U Crnoj Gori je na kraju avgusta bilo 1,6 miliona korisnika mobilne telefonije, skoro šest odsto više u odnosu na jul.
Broj korisnika u avgustu odgovara penetraciji od 256,52 odsto, navedeno je u izvještaju Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).
U odnosu na isti prošlogodišnji period, broj korisnika u avgustu veći je 1,09 odsto.
Udio postpejd korisnika iznosio je 53,19 odsto, a pripejd 46,81 odsto.
Od ukupnog broja korisnika, M:tel je imao 686,96 hiljada ili 42,94 odsto, zatim Crnogorski Telekom 544,66 hiljada ili 34,05 odsto i One 368,11 hiljada ili 23,01 odsto.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

EKIP: Na kraju avgusta 1,6 miliona korisnika mobilne telefonije

U Crnoj Gori je na kraju jula bilo 1,5 miliona korisnika mobilne telefonije, 6,68 odsto više u odnosu na jun.
Broj korisnika u julu odgovara penetraciji od 242,1 odsto, navedeno je u izvještaju Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).
U odnosu na isti prošlogodišnji period, broj korisnika u julu veći je 1,79 odsto.
Udio postpejd korisnika iznosio je 56 odsto, a pripejd 44 odsto.
Od ukupnog broja korisnika, najviše je imao M:tel 644,55 hiljada ili 42,69 odsto, zatim Crnogorski Telekom 517,8 hiljada ili 34,3 odsto i One 347,46 hiljada ili 23,01 odsto.
M:tel je imao 50,52 odsto od ukupnog broja pripejd korisnika, Crnogorski Telekom 28,09 odsto, a One 21,39 odsto.
Crnogorski Telekom je u julu imao 39,17 odsto postpejd korisnika, M:tel 36,54 odsto, a One 24,29 odsto.

1250x600

1084x550

EKIP: Na kraju jula 1,5 miliona korisnika mobilne telefonije

Uslugu prenosivosti broja je u prvom kvartalu ove godine iskoristilo 2,72 hiljade pretplatnika, većinom u mobilnoj telefoniji, saopšteno je iz Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).
Iz EKIP-a su agenciji Mina-business kazali da je u fiksnoj mreži, u periodu od januara do kraja marta, prenijet 171 broj, a u mobilnoj 2,55 hiljada brojeva.
- U fiksnoj telefoniji najviše je došlo u M:tel, 153 broja, u Telemach osam, a u One Crna Gora i Crnogorski Telekom po pet brojeva - kazali su iz EKIP-a.
Najviše korisnika otišlo je iz fiksne mreže Crnogorskog Telekoma, 163 broja, iz Telemacha pet, a iz M:tela tri.
Kod prenosa brojeva između mobilnih mreža u prva tri mjeseca, od ukupno 2,55 hiljada brojeva, najviše je prenešeno u M:tel i to 1,05 hiljada, zatim u Crnogorski Telekom 802, dok su u One prenijeta 363 broja.
- Najviše korisnika je prešlo iz mobilne mreže One-a 1,26 hiljada, potom iz Crnogorskog Telekoma 653, a najmanje iz M:tela 633 broja - precizirali su iz EKIP-a.
Usluga prenosivosti telefonskih brojeva se pruža od 1. decembra 2011, i do 31. marta ove godine ukupno je prenešeno 107,98 hiljada brojeva, od čega 18,12 hiljada u fiksnim i 89,86 hiljada u mobilnim mrežama.
- Najviše brojeva je prenešeno u fiksnu mrežu M:tela 11,22 hiljade, potom u Telemach 4,19 hiljada, u One 2,3 hiljade, u Crnogorski Telekom 400, a u Orion tri broja - dodali su iz EKIP-a.
Najviše je otišlo iz fiksne mreže Crnogorskog Telekoma 17,15 hiljada brojeva, iz M:tela 504, iz Telemacha 429, a iz One-a 34 broja.
U mobilnim mrežama, od 89,86 hiljada prenešenih brojeva, najviše je prenijeto u M:tel, 45,04 hiljade, zatim u Crnogorski Telekom 27 hiljada, dok je u mrežu One-a ukupno prenešeno 17,8 hiljada brojeva.
Najviše korisnika je otišlo iz One-a 45,5 hiljada, potom iz Crnogorskog Telekoma 29,36 hiljada, a najmanje iz M:tela 14,99 hiljada.
Prenosivost broja je usluga koja omogućava svakom pretplatniku da zadrži telefonski broj pri promjeni operatora.
Broj se može prenositi iz fiksne u fiksnu mrežu, odnosno iz mobilne u mobilnu mrežu.
Ukupno vrijeme za prenos broja je tri radna dana. Pretplatnik koji želi da prenese telefonski broj podnosi zahtjev za prenos broja kod operatora primaoca broja i to se smatra zahtjevom za raskid ugovora sa operatorom davaocem broja.
Pretplatnik može ponovo da prenese svoj broj nakon tri mjeseca od zadnjeg prenosa. Ukoliko zahtjev za prenos broja bude odbijen, pretplatnik može da podnese prigovor EKIP-u.
- EKIP nije imao takvih slučajeva vezano za prenosivost brojeva tokom prva tri mjeseca ove godine - zaključili su iz EKIP-a.

U prvom kvartalu prenijeto 2,72 hiljade brojeva

Operatori elektronskih komunikacija u Crnoj Gori su tokom prošle godine u razvoj elektronskih komunikacionih mreža i usluga uložili 80,87 miliona eura, saopšteno je iz Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).
Ostvarene investicije su 5,99 odsto veće u odnosu na 2023, kada je ostvareno 76,3 miliona eura ulaganja.
- Ovako visok nivo investicija doprinosi daljem povećanju dostupnosti savremenih elektronskih komunikacionih usluga visokog kvaliteta na cijeloj teritoriji Crne Gore - navodi se u saopštenju EKIP-a.
Elektronske komunikacije, kako su objasnili, spadaju u infrastrukturne privredne grane i ulaganja u telekomunikacionu i informacionu infrastrukturu su jedan su od glavnih pokretača ekonomskog napretka.
- Česte promjene i tehnološke inovacije na tržištu elektronskih komunikacija nameću potrebu stalnog ulaganja u istraživanje i razvoj, razvoj infrastrukture, uvođenje novih tehnologija i usluga. Operatori elektronskih komunikacija u Crnoj Gori su svjesni toga pa su u značajnoj mjeri posvećeni investicijama - rekli su iz EKIP-a.
Uvećane investicije u elektronske komunikacije imaju visok pozitivan uticaj i na efikasnost u drugim sektorima, što na kraju podstiče ukupan ekonomski rast.
Iz EKIP-a su najavili da se očekuju nova ulaganja operatora elektronskih komunikacija i nastavak trenda visokog investiranja u sektor elektronskih komunikacija.
- Operatori u sektoru elektronskih komunikacija u Crnoj Gori planiraju da u ovoj godini investiraju oko 63 miliona eura, preko 53 miliona u narednoj i oko 49 miliona eura u 2027 - precizirali su iz EKIP-a.
Predstavnici regulatora su podsjetili da je prethodnih deset godina prisutan trend značajnih investicija u razvoj elektronskih komunikacionih mreža i usluga.
- U prethodnih deset godina operatori elektronskih komunikacija u Crnoj Gori su investirali preko 775 miliona eura. Trend visokog nivoa investiranja posebno je prisutan od 2016. godine, koja je bila rekordna godina u pogledu investicija - dodali su iz EKIP-a.
Iz EKIP-a su zaključili da višegodišnji trend visokih investicija u sektoru elektronskih komunikacija potvrđuje činjenicu da u Crnoj Gori postoji stabilan i predvidiv pravni i regulatorni okvir, koji je stvorio jednake uslove za sve učesnike na tržištu.

Visok nivo investicija u sektoru elektronskih komunikacija

U Crnoj Gori je na kraju novembra bilo 1,47 miliona korisnika mobilne telefonije, 4,77 odsto manje u odnosu na oktobar. 
 
Broj korisnika u novembru odgovara penetraciji od 236,51 odsto, navedeno je u izvještaju Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP). 
 
U odnosu na isti period 2023. godine, broj korisnika u novembru veći je 7,51 odsto. 
 
Udio postpejd korisnika iznosio je 55,55 odsto, a pripejd 44,45 odsto. 
 
Od ukupnog broja korisnika, najviše je imao M:tel 596,88 hiljada ili 40,7 odsto, zatim Crnogorski Telekom 518,45 hiljada ili 35,35 odsto i One 351,12 hiljada ili 23,95 odsto. 
 
M:tel je imao 47,23 odsto od ukupnog broja pripejd korisnika, Crnogorski Telekom 29,56 odsto, a One 23,2 odsto. 
 
Crnogorski Telekom je u novembru imao 39,99 odsto postpejd korisnika, M:tel 35,48 odsto, a One 24,54 odsto.

Na kraju novembra 1,47 miliona korisnika mobilne telefonije

U Crnoj Gori je na kraju oktobra bilo 191,06 hiljada priključaka fiksne telefonije, neznatno više u odnosu na septembar, pokazuju podaci Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).
Od tog broja priključaka, Crnogorski Telekom je imao 100,53 hiljade, M:tel 72,18 hiljada, Telemach 15,75 hiljada, One 2,58 hiljada, a Orion Telekom 15 priključaka.
Učešće Crnogorskog Telekoma na tržištu fiksne telefonije iznosi 52,62 odsto, M:tela 37,78 odsto, Telemacha 8,25 odsto, One-a 1,35 odsto, a Orion Telekoma neznatno.
U odnosu na isti period prošle godine, broj korisnika fiksne telefonije u oktobru je bio neznatno veći.
Od ukupnog broja priključaka fiksne telefonije, na građane se odnosi 84,89 odsto, a na kompanije 15,11 odsto.

Neznatno više priključaka fiksne telefonije

Nova izvršna direktorica Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) je Marija Konjević.
Savjet EKIP-a je, na sjednici održanoj 23. novembra, većinom glasova donio odluku da za izvršnu direktoricu bude imenovana Konjević, sadašnja viša specijalistkinja za informacione tehnologije - programerka u Agenciji.
Iz EKIP-a je saopšteno da mandat novoimenovane direktorice Agencije počinje 23. januara.
Savjet je javni konkurs za izvršnog direktora raspisao 25. septembra, preko Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).
Prijave na javni konkurs dostavilo je ukupno šest kandidata.
- Nakon sprovedenog postupka i obavljenog intervjua sa kandidatima koji su ispunili sve opšte i posebne uslove, članovi Savjeta su izbor vršili po slobodnoj ocjeni, polazeći od diskrecionog prava, osnova i granica ovlašćenja koje su im date Zakonom o elektronskim komunikacijama i opštim aktom Agencije, a u skladu sa ciljem u kojem im je ovo ovlašćenje dato, uzimajući u obzir i objektivne kriterijume vrednovanja koji su bili navedeni u konkursu - navodi se u saopštenju.

Konjević izvršna direktorica EKIP-a

U Crnoj Gori jutros se zbog kiše i zadržavanje vode na putu kao i smanjene vidljivosti saobraća usporenije, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG). 
 
Iz AMSCG su upozorili da su mogući sitniji odroni na dionicama pored klisura i usjeka. 
 
Na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odrona. 
 
Na magistralnom putu M-2 na dionicama Poda - Berane i Ribarevine - Poda saobraćaj će biti obustavljen od devet do 12 i od 14 do 17 sati zbog rekonstrukcije saobraćajnice. 
 
Na regionalnom putu R-19 Mateševo - Andrijevica, na lokaciji prevoj Trešnjevik, saobraćaj je od osam do 11 i od 13 do 16 sati totalno obustavljen za sve vrste vozila, zbog asfaltiranja. 
 
Saobraćaj na magistralnom putu M-2m na dionici Lepenac - Ribarevine, zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, a moguća je i povremana obustava ne duža od 30 minuta. 
 
Na magistralnom putu M-3 dionica Šćepan Polje –Nikšić saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični na mjestima presvlačenja asfalta. 
 
Saobraćaj je sa dvosmjernog na naizmjenični promijenjen na regionalnom putu R-29 Bar-Kamenički most–Krute, zbog rekonstrukcije. 
 
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, na dijelu puta Nikšić-Kuside, saobraćaj je zbog rekonstrukcije promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni. 
 
Saobraćaj na magistralnom putu M-8 Lipci - Grahovo promijenjen je zbog asfaliranja sa dvosmjernog na jednosmjerni od sedam do 19 sati. 
 
Promijenjen je režim saobraćaja od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta.

Nepovoljni uslovi za vožnju, saobraća se usporenije

Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) u saradnji sa Međunarodnom unijom za telekomunikacije (ITU) organizuje Regionalni regulatorni forum za Evropu 2024, koji će se održati od 23. do 24. septembra u Budvi, na temu „Vizija povezanosti: Inoviranje buduće regulacije i bezbjednosti telekomunikacija“.&nbsp;
Kako je saopšteno iz EKIP-a, cilj foruma je ubrzanje gigabitne povezanosti kroz izgradnju otporne digitalne infrastrukture i podrška održivoj digitalnoj transformaciji.&nbsp;
- Glavne teme uključuju trendove i razvoj digitalne infrastrukture, regulatorne strategije za nove telekomunikacione tehnologije, unapređenje kvaliteta usluga i zaštitu prava potrošača. Takođe, biće razmatrani izazovi i mogućnosti u javno-privatnim partnerstvima i sajber bezbjednost – navodi se u saopštenju.
Forum se ove godine održava 21. put i pruža priliku za dijalog na visokom nivou o politikama koje će unaprijediti telekomunikacione tehnologije i regulatorne pristupe u regionu.

Regionalni regulatorni forum za Evropu iz oblasti telekomunikacija u Budvi

Nakon jučerašnje izjave ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja da neće dozvoliti da Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) bude pod kontrolom političkih trgovina i stranog uticaja, polsanici PES-a, NSD, DNP-a, DCG, SNP-a i BS-a, poruči li su mu da dobro vodi računa kada, kako kažu, daje paušalne ocjene kojima udara na integritet članova Skupštinskog odbora za ekonomiju, dok je član predsjedništva SDP-a Prof. dr Adis Balota pozvao Specijalno državno tužilaštvo da ga ispita o njegovim saznanjima.
Đeljošaj je juče eksplicitno saopštio da EKIP, u vrijeme velikog razvoja tehnologije, mora ostati privržena državnom interesu Crne Gore, te da Savjet neće biti pod kontrolom stranih država i njihovih službi bezbjednosti.
- Ako Ministar Đeljošaj raspolaže informacijama koje je naznačio u izjavi (rad za druge države/službe i nepotpuna dokumentacija) trebao je javno da kaže koji su to pojedinci u državnim organima. Ako je znao i ranije zašto nije reagovao blagovremeno – kazao je Balota i istakao da ukoliko ministar ne saoopšti ko radi za obavještajne službe drugih država, onda mora bezuslovno podnijeti ostavku.
On je pozvao i SDT da ispita ministra o njegovim saznanjima.
Članovi Skupštinskog odbora za ekonomiju, finfasije i budžet, koji su i birali Savjet EKIP-a u aprilu,
Dejan Đurović, Tonći Janović, Mirsad Nurković, Zdenka Popović, Slađana Kaluđerović, Jelena Božović, Uglješa Urošević, poručili su da Savjet nije pod kontrolom ni stranih država, ni stranih službi, već da su kontrolu nad izborom Savjeta imali isključivo poslanici, te da je izabran glasovima poslanika koji dolaze iz redova parlamentarne većine, ali i tadašnjeg predsjednika Odbora (Nurković – BS) koji je, za vrijeme izbora Savjeta, dolazio iz redova parlamentarne opozicije.
- Preporučujemo Đelošaju da dobro vodi računa kad daje paušalne ocjene kojima udara na integritet članova Odbora, a koji su ujedno i poslanici aktuelne parlamentarne većine, koji su vršili selekciju i izabrali članove Savjeta EKIP-a - navodi se u odgovoru članova Odbora upućenom ministru.
Đeljošaj je juče saopštio da je aktuelni Savjet EKIP-a izabran političkom trgovinom, po starom problematičnim zakonom, te da svi članovi Savjeta ne ispunjavaju uslove ni po tom zakonu.
- Dok imam sva ova saznanja, naravno da ću dati doprinos da ne bude ova institucija dovedena pod kontrolu političkih trgovina i stranog uticaja. Dok budem potpredsjednik Vlade i ministar države Crne Gore, radiću sve da se u zakonskim rješenjima očuva državni interes Crne Gore. Savjet ne može i, mojom podrškom, neće biti pod kontrolom stranih država i njihovih službi bezbjednosti, ali ni operatera koje mora da kontroliše – poručio je Đeljošaj, koji je istakao da su novim zakonom predviđeni stroži i stručniji kriterijumi kao uslov za članstvo u Savjetu.
Sa druge strane, članovi skupštinskog Odbora navode da su posebno zadovoljni time što „među kandidatima imamo doktora nauka, tri magistra i jednog magistranda“.
Oni su kazali da je neprihvatljivo da neko zakon koristi kao sredstvo za smjenu organa upravljanja regulatornog tijela, posebno sa pozicije ministra.
- Očekujemo od potpredsjednika Vlade za ekonomska pitanja da pokaže proaktivan pristup kada su u pitanju anomalije koje postoje na tržištu elektronskih komunikacija- poručili su oni.
Skupština je 18. aprila, uz podršku 45 poslanika, za predsjednika Savjeta EKIP-a izabrala Milana Radulovića, a za članove Jelenu Savić, Nikolu Labovića, Dejana Jovanovića i Amera Nokića.

Koalicioni partneri upozoravaju Đeljošaja da udara na njihov integritet, Balota pozvao SDT da ga ispita o saznanjima o stranom uticaju

To je poznato nakon večerašnje ubjedljive pobjede Norveške nad Brazilom 33:14 &nbsp;u grupi "IV", kojim su Norvežanke izbile na čelo tabele.
Norvežanke, koje su bile favoritkinje uoči utakmice, posao su završile već u prvom poluvremenu, kada je bilo 18:7, dok se &nbsp;dominacija rukometašica Norveške nastavila i drugom periodu.
"Lavice" su čekale pobjednika ove utakmice da bi saznale protivnika u narednoj rundi.
Četrvrtfinalna utakmica Crne Gore i Norveške na programu je u srijedu, a igra se u Dortmundu.
Satnica još nije određena, ali se očekuje da utakmica počne u 20:30 časova.

Očekivano: "Lavice" u četvrtfinalu čeka Norveška

Empatija koju učesnice i organizatori Međunarodnog turnira prijateljstva u Pljevljima pokazuju snagu koja oplemenjuje sport i društvo, kazao je ministar Dragoslav Šćekić, navodeći da očekuje da će zajednička podrška biti podstrek Miljanu Aničiću u njegovoj borbi za ozdravljenje.
Šćekić je prisustvovao Međunarodnom turniru prijateljstva u Pljevljima, koji je okupio mlade fudbalerke iz više država drgiona.
On je pohvalio dugogodišnji kvalitetan rad ŽFK Breznica, navodeći da već decenijama organizuje &nbsp;događaje koji spajaju mlade, šire vidike i brišu granice.
- Posebno je pohvalio posvećenost organizatora i njihovu ulogu u promociji ženskog sporta i zdravih vrijednosti među mladima. Ovogodišnji turnir nosi i humanitarni karakter, posvećen sportskom radniku Miljanu Aničiću - navodi se u saopštenju iz Šćekićevog kabineta.
On je naglasio da Ministarstvo sporta i mladih i Vlada Crne Gore prepoznaju predan rad klubova, trenera i zajednica koje stvaraju pozitivno okruženje za razvoj mladih sportista.
- Takve ideje i projekti uvijek će imati naše razumijevanje i podršku - poručio je Šćekić.

Šćekić: Snaga koja oplemenjuje sport i društvo

Austrijanka Julija Šajb pobjednica je četvrtog veleslaloma sezone, koji je za Svjetski kup alpskih skijašica vožen večeras u kanadskom Tremblantu.
Šajb, koja je slavila i na otvaranju sezone u Zeldenu, bila je drugoplasirana nakon prve vožnje, a do pobjede došla je u ukupnom vremenu dva minuta i 13 sekundi.
Šveđanka Sara Hektor osvojila je drugo mjesto sa zaostatkom od 57 stotinki, dok je treća bila pobjednica jučerašnjeg veleslaloma, Novozelanđanka Alis Robinson.
Ona je bila vodeća nakon prve vožnje, a trku je završila sa 78 stotinki slabijim vremenom od pobjednice.
Na četvrtom mjestu završila je Švajcarkinja Kamil Rast, peta je bila Amerikanka Mikaela Šifrin, a šesta Amerikanka Pola Polcan.
Hrvatica Zrinka Ljutić, koja je juče bila drugoplasirana, završila je na sedmom mjestu.
Robinson je vodeća u poretku veleslaloma sa 292 boda.
Austrijanka Julija Šajb je druga sa 280, dok je treća Ljutić sa 178 bodova.
U generalnom plasmanu Svjetskog kupa zauzima čelnu poziciju zauzima Šifrin sa 458 bodova.
Druga je Italijanka sa albanskim pasošem Lara Kolturi sa 302, a treća Robinsonsa 292 boda.

Šajb slavila u Tremblantu, druga pobjeda u Svjetskom kupu

Njemački kancelar Fridric Merc izjavio je u nedjelju da Berlin ne namjerava priznati nezavisnu palestinsku državu "u bliskoj budućnosti".
Merc je ovo izjavio dok je boravio u posjeti Izraelu.
- Sada je važno sprovođenje ovog mirovnog plana korak po korak, a niko od nas danas ne zna kakav će biti ishod. Zbog toga što je to slučaj, savezna vlada, za razliku od drugih evropskih država, suzdržala se od priznavanja palestinske države u ovoj ranoj fazi. Nećemo to učiniti ni u doglednoj budućnosti.. - rekao je Merc na brifingu za novinare s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom u Jerusalemu.
Dodao je da je mišljenja da priznavanje palestinske države treba doći na kraju, a ne na početku mirovnih pregovora.
- Rješenje o dvije države može se postići samo pregovorima - naveo je Merc.
Dodao je da rade "na cilju novog Bliskog istoka" u kojem bi i država Izrael bila priznata.
- Uvjereni smo da potencijalno uspostavljanje palestinske države uz Izrael vjerovatno nudi najbolje izglede za ovu budućnost - dodao je Merc.
Njemačka vlada suočila se sa sve većim javnim kritikama zbog svoje bezuslovne podrške Izraelu. U oktobru je skoro 200 intelektualaca, pravnih stručnjaka i stručnjaka za vanjsku politiku pozvalo vladu desnog centra da okonča svoju politiku "slijepe lojalnosti" Izraelu i represiju propalestinskih glasova u zemlji.

Merc: Njemačka neće priznati Palestinu, nećemo to učiniti ni u bliskoj budućnosti

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Tag: ekip