U okviru obilježavanja Dana ekološke države, u četvrtak 18. septembra, na terasi Instituta za biologiju mora u Kotoru biće održana panel diskusija pod nazivom „Mikroplastika, turizam i otpad: ekološki izazovi Kotora i Bokokotorskog zaliva“.
Skup će otvoriti predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić i generalni sekretar Skupštine Crne Gore Boban Stanišić.
Na panelu, kojim će moderirati mr Ivana Mitrović iz Agencije za zaštitu životne sredine, učestvovaće Jovan Subotić, poslanik u Skupštini Crne Gore, dr Mirko Đurović, direktor Instituta za biologiju mora, dr Milica Mandić, naučna savjetnica u Institutu, i Jelena Radunović, savjetnica za zaštitu životne sredine u preduzeću Komunalno Kotor.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Panel diskusija o ekološkim izazovima Kotora i Boke povodom Dana ekološke države

Edukacija o ekologiji od najranijeg uzrasta izuzetno je važna, jer djeca u predškolskom periodu najbolje uče kroz igru i zabavu, a naučni, ekološki i umjetnički pristupi ključni su za razvoj njihove svijesti o zaštiti životne sredine.
To je kazala voditeljka ekološke radionice organizovane na Žabljaku, Sandra Ravlić, navodeći da su se sa Wild Beauty Art festivalom povezali kroz osmišljavanje seta ekoloških radionica, od kojih su dvije bile usmjerene ka umjetnosti.
- Prva radionica bila je izrada biljnog terarijuma, a osim same izrade, djeca su imala priliku da se upoznaju ss načinom na koji biljke upijaju vodu iz tla i kako rastu - &nbsp;navela je Ravlić, prenosi PR Centar.
Kako je kazala, realizovali su i ekološku radionicu „Mala škola plastike“, na kojoj su se djeca upoznala sa različitim vrstama plastike, njenim oblicima, upotrebom u svakodnevnom životu, kao i načinima na koje mogu smanjiti njenu potrošnju.
Prema riječima Ravlić, tokom radionica su obradili i temu lanca ishrane i objasnili kako plastika i mikroplastika u prirodi utiču na životinjski svijet, a posredno i na čovjeka.
- Ovakve programe nije teško osmisliti, jer postoji beskonačno mnogo tema. Jedino usko grlo jeste vrijeme predviđeno za realizaciju. Ako radionica traje sat vremena, ograničeni smo na sadržaje koje možemo obraditi u tom vremenskom okviru - &nbsp;rekla je Ravlić.
Ona je ocijenila da je edukacija o ovim temama od najranijeg uzrasta izuzetno važna.
- Smatram da su naučni, ekološki i umjetnički pristup ključni u obrazovanju najmlađe populacije, posebno predškolskog uzrasta. Djeca tada najviše pamte, a kroz igru i zabavu svaka tema im postaje interesantna - kazala je Ravlić.
Ona je rekla da, u zavisnosti od uzrasta, djeca posjeduju različit nivo predznanja.
Ravlić je istakla da za radionice uvijek pripreme širu temu, kako bi je mogli prilagoditi i mlađima i starijima.
- Djeca često dolaze sa određenim znanjem. Obrazovni sistem je više fokusiran na teoriju, a manje na praksu i vidljive rezultate znanja. Upravo tu mi preuzimamo ulogu onih koji im mogu praktično pokazati kako to izgleda u prirod - &nbsp;navela je Ravlić.
Ona je ocijenila da je angažman prosvjetnih radnika ključan u približavanju teorije djeci kroz praksu, navodeći da bi nastavnici koji predaju predmete iz ovih oblasti trebalo da naprave prvi korak.
Ekspertkinja za održivo poslovanje u kompaniji One, Nataša Đurđić Begić, kazala je da im je zadovoljstvo što, kao generalni sponzor Wild Beauty Art festivala, imaju priliku da podrže program koji povezuje umjetnost, prirodu i zajednicu na tako neposredan način.
Ona je rekla da su dječje radionice koje se ovih dana odvijaju na Žabljaku za kompaniju One važan dio te priče.
- Tu djeca kroz jednostavne stvari, kao što su crtanje biljkama, sadnja ili osmišljavanje načina da se plastika iskoristi drugačije zapravo uče da priroda nije nešto što postoji mimo nas, već nešto čemu pripadamo. I to bez puno teorije, već na livadi, u šumi, rukama i glavom - navela je Đurđić Begić.
Ona je istakla da u kompaniji One vjeruju da odgovornost prema prostoru u kojem živimo ne treba da bude samo tema za odrasle.
„Zato nam je važno da djeca dobiju priliku da uče na ovakav način. I ako smo makar malo doprinijeli tome da iz ovih radionica odu radoznaliji i povezaniji s prirodom, to je za nas pravi smisao ove podrške“, dodala je Đurđić Begić.
Ona je naglasila da kompanija One u okviru svoje strategije održivog poslovanja kontinuirano ulaže u projekte koji doprinose obrazovanju, očuvanju prirodnih resursa i jačanju ekološke svijesti, posebno među najmlađima.
„Vjerujemo da se promjene dešavaju kroz male, ali značajne korake i zato nastojimo da budemo partner zajednici u svim inicijativama koje donose dugoročne koristi za ljude i prirodu“, rekla je Đurđić Begić.
Učesnica radionice Helena Prelević kazala je da je tokom radionice naučila mnogo o ekologiji i prirodi.
- Nadam se da ćemo ubuduće uspjeti da čuvamo prirodu i životnu sredinu, jer mi od prirode živimo i uzimamo od nje, a rijetko joj nešto uzvratimo, umjesto toga je zagađujemo - rekla je Prelević.
Ona je istakla da želi da priroda bude ljepša i da njena ljepota još više procvjeta.
- Voljela bih da i moji najbolji drugari nauče mnogo o prirodi i ekologiji, kako bismo zajedno stvorili novu generaciju koja čuva prirodu - poručila je Prelević.

Žabljak: Važno edukovati djecu o ekologiji od najranijeg uzrasta

Ekološki kriminal proizveo je finansijske i nesagledive negativne posljedice po životnu sredinu u Crnoj Gori - ocijenio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić. 
 
Tema koja je već dio novog poglavlja u radu ministarstava zaduženih za oblast ekologije i bezbjednosti u državi svakako je, kaže on, suzbijanje ekološkog kriminala, koji je proizveo nesagledive negativne posljedice po životnu sredinu u Crnoj Gori. 
 
On je rekao da se posebno ističu rijeke devastirane eksploatacijom šljunka, šume na sjeveru Crne Gore poharane nesavjesnom i nelegalnom sječom, okolina uništena nelegalnom gradnjom, životna sredina zagađena raznim oblicima nesavjesnog postupanja, uništavan biodiverzitet i uzurpirano državno zemljište. 
 
Ćulafić je naveo da je ekološki kriminal proizveo i finansijske posljedice, dodajući da će se, nakon preciznijih procjena, pokazati da ništa manju štetu država nije pretrpjela u odnosu na druge oblike razvijenog organizovanog kriminaliteta. 
 
- S tim što je u ovoj oblasti šteta minimum dvostruka - uništena životna sredina, ali i šteta po državni budžet, obje, dakle, usmjerene protiv Crne Gore neposredno - dodao je ministar. 
 
Kako je kazao, jedna od važnijih tema su i postupci koji se vode pred nadležnim tužilaštvima, a u vezi sa dodjelom besplatnih CO2 kredita, kroz potencijalnu zloupotrebu položaja nadležnih instanci i lica, od kojih je šteta po državni budžet, prema preliminarnim procjenama, bezmalo nekoliko desetina miliona EUR. 
 
Prema riječima Ćulafića, specifičnost tog oblika je u tome što se radi o latentnom obliku djelovanja, koje golim okom nije vidljivo laičkoj javnosti, ali je finansijski uticaj na rashodnu stranu državnog budžeta ogroman. 
 
- Kao ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, smatram da mi je dužnost da se kontinuirano zalažem da svi oblici organizovanja državnih organa (ministarstva, uprave, tužilaštva, radna tijela) punu pažnju posvete ovoj temi (savremenom bezbjednosnom izazovu), jer imam utisak da javnost nije dovoljno informisana o ovako važnom pitanju - naveo je Ćulafić. 
 
On je poručio da je poželjno da se i nevladin sektor, posebno onaj dio čija je oblast rada većinom vezana za životnu sredinu, aktivnije pozabavi zloupotrebama vezanim za dodjelu besplatnih CO2 kredita. 
 
Ćulafić je rekao da o svim ovim pitanjima održava redovnu komunikaciju sa rukovodstvom Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije kod kojih je, kako je naveo, veoma prisutno interesovanje za sve oblike kriminaliteta usmjerenog protiv životne sredine, a posebno za one oblike koji su dugo vremena bili relativno ili potpuno nezapaženi. 
 
- Zato je važno da svi zainteresovani akteri, koji u ime države Crne Gore žele da se bave ovim pitanjem, na umu imaju činjenicu da su neki važni procesi u toku, da su istrage u toku i da bi suptilan pristup bio koristan, kako bismo zaštitili nadležne koji rade na predmetima ekološkog kriminaliteta - naveo je on.

Ćulafić: Ekološki kriminal proizveo nesagledive negativne posljedice po životnu sredinu

Jedan od krucijalnih projekata koje država treba da sprovede je izgradnja regionalnih centara, koji će se koristiti za selekciju i dalji transport otpada, a gradiće se u Podgorici, Baru, Nikšiću i Bijelom Polju, najavio je u emisiji Referat na Gradskoj RTV, ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić.
On je naveo da je ekološka situacija u Crnoj Gori uslovljena višedecenijskim problemima, te da je posljednja analiza pokazala da u Crnoj Gori ima više od 330 divljih deponija.
Ćulafić je kazao i da je izgradnja kolektora u Botunu od nacionalnog značaja sa aspekta zaštite životne sredine i zdravlja ljudi, te da ovaj projekat ima veoma značajan i finansijski aspekat, jer bi neispunjavanje obaveza po postojećim ugovorima imalo posljedice za Glavni grad i Vladu.
<h2>U Poglavlju 27 ostvaren napredak, do kraja 2026. ispunjavanje svih obaveza</h2>
Ističe da je u oblasti ekologije prioritet svih prioriteta Poglavlje 27 i sve obaveze koje nas tu čekaju.
- Prije nekoliko dana izvršili smo analizu učinjenog, što će predstavljati temelj za novi šestomjesečni izvještaj, a koji je poslat Evropskoj komisiji i nadam se da ćemo brzo dobiti ocjenu. Mogu ekskluzivno da kažem da je detektovan napredak i da imamo trend napretka u ispunjavanju obaveza, ali može i biće mnogo snažnija. Plan je da do kraja 2026. ispunimo sve obaveze koje imamo, ali to će zavisti od finansijskih sredstava i administrativnih kapaciteta i mogućnosti. Sigurno da ćemo ispuniti obaveze koje se tiču normativnog djelovanja, ali postoji oblast za koju gajim legitimne rezerve, a to je da li ćemo uspjeti kompletnu infrastrukturu da izgradimo - kazao je Ćulafić.
Navodi da je infrastrutkura veoma složena, kao i infrastruktura za upravljanje otpadom različite vrste do infrastrukture za upravljanje otpadnim vodama, kao i za vodosnabdijevanje, zaštitu vazduha i drugu infrastrukturu za zaštitu prirode.
- Suština je da 2021, kada je vršena procjena troškova zatvaranja Poglavlja 27, bila je na oko 1,4 milijardi eura. Novi državni plan za upravljanje otpadom, za koji se nadam da će biti usvojen do kraja juna ili u prvoj polovini jula na sjednici Vlade, predviđa do nekoliko stotina miliona eura. Poglavlje je veoma složeno sa aspekta normativnog i aspekta usaglašavanja naše regulative sa regulativom EU - naveo je Ćulafić.
<h2>Kolektor u Botunu od nacionalnog značaja</h2>
On se osvrnuo i na izgradnju kolektora u Podgorici, navodeći da je to veoma značajan projekat kako za Glavni grad, tako i za Crnu Goru.
- To je veoma važan projekat sa aspekta zaštite životne sredine, a ima i svoj finansijski aspekat, o čemu se sve više govori, jer bi eventualno neispunjavanje obaveza iz ugovora, povlačilo određene ugovorne kazne za Glavni grad, ali i Vladu Crne Gore kao garanta po tom sporazumu. Kolektor je velika tema, a posebno je sada značajan zbog svih izazova koje imamo. Smatram da su ti izazovi produkt neodgovornog javnog djelovanja, kao i manjak komunikacije sa lokalnim stanovništvom i neadekvatna komunikaciona strategija, a što je dovelo do problema. Smatram da se stav lokalne zajednice uvijek mora poštovati i mislim da je ovdje najveći propust u tome što nijesmo imali adekvatnu komunikaciju mjesecima ili godinama sa lokalnim stanovništvom - kazao je Ćulafić, navodeći da je ovo samo jedan u nizu „vrućih krompira“ od prethodnih vlada.
Prema njegovim riječima, u izvještajima Evropske komisije se kao izazov najčešće apostrofiraju administrativni kapaciteti državnih i lokalnih samouprava za monitoring i zatvaranje poglavlja.
- Vjerujem da će i ovog puta biti naglašeno kao izazov – manjak administrativnih kapaciteta. Broj izvršilaca je mali, iako sa trenutnim kapacitetima dajemo maksimum. Kada je riječ o Poglavlju 27, smatram da je jedan od većih izazova generalni nivo svijesti o značaju životne sredine, posebno o načinu na koji treba upravljati otpadom i otpadnim vodama. Treba biti realan i reći da ne možemo zahtijevati od građana nešto za šta možda nijesu u dovoljnoj mjeri stvorene pretpostavke, a tu mislim na izgradnju regionalnih centara za upravljanje otpadom, a što je jedan od krucijalnih projekata koje država treba da sprovede. To je izgradnja regionalnih centara, a ne deponija, gdje nećemo imati deponovan otpad, već će se taj centar koristiti za selekciju i dalji transport na deponiju u Podgorici ili Baru, koje imaju kapacitete da prime tu količinu otpada koji Crna Gora proizvede. Prije primjene tog plana insistiraćemo na reciklaži, a gdje ćemo, prema očekivanjima, smanjiti zapreminu otpada koja će se dalje odlagati -- istakao je Ćulafić.
Navodi da su regionalni centri za upravljanje otpadom planirani u Podgorici, Baru, Nikšiću i Bijelom Polju.
<h2>U Crnoj Gori više od 330 divljih deponija</h2>
Ćulafić ističe i da su divlje deponije jedan od najvećih izazova Crne Gore.
- Prilikom pisanja državnog plana za upravljanjem otpadom, istraživanja su pokazala da je detektovano 334 divljih deponija, a to nije konačan broj i mijenja se iz dana u dan. U prethodne tri godine oko 65-70 odlagališta je sanirano, ali je problem što se gotovo na istim lokacijama formiraju nove divlje deponije. Lokalne službe moraju da sankcionišu nelegalno odlaganje otpada, jer bez ozbiljne, oštre i efikasne sankcije, ne možemo dobiti rezultat u poštovanju zakona. Propisi nijesu loši, ali je njihova primjena na nezadovoljavajućem nivou - poručio je Ćulafić.
<h2>U vulkanizerskim radnjama deponovano preko 25.000 guma</h2>
Ministar navodi da su nedavno imali akciju obilaska vulkanizerskih radnji, gdje su izvršili 250 inspekcijskih nadzora i ustanovili da se u tim radnjama nalazi deponovano 25.000 guma.
- To je sjajan podatak, jer znamo stanje na terenu i možemo da gradimo zdravu politiku, koja će biti na odgovoran način implementirana. Divlje deponije jesu veliki problem, ali se taj problem rješava u sinergijskom djelovanju ministarstva, kao i lokalnih samouprava - kazao je Ćulafić.
On je naveo da je upotreba plastičnih kesa u prodavnicama smanjena, nakon implementacije nove uredbe, te da je količina odloženih kesa za 70 odsto manja na podgoričkog gradskoj deponiji.
Ćulafić smatra da oko 40 odsto Crne Gore treba da bude zaštićeno i da to ne predstavlja biznis barijeru. Ističe da je završen tekst novog zakona o zaštiti prirode, a koji će imati nove norme kojima se štiti priroda, kao i rigorozne kazne zbog štete prirodi.
- Zaštita prirode je moj priroritet. Predmet posebnog interesovanja biće eksploatacija šljunka, koja se djelimično smanjila. Imaćemo veliku borbu protiv ekološkog kriminala u najširem smislu. Imamo podatak policije da su službenici samo prošle godine uspjeli da sankcionišu izvršioce krivičnih djela protiv životne sredine, a čija se čak i materijalna protivvrijednost mjeri na oko 60 miliona eura, a koliko je još vjerovatno ostalo nekažnjeno. Glavni naš cilj je da se zaštiti priroda i na tome ćemo istrajati - istakao je Ćulafić.
Izdvaja platofrmu čuvaj.me putem koje građani mogu prijaviti krivična djela protiv životne sredine. Najavljuje i da će biti formirana posebna jedinica Uprave policije, koja će se baviti borbom protiv ekološkog kriminala.
- Mislim da je to vrlo značajno zbog efikasnog djelovanja na terenu, jer stanje na terenu, po mojim saznanjima – nije baš idealno u zavisnosti od dijela teritorije Crne Gore. Na sjeveru su najugroženije šume, u centralnoj regiji rijeke posebno Morača zbog eksploatacije zbog čega je uništen njen tok - naveo je Ćulafić.
Poručuje da država bilježi ozbiljne rezultate u borbi protiv svih vidova kriminala, te da ima snage da zaustavi i ekološki kriminal, a da će benefite osjetiti građani i budžet Crne Gore.

Ćulafić: U Crnoj Gori više od 330 divljih deponija, gradiće se četiri regionalna centra za otpad

Ono na čemu Evropska unija danas insistira jeste upravo to nefinansijsko izvještavanje – kakve performanse imaju preduzeća kada je riječ o svom ekološkom uticaju, kako brinu o zaštiti životne sredine“, poručila je direktorica Centra za klimatske promjene Univerziteta Donja Gorica Ivana Vojinović, gostujući u emisiji "E uživo" na Televiziji E.
U susret konferenciji „Vrijeme za ESG: Novi standardi za održivi razvoj Crne Gore“, koja će biti održana 13. juna u Podgorici, Vojinović je naglasila da se savremeni modeli poslovanja i mjerila uspjeha više ne temelje isključivo na bilansima, već na ukupnom društvenom i ekološkom doprinosu kompanija.
Konferenciju organizuju Centar za klimatske promjene, Univerzitet Donja Gorica i Eko Fond, a okupiće domaće i regionalne eksperte iz oblasti ekologije, ekonomije, demografije i javnih politika, sa ciljem definisanja pravaca primjene ESG principa u Crnoj Gori.
Vojinović je pojasnila da se konferencija realizuje u okviru projekta „Izvještavanje za budućnost – ESG okviri za klimatsku odgovornost privrednih subjekata“, koji sprovodi Centar za klimatske promjene uz podršku Fonda za zaštitu životne sredine.
- Kroz projekat želimo da pokažemo – i demonstriraćemo to na samoj konferenciji – da je u svijetu, u Evropskoj uniji, a trebalo bi i kod nas, došlo vrijeme za nove modele razvoja i sisteme izvještavanja. Tradicionalni modeli koji se oslanjaju samo na finansijske pokazatelje više nijesu dovoljni. Iako su bilansi stanja i uspjeha i dalje važne kategorije, ono što se danas traži jeste informacija o ekološkom otisku, o stepenu brige o životnoj sredini. To je slovo E u skraćenici ESG - istakla je Vojinović.
Preduzeća koja zanemaruju ekološke standarde, prema njenim riječima, gube konkurentnost.
- Preduzeće koje nije ekološki osviješteno, danas se na evropskom tržištu smatra apsolutno nekonkurentnim. Takvo preduzeće ne može dobiti kredite od banaka i finansijskih institucija i ne može opstati na tržištu. Naša preduzeća to moraju da shvate - upozorila je ona.
Osvrnula se i na druge komponente ESG izvještavanja, naglašavajući važnost društvene odgovornosti i upravljačkih standarda:
- Briga o zaposlenima – kakva je radna atmosfera, kakvi odnosi vladaju – čini slovo S u ESG. G predstavlja upravljačke faktore: korporativnu odgovornost, etičnost, transparentnost. Sve su to elementi koje propisuju EU direktive, regulative i zakoni. To više nije izbor – to su obaveze za sve zemlje članice Evropske unije - kazala je Vojinović.
Dodatnu dimenziju značaja nefinansijskih podataka istakla je i Gordana Radojević, predsjednica Društva statističara i demografa Crne Gore, podsjećajući da je Crna Gora još 2016. godine usvojila Nacionalnu strategiju održivog razvoja, sa definisanih 284 indikatora.
- Indikatorima se prati održivi razvoj kroz različite oblasti – ne samo kroz finansijske aspekte. Danas, skoro deset godina kasnije, možemo reći da imamo podatke za oko 70% indikatora, ali trećina još uvijek nedostaje. Većina tih podataka odnosi se upravo na životnu sredinu i nefinansijske aspekte života, što ih čini još značajnijim. Proizvodnja tih indikatora nije isključivo zadatak državnih institucija – nevladin sektor i naučnoistraživačke organizacije takođe moraju dati snažan doprinos - zaključila je Radojević.
Konferencija 13. juna biće prilika da se jasno predstavi zaokret ka održivim, savremenim standardima razvoja i da se domaći privredni sektor pripremi za obaveze koje donosi članstvo u Evropskoj uniji.

Vojinović: Preduzeće koje nije ekološki osviješteno danas se na evropskom tržištu smatra apsolutno nekonkurentnim

Problemi se javljaju više &nbsp;kod žena, i najčešće je to hormonski disbalans, sterilitet, dok kod muškaraca utiče na testosteron - kazala je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, &nbsp;Elida Adrović iz Eco patriotizma.
Podgorica ima problem sa otpadom, podsjeća Adrović, i to je svima evidentno, ali isto tako je evidentno, ali se o tome malo priča, dodaje ona, to je nemar vlasnika pasa.
- Grad je postao toliko prljav i sa tog aspekta. Dovoljno je što imamo problem sa otpadom, na taj način imamo problem i sa nemarom vlasnika pasa, što je jednako otežavajuća okolnost zato što je to isto izvor zaraze. Meni je žao što mi moramo da pričamo o banalnim stvarima, da li smo odložili otpad u , da li smo pokupili izmet za svojim ljubimcem, a pričamo o Evropi, a pričamo o ekološkoj državi, pozivamo se na to. Nije to samo do svijesti građana, koliko je to što ne postoji kaznena politika - rekla je Adrović.
Budva je čisti primjer toga šta čovjek može da uradi, smatra Adrović, kako može da devastira prostor, ističe ona, i do čega može da dovede loše upravljanje prostorom.
- To je bio jedan od ljepših gradova u Crnoj Gori, devastiran je do te mjere da je neprijatno boraviti na tom mjestu. Imamo sad ovu sliku, koju smo imali sa neodvoženjem otpada, i meni je to potpuno opravdano, jer i ti radnici, koji rade na terenu imaju obaveze, i imaju prava. Nama su informacije stizale &nbsp;takve da su čak i iz Kotora dolazili komunalci da čiste otpad, i tu imamo neslaganje u tom dijelu, i smatram da je jako važno da funkcionišemo na nekom institucionalnom nivou, na lokalnom nivou, i da je to parametar vrijednosti sistema, te koliko ćemo ga mi poštovati, i uživati prava i obaveze koje nam kao takve pripadaju. Smatram da komunalne službe treba da rade svoj posao, ali naravno i budu plaćeni radnici koji to rade. Puni smo administrativnih radnika, toliko je na tim pozicijama ljudi koji ne rade ništa, slobodno možemo da kažemo da ne rade ništa, ili jednostavno postoje, a imamo radnike koji su na terenu ma kakva god vremenska prilika ili neprilika bila - istakla je Adrović.
Sa radnicima voli da sjedne, kaže Adrović, podijeli doručak i atmosferu, ističe ona, te smatra da su to ljudi kojima treba biti, kako ističe, zahvalan.
- Kad bi oni stali sa radom, tada bi sve stalo. Mi imamo u institucijama sistema ljude koji ne rade svoj posao, i tu se reflektuje da je nama sistem stao na raznim aspektima, u zdravstvu, kulturi, obrazovanju, a kad komunalni radnici stanu to svi vidno osjetimo. Ono što obično kažemo je to da su nevidljivi, a da su jako moćni, uloga je jako značajna, a da ih građani uopšte ne tretiraju kako bi trebalo - poručila je Adrović.
Po istrazi UN-a utvrđeno je da na sajtovima za naručivanje roba, ne samo garderobe, utvrđeno je da 7 od 26 proizvoda sadrži otrovne supstance, uključujući ftalate, olovo i kadmijum, jeftino za kupiti, a u suštini skupo za zdravlje.
Građani nijesu svjesni, smatra Adrović, koliko takvi proizvodi narušavaju zdravlje, jer taj ftalat koji se koristi kao hemikalija, ističe ona, utiče najviše na zdravlje žena, kako tvrdi, preko kože.
- Nama je koža najveći organ, i sve što trpi koža, trpi organizam, da li nervni sistem, ili reproduktivni organi. Kod žena to su obično hormonalni disbalansi koji se dešavaju, povećana stopa steriliteta, i mislim da građani nijesu svjesni šta se dešava i koliko to jako kompleksno. Sama ta plastika, sam način prerade, i nijesu to dva puta, ili tri puta &nbsp;veće vrijednosti &nbsp;u odnosu na dozvoljene, to su ozbiljne cifre. Pojedini komadi sadrže 622 puta više otrovnih materija, odnosno olova. Mi imamo djecu koja imaju problem sa govorom, koja imaju problem sa određenim razvojnim fazama. Imamo genetske i razne druge predispozicije, ali ipak nijesmo svjesno koliko utiče na sve to kvalitet garderobe, kvalitet hrane, kvalitet života majke, i koliko sve to vuče jedno drugo. Utiče i na testosteron kod muškaraca, što je jako važno i značajno - naglasila je Adrović.
Prirodno je kupovati second hand stvari, poručuje Adrović, ali nije prirodno koristiti polieste i neke plastične komade, dodaje ona, garderobe, koji jesu jeftini, ali skupi, kako ističe, kada je u pitanju zdravlje.&nbsp;
- Ako kupujemo jeftino, kasnije moramo kupovati suplementaciju, da bi održali zdravim imuni sistem. Second hand treba da ubacimo kao trend, to je potpuno normalno i u svijetu, i ne vidim ništa loše - zaključila je Adrović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Adrović: Pojedini komadi kupljeni na sajtovima sadrže i do 622 puta više otrovnih materija od dozvoljenih vrijednosti

Budilnik otvaramo pričom da je Crnoj Gori potrebno najmanje milijardu eura za poglavlje o ekologiji u pristupanim pregovorima s Evropskom unijom.
Provjerićemo koliko dugo ćemo čekati na popravku vozova i kakvo je stanje u željezničkom saobraćaju.
Bavićemo se rezultatima istraživanja o otpornosti građana Crne Gore na dezinformacije.
Donosimo i ključne poruke sa obuke o prepoznavanju i procesuiranju krivičnih djela mržnje, s fokusom na anticiganizam i ekološki rasizam.&nbsp;
Dio programa posvetićemo Međunarodnom danu volontera, a prisjetićemo se i stvaralaštva Mihaila Lalića u susret obilježavanju 110 godina od njegovog rođenja.
U Srećnom danu saznajte sve o vitaminima i mineralima, kao i o najčešćim greškama koje pravimo tokom konzumacije, a savjete iz prve ruke donosi Aleksandra Nedović, dr pharm, Tea Medica.&nbsp;
Ugostićemo Jelenu Vukić, autorku moderne bajke o odrastanju, govorićemo o njenoj knjizi "Fantom Vesna i jedna ljubav stresna", koja je izazvala veliku pažnju javnosti.
Naša tema je i magični realizam slikara Dragana Pečurice, uoči njegove izložbe u Kultruno informativnom centru „Budo Tomović“.

Budilnik na TV E: Najmanje milijardu eura za ekologiju, stanje u željezničkom saobraćaju, otpornost na dezinformacije...

Turizam u Crnoj Gori vrlo je ranjiv na uticaje klimatskih promjena, što posljednjih godina posebno dolazi do izražaja, kazali su iz Ministarstva turizma, navodeći da će raznolika ponuda omogućiti minimiziranje negativnih efekata klimatskih promjena na turističko poslovanje.
Iz Ministarstva turizma su rekli da klimatske promjene utiču na širi spektar usluga u turizmu, a najočiglednije posljedice vidljive su kod sniježnih padavina.
- Međutim, klimatske promjene, kroz povećanje prosječne svjetske temperature, utiču i na porast nivoa mora, zatim na česte pojave poplava, suša, kao i velikih požara - kazali su iz Ministarstva turizma Agenciji MINA.
Sve to, kako su dodali, utiče na nivo atraktivnosti turističkih destinacija sa aspekta turista.
Iz tog Vladinog resora su naveli da su, generalno posmatrano, turizam i životna sredina neraskidivo povezani, što uzrokuje njihovu direktnu zavisnost.
- Životna sredina je osnova u kojoj se turizam, odnosno turistički proizvod stvara i razvija. To dalje znači da svaka promjena u životnoj sredini direktno, pozitivno ili negativno, utiče i na turizam, kao i obratno - rekli su iz Ministarstva turizma.
Oni su kazali da turizam u Crnoj Gori zavisi od potencijala koji je formirala životna sredina, kao i da je crnogorski turistički proizvod, u velikoj mjeri, baziran na prirodi - moru, planinama, rijekama i jezerima.
- Dakle, može se konstatovati da je turizam u našoj državi vrlo ranjiv na uticaje klimatskih promjena, što posljednjih godina posebno dolazi do izražaja - naveli su iz Ministarstva.
U tom smislu, kako su rekli, nedostatak sniježnih padavina više ne iznenađuje.
- Međutim, kao što svaka svaka krizna situacija rađa nova rješenja i prilike, tako je i u ovoj situaciji - kazali su iz resornog ministarstva.
Kako su naveli, skijališta, ski staze i ostala zimska turistička infrastruktura postaju baza za razvijanje noviteta u ponudi zimskih centara u uslovima bez snijega, kao što su, između ostalog, panoramski ski-liftovi, staze za nordijsko hodanje, za suvi bob, staze za avanturističke pješačke, planinarske i biciklističke ture.
Iz Ministarstva turizma su rekli da, osim toga, treba imati u vidu činjenicu da je cijela teritorija Crne Gore „pokrivena“ specifičnom turističkom infrastrukturom, što je realizovano kroz projekat koji je vodilo Ministarstvo, a u okviru kojeg su uređena četiri panoramska puta - „Durmitorski prsten“, „Kruna Crne Gore“, „Krug oko korita“ i „More i visine“.
Svaki od tih panoramskih puteva, kako su dodali, dijelom prolazi i kroz planinska područja.
Iz resornog ministarstva su naveli da, shodno tome, turistička ponuda koja se razvija u područjima koja se nalaze na panoramskim putevima predstavlja jedan od načina da se negativni efekti klimatskih promjena, u ovom slučaju nedostatka snijega, ublaže.
- Pored toga, pet nacionalnih parkova u Crnoj Gori predstavljaju takođe važnu kariku sa turističkog aspekta, u smislu podizanja nivoa otpornosti turizma u Crnoj Gori na klimatske promjene - kazali su iz Ministarstva.
Odgovarajući na pitanje koje karakteristike crnogorskog turizma ga čine ranjivim na uticaje klimatskih promjena i da li su to, u prvom redu, izražena sezonalnost i nedostatak diverzifikacije turističkih proizvoda, oni su rekli da je Crna Gora, svojim geografskim položajem na Mediteranu, predodređena za „Sun-Sea-Sand“ ponudu i da će ona i u narednom periodu imati odgovarajuću potražnju.
Iz Ministarstva su ukazali da je, s obzirom na to da je riječ o ljetnjem turističkom proizvodu, sezonalnost u poslovanju turističke privrede i dalje naša stvarnost.
- Međutim, zadatak pred nama, kao donosiocima odluka, kako na državnom, tako i na lokalnom nivou, je da se upravo kroz diverzifikaciju turističkog proizvoda doprinese razvijanju „365 dana“ ponude - rekli su iz Ministarstva turizma.
Crna Gora je, kako su poručili iz tog Vladinog resora, bogata sa aspekta raznolikosti prirodnih, socio-kulturoloških, istorijskih i etničkih karakteristika, što predstavlja kvalitetnu osnovu za razvijanje specifičnih i jedinstvenih vidova turističke ponude.
Cjelogodišnji turistički proizvod, kako su dodali, biće osnov za re-brendiranje Crne Gore kao turističke destinacije.
- Naime, kroz digitalnu transformaciju, individualizacija u pružanju usluga postaje sve zastupljenija i u Crnoj Gori, odnosno naš proizvod se u sve većoj mjeri formira shodno direktnim potrebama i željama turista, čime i bolje pozicioniramo Crnu Goru na međunarodnoj turističkoj mapi - naveli su iz Ministarstva turizma.
Govoreći o mjerama potrebnim za unapređenje otpornosti sektora turizma na klimatske promjene, oni su kazali da zeleni turizam podrazumijeva aktivnosti u pravcu uspostavljanja održivosti životne sredine s jedne strane, i klimatske neutralnosti sa druge strane.
Neophodno je, kako su istakli, da se „korišćenje“ životne sredine odvija na način koji je neće uništiti.
- Poštovanje principa održivosti, odnosno standarda u tom pravcu, ogleda se i kroz sertifikaciju usluga na međunarodnom nivou, kao što su „blue flag“ i „green key“ koji se, pored ostalih sertifikata, primjenjuju i u Crnoj Gori već duži period - dodali su iz Ministarstva turizma.
Iz tog resora su poručili da je posebno važno, i na državnom i lokalnom nivou, uspostaviti i primjenjivati principe destinacijskog menadžmenta baziranog na održivosti, kao i da na nivou turističkih kompanija treba nastaviti sa razvijanjem društveno odgovornog poslovanja.
- S obzirom na to da pojam održivost obuhvata ekološke, ekonomske i socio-kulturne aspekte razvoja turizma, važna je ravnoteža između te tri dimenzije - rekli su iz Ministarstva.
Oni su kazali da je posebno značajna digitalna transformacija, kako turizma, tako i sa turizmom povezanih djelatnosti.
Klimatske promjene su, kako su naveli iz Ministarstva turizma, nezaustavljive i utiču i na zimsku i na ljetnju turističku ponudu - zime bez snijega, kišna ljeta, devastirani biodiverzitet, poplavljena područja, podizanje nivoa mora, gubitak plaža.
Iz tog Vladinog resora su istakli da je Crna Gora teritorijalno mala država, što omogućava da raznolika ponuda bude turistima dostupna u jednom danu.
- Dakle, kombinacija ponude primorje - sjever sa sve brže rastućom ponudom centralnog regiona, uz pravilno razvijanje i upravljanje turističkom ponudom sa usmjeravanjem turističke tražnje pomoću adekvatnih marketinških alata, što je jedna od premisa destinacijskog menadžmenta, omogućiće i minimiziranje negativnih efekata klimatskih promjena na turističko poslovanje - naglasili su iz Ministarstva.
Turizam, na koji se crnogorska ekonomija u velikoj mjeri oslanja, prepoznat je u Nacionalnom planu Crne Gore za prilagođavanje na klimatske promjene kao jedan od sektora u kojima je neophodno sprovesti prilagođavanje na klimatske promjene.
Ministarstvo nadležno za poslove turizma bilo je aktivno uključeno u proces pripreme tog dokumenta, kroz rad na radionicama sa predstavnicima Programa Ujedinjenih nacija za razvoj i Zelenog klimatskog fonda, kao i drugih resora koji su komplementarni turizmu.
- Cilj je jačanje crnogorskih kapaciteta u smislu pravovremenog prepoznavanja kriznih dešavanja pod uticajem klimatskih promjena i na tim osnovama, uspostavljenje adekvatnih programa planiranja i razvoja - kazali su iz Ministarstva.
Kako su podsjetili, pored sektora turizma, oblasti koje su ranjive sa aspekta klimatskih promjena i koje se tretiraju u okviru Nacionalnog plana su sektor voda, poljoprivrede i zdravlja.
- Za svaki od njih, uključujući i turizam, predložene su mjere prilagođavanja klimatskim promjenama, kao i međusektorske mjere s obzirom na visok stepen njihove međuzavisnosti - naveli su iz Ministarstva.
Oni su kazali da je taj značajni dokument bio predmet javne rasprave i da se sada vrši, od strane konsultanata, inkorporiranje prihvatljivih sugestija i predloga.
- Shodno tome, za očekivati je da u skoroj budućnosti finalna verzija Nacionalnog plana bude pripremljena i proslijeđena Vladi na usvajanje - rekli su iz Ministarstva turizma.

Turizam u Crnoj Gori ranjiv na uticaje klimatskih promjena

Predstavnici Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) i Uprave za igre na sreću potpisali su memorandum o saradnji čiji je cilj jačanje svijesti mladih o rizicima kockanja i promocija zdravijih navika kao temelja razvoja mladih generacija.
Iz MPNI su naveli da su memorandum potpisali resorna ministarka Anđela Jakšić Stojanović i vršilac dužnosti direktora Uprave igre na sreću Spasoje Papić, dodajući da je time uspostavljeno strateško partnerstvo između dvije institucije.
- Memorandum predviđa zajedničke aktivnosti usmjerene na zaštitu učenika od negativnih posljedica kockanja, promociju zdravih stilova života i afirmaciju sporta kao zdravog i bezbjednog izbora - kaže se u saopštenju.&nbsp;
Kako se navodi, saradnja obuhvata organizaciju edukativnih radionica i kampanja u školama, sprovođenje istraživanja o uticaju igara na sreću na mlade, javne kampanje na društvenim mrežama i medijima, kao i zajednički rad na preporukama za unapređenje normativnih i institucionalnih rješenja.
- Ovaj memorandum je važan jer omogućava sistemski i koordinisan pristup prevenciji, jača svijest mladih o rizicima kockanja i promoviše zdravije navike kao temelj razvoja mladih generacija - rekli su iz MPNI.

MPNI: Potpisan memorandum o saradnji u cilju jačanja svijesti mladih o rizicima kockanja

Oslobađajuća odluka u slučaju Miloša Medenice, njegove majke Vesne Medenice - bivše predsjednice Vrhovnog suda, Steva Karanikća i Jovana Mikovića jedina je ispravna i zakonita - stav je njihovih advokata koji su u Višem sudu, pred vijećem sutkjnje Vesne Kovačević, iznijeli završne riječi. Tužilaštvo, prema njihovom stavu nije ponudilo nijedan dokaz za optužbe protiv njihovih branjenika.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FkyKz1cvfoi8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
-Ne ide se u Evropu sa antievropskim djelovanjem tužioca. Svaki ekstrem je negacija pravde i udaljava ljude od pravde - kazao je jedan od branilaca Vesne Medenice, advokat Zdenko Tomanović. On je aludirao na zahtev tužioca Vukasa Radonjića da se Vesna Medenica i njen sin osude na po 20 godina zatvora jer bi to bilo dobro za Crnu Goru i Evropsku Uniju jer bi " na taj način bila poslata poruka da se kriminal ne isplati".
Tomanović je istakao da se u Evropu ne ide na način na koji se kosi sa Evropskom Unijom.
I njegov kolega advokat Zdravko Begović kazao je da je nedopustivo da se pravi primjer od pojedinca.
- Cilj izlaganja tužioca bio je da se stvori bauk, da se zapali sud i da SDT ima aibi mi smo učinili sve - kazao je Begović.
On je dodao da Evropska komisija ne traži po svaku cijenu da se neko osudi i da mu se izreče drakonska kazna.
Begović je naveo i da mu nije bio lako braniti bivši predjsenicu Vrhovnog suda kojoj su svi osim porodice okrenuli leđa.
I braioci Miloša Medenice, Steva Karanikića i Jovana Mikovića smatraju da SDT nije ponudilo nijedan dokaz protiv njihovih branjenika.
- Koga je ubio Miloš Medenica da se traži 20 godina zatvora - pitao je Stefan Jovanović.
Sudsko vijeće napravilo je pauzu nakon koje će ostali advokati i optuženi iznijeti završne.

Odbrana Medenica: Oslobađajuća odluka jedino zakonita, ne ide se u Evropu sa antievropskim djelovanjem tužioca

Međunarodne trupe mogle bi biti raspoređene u Pojas Gaze već narednog mjeseca kako bi formirale stabilizacionu snagu ovlašćenu od UN-a, reklo je su Reuters dvoje američka zvaničnika, ali još uvijek nije jasno kako će palestinski militanti iz Hamasa biti razoružani.
Zvaničnici, koji su željeli da ostanu anonimni, naveli su da Međunarodna stabilizaciona snaga (ISF) neće ulaziti u sukobe sa Hamasom. Rekli su da je veliki broj zemalja izrazio interesovanje za doprinos, a američki zvaničnici trenutno rade na određivanju veličine ISF-a, sastava, smještaja, obuke i pravila angažovanja.
Američki general sa dvjema zvjezdicama se razmatra za vođu ISF-a, ali još nisu donesene konačne odluke, dodali su zvaničnici.
Raspoređivanje snaga je ključni dio naredne faze mirovnog plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu. U prvoj fazi, krhko primirje u dvogodišnjem ratu počelo je 10. oktobra, a Hamas je oslobodio taoce dok je Izrael pustio pritvorene Palestince.
- Mnogo tihog planiranja se sada odvija iza kulisa za drugu fazu mirovnog dogovora - rekla je portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit novinarima. “Želimo da osiguramo trajni i dugoročan mir.”

SAD ciljaju na raspoređivanje međunarodnih snaga u Gazi početkom naredne godine, kažu američki zvaničnici

Kako je to već duže uobičajeno u susret praznicima, u Podgorici je danas sa radom počelo klizalište. Privremeni sadržaj nalazi se na jednom od poligona u okviru Sportsko-rekreativnog centra "Morača". Riječ je o lokaciji na kojoj se i ranije nalazilo klizalište. No, ove godine, posjetioci će na tom mjestu naići i na jednu novinu. U pitanju je ledeni tobogan, koji je prvi put dostupan Podgoričankama i Podgoričanima koji vole da se rekreiraju na ledu. Tobogan je namijenjen najmlađim posjetiocima. Tokom prvog dana, posjetilaca je bilo - dominiraju oni mlađi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212161244_ef8ed5bc9850e3f75f568a9b5c078000a62b7856211655e7cb128dd0b5f7b175.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212161244_ef8ed5bc9850e3f75f568a9b5c078000a62b7856211655e7cb128dd0b5f7b175" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Klizalište"> </figure>  Djeluje kako bi upravo naredna dva dana mogla proteći i uz lijepu posjetu - jer, osim što je vikend, u najavi je i sunčano vrijeme.

(FOTO) Podgorica: Otvoreno klizalište, posjetioce čeka i novitet u odnosu na prošle godine

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Tag: ekologija