrednog iskustva možemo uočiti jeste slabo interesovanje mlađih kadrova da dugoročno ostanu u prosvjeti. Za mnoge mlade biologe rad u školi predstavlja privremeno rješenje dok ne pronađu druge mogućnosti zaposlenja u struci ili van nje. Prema saznanjima sa Prirodno-matematičkog fakulteta, smanjuje se i broj studenata koji upisuju master studije biologije, dok oni koji ih završe školu rijetko biraju kao prvi izbor za zaposlenje. To je važan signal za budućnost – istakla je Vukčević.

Dragica Vukčević (Foto: Privatna arhiva)

Kako dodaje, danas je nastava biologije stručno dobro zastupljena, ali ukoliko ne bude dovoljno mladih nastavnika koji će postepeno preuzimati mjesto kolega koji odlaze u penziju, deficit bi se za nekoliko godina mogao pojaviti i u biologiji.

– Zato je važno raditi na tome da nastavničko zanimanje ponovo bude privlačan izbor za mlade biologe – kroz bolje uslove rada, rješavanje problema norme, kvalitetnu mentorsku podršku i jačanje ugleda nastavničke profesije. To je prepoznato i u Strategiji reforme obrazovanja 2025–2035 – navela je ona.

Bolja zarada za mlade

Vukčević kaže da rad u laboratoriji, farmaceutskoj industriji ili istraživačkim institucijama mladima donosi bolju zaradu, veći ugled u društvu i manje stresa nego rad u učionici. Pruža im i ono zbog čega su biologiju i upisali: bavljenje naukom, rad na terenu i u prirodi, savremenu opremu i mogućnost putovanja i učešća u međunarodnim projektima. Uz to, tamo brže profesionalno napreduju, rade u timovima sa kolegama iz struke i nijesu opterećeni administracijom koja danas oduzima mnogo vremena nastavnicima.

Kako navodi, škola mladom biologu, nažalost, često nudi rad u više škola, mali fond časova, skromnu opremu i sve veća očekivanja javnosti, uz nedovoljno priznanja. Zato, prema njenim riječima, prosvjeta postaje prelazno rješenje, a ne poziv.

– Ipak, rad sa djecom ima vrijednost koju nijedna laboratorija ne može ponuditi: priliku da probudite radoznalost i ljubav prema prirodi kod generacija mladih ljudi. Da bi mladi biolozi to prepoznali, potrebno je škole približiti nauci kroz bolju opremu, terensku nastavu, projekte i saradnju sa naučnim institucijama, uz sistem napredovanja koji nagrađuje kvalitet – kazala je ona.

Vukčević ističe da nastavnici biologije imaju jednu olakšavajuću okolnost: veliki dio nastave mogu realizovati uz prirodni materijal, modele i terenski rad, jer je priroda sama po sebi najbolja učionica.

– Posljednjih godina primjetan je i napredak u opremanju učionica, pa većina škola danas ima televizor i računar, što omogućava korišćenje digitalnih sadržaja, simulacija i video materijala – kazala je Vukčević.

Nedostaci

Ipak, podsjeća da je biologija, prije svega, eksperimentalna nauka, a tu i dalje ima mnogo prostora za napredak.

– Problem je posebno izražen u srednjim i većim školama, gdje se nastava često ne odvija u istom kabinetu, pa nastavnici ne mogu pripremiti i ostaviti materijal za praktičan rad. Nedostaju nam prije svega opremljene laboratorije u kojima bi učenici samostalno izvodili oglede, postavljali eksperimente i pratili fiziološke procese, kao što su klijanje, fotosinteza, disanje ili rad enzima i sl., tokom više časova. Upravo takav rad razvija istraživački duh, kritičko mišljenje i razumijevanje naučne metode, što je danas jedan od ključnih ciljeva obrazovanja – navela je ona.

Vukčević zaključuje da će Udruženje nastaviti da radi u dva pravca: kroz konkretne projekte sa učenicima i nastavnicima i kroz zalaganje za bolji položaj biologije u obrazovnom sistemu.