U okviru obilježavanja Dana ekološke države, u četvrtak 18. septembra, na terasi Instituta za biologiju mora u Kotoru biće održana panel diskusija pod nazivom „Mikroplastika, turizam i otpad: ekološki izazovi Kotora i Bokokotorskog zaliva“.
Skup će otvoriti predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić i generalni sekretar Skupštine Crne Gore Boban Stanišić.
Na panelu, kojim će moderirati mr Ivana Mitrović iz Agencije za zaštitu životne sredine, učestvovaće Jovan Subotić, poslanik u Skupštini Crne Gore, dr Mirko Đurović, direktor Instituta za biologiju mora, dr Milica Mandić, naučna savjetnica u Institutu, i Jelena Radunović, savjetnica za zaštitu životne sredine u preduzeću Komunalno Kotor.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Panel diskusija o ekološkim izazovima Kotora i Boke povodom Dana ekološke države

Edukacija o ekologiji od najranijeg uzrasta izuzetno je važna, jer djeca u predškolskom periodu najbolje uče kroz igru i zabavu, a naučni, ekološki i umjetnički pristupi ključni su za razvoj njihove svijesti o zaštiti životne sredine.
To je kazala voditeljka ekološke radionice organizovane na Žabljaku, Sandra Ravlić, navodeći da su se sa Wild Beauty Art festivalom povezali kroz osmišljavanje seta ekoloških radionica, od kojih su dvije bile usmjerene ka umjetnosti.
- Prva radionica bila je izrada biljnog terarijuma, a osim same izrade, djeca su imala priliku da se upoznaju ss načinom na koji biljke upijaju vodu iz tla i kako rastu - &nbsp;navela je Ravlić, prenosi PR Centar.
Kako je kazala, realizovali su i ekološku radionicu „Mala škola plastike“, na kojoj su se djeca upoznala sa različitim vrstama plastike, njenim oblicima, upotrebom u svakodnevnom životu, kao i načinima na koje mogu smanjiti njenu potrošnju.
Prema riječima Ravlić, tokom radionica su obradili i temu lanca ishrane i objasnili kako plastika i mikroplastika u prirodi utiču na životinjski svijet, a posredno i na čovjeka.
- Ovakve programe nije teško osmisliti, jer postoji beskonačno mnogo tema. Jedino usko grlo jeste vrijeme predviđeno za realizaciju. Ako radionica traje sat vremena, ograničeni smo na sadržaje koje možemo obraditi u tom vremenskom okviru - &nbsp;rekla je Ravlić.
Ona je ocijenila da je edukacija o ovim temama od najranijeg uzrasta izuzetno važna.
- Smatram da su naučni, ekološki i umjetnički pristup ključni u obrazovanju najmlađe populacije, posebno predškolskog uzrasta. Djeca tada najviše pamte, a kroz igru i zabavu svaka tema im postaje interesantna - kazala je Ravlić.
Ona je rekla da, u zavisnosti od uzrasta, djeca posjeduju različit nivo predznanja.
Ravlić je istakla da za radionice uvijek pripreme širu temu, kako bi je mogli prilagoditi i mlađima i starijima.
- Djeca često dolaze sa određenim znanjem. Obrazovni sistem je više fokusiran na teoriju, a manje na praksu i vidljive rezultate znanja. Upravo tu mi preuzimamo ulogu onih koji im mogu praktično pokazati kako to izgleda u prirod - &nbsp;navela je Ravlić.
Ona je ocijenila da je angažman prosvjetnih radnika ključan u približavanju teorije djeci kroz praksu, navodeći da bi nastavnici koji predaju predmete iz ovih oblasti trebalo da naprave prvi korak.
Ekspertkinja za održivo poslovanje u kompaniji One, Nataša Đurđić Begić, kazala je da im je zadovoljstvo što, kao generalni sponzor Wild Beauty Art festivala, imaju priliku da podrže program koji povezuje umjetnost, prirodu i zajednicu na tako neposredan način.
Ona je rekla da su dječje radionice koje se ovih dana odvijaju na Žabljaku za kompaniju One važan dio te priče.
- Tu djeca kroz jednostavne stvari, kao što su crtanje biljkama, sadnja ili osmišljavanje načina da se plastika iskoristi drugačije zapravo uče da priroda nije nešto što postoji mimo nas, već nešto čemu pripadamo. I to bez puno teorije, već na livadi, u šumi, rukama i glavom - navela je Đurđić Begić.
Ona je istakla da u kompaniji One vjeruju da odgovornost prema prostoru u kojem živimo ne treba da bude samo tema za odrasle.
„Zato nam je važno da djeca dobiju priliku da uče na ovakav način. I ako smo makar malo doprinijeli tome da iz ovih radionica odu radoznaliji i povezaniji s prirodom, to je za nas pravi smisao ove podrške“, dodala je Đurđić Begić.
Ona je naglasila da kompanija One u okviru svoje strategije održivog poslovanja kontinuirano ulaže u projekte koji doprinose obrazovanju, očuvanju prirodnih resursa i jačanju ekološke svijesti, posebno među najmlađima.
„Vjerujemo da se promjene dešavaju kroz male, ali značajne korake i zato nastojimo da budemo partner zajednici u svim inicijativama koje donose dugoročne koristi za ljude i prirodu“, rekla je Đurđić Begić.
Učesnica radionice Helena Prelević kazala je da je tokom radionice naučila mnogo o ekologiji i prirodi.
- Nadam se da ćemo ubuduće uspjeti da čuvamo prirodu i životnu sredinu, jer mi od prirode živimo i uzimamo od nje, a rijetko joj nešto uzvratimo, umjesto toga je zagađujemo - rekla je Prelević.
Ona je istakla da želi da priroda bude ljepša i da njena ljepota još više procvjeta.
- Voljela bih da i moji najbolji drugari nauče mnogo o prirodi i ekologiji, kako bismo zajedno stvorili novu generaciju koja čuva prirodu - poručila je Prelević.

Žabljak: Važno edukovati djecu o ekologiji od najranijeg uzrasta

Ekološki kriminal proizveo je finansijske i nesagledive negativne posljedice po životnu sredinu u Crnoj Gori - ocijenio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić. 
 
Tema koja je već dio novog poglavlja u radu ministarstava zaduženih za oblast ekologije i bezbjednosti u državi svakako je, kaže on, suzbijanje ekološkog kriminala, koji je proizveo nesagledive negativne posljedice po životnu sredinu u Crnoj Gori. 
 
On je rekao da se posebno ističu rijeke devastirane eksploatacijom šljunka, šume na sjeveru Crne Gore poharane nesavjesnom i nelegalnom sječom, okolina uništena nelegalnom gradnjom, životna sredina zagađena raznim oblicima nesavjesnog postupanja, uništavan biodiverzitet i uzurpirano državno zemljište. 
 
Ćulafić je naveo da je ekološki kriminal proizveo i finansijske posljedice, dodajući da će se, nakon preciznijih procjena, pokazati da ništa manju štetu država nije pretrpjela u odnosu na druge oblike razvijenog organizovanog kriminaliteta. 
 
- S tim što je u ovoj oblasti šteta minimum dvostruka - uništena životna sredina, ali i šteta po državni budžet, obje, dakle, usmjerene protiv Crne Gore neposredno - dodao je ministar. 
 
Kako je kazao, jedna od važnijih tema su i postupci koji se vode pred nadležnim tužilaštvima, a u vezi sa dodjelom besplatnih CO2 kredita, kroz potencijalnu zloupotrebu položaja nadležnih instanci i lica, od kojih je šteta po državni budžet, prema preliminarnim procjenama, bezmalo nekoliko desetina miliona EUR. 
 
Prema riječima Ćulafića, specifičnost tog oblika je u tome što se radi o latentnom obliku djelovanja, koje golim okom nije vidljivo laičkoj javnosti, ali je finansijski uticaj na rashodnu stranu državnog budžeta ogroman. 
 
- Kao ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, smatram da mi je dužnost da se kontinuirano zalažem da svi oblici organizovanja državnih organa (ministarstva, uprave, tužilaštva, radna tijela) punu pažnju posvete ovoj temi (savremenom bezbjednosnom izazovu), jer imam utisak da javnost nije dovoljno informisana o ovako važnom pitanju - naveo je Ćulafić. 
 
On je poručio da je poželjno da se i nevladin sektor, posebno onaj dio čija je oblast rada većinom vezana za životnu sredinu, aktivnije pozabavi zloupotrebama vezanim za dodjelu besplatnih CO2 kredita. 
 
Ćulafić je rekao da o svim ovim pitanjima održava redovnu komunikaciju sa rukovodstvom Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije kod kojih je, kako je naveo, veoma prisutno interesovanje za sve oblike kriminaliteta usmjerenog protiv životne sredine, a posebno za one oblike koji su dugo vremena bili relativno ili potpuno nezapaženi. 
 
- Zato je važno da svi zainteresovani akteri, koji u ime države Crne Gore žele da se bave ovim pitanjem, na umu imaju činjenicu da su neki važni procesi u toku, da su istrage u toku i da bi suptilan pristup bio koristan, kako bismo zaštitili nadležne koji rade na predmetima ekološkog kriminaliteta - naveo je on.

Ćulafić: Ekološki kriminal proizveo nesagledive negativne posljedice po životnu sredinu

Jedan od krucijalnih projekata koje država treba da sprovede je izgradnja regionalnih centara, koji će se koristiti za selekciju i dalji transport otpada, a gradiće se u Podgorici, Baru, Nikšiću i Bijelom Polju, najavio je u emisiji Referat na Gradskoj RTV, ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić.
On je naveo da je ekološka situacija u Crnoj Gori uslovljena višedecenijskim problemima, te da je posljednja analiza pokazala da u Crnoj Gori ima više od 330 divljih deponija.
Ćulafić je kazao i da je izgradnja kolektora u Botunu od nacionalnog značaja sa aspekta zaštite životne sredine i zdravlja ljudi, te da ovaj projekat ima veoma značajan i finansijski aspekat, jer bi neispunjavanje obaveza po postojećim ugovorima imalo posljedice za Glavni grad i Vladu.
<h2>U Poglavlju 27 ostvaren napredak, do kraja 2026. ispunjavanje svih obaveza</h2>
Ističe da je u oblasti ekologije prioritet svih prioriteta Poglavlje 27 i sve obaveze koje nas tu čekaju.
- Prije nekoliko dana izvršili smo analizu učinjenog, što će predstavljati temelj za novi šestomjesečni izvještaj, a koji je poslat Evropskoj komisiji i nadam se da ćemo brzo dobiti ocjenu. Mogu ekskluzivno da kažem da je detektovan napredak i da imamo trend napretka u ispunjavanju obaveza, ali može i biće mnogo snažnija. Plan je da do kraja 2026. ispunimo sve obaveze koje imamo, ali to će zavisti od finansijskih sredstava i administrativnih kapaciteta i mogućnosti. Sigurno da ćemo ispuniti obaveze koje se tiču normativnog djelovanja, ali postoji oblast za koju gajim legitimne rezerve, a to je da li ćemo uspjeti kompletnu infrastrukturu da izgradimo - kazao je Ćulafić.
Navodi da je infrastrutkura veoma složena, kao i infrastruktura za upravljanje otpadom različite vrste do infrastrukture za upravljanje otpadnim vodama, kao i za vodosnabdijevanje, zaštitu vazduha i drugu infrastrukturu za zaštitu prirode.
- Suština je da 2021, kada je vršena procjena troškova zatvaranja Poglavlja 27, bila je na oko 1,4 milijardi eura. Novi državni plan za upravljanje otpadom, za koji se nadam da će biti usvojen do kraja juna ili u prvoj polovini jula na sjednici Vlade, predviđa do nekoliko stotina miliona eura. Poglavlje je veoma složeno sa aspekta normativnog i aspekta usaglašavanja naše regulative sa regulativom EU - naveo je Ćulafić.
<h2>Kolektor u Botunu od nacionalnog značaja</h2>
On se osvrnuo i na izgradnju kolektora u Podgorici, navodeći da je to veoma značajan projekat kako za Glavni grad, tako i za Crnu Goru.
- To je veoma važan projekat sa aspekta zaštite životne sredine, a ima i svoj finansijski aspekat, o čemu se sve više govori, jer bi eventualno neispunjavanje obaveza iz ugovora, povlačilo određene ugovorne kazne za Glavni grad, ali i Vladu Crne Gore kao garanta po tom sporazumu. Kolektor je velika tema, a posebno je sada značajan zbog svih izazova koje imamo. Smatram da su ti izazovi produkt neodgovornog javnog djelovanja, kao i manjak komunikacije sa lokalnim stanovništvom i neadekvatna komunikaciona strategija, a što je dovelo do problema. Smatram da se stav lokalne zajednice uvijek mora poštovati i mislim da je ovdje najveći propust u tome što nijesmo imali adekvatnu komunikaciju mjesecima ili godinama sa lokalnim stanovništvom - kazao je Ćulafić, navodeći da je ovo samo jedan u nizu „vrućih krompira“ od prethodnih vlada.
Prema njegovim riječima, u izvještajima Evropske komisije se kao izazov najčešće apostrofiraju administrativni kapaciteti državnih i lokalnih samouprava za monitoring i zatvaranje poglavlja.
- Vjerujem da će i ovog puta biti naglašeno kao izazov – manjak administrativnih kapaciteta. Broj izvršilaca je mali, iako sa trenutnim kapacitetima dajemo maksimum. Kada je riječ o Poglavlju 27, smatram da je jedan od većih izazova generalni nivo svijesti o značaju životne sredine, posebno o načinu na koji treba upravljati otpadom i otpadnim vodama. Treba biti realan i reći da ne možemo zahtijevati od građana nešto za šta možda nijesu u dovoljnoj mjeri stvorene pretpostavke, a tu mislim na izgradnju regionalnih centara za upravljanje otpadom, a što je jedan od krucijalnih projekata koje država treba da sprovede. To je izgradnja regionalnih centara, a ne deponija, gdje nećemo imati deponovan otpad, već će se taj centar koristiti za selekciju i dalji transport na deponiju u Podgorici ili Baru, koje imaju kapacitete da prime tu količinu otpada koji Crna Gora proizvede. Prije primjene tog plana insistiraćemo na reciklaži, a gdje ćemo, prema očekivanjima, smanjiti zapreminu otpada koja će se dalje odlagati -- istakao je Ćulafić.
Navodi da su regionalni centri za upravljanje otpadom planirani u Podgorici, Baru, Nikšiću i Bijelom Polju.
<h2>U Crnoj Gori više od 330 divljih deponija</h2>
Ćulafić ističe i da su divlje deponije jedan od najvećih izazova Crne Gore.
- Prilikom pisanja državnog plana za upravljanjem otpadom, istraživanja su pokazala da je detektovano 334 divljih deponija, a to nije konačan broj i mijenja se iz dana u dan. U prethodne tri godine oko 65-70 odlagališta je sanirano, ali je problem što se gotovo na istim lokacijama formiraju nove divlje deponije. Lokalne službe moraju da sankcionišu nelegalno odlaganje otpada, jer bez ozbiljne, oštre i efikasne sankcije, ne možemo dobiti rezultat u poštovanju zakona. Propisi nijesu loši, ali je njihova primjena na nezadovoljavajućem nivou - poručio je Ćulafić.
<h2>U vulkanizerskim radnjama deponovano preko 25.000 guma</h2>
Ministar navodi da su nedavno imali akciju obilaska vulkanizerskih radnji, gdje su izvršili 250 inspekcijskih nadzora i ustanovili da se u tim radnjama nalazi deponovano 25.000 guma.
- To je sjajan podatak, jer znamo stanje na terenu i možemo da gradimo zdravu politiku, koja će biti na odgovoran način implementirana. Divlje deponije jesu veliki problem, ali se taj problem rješava u sinergijskom djelovanju ministarstva, kao i lokalnih samouprava - kazao je Ćulafić.
On je naveo da je upotreba plastičnih kesa u prodavnicama smanjena, nakon implementacije nove uredbe, te da je količina odloženih kesa za 70 odsto manja na podgoričkog gradskoj deponiji.
Ćulafić smatra da oko 40 odsto Crne Gore treba da bude zaštićeno i da to ne predstavlja biznis barijeru. Ističe da je završen tekst novog zakona o zaštiti prirode, a koji će imati nove norme kojima se štiti priroda, kao i rigorozne kazne zbog štete prirodi.
- Zaštita prirode je moj priroritet. Predmet posebnog interesovanja biće eksploatacija šljunka, koja se djelimično smanjila. Imaćemo veliku borbu protiv ekološkog kriminala u najširem smislu. Imamo podatak policije da su službenici samo prošle godine uspjeli da sankcionišu izvršioce krivičnih djela protiv životne sredine, a čija se čak i materijalna protivvrijednost mjeri na oko 60 miliona eura, a koliko je još vjerovatno ostalo nekažnjeno. Glavni naš cilj je da se zaštiti priroda i na tome ćemo istrajati - istakao je Ćulafić.
Izdvaja platofrmu čuvaj.me putem koje građani mogu prijaviti krivična djela protiv životne sredine. Najavljuje i da će biti formirana posebna jedinica Uprave policije, koja će se baviti borbom protiv ekološkog kriminala.
- Mislim da je to vrlo značajno zbog efikasnog djelovanja na terenu, jer stanje na terenu, po mojim saznanjima – nije baš idealno u zavisnosti od dijela teritorije Crne Gore. Na sjeveru su najugroženije šume, u centralnoj regiji rijeke posebno Morača zbog eksploatacije zbog čega je uništen njen tok - naveo je Ćulafić.
Poručuje da država bilježi ozbiljne rezultate u borbi protiv svih vidova kriminala, te da ima snage da zaustavi i ekološki kriminal, a da će benefite osjetiti građani i budžet Crne Gore.

Ćulafić: U Crnoj Gori više od 330 divljih deponija, gradiće se četiri regionalna centra za otpad

Ono na čemu Evropska unija danas insistira jeste upravo to nefinansijsko izvještavanje – kakve performanse imaju preduzeća kada je riječ o svom ekološkom uticaju, kako brinu o zaštiti životne sredine“, poručila je direktorica Centra za klimatske promjene Univerziteta Donja Gorica Ivana Vojinović, gostujući u emisiji "E uživo" na Televiziji E.
U susret konferenciji „Vrijeme za ESG: Novi standardi za održivi razvoj Crne Gore“, koja će biti održana 13. juna u Podgorici, Vojinović je naglasila da se savremeni modeli poslovanja i mjerila uspjeha više ne temelje isključivo na bilansima, već na ukupnom društvenom i ekološkom doprinosu kompanija.
Konferenciju organizuju Centar za klimatske promjene, Univerzitet Donja Gorica i Eko Fond, a okupiće domaće i regionalne eksperte iz oblasti ekologije, ekonomije, demografije i javnih politika, sa ciljem definisanja pravaca primjene ESG principa u Crnoj Gori.
Vojinović je pojasnila da se konferencija realizuje u okviru projekta „Izvještavanje za budućnost – ESG okviri za klimatsku odgovornost privrednih subjekata“, koji sprovodi Centar za klimatske promjene uz podršku Fonda za zaštitu životne sredine.
- Kroz projekat želimo da pokažemo – i demonstriraćemo to na samoj konferenciji – da je u svijetu, u Evropskoj uniji, a trebalo bi i kod nas, došlo vrijeme za nove modele razvoja i sisteme izvještavanja. Tradicionalni modeli koji se oslanjaju samo na finansijske pokazatelje više nijesu dovoljni. Iako su bilansi stanja i uspjeha i dalje važne kategorije, ono što se danas traži jeste informacija o ekološkom otisku, o stepenu brige o životnoj sredini. To je slovo E u skraćenici ESG - istakla je Vojinović.
Preduzeća koja zanemaruju ekološke standarde, prema njenim riječima, gube konkurentnost.
- Preduzeće koje nije ekološki osviješteno, danas se na evropskom tržištu smatra apsolutno nekonkurentnim. Takvo preduzeće ne može dobiti kredite od banaka i finansijskih institucija i ne može opstati na tržištu. Naša preduzeća to moraju da shvate - upozorila je ona.
Osvrnula se i na druge komponente ESG izvještavanja, naglašavajući važnost društvene odgovornosti i upravljačkih standarda:
- Briga o zaposlenima – kakva je radna atmosfera, kakvi odnosi vladaju – čini slovo S u ESG. G predstavlja upravljačke faktore: korporativnu odgovornost, etičnost, transparentnost. Sve su to elementi koje propisuju EU direktive, regulative i zakoni. To više nije izbor – to su obaveze za sve zemlje članice Evropske unije - kazala je Vojinović.
Dodatnu dimenziju značaja nefinansijskih podataka istakla je i Gordana Radojević, predsjednica Društva statističara i demografa Crne Gore, podsjećajući da je Crna Gora još 2016. godine usvojila Nacionalnu strategiju održivog razvoja, sa definisanih 284 indikatora.
- Indikatorima se prati održivi razvoj kroz različite oblasti – ne samo kroz finansijske aspekte. Danas, skoro deset godina kasnije, možemo reći da imamo podatke za oko 70% indikatora, ali trećina još uvijek nedostaje. Većina tih podataka odnosi se upravo na životnu sredinu i nefinansijske aspekte života, što ih čini još značajnijim. Proizvodnja tih indikatora nije isključivo zadatak državnih institucija – nevladin sektor i naučnoistraživačke organizacije takođe moraju dati snažan doprinos - zaključila je Radojević.
Konferencija 13. juna biće prilika da se jasno predstavi zaokret ka održivim, savremenim standardima razvoja i da se domaći privredni sektor pripremi za obaveze koje donosi članstvo u Evropskoj uniji.

Vojinović: Preduzeće koje nije ekološki osviješteno danas se na evropskom tržištu smatra apsolutno nekonkurentnim

Problemi se javljaju više &nbsp;kod žena, i najčešće je to hormonski disbalans, sterilitet, dok kod muškaraca utiče na testosteron - kazala je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, &nbsp;Elida Adrović iz Eco patriotizma.
Podgorica ima problem sa otpadom, podsjeća Adrović, i to je svima evidentno, ali isto tako je evidentno, ali se o tome malo priča, dodaje ona, to je nemar vlasnika pasa.
- Grad je postao toliko prljav i sa tog aspekta. Dovoljno je što imamo problem sa otpadom, na taj način imamo problem i sa nemarom vlasnika pasa, što je jednako otežavajuća okolnost zato što je to isto izvor zaraze. Meni je žao što mi moramo da pričamo o banalnim stvarima, da li smo odložili otpad u , da li smo pokupili izmet za svojim ljubimcem, a pričamo o Evropi, a pričamo o ekološkoj državi, pozivamo se na to. Nije to samo do svijesti građana, koliko je to što ne postoji kaznena politika - rekla je Adrović.
Budva je čisti primjer toga šta čovjek može da uradi, smatra Adrović, kako može da devastira prostor, ističe ona, i do čega može da dovede loše upravljanje prostorom.
- To je bio jedan od ljepših gradova u Crnoj Gori, devastiran je do te mjere da je neprijatno boraviti na tom mjestu. Imamo sad ovu sliku, koju smo imali sa neodvoženjem otpada, i meni je to potpuno opravdano, jer i ti radnici, koji rade na terenu imaju obaveze, i imaju prava. Nama su informacije stizale &nbsp;takve da su čak i iz Kotora dolazili komunalci da čiste otpad, i tu imamo neslaganje u tom dijelu, i smatram da je jako važno da funkcionišemo na nekom institucionalnom nivou, na lokalnom nivou, i da je to parametar vrijednosti sistema, te koliko ćemo ga mi poštovati, i uživati prava i obaveze koje nam kao takve pripadaju. Smatram da komunalne službe treba da rade svoj posao, ali naravno i budu plaćeni radnici koji to rade. Puni smo administrativnih radnika, toliko je na tim pozicijama ljudi koji ne rade ništa, slobodno možemo da kažemo da ne rade ništa, ili jednostavno postoje, a imamo radnike koji su na terenu ma kakva god vremenska prilika ili neprilika bila - istakla je Adrović.
Sa radnicima voli da sjedne, kaže Adrović, podijeli doručak i atmosferu, ističe ona, te smatra da su to ljudi kojima treba biti, kako ističe, zahvalan.
- Kad bi oni stali sa radom, tada bi sve stalo. Mi imamo u institucijama sistema ljude koji ne rade svoj posao, i tu se reflektuje da je nama sistem stao na raznim aspektima, u zdravstvu, kulturi, obrazovanju, a kad komunalni radnici stanu to svi vidno osjetimo. Ono što obično kažemo je to da su nevidljivi, a da su jako moćni, uloga je jako značajna, a da ih građani uopšte ne tretiraju kako bi trebalo - poručila je Adrović.
Po istrazi UN-a utvrđeno je da na sajtovima za naručivanje roba, ne samo garderobe, utvrđeno je da 7 od 26 proizvoda sadrži otrovne supstance, uključujući ftalate, olovo i kadmijum, jeftino za kupiti, a u suštini skupo za zdravlje.
Građani nijesu svjesni, smatra Adrović, koliko takvi proizvodi narušavaju zdravlje, jer taj ftalat koji se koristi kao hemikalija, ističe ona, utiče najviše na zdravlje žena, kako tvrdi, preko kože.
- Nama je koža najveći organ, i sve što trpi koža, trpi organizam, da li nervni sistem, ili reproduktivni organi. Kod žena to su obično hormonalni disbalansi koji se dešavaju, povećana stopa steriliteta, i mislim da građani nijesu svjesni šta se dešava i koliko to jako kompleksno. Sama ta plastika, sam način prerade, i nijesu to dva puta, ili tri puta &nbsp;veće vrijednosti &nbsp;u odnosu na dozvoljene, to su ozbiljne cifre. Pojedini komadi sadrže 622 puta više otrovnih materija, odnosno olova. Mi imamo djecu koja imaju problem sa govorom, koja imaju problem sa određenim razvojnim fazama. Imamo genetske i razne druge predispozicije, ali ipak nijesmo svjesno koliko utiče na sve to kvalitet garderobe, kvalitet hrane, kvalitet života majke, i koliko sve to vuče jedno drugo. Utiče i na testosteron kod muškaraca, što je jako važno i značajno - naglasila je Adrović.
Prirodno je kupovati second hand stvari, poručuje Adrović, ali nije prirodno koristiti polieste i neke plastične komade, dodaje ona, garderobe, koji jesu jeftini, ali skupi, kako ističe, kada je u pitanju zdravlje.&nbsp;
- Ako kupujemo jeftino, kasnije moramo kupovati suplementaciju, da bi održali zdravim imuni sistem. Second hand treba da ubacimo kao trend, to je potpuno normalno i u svijetu, i ne vidim ništa loše - zaključila je Adrović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Adrović: Pojedini komadi kupljeni na sajtovima sadrže i do 622 puta više otrovnih materija od dozvoljenih vrijednosti

Budilnik otvaramo pričom da je Crnoj Gori potrebno najmanje milijardu eura za poglavlje o ekologiji u pristupanim pregovorima s Evropskom unijom.
Provjerićemo koliko dugo ćemo čekati na popravku vozova i kakvo je stanje u željezničkom saobraćaju.
Bavićemo se rezultatima istraživanja o otpornosti građana Crne Gore na dezinformacije.
Donosimo i ključne poruke sa obuke o prepoznavanju i procesuiranju krivičnih djela mržnje, s fokusom na anticiganizam i ekološki rasizam.&nbsp;
Dio programa posvetićemo Međunarodnom danu volontera, a prisjetićemo se i stvaralaštva Mihaila Lalića u susret obilježavanju 110 godina od njegovog rođenja.
U Srećnom danu saznajte sve o vitaminima i mineralima, kao i o najčešćim greškama koje pravimo tokom konzumacije, a savjete iz prve ruke donosi Aleksandra Nedović, dr pharm, Tea Medica.&nbsp;
Ugostićemo Jelenu Vukić, autorku moderne bajke o odrastanju, govorićemo o njenoj knjizi "Fantom Vesna i jedna ljubav stresna", koja je izazvala veliku pažnju javnosti.
Naša tema je i magični realizam slikara Dragana Pečurice, uoči njegove izložbe u Kultruno informativnom centru „Budo Tomović“.

Budilnik na TV E: Najmanje milijardu eura za ekologiju, stanje u željezničkom saobraćaju, otpornost na dezinformacije...

Turizam u Crnoj Gori vrlo je ranjiv na uticaje klimatskih promjena, što posljednjih godina posebno dolazi do izražaja, kazali su iz Ministarstva turizma, navodeći da će raznolika ponuda omogućiti minimiziranje negativnih efekata klimatskih promjena na turističko poslovanje.
Iz Ministarstva turizma su rekli da klimatske promjene utiču na širi spektar usluga u turizmu, a najočiglednije posljedice vidljive su kod sniježnih padavina.
- Međutim, klimatske promjene, kroz povećanje prosječne svjetske temperature, utiču i na porast nivoa mora, zatim na česte pojave poplava, suša, kao i velikih požara - kazali su iz Ministarstva turizma Agenciji MINA.
Sve to, kako su dodali, utiče na nivo atraktivnosti turističkih destinacija sa aspekta turista.
Iz tog Vladinog resora su naveli da su, generalno posmatrano, turizam i životna sredina neraskidivo povezani, što uzrokuje njihovu direktnu zavisnost.
- Životna sredina je osnova u kojoj se turizam, odnosno turistički proizvod stvara i razvija. To dalje znači da svaka promjena u životnoj sredini direktno, pozitivno ili negativno, utiče i na turizam, kao i obratno - rekli su iz Ministarstva turizma.
Oni su kazali da turizam u Crnoj Gori zavisi od potencijala koji je formirala životna sredina, kao i da je crnogorski turistički proizvod, u velikoj mjeri, baziran na prirodi - moru, planinama, rijekama i jezerima.
- Dakle, može se konstatovati da je turizam u našoj državi vrlo ranjiv na uticaje klimatskih promjena, što posljednjih godina posebno dolazi do izražaja - naveli su iz Ministarstva.
U tom smislu, kako su rekli, nedostatak sniježnih padavina više ne iznenađuje.
- Međutim, kao što svaka svaka krizna situacija rađa nova rješenja i prilike, tako je i u ovoj situaciji - kazali su iz resornog ministarstva.
Kako su naveli, skijališta, ski staze i ostala zimska turistička infrastruktura postaju baza za razvijanje noviteta u ponudi zimskih centara u uslovima bez snijega, kao što su, između ostalog, panoramski ski-liftovi, staze za nordijsko hodanje, za suvi bob, staze za avanturističke pješačke, planinarske i biciklističke ture.
Iz Ministarstva turizma su rekli da, osim toga, treba imati u vidu činjenicu da je cijela teritorija Crne Gore „pokrivena“ specifičnom turističkom infrastrukturom, što je realizovano kroz projekat koji je vodilo Ministarstvo, a u okviru kojeg su uređena četiri panoramska puta - „Durmitorski prsten“, „Kruna Crne Gore“, „Krug oko korita“ i „More i visine“.
Svaki od tih panoramskih puteva, kako su dodali, dijelom prolazi i kroz planinska područja.
Iz resornog ministarstva su naveli da, shodno tome, turistička ponuda koja se razvija u područjima koja se nalaze na panoramskim putevima predstavlja jedan od načina da se negativni efekti klimatskih promjena, u ovom slučaju nedostatka snijega, ublaže.
- Pored toga, pet nacionalnih parkova u Crnoj Gori predstavljaju takođe važnu kariku sa turističkog aspekta, u smislu podizanja nivoa otpornosti turizma u Crnoj Gori na klimatske promjene - kazali su iz Ministarstva.
Odgovarajući na pitanje koje karakteristike crnogorskog turizma ga čine ranjivim na uticaje klimatskih promjena i da li su to, u prvom redu, izražena sezonalnost i nedostatak diverzifikacije turističkih proizvoda, oni su rekli da je Crna Gora, svojim geografskim položajem na Mediteranu, predodređena za „Sun-Sea-Sand“ ponudu i da će ona i u narednom periodu imati odgovarajuću potražnju.
Iz Ministarstva su ukazali da je, s obzirom na to da je riječ o ljetnjem turističkom proizvodu, sezonalnost u poslovanju turističke privrede i dalje naša stvarnost.
- Međutim, zadatak pred nama, kao donosiocima odluka, kako na državnom, tako i na lokalnom nivou, je da se upravo kroz diverzifikaciju turističkog proizvoda doprinese razvijanju „365 dana“ ponude - rekli su iz Ministarstva turizma.
Crna Gora je, kako su poručili iz tog Vladinog resora, bogata sa aspekta raznolikosti prirodnih, socio-kulturoloških, istorijskih i etničkih karakteristika, što predstavlja kvalitetnu osnovu za razvijanje specifičnih i jedinstvenih vidova turističke ponude.
Cjelogodišnji turistički proizvod, kako su dodali, biće osnov za re-brendiranje Crne Gore kao turističke destinacije.
- Naime, kroz digitalnu transformaciju, individualizacija u pružanju usluga postaje sve zastupljenija i u Crnoj Gori, odnosno naš proizvod se u sve većoj mjeri formira shodno direktnim potrebama i željama turista, čime i bolje pozicioniramo Crnu Goru na međunarodnoj turističkoj mapi - naveli su iz Ministarstva turizma.
Govoreći o mjerama potrebnim za unapređenje otpornosti sektora turizma na klimatske promjene, oni su kazali da zeleni turizam podrazumijeva aktivnosti u pravcu uspostavljanja održivosti životne sredine s jedne strane, i klimatske neutralnosti sa druge strane.
Neophodno je, kako su istakli, da se „korišćenje“ životne sredine odvija na način koji je neće uništiti.
- Poštovanje principa održivosti, odnosno standarda u tom pravcu, ogleda se i kroz sertifikaciju usluga na međunarodnom nivou, kao što su „blue flag“ i „green key“ koji se, pored ostalih sertifikata, primjenjuju i u Crnoj Gori već duži period - dodali su iz Ministarstva turizma.
Iz tog resora su poručili da je posebno važno, i na državnom i lokalnom nivou, uspostaviti i primjenjivati principe destinacijskog menadžmenta baziranog na održivosti, kao i da na nivou turističkih kompanija treba nastaviti sa razvijanjem društveno odgovornog poslovanja.
- S obzirom na to da pojam održivost obuhvata ekološke, ekonomske i socio-kulturne aspekte razvoja turizma, važna je ravnoteža između te tri dimenzije - rekli su iz Ministarstva.
Oni su kazali da je posebno značajna digitalna transformacija, kako turizma, tako i sa turizmom povezanih djelatnosti.
Klimatske promjene su, kako su naveli iz Ministarstva turizma, nezaustavljive i utiču i na zimsku i na ljetnju turističku ponudu - zime bez snijega, kišna ljeta, devastirani biodiverzitet, poplavljena područja, podizanje nivoa mora, gubitak plaža.
Iz tog Vladinog resora su istakli da je Crna Gora teritorijalno mala država, što omogućava da raznolika ponuda bude turistima dostupna u jednom danu.
- Dakle, kombinacija ponude primorje - sjever sa sve brže rastućom ponudom centralnog regiona, uz pravilno razvijanje i upravljanje turističkom ponudom sa usmjeravanjem turističke tražnje pomoću adekvatnih marketinških alata, što je jedna od premisa destinacijskog menadžmenta, omogućiće i minimiziranje negativnih efekata klimatskih promjena na turističko poslovanje - naglasili su iz Ministarstva.
Turizam, na koji se crnogorska ekonomija u velikoj mjeri oslanja, prepoznat je u Nacionalnom planu Crne Gore za prilagođavanje na klimatske promjene kao jedan od sektora u kojima je neophodno sprovesti prilagođavanje na klimatske promjene.
Ministarstvo nadležno za poslove turizma bilo je aktivno uključeno u proces pripreme tog dokumenta, kroz rad na radionicama sa predstavnicima Programa Ujedinjenih nacija za razvoj i Zelenog klimatskog fonda, kao i drugih resora koji su komplementarni turizmu.
- Cilj je jačanje crnogorskih kapaciteta u smislu pravovremenog prepoznavanja kriznih dešavanja pod uticajem klimatskih promjena i na tim osnovama, uspostavljenje adekvatnih programa planiranja i razvoja - kazali su iz Ministarstva.
Kako su podsjetili, pored sektora turizma, oblasti koje su ranjive sa aspekta klimatskih promjena i koje se tretiraju u okviru Nacionalnog plana su sektor voda, poljoprivrede i zdravlja.
- Za svaki od njih, uključujući i turizam, predložene su mjere prilagođavanja klimatskim promjenama, kao i međusektorske mjere s obzirom na visok stepen njihove međuzavisnosti - naveli su iz Ministarstva.
Oni su kazali da je taj značajni dokument bio predmet javne rasprave i da se sada vrši, od strane konsultanata, inkorporiranje prihvatljivih sugestija i predloga.
- Shodno tome, za očekivati je da u skoroj budućnosti finalna verzija Nacionalnog plana bude pripremljena i proslijeđena Vladi na usvajanje - rekli su iz Ministarstva turizma.

Turizam u Crnoj Gori ranjiv na uticaje klimatskih promjena

Služenje obaveznog vojnog roka u Srbiji će početi ili u decembru 2026. ili u martu 2027. godine.
To je, između ostalog, najavio predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).&nbsp;
Naveo je da odluka o početku vojnog roka zavisi od spremnosti kapaciteta i vojnih objekata.
- Tu odluku ćemo uskoro donijeti, u narednih mjesec ili dva, i ići pred Skupštinu i krenuti sa evidentiranjem vojnih obveznika - rekao je on danas nakon sastanka sa vojnim čelnicima o stanju i analizi sposobnosti Vojske Srbije za 2025. godinu.
Vojni rok će, napominje Vučić, trajati 75 dana.
- Moramo da spremimo sve objekte. Imamo dovoljno pušaka i čizama ali postoje neke stvari koje još nisu potpuno spremne - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, Srbija mora da obnovi regrutne centre, unaprijedi i obnov ambulante...
- To su važna pitanja jer želimo da to spremno dočekamo i da ti mladi ljudi vojsku provedu u najboljim uslovima. Da steknu potrebnu odgovornost i ozbiljnost, kao i odnos prema patriotizmu - izjavio je on.
Uvođenje obaveznog vojnog roka mora da izglasa parlament donošenjem zakona. Predstavnici tamošnjih vlasti su proteklih godina u više navrata najavljivali vraćanje vojnog roka. Ideja je konkretizovana u januaru 2024. Tada je Generalštab Vojske Srbije pokrenuo inicijativu i predložio predsjedniku uvođenje vojnog roka.
Vučić je potom, u septembru iste godine, potpisao saglasnost da se u Srbiju vrati obavezni vojni rok. Od njegovog ukidanja, 1. januara 2011. godine, u vojsku se ide samo dobrovoljno.
Vraćanje obaveznog vojnog roka je u oktobru 2025. izglasala je i susjedna Hrvatska.
Među zemljama koje nisu ukidale obavezan vojni rok su: Švajcarska, Norveška, Danska, Finska, Austrija, Turska, Estonija, Grčka, Kipar, Ukrajina, Rusija i Belorusija.

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači s nestrpljenjem dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ipak, ni Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje, stope rasta o kojima druge države mogu samo sanjati, piše Dojče vele (DW).
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
„Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu“, smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
„Indiji su potrebni terenci“
U prvoj fazi, carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-dijelove carine bi trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment u Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kada je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju kupaca.
„SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda“, naveo je Švope.
Šta sa fabrikama u samoj Indiji?
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a zemlja bi sve više mogla da postane tržište poput SAD ili Kine.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer oprezniji je: po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosekli mač“ – novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
„S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje čekaju proširenje. To opet postavlja pitanje smisla uvoza vozila iz Evrope“, kazao je Štirmer.
I Indijci sve više voze „na struju“
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, jer je zagađenje vazduha u nekim gradovima ozbiljan problem.
„Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle sa malom i mikromobilnošću“, kaže Štirmer.
To uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
„U nekim gradovima već su u potpunosti prešli na električne autobuse. Slediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija“, dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
Mnoštvo domaćih vozila i „Japanaca“
Teško je procijeniti u kojoj mjeri njemački proizvođači mogu profitirati od rasta tržišta u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone, ulažu milijarde u nove fabrike i razvoj modela. Snažno napreduju i južnokorejski proizvođači poput Hjundaija i Kije.
Vlada, s druge strane, podstiče domaće proizvođače:
„Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta“, objašnjava Gal.
Frank Švope ipak ostaje optimista:
„Smatram da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.“
Sporazum je prilika da se ponovo pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. S tim se slaže i Gal:
„U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju izgubiti iz vida.“

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Premijer Velike Britanije Kir Starmer sastao se danas u Pekingu sa kineskim liderom Si Đinpingom, gdje su dogovorili više sporazuma - a među njima i onaj prema kom će građani Ujedinjenog Kraljevstva koji idu u Kinu poslovno ili kao turisti, moći da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana.
Starmer je rekao da je sastanak, koji je trajao sat i 20 minuta, bio produktivan i da je donio „stvarne, konkretne rezultate“.
Građani Ujedinjenog Kraljevstva koji putuju u Kinu poslovno ili kao turisti moći će da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana. Time se UK usklađuje sa drugim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Austriju.
Nije naveden datum kada će ovaj bezvizni režim stupiti na snagu, ali se vlada nada da će se to desiti što je prije moguće, prenosi BBC.

Postignut dogovor: Državljani Velike Britanije putovaće bezvizno u Kinu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je danas američkom predsjedniku Donaldu Trampu na mogućnosti obezbjeđivanja bezbjednosti Kijeva i drugih ukrajinskih gradova tokom ekstremnog zimskog perioda.
- Snabdijevanje električnom energijom je temelj života. Cijenimo napore naših partnera da nam pomognu da zaštitimo živote. Hvala vam, predsjedniče Tramp. Naši timovi su o tome razgovarali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da će sporazumi biti sprovedeni. Koraci deeskalacije doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata - rekao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži Iks.
Ranije danas, predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da tokom sedam dana ne izvodi napade na Kijev i druge ukrajinske gradove zbog, kako je naveo, ekstremno niskih temperatura u regionu.
- Lično sam zamolio predsjednika Putina da nedjelju dana ne gađa Kijev i druge gradove, i on je na to pristao - rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući, navodeći "izuzetno hladno vrijeme" kao razlog za taj zahtjev, prenosi Gardijan.
On je dodao da su ga pojedini savjetovali da "ne troši poziv", jer, kako su rekli, neće dobiti takav ustupak, ali da je ruski predsjednik ipak pristao.
Ukrajinski ministar energetike Denis Šmihalj rekao je juče da je zbog nestašice struje usled ruskog granatiranja u Kijevu 610.000 potrošača ostalo bez struje.
Najveći ukrajinski proizvođač električne energije DTEK grupa objavio je prethodno da Kijev prelazi sa vanrednog na privremeni režim isključenja struje.

Tag: ekologija