U okviru obilježavanja Dana ekološke države, u četvrtak 18. septembra, na terasi Instituta za biologiju mora u Kotoru biće održana panel diskusija pod nazivom „Mikroplastika, turizam i otpad: ekološki izazovi Kotora i Bokokotorskog zaliva“.
Skup će otvoriti predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić i generalni sekretar Skupštine Crne Gore Boban Stanišić.
Na panelu, kojim će moderirati mr Ivana Mitrović iz Agencije za zaštitu životne sredine, učestvovaće Jovan Subotić, poslanik u Skupštini Crne Gore, dr Mirko Đurović, direktor Instituta za biologiju mora, dr Milica Mandić, naučna savjetnica u Institutu, i Jelena Radunović, savjetnica za zaštitu životne sredine u preduzeću Komunalno Kotor.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Panel diskusija o ekološkim izazovima Kotora i Boke povodom Dana ekološke države

Edukacija o ekologiji od najranijeg uzrasta izuzetno je važna, jer djeca u predškolskom periodu najbolje uče kroz igru i zabavu, a naučni, ekološki i umjetnički pristupi ključni su za razvoj njihove svijesti o zaštiti životne sredine.
To je kazala voditeljka ekološke radionice organizovane na Žabljaku, Sandra Ravlić, navodeći da su se sa Wild Beauty Art festivalom povezali kroz osmišljavanje seta ekoloških radionica, od kojih su dvije bile usmjerene ka umjetnosti.
- Prva radionica bila je izrada biljnog terarijuma, a osim same izrade, djeca su imala priliku da se upoznaju ss načinom na koji biljke upijaju vodu iz tla i kako rastu - &nbsp;navela je Ravlić, prenosi PR Centar.
Kako je kazala, realizovali su i ekološku radionicu „Mala škola plastike“, na kojoj su se djeca upoznala sa različitim vrstama plastike, njenim oblicima, upotrebom u svakodnevnom životu, kao i načinima na koje mogu smanjiti njenu potrošnju.
Prema riječima Ravlić, tokom radionica su obradili i temu lanca ishrane i objasnili kako plastika i mikroplastika u prirodi utiču na životinjski svijet, a posredno i na čovjeka.
- Ovakve programe nije teško osmisliti, jer postoji beskonačno mnogo tema. Jedino usko grlo jeste vrijeme predviđeno za realizaciju. Ako radionica traje sat vremena, ograničeni smo na sadržaje koje možemo obraditi u tom vremenskom okviru - &nbsp;rekla je Ravlić.
Ona je ocijenila da je edukacija o ovim temama od najranijeg uzrasta izuzetno važna.
- Smatram da su naučni, ekološki i umjetnički pristup ključni u obrazovanju najmlađe populacije, posebno predškolskog uzrasta. Djeca tada najviše pamte, a kroz igru i zabavu svaka tema im postaje interesantna - kazala je Ravlić.
Ona je rekla da, u zavisnosti od uzrasta, djeca posjeduju različit nivo predznanja.
Ravlić je istakla da za radionice uvijek pripreme širu temu, kako bi je mogli prilagoditi i mlađima i starijima.
- Djeca često dolaze sa određenim znanjem. Obrazovni sistem je više fokusiran na teoriju, a manje na praksu i vidljive rezultate znanja. Upravo tu mi preuzimamo ulogu onih koji im mogu praktično pokazati kako to izgleda u prirod - &nbsp;navela je Ravlić.
Ona je ocijenila da je angažman prosvjetnih radnika ključan u približavanju teorije djeci kroz praksu, navodeći da bi nastavnici koji predaju predmete iz ovih oblasti trebalo da naprave prvi korak.
Ekspertkinja za održivo poslovanje u kompaniji One, Nataša Đurđić Begić, kazala je da im je zadovoljstvo što, kao generalni sponzor Wild Beauty Art festivala, imaju priliku da podrže program koji povezuje umjetnost, prirodu i zajednicu na tako neposredan način.
Ona je rekla da su dječje radionice koje se ovih dana odvijaju na Žabljaku za kompaniju One važan dio te priče.
- Tu djeca kroz jednostavne stvari, kao što su crtanje biljkama, sadnja ili osmišljavanje načina da se plastika iskoristi drugačije zapravo uče da priroda nije nešto što postoji mimo nas, već nešto čemu pripadamo. I to bez puno teorije, već na livadi, u šumi, rukama i glavom - navela je Đurđić Begić.
Ona je istakla da u kompaniji One vjeruju da odgovornost prema prostoru u kojem živimo ne treba da bude samo tema za odrasle.
„Zato nam je važno da djeca dobiju priliku da uče na ovakav način. I ako smo makar malo doprinijeli tome da iz ovih radionica odu radoznaliji i povezaniji s prirodom, to je za nas pravi smisao ove podrške“, dodala je Đurđić Begić.
Ona je naglasila da kompanija One u okviru svoje strategije održivog poslovanja kontinuirano ulaže u projekte koji doprinose obrazovanju, očuvanju prirodnih resursa i jačanju ekološke svijesti, posebno među najmlađima.
„Vjerujemo da se promjene dešavaju kroz male, ali značajne korake i zato nastojimo da budemo partner zajednici u svim inicijativama koje donose dugoročne koristi za ljude i prirodu“, rekla je Đurđić Begić.
Učesnica radionice Helena Prelević kazala je da je tokom radionice naučila mnogo o ekologiji i prirodi.
- Nadam se da ćemo ubuduće uspjeti da čuvamo prirodu i životnu sredinu, jer mi od prirode živimo i uzimamo od nje, a rijetko joj nešto uzvratimo, umjesto toga je zagađujemo - rekla je Prelević.
Ona je istakla da želi da priroda bude ljepša i da njena ljepota još više procvjeta.
- Voljela bih da i moji najbolji drugari nauče mnogo o prirodi i ekologiji, kako bismo zajedno stvorili novu generaciju koja čuva prirodu - poručila je Prelević.

Žabljak: Važno edukovati djecu o ekologiji od najranijeg uzrasta

Ekološki kriminal proizveo je finansijske i nesagledive negativne posljedice po životnu sredinu u Crnoj Gori - ocijenio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić. 
 
Tema koja je već dio novog poglavlja u radu ministarstava zaduženih za oblast ekologije i bezbjednosti u državi svakako je, kaže on, suzbijanje ekološkog kriminala, koji je proizveo nesagledive negativne posljedice po životnu sredinu u Crnoj Gori. 
 
On je rekao da se posebno ističu rijeke devastirane eksploatacijom šljunka, šume na sjeveru Crne Gore poharane nesavjesnom i nelegalnom sječom, okolina uništena nelegalnom gradnjom, životna sredina zagađena raznim oblicima nesavjesnog postupanja, uništavan biodiverzitet i uzurpirano državno zemljište. 
 
Ćulafić je naveo da je ekološki kriminal proizveo i finansijske posljedice, dodajući da će se, nakon preciznijih procjena, pokazati da ništa manju štetu država nije pretrpjela u odnosu na druge oblike razvijenog organizovanog kriminaliteta. 
 
- S tim što je u ovoj oblasti šteta minimum dvostruka - uništena životna sredina, ali i šteta po državni budžet, obje, dakle, usmjerene protiv Crne Gore neposredno - dodao je ministar. 
 
Kako je kazao, jedna od važnijih tema su i postupci koji se vode pred nadležnim tužilaštvima, a u vezi sa dodjelom besplatnih CO2 kredita, kroz potencijalnu zloupotrebu položaja nadležnih instanci i lica, od kojih je šteta po državni budžet, prema preliminarnim procjenama, bezmalo nekoliko desetina miliona EUR. 
 
Prema riječima Ćulafića, specifičnost tog oblika je u tome što se radi o latentnom obliku djelovanja, koje golim okom nije vidljivo laičkoj javnosti, ali je finansijski uticaj na rashodnu stranu državnog budžeta ogroman. 
 
- Kao ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, smatram da mi je dužnost da se kontinuirano zalažem da svi oblici organizovanja državnih organa (ministarstva, uprave, tužilaštva, radna tijela) punu pažnju posvete ovoj temi (savremenom bezbjednosnom izazovu), jer imam utisak da javnost nije dovoljno informisana o ovako važnom pitanju - naveo je Ćulafić. 
 
On je poručio da je poželjno da se i nevladin sektor, posebno onaj dio čija je oblast rada većinom vezana za životnu sredinu, aktivnije pozabavi zloupotrebama vezanim za dodjelu besplatnih CO2 kredita. 
 
Ćulafić je rekao da o svim ovim pitanjima održava redovnu komunikaciju sa rukovodstvom Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije kod kojih je, kako je naveo, veoma prisutno interesovanje za sve oblike kriminaliteta usmjerenog protiv životne sredine, a posebno za one oblike koji su dugo vremena bili relativno ili potpuno nezapaženi. 
 
- Zato je važno da svi zainteresovani akteri, koji u ime države Crne Gore žele da se bave ovim pitanjem, na umu imaju činjenicu da su neki važni procesi u toku, da su istrage u toku i da bi suptilan pristup bio koristan, kako bismo zaštitili nadležne koji rade na predmetima ekološkog kriminaliteta - naveo je on.

Ćulafić: Ekološki kriminal proizveo nesagledive negativne posljedice po životnu sredinu

Jedan od krucijalnih projekata koje država treba da sprovede je izgradnja regionalnih centara, koji će se koristiti za selekciju i dalji transport otpada, a gradiće se u Podgorici, Baru, Nikšiću i Bijelom Polju, najavio je u emisiji Referat na Gradskoj RTV, ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić.
On je naveo da je ekološka situacija u Crnoj Gori uslovljena višedecenijskim problemima, te da je posljednja analiza pokazala da u Crnoj Gori ima više od 330 divljih deponija.
Ćulafić je kazao i da je izgradnja kolektora u Botunu od nacionalnog značaja sa aspekta zaštite životne sredine i zdravlja ljudi, te da ovaj projekat ima veoma značajan i finansijski aspekat, jer bi neispunjavanje obaveza po postojećim ugovorima imalo posljedice za Glavni grad i Vladu.
<h2>U Poglavlju 27 ostvaren napredak, do kraja 2026. ispunjavanje svih obaveza</h2>
Ističe da je u oblasti ekologije prioritet svih prioriteta Poglavlje 27 i sve obaveze koje nas tu čekaju.
- Prije nekoliko dana izvršili smo analizu učinjenog, što će predstavljati temelj za novi šestomjesečni izvještaj, a koji je poslat Evropskoj komisiji i nadam se da ćemo brzo dobiti ocjenu. Mogu ekskluzivno da kažem da je detektovan napredak i da imamo trend napretka u ispunjavanju obaveza, ali može i biće mnogo snažnija. Plan je da do kraja 2026. ispunimo sve obaveze koje imamo, ali to će zavisti od finansijskih sredstava i administrativnih kapaciteta i mogućnosti. Sigurno da ćemo ispuniti obaveze koje se tiču normativnog djelovanja, ali postoji oblast za koju gajim legitimne rezerve, a to je da li ćemo uspjeti kompletnu infrastrukturu da izgradimo - kazao je Ćulafić.
Navodi da je infrastrutkura veoma složena, kao i infrastruktura za upravljanje otpadom različite vrste do infrastrukture za upravljanje otpadnim vodama, kao i za vodosnabdijevanje, zaštitu vazduha i drugu infrastrukturu za zaštitu prirode.
- Suština je da 2021, kada je vršena procjena troškova zatvaranja Poglavlja 27, bila je na oko 1,4 milijardi eura. Novi državni plan za upravljanje otpadom, za koji se nadam da će biti usvojen do kraja juna ili u prvoj polovini jula na sjednici Vlade, predviđa do nekoliko stotina miliona eura. Poglavlje je veoma složeno sa aspekta normativnog i aspekta usaglašavanja naše regulative sa regulativom EU - naveo je Ćulafić.
<h2>Kolektor u Botunu od nacionalnog značaja</h2>
On se osvrnuo i na izgradnju kolektora u Podgorici, navodeći da je to veoma značajan projekat kako za Glavni grad, tako i za Crnu Goru.
- To je veoma važan projekat sa aspekta zaštite životne sredine, a ima i svoj finansijski aspekat, o čemu se sve više govori, jer bi eventualno neispunjavanje obaveza iz ugovora, povlačilo određene ugovorne kazne za Glavni grad, ali i Vladu Crne Gore kao garanta po tom sporazumu. Kolektor je velika tema, a posebno je sada značajan zbog svih izazova koje imamo. Smatram da su ti izazovi produkt neodgovornog javnog djelovanja, kao i manjak komunikacije sa lokalnim stanovništvom i neadekvatna komunikaciona strategija, a što je dovelo do problema. Smatram da se stav lokalne zajednice uvijek mora poštovati i mislim da je ovdje najveći propust u tome što nijesmo imali adekvatnu komunikaciju mjesecima ili godinama sa lokalnim stanovništvom - kazao je Ćulafić, navodeći da je ovo samo jedan u nizu „vrućih krompira“ od prethodnih vlada.
Prema njegovim riječima, u izvještajima Evropske komisije se kao izazov najčešće apostrofiraju administrativni kapaciteti državnih i lokalnih samouprava za monitoring i zatvaranje poglavlja.
- Vjerujem da će i ovog puta biti naglašeno kao izazov – manjak administrativnih kapaciteta. Broj izvršilaca je mali, iako sa trenutnim kapacitetima dajemo maksimum. Kada je riječ o Poglavlju 27, smatram da je jedan od većih izazova generalni nivo svijesti o značaju životne sredine, posebno o načinu na koji treba upravljati otpadom i otpadnim vodama. Treba biti realan i reći da ne možemo zahtijevati od građana nešto za šta možda nijesu u dovoljnoj mjeri stvorene pretpostavke, a tu mislim na izgradnju regionalnih centara za upravljanje otpadom, a što je jedan od krucijalnih projekata koje država treba da sprovede. To je izgradnja regionalnih centara, a ne deponija, gdje nećemo imati deponovan otpad, već će se taj centar koristiti za selekciju i dalji transport na deponiju u Podgorici ili Baru, koje imaju kapacitete da prime tu količinu otpada koji Crna Gora proizvede. Prije primjene tog plana insistiraćemo na reciklaži, a gdje ćemo, prema očekivanjima, smanjiti zapreminu otpada koja će se dalje odlagati -- istakao je Ćulafić.
Navodi da su regionalni centri za upravljanje otpadom planirani u Podgorici, Baru, Nikšiću i Bijelom Polju.
<h2>U Crnoj Gori više od 330 divljih deponija</h2>
Ćulafić ističe i da su divlje deponije jedan od najvećih izazova Crne Gore.
- Prilikom pisanja državnog plana za upravljanjem otpadom, istraživanja su pokazala da je detektovano 334 divljih deponija, a to nije konačan broj i mijenja se iz dana u dan. U prethodne tri godine oko 65-70 odlagališta je sanirano, ali je problem što se gotovo na istim lokacijama formiraju nove divlje deponije. Lokalne službe moraju da sankcionišu nelegalno odlaganje otpada, jer bez ozbiljne, oštre i efikasne sankcije, ne možemo dobiti rezultat u poštovanju zakona. Propisi nijesu loši, ali je njihova primjena na nezadovoljavajućem nivou - poručio je Ćulafić.
<h2>U vulkanizerskim radnjama deponovano preko 25.000 guma</h2>
Ministar navodi da su nedavno imali akciju obilaska vulkanizerskih radnji, gdje su izvršili 250 inspekcijskih nadzora i ustanovili da se u tim radnjama nalazi deponovano 25.000 guma.
- To je sjajan podatak, jer znamo stanje na terenu i možemo da gradimo zdravu politiku, koja će biti na odgovoran način implementirana. Divlje deponije jesu veliki problem, ali se taj problem rješava u sinergijskom djelovanju ministarstva, kao i lokalnih samouprava - kazao je Ćulafić.
On je naveo da je upotreba plastičnih kesa u prodavnicama smanjena, nakon implementacije nove uredbe, te da je količina odloženih kesa za 70 odsto manja na podgoričkog gradskoj deponiji.
Ćulafić smatra da oko 40 odsto Crne Gore treba da bude zaštićeno i da to ne predstavlja biznis barijeru. Ističe da je završen tekst novog zakona o zaštiti prirode, a koji će imati nove norme kojima se štiti priroda, kao i rigorozne kazne zbog štete prirodi.
- Zaštita prirode je moj priroritet. Predmet posebnog interesovanja biće eksploatacija šljunka, koja se djelimično smanjila. Imaćemo veliku borbu protiv ekološkog kriminala u najširem smislu. Imamo podatak policije da su službenici samo prošle godine uspjeli da sankcionišu izvršioce krivičnih djela protiv životne sredine, a čija se čak i materijalna protivvrijednost mjeri na oko 60 miliona eura, a koliko je još vjerovatno ostalo nekažnjeno. Glavni naš cilj je da se zaštiti priroda i na tome ćemo istrajati - istakao je Ćulafić.
Izdvaja platofrmu čuvaj.me putem koje građani mogu prijaviti krivična djela protiv životne sredine. Najavljuje i da će biti formirana posebna jedinica Uprave policije, koja će se baviti borbom protiv ekološkog kriminala.
- Mislim da je to vrlo značajno zbog efikasnog djelovanja na terenu, jer stanje na terenu, po mojim saznanjima – nije baš idealno u zavisnosti od dijela teritorije Crne Gore. Na sjeveru su najugroženije šume, u centralnoj regiji rijeke posebno Morača zbog eksploatacije zbog čega je uništen njen tok - naveo je Ćulafić.
Poručuje da država bilježi ozbiljne rezultate u borbi protiv svih vidova kriminala, te da ima snage da zaustavi i ekološki kriminal, a da će benefite osjetiti građani i budžet Crne Gore.

Ćulafić: U Crnoj Gori više od 330 divljih deponija, gradiće se četiri regionalna centra za otpad

Ono na čemu Evropska unija danas insistira jeste upravo to nefinansijsko izvještavanje – kakve performanse imaju preduzeća kada je riječ o svom ekološkom uticaju, kako brinu o zaštiti životne sredine“, poručila je direktorica Centra za klimatske promjene Univerziteta Donja Gorica Ivana Vojinović, gostujući u emisiji "E uživo" na Televiziji E.
U susret konferenciji „Vrijeme za ESG: Novi standardi za održivi razvoj Crne Gore“, koja će biti održana 13. juna u Podgorici, Vojinović je naglasila da se savremeni modeli poslovanja i mjerila uspjeha više ne temelje isključivo na bilansima, već na ukupnom društvenom i ekološkom doprinosu kompanija.
Konferenciju organizuju Centar za klimatske promjene, Univerzitet Donja Gorica i Eko Fond, a okupiće domaće i regionalne eksperte iz oblasti ekologije, ekonomije, demografije i javnih politika, sa ciljem definisanja pravaca primjene ESG principa u Crnoj Gori.
Vojinović je pojasnila da se konferencija realizuje u okviru projekta „Izvještavanje za budućnost – ESG okviri za klimatsku odgovornost privrednih subjekata“, koji sprovodi Centar za klimatske promjene uz podršku Fonda za zaštitu životne sredine.
- Kroz projekat želimo da pokažemo – i demonstriraćemo to na samoj konferenciji – da je u svijetu, u Evropskoj uniji, a trebalo bi i kod nas, došlo vrijeme za nove modele razvoja i sisteme izvještavanja. Tradicionalni modeli koji se oslanjaju samo na finansijske pokazatelje više nijesu dovoljni. Iako su bilansi stanja i uspjeha i dalje važne kategorije, ono što se danas traži jeste informacija o ekološkom otisku, o stepenu brige o životnoj sredini. To je slovo E u skraćenici ESG - istakla je Vojinović.
Preduzeća koja zanemaruju ekološke standarde, prema njenim riječima, gube konkurentnost.
- Preduzeće koje nije ekološki osviješteno, danas se na evropskom tržištu smatra apsolutno nekonkurentnim. Takvo preduzeće ne može dobiti kredite od banaka i finansijskih institucija i ne može opstati na tržištu. Naša preduzeća to moraju da shvate - upozorila je ona.
Osvrnula se i na druge komponente ESG izvještavanja, naglašavajući važnost društvene odgovornosti i upravljačkih standarda:
- Briga o zaposlenima – kakva je radna atmosfera, kakvi odnosi vladaju – čini slovo S u ESG. G predstavlja upravljačke faktore: korporativnu odgovornost, etičnost, transparentnost. Sve su to elementi koje propisuju EU direktive, regulative i zakoni. To više nije izbor – to su obaveze za sve zemlje članice Evropske unije - kazala je Vojinović.
Dodatnu dimenziju značaja nefinansijskih podataka istakla je i Gordana Radojević, predsjednica Društva statističara i demografa Crne Gore, podsjećajući da je Crna Gora još 2016. godine usvojila Nacionalnu strategiju održivog razvoja, sa definisanih 284 indikatora.
- Indikatorima se prati održivi razvoj kroz različite oblasti – ne samo kroz finansijske aspekte. Danas, skoro deset godina kasnije, možemo reći da imamo podatke za oko 70% indikatora, ali trećina još uvijek nedostaje. Većina tih podataka odnosi se upravo na životnu sredinu i nefinansijske aspekte života, što ih čini još značajnijim. Proizvodnja tih indikatora nije isključivo zadatak državnih institucija – nevladin sektor i naučnoistraživačke organizacije takođe moraju dati snažan doprinos - zaključila je Radojević.
Konferencija 13. juna biće prilika da se jasno predstavi zaokret ka održivim, savremenim standardima razvoja i da se domaći privredni sektor pripremi za obaveze koje donosi članstvo u Evropskoj uniji.

Vojinović: Preduzeće koje nije ekološki osviješteno danas se na evropskom tržištu smatra apsolutno nekonkurentnim

Problemi se javljaju više &nbsp;kod žena, i najčešće je to hormonski disbalans, sterilitet, dok kod muškaraca utiče na testosteron - kazala je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, &nbsp;Elida Adrović iz Eco patriotizma.
Podgorica ima problem sa otpadom, podsjeća Adrović, i to je svima evidentno, ali isto tako je evidentno, ali se o tome malo priča, dodaje ona, to je nemar vlasnika pasa.
- Grad je postao toliko prljav i sa tog aspekta. Dovoljno je što imamo problem sa otpadom, na taj način imamo problem i sa nemarom vlasnika pasa, što je jednako otežavajuća okolnost zato što je to isto izvor zaraze. Meni je žao što mi moramo da pričamo o banalnim stvarima, da li smo odložili otpad u , da li smo pokupili izmet za svojim ljubimcem, a pričamo o Evropi, a pričamo o ekološkoj državi, pozivamo se na to. Nije to samo do svijesti građana, koliko je to što ne postoji kaznena politika - rekla je Adrović.
Budva je čisti primjer toga šta čovjek može da uradi, smatra Adrović, kako može da devastira prostor, ističe ona, i do čega može da dovede loše upravljanje prostorom.
- To je bio jedan od ljepših gradova u Crnoj Gori, devastiran je do te mjere da je neprijatno boraviti na tom mjestu. Imamo sad ovu sliku, koju smo imali sa neodvoženjem otpada, i meni je to potpuno opravdano, jer i ti radnici, koji rade na terenu imaju obaveze, i imaju prava. Nama su informacije stizale &nbsp;takve da su čak i iz Kotora dolazili komunalci da čiste otpad, i tu imamo neslaganje u tom dijelu, i smatram da je jako važno da funkcionišemo na nekom institucionalnom nivou, na lokalnom nivou, i da je to parametar vrijednosti sistema, te koliko ćemo ga mi poštovati, i uživati prava i obaveze koje nam kao takve pripadaju. Smatram da komunalne službe treba da rade svoj posao, ali naravno i budu plaćeni radnici koji to rade. Puni smo administrativnih radnika, toliko je na tim pozicijama ljudi koji ne rade ništa, slobodno možemo da kažemo da ne rade ništa, ili jednostavno postoje, a imamo radnike koji su na terenu ma kakva god vremenska prilika ili neprilika bila - istakla je Adrović.
Sa radnicima voli da sjedne, kaže Adrović, podijeli doručak i atmosferu, ističe ona, te smatra da su to ljudi kojima treba biti, kako ističe, zahvalan.
- Kad bi oni stali sa radom, tada bi sve stalo. Mi imamo u institucijama sistema ljude koji ne rade svoj posao, i tu se reflektuje da je nama sistem stao na raznim aspektima, u zdravstvu, kulturi, obrazovanju, a kad komunalni radnici stanu to svi vidno osjetimo. Ono što obično kažemo je to da su nevidljivi, a da su jako moćni, uloga je jako značajna, a da ih građani uopšte ne tretiraju kako bi trebalo - poručila je Adrović.
Po istrazi UN-a utvrđeno je da na sajtovima za naručivanje roba, ne samo garderobe, utvrđeno je da 7 od 26 proizvoda sadrži otrovne supstance, uključujući ftalate, olovo i kadmijum, jeftino za kupiti, a u suštini skupo za zdravlje.
Građani nijesu svjesni, smatra Adrović, koliko takvi proizvodi narušavaju zdravlje, jer taj ftalat koji se koristi kao hemikalija, ističe ona, utiče najviše na zdravlje žena, kako tvrdi, preko kože.
- Nama je koža najveći organ, i sve što trpi koža, trpi organizam, da li nervni sistem, ili reproduktivni organi. Kod žena to su obično hormonalni disbalansi koji se dešavaju, povećana stopa steriliteta, i mislim da građani nijesu svjesni šta se dešava i koliko to jako kompleksno. Sama ta plastika, sam način prerade, i nijesu to dva puta, ili tri puta &nbsp;veće vrijednosti &nbsp;u odnosu na dozvoljene, to su ozbiljne cifre. Pojedini komadi sadrže 622 puta više otrovnih materija, odnosno olova. Mi imamo djecu koja imaju problem sa govorom, koja imaju problem sa određenim razvojnim fazama. Imamo genetske i razne druge predispozicije, ali ipak nijesmo svjesno koliko utiče na sve to kvalitet garderobe, kvalitet hrane, kvalitet života majke, i koliko sve to vuče jedno drugo. Utiče i na testosteron kod muškaraca, što je jako važno i značajno - naglasila je Adrović.
Prirodno je kupovati second hand stvari, poručuje Adrović, ali nije prirodno koristiti polieste i neke plastične komade, dodaje ona, garderobe, koji jesu jeftini, ali skupi, kako ističe, kada je u pitanju zdravlje.&nbsp;
- Ako kupujemo jeftino, kasnije moramo kupovati suplementaciju, da bi održali zdravim imuni sistem. Second hand treba da ubacimo kao trend, to je potpuno normalno i u svijetu, i ne vidim ništa loše - zaključila je Adrović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Adrović: Pojedini komadi kupljeni na sajtovima sadrže i do 622 puta više otrovnih materija od dozvoljenih vrijednosti

Budilnik otvaramo pričom da je Crnoj Gori potrebno najmanje milijardu eura za poglavlje o ekologiji u pristupanim pregovorima s Evropskom unijom.
Provjerićemo koliko dugo ćemo čekati na popravku vozova i kakvo je stanje u željezničkom saobraćaju.
Bavićemo se rezultatima istraživanja o otpornosti građana Crne Gore na dezinformacije.
Donosimo i ključne poruke sa obuke o prepoznavanju i procesuiranju krivičnih djela mržnje, s fokusom na anticiganizam i ekološki rasizam.&nbsp;
Dio programa posvetićemo Međunarodnom danu volontera, a prisjetićemo se i stvaralaštva Mihaila Lalića u susret obilježavanju 110 godina od njegovog rođenja.
U Srećnom danu saznajte sve o vitaminima i mineralima, kao i o najčešćim greškama koje pravimo tokom konzumacije, a savjete iz prve ruke donosi Aleksandra Nedović, dr pharm, Tea Medica.&nbsp;
Ugostićemo Jelenu Vukić, autorku moderne bajke o odrastanju, govorićemo o njenoj knjizi "Fantom Vesna i jedna ljubav stresna", koja je izazvala veliku pažnju javnosti.
Naša tema je i magični realizam slikara Dragana Pečurice, uoči njegove izložbe u Kultruno informativnom centru „Budo Tomović“.

Budilnik na TV E: Najmanje milijardu eura za ekologiju, stanje u željezničkom saobraćaju, otpornost na dezinformacije...

Turizam u Crnoj Gori vrlo je ranjiv na uticaje klimatskih promjena, što posljednjih godina posebno dolazi do izražaja, kazali su iz Ministarstva turizma, navodeći da će raznolika ponuda omogućiti minimiziranje negativnih efekata klimatskih promjena na turističko poslovanje.
Iz Ministarstva turizma su rekli da klimatske promjene utiču na širi spektar usluga u turizmu, a najočiglednije posljedice vidljive su kod sniježnih padavina.
- Međutim, klimatske promjene, kroz povećanje prosječne svjetske temperature, utiču i na porast nivoa mora, zatim na česte pojave poplava, suša, kao i velikih požara - kazali su iz Ministarstva turizma Agenciji MINA.
Sve to, kako su dodali, utiče na nivo atraktivnosti turističkih destinacija sa aspekta turista.
Iz tog Vladinog resora su naveli da su, generalno posmatrano, turizam i životna sredina neraskidivo povezani, što uzrokuje njihovu direktnu zavisnost.
- Životna sredina je osnova u kojoj se turizam, odnosno turistički proizvod stvara i razvija. To dalje znači da svaka promjena u životnoj sredini direktno, pozitivno ili negativno, utiče i na turizam, kao i obratno - rekli su iz Ministarstva turizma.
Oni su kazali da turizam u Crnoj Gori zavisi od potencijala koji je formirala životna sredina, kao i da je crnogorski turistički proizvod, u velikoj mjeri, baziran na prirodi - moru, planinama, rijekama i jezerima.
- Dakle, može se konstatovati da je turizam u našoj državi vrlo ranjiv na uticaje klimatskih promjena, što posljednjih godina posebno dolazi do izražaja - naveli su iz Ministarstva.
U tom smislu, kako su rekli, nedostatak sniježnih padavina više ne iznenađuje.
- Međutim, kao što svaka svaka krizna situacija rađa nova rješenja i prilike, tako je i u ovoj situaciji - kazali su iz resornog ministarstva.
Kako su naveli, skijališta, ski staze i ostala zimska turistička infrastruktura postaju baza za razvijanje noviteta u ponudi zimskih centara u uslovima bez snijega, kao što su, između ostalog, panoramski ski-liftovi, staze za nordijsko hodanje, za suvi bob, staze za avanturističke pješačke, planinarske i biciklističke ture.
Iz Ministarstva turizma su rekli da, osim toga, treba imati u vidu činjenicu da je cijela teritorija Crne Gore „pokrivena“ specifičnom turističkom infrastrukturom, što je realizovano kroz projekat koji je vodilo Ministarstvo, a u okviru kojeg su uređena četiri panoramska puta - „Durmitorski prsten“, „Kruna Crne Gore“, „Krug oko korita“ i „More i visine“.
Svaki od tih panoramskih puteva, kako su dodali, dijelom prolazi i kroz planinska područja.
Iz resornog ministarstva su naveli da, shodno tome, turistička ponuda koja se razvija u područjima koja se nalaze na panoramskim putevima predstavlja jedan od načina da se negativni efekti klimatskih promjena, u ovom slučaju nedostatka snijega, ublaže.
- Pored toga, pet nacionalnih parkova u Crnoj Gori predstavljaju takođe važnu kariku sa turističkog aspekta, u smislu podizanja nivoa otpornosti turizma u Crnoj Gori na klimatske promjene - kazali su iz Ministarstva.
Odgovarajući na pitanje koje karakteristike crnogorskog turizma ga čine ranjivim na uticaje klimatskih promjena i da li su to, u prvom redu, izražena sezonalnost i nedostatak diverzifikacije turističkih proizvoda, oni su rekli da je Crna Gora, svojim geografskim položajem na Mediteranu, predodređena za „Sun-Sea-Sand“ ponudu i da će ona i u narednom periodu imati odgovarajuću potražnju.
Iz Ministarstva su ukazali da je, s obzirom na to da je riječ o ljetnjem turističkom proizvodu, sezonalnost u poslovanju turističke privrede i dalje naša stvarnost.
- Međutim, zadatak pred nama, kao donosiocima odluka, kako na državnom, tako i na lokalnom nivou, je da se upravo kroz diverzifikaciju turističkog proizvoda doprinese razvijanju „365 dana“ ponude - rekli su iz Ministarstva turizma.
Crna Gora je, kako su poručili iz tog Vladinog resora, bogata sa aspekta raznolikosti prirodnih, socio-kulturoloških, istorijskih i etničkih karakteristika, što predstavlja kvalitetnu osnovu za razvijanje specifičnih i jedinstvenih vidova turističke ponude.
Cjelogodišnji turistički proizvod, kako su dodali, biće osnov za re-brendiranje Crne Gore kao turističke destinacije.
- Naime, kroz digitalnu transformaciju, individualizacija u pružanju usluga postaje sve zastupljenija i u Crnoj Gori, odnosno naš proizvod se u sve većoj mjeri formira shodno direktnim potrebama i željama turista, čime i bolje pozicioniramo Crnu Goru na međunarodnoj turističkoj mapi - naveli su iz Ministarstva turizma.
Govoreći o mjerama potrebnim za unapređenje otpornosti sektora turizma na klimatske promjene, oni su kazali da zeleni turizam podrazumijeva aktivnosti u pravcu uspostavljanja održivosti životne sredine s jedne strane, i klimatske neutralnosti sa druge strane.
Neophodno je, kako su istakli, da se „korišćenje“ životne sredine odvija na način koji je neće uništiti.
- Poštovanje principa održivosti, odnosno standarda u tom pravcu, ogleda se i kroz sertifikaciju usluga na međunarodnom nivou, kao što su „blue flag“ i „green key“ koji se, pored ostalih sertifikata, primjenjuju i u Crnoj Gori već duži period - dodali su iz Ministarstva turizma.
Iz tog resora su poručili da je posebno važno, i na državnom i lokalnom nivou, uspostaviti i primjenjivati principe destinacijskog menadžmenta baziranog na održivosti, kao i da na nivou turističkih kompanija treba nastaviti sa razvijanjem društveno odgovornog poslovanja.
- S obzirom na to da pojam održivost obuhvata ekološke, ekonomske i socio-kulturne aspekte razvoja turizma, važna je ravnoteža između te tri dimenzije - rekli su iz Ministarstva.
Oni su kazali da je posebno značajna digitalna transformacija, kako turizma, tako i sa turizmom povezanih djelatnosti.
Klimatske promjene su, kako su naveli iz Ministarstva turizma, nezaustavljive i utiču i na zimsku i na ljetnju turističku ponudu - zime bez snijega, kišna ljeta, devastirani biodiverzitet, poplavljena područja, podizanje nivoa mora, gubitak plaža.
Iz tog Vladinog resora su istakli da je Crna Gora teritorijalno mala država, što omogućava da raznolika ponuda bude turistima dostupna u jednom danu.
- Dakle, kombinacija ponude primorje - sjever sa sve brže rastućom ponudom centralnog regiona, uz pravilno razvijanje i upravljanje turističkom ponudom sa usmjeravanjem turističke tražnje pomoću adekvatnih marketinških alata, što je jedna od premisa destinacijskog menadžmenta, omogućiće i minimiziranje negativnih efekata klimatskih promjena na turističko poslovanje - naglasili su iz Ministarstva.
Turizam, na koji se crnogorska ekonomija u velikoj mjeri oslanja, prepoznat je u Nacionalnom planu Crne Gore za prilagođavanje na klimatske promjene kao jedan od sektora u kojima je neophodno sprovesti prilagođavanje na klimatske promjene.
Ministarstvo nadležno za poslove turizma bilo je aktivno uključeno u proces pripreme tog dokumenta, kroz rad na radionicama sa predstavnicima Programa Ujedinjenih nacija za razvoj i Zelenog klimatskog fonda, kao i drugih resora koji su komplementarni turizmu.
- Cilj je jačanje crnogorskih kapaciteta u smislu pravovremenog prepoznavanja kriznih dešavanja pod uticajem klimatskih promjena i na tim osnovama, uspostavljenje adekvatnih programa planiranja i razvoja - kazali su iz Ministarstva.
Kako su podsjetili, pored sektora turizma, oblasti koje su ranjive sa aspekta klimatskih promjena i koje se tretiraju u okviru Nacionalnog plana su sektor voda, poljoprivrede i zdravlja.
- Za svaki od njih, uključujući i turizam, predložene su mjere prilagođavanja klimatskim promjenama, kao i međusektorske mjere s obzirom na visok stepen njihove međuzavisnosti - naveli su iz Ministarstva.
Oni su kazali da je taj značajni dokument bio predmet javne rasprave i da se sada vrši, od strane konsultanata, inkorporiranje prihvatljivih sugestija i predloga.
- Shodno tome, za očekivati je da u skoroj budućnosti finalna verzija Nacionalnog plana bude pripremljena i proslijeđena Vladi na usvajanje - rekli su iz Ministarstva turizma.

Turizam u Crnoj Gori ranjiv na uticaje klimatskih promjena

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: ekologija