Li Harvi Osvald je 22. novembra 1963. uhapšen zbog ubistva tadašnjeg predsjednika SAD-a Džona F. Kenedija, prilikom čega je uzviknuo čuvenu rečenicu "Ja sam samo žrtva," što je pokrenulo lavinu teorija zavjere.
Samo dva dana kasnije, Osvalda je upucao vlasnik noćnog kluba Džek Rubi, prije nego što je Osvald mogao da objasni čija je tačno žrtva, dok se u međuvremenu pojavilo mnogo različitih spekulacija.
<h2>Cijela istina</h2>
Čak i oni koji sumnjaju u umješanost CIA-e u atentat priznaju da bi neobjavljeni dokumenti mogli ozbiljno osramotiti agenciju, naročito ako se otkrije da nijesu nikoga upozorili na čovjeka o kojem su toliko znali.
Zvanična istraga, završena 1964. godine, utvrdila je da je 24-godišnji Osvald samoinicijativno počinio atentat na predsjednika bez tuđe pomoći. Međutim, niko nije uspio da utvrdi koji bi motiv mladi ljevičar imao za ubistvo liberalnog predsjednika posvećenog unapređenju građanskih prava.&nbsp;
Situaciju dodatno komplikuje činjenica da je njegov ubica, Rubi, bio osoba sumnjivog karaktera, povezana s mafijom, zbog čega većina Amerikanaca vjeruje da istraga nije otkrila cijelu istinu, piše Daily Mail.
<h2>Umiješanost agencije</h2>
U središtu priče nalazi se američka obavještajna agencija CIA, kojoj je Džon F. Kenedi zaprijetio ukidanjem nakon neuspjelog pokušaja invazije Kube. Mnogi Amerikanci vjeruju da je komisija zadužena za istragu Kenediijeve smrti prerano oslobodila CIA-u bilo kakve odgovornosti.&nbsp;
Teorije zavjere dodatno podstiče uporno odbijanje narednih američkih predsjednika da javnosti otkriju sve tajne dokumente povezane s atentatom.
Više od 61 godine nakon ubistva, Donald Tramp je ponovo skrenuo pažnju na CIA-u obećavajući nećaku Džona F. Kenedija, Robertu F. Kenediju mlađem, da će objaviti preostale dokumente u cjelosti.&nbsp;
Radi se o hiljadama djelimično ili potpuno cenzurisanih stranica za koje se sumnja da bi mogle sadržati definitivne dokaze da je Osvald imao pomoć u planiranju atentata.&nbsp;
RFK mlađi je napustio predsjedničku trku kako bi podržao Donalda Trampa, zbog čega je nagrađen pozicijom ministra zdravlja. On godinama naglašava da postoje "neoborivi dokazi" da je CIA bila umiješana u smrt njegovog ujaka zbog njegovog odbijanja da pošalje američke trupe u Vijetnam.
<h2>Manipulacija Osvaldom</h2>
Prema riječima Roberta F. Kenedija mlađeg, CIA i dalje odbija da objavi sve dokumente kako bi zaštitila samu sebe. Među neobjavljenim dokumentima nalazi se i 181 stranica podataka o Osvaldovom životu prije nego što je upucao Kenedija.&nbsp;
Čak i oni koji sumnjaju u umješanost CIA-e priznaju da bi neobjavljeni dokumenti mogli ozbiljno osramotiti agenciju, posebno ako se otkrije da nisu upozorili nikoga na osobu o kojoj su imali toliko informacija. Osvald je bio pod nadzorom CIA-e od 1959. godine, kada je napustio mornaricu i pobjegao u Sovjetski Savez, gdje se oženio Ruskinjom s kojom je dobio kćerku. Američke agencije su preko njega pratile razne ljevičarske organizacije povezane s Kubom.
Stručnjak za atentat na Kenedija, Džeferson Morli, koji je napisao nekoliko knjiga o toj temi, izjavio je za Daily Mail da vjeruje da su agenti CIA-e ili čak Pentagona manipulisali Osvaldom.&nbsp;
- Da li je CIA bila nemarna? Posmatrali su ga sve do Dejlija Plaze, a kada je upucao predsjednika, rekli su: "Ah, žao nam je, propustili smo ga" - kazao je.
Portparol CIA-e je 2022. godine insistirao da agencija ne krije informacije o Osvaldu, navodeći da su sakriveni samo podaci o imenima agenata, izvorima i lokacijama koje CIA koristi.
Ipak, između Trampa i objave tajnih podataka postoji još jedna prepreka. Dokument s najviše redakcija odnosi se na Osvaldovu posjetu Meksiku samo dva mjeseca prije atentata na Kenedija, organizovanu kako bi dobio vize za Sovjetski Savez i komunističku Kubu.&nbsp;
CIA ga je pratila putem prisluškivača na telefonskim linijama u ambasadama, što je bilo moguće zahvaljujući saradnji s meksičkom vladom. Morli tvrdi da su tri uzastopna meksička predsjednika tokom 1960-ih i 1970-ih godina sarađivala s agentima CIA-e na projektima poput prisluškivanja političkih rivala, te da bi vlada te zemlje bila "bijesna i posramljena" kada bi se ti dokumenti objavili.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tramp obećao da će otkriti sve o ubistvu Džona Kenedija

Predstavnik NVO “Mreža NVO-a Sjevera” Darko Stijepović podnio je krivičnu prijavu protiv ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića i NN lica - članova komisije za izbor eko-ambasadora.
Stijepović je, kako je naveo, podnio krivičnu prijavu zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj. Navodi i sumnju na samovlašće, pribavljanje protivpravne imovinske koristi za sebe ili drugoga, nesavjestan rad u službi i trgovinu uticajem.
Razlog za podnošenje krivične prijave je izbor eko ambasadora.
Stijepović obrazlaže da resorni ministar rukovodi i da je formirao komisiju za izbor eko ambasadora, koja nije usvojila Pravilnik o radu, niti je ispoštovala Uredbu o izboru predstavnika NVO-a u sastav radnih tijela. Tvrdi da je izvršen izbor Eko ambasadora suprotno odredbama Zakona.

Stijepović podnio krivičnu prijavu protiv Ćulafića, tvrdi da je bilo zloupotrebe prilikom izbora eko ambasadora

Epilog sistematično planirane afere - prokomentarisao je poslanik Pokreta Evropa sad (PES) i predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković nakon što je Crna Gora danas Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) izručila južnokorejskog državljanina - tkz. kralja kriptovaluta Do Kvona.
On je dodao da je ta afera presudno uticala na arhitekturu crnogorske vlasti.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLakovicMiodrag%2Fstatus%2F1874079557554495684&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- I suštinski predstavljala početak procesa samouništenja jednog, deklarativno, građanskog i proevropskog političkog subjekta - naveo je Laković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fkralj-kriptovaluta-do-kvon-jutros-izrucen-sad-u&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković o izručenju Do Kvona: Epilog sistematično planirane afere

Crnu Goru u narednoj godini očekuju brojni izazovi, a od uspjeha u njihovom prevazilaženju zavisiće dalji razvoj društva - ocijenio je predsjednik Jakov Milatović.
On je crnogorskim građanima čestitao Novu godinu. 
 
Milatović je rekao da je odlazeća godina bila puna izazova, ali i zajedničkih uspjeha i vrijednih lekcija. 
 
On je naveo da je posvećeno ukazivao na važnost suštinskih promjena, koje će osigurati istinsku transformaciju društva – promjena koje će donijeti boljitak za sve građane. 
 
- Crnoj Gori su potrebne temeljne reforme, a ne samo zamjene - istakao je Milatović u video poruci. 
 
On je kazao da Crnu Goru u narednoj godini očekuju brojni izazovi, od čijeg će uspjeha u prevazilaženju zavisiti dalji razvoj društva. 
 
- Godina pred nama je ujedno i prilika da se s vjerom i odlučnošću okrenemo budućnosti, predani zajedničkom cilju - Crnoj Gori koju volimo i koja je dom svima, gdje vladaju mir, sigurnost i jednakost - naveo je Milatović. 
 
On je pozvao sve da zajedno, udruženim snagama, rade na tim važnim zadacima. 
 
- Samo zajedništvom možemo učiniti Crnu Goru još jačom i prosperitetnijom - istakao je Milatović. 
 
On je građankama i građanima poželio da im nova godina donese zdravlje, sreću i ispunjenje svih želja. 
 
- Budimo ujedinjeni u vjeri i nadi u bolju budućnost, jer samo zajedno možemo prevazići sve prepreke i graditi bolju Crnu Goru. Srećna vam Nova godina i živjela nam Crna Gora - navodi se u video poruci Milatovića.

Milatović: U narednoj godini nas očekuju brojni izazovi, razvoj društva zavisiće od uspjeha u njihovom prevazilaženju

Kada se uzmu kumulativni podaci za čitavu prvu godinu rada 28. saziva Skupštine Crne Gore jasno je da su poslanici/e parlamentarne većine odabrali da se ne uključuju mnogo, iako je značajan broj njih po prvi put u skupštinskim klupama i ima dragocjenu platformu da pokaže svoja znanja i vještine iz te pozicije.&nbsp;
Među deset najneaktivijih poslanika/ca prednjače oni iz poslaničkog kluba PES-a, sa čak 80% mjesta na toj listi, ukazuje presjek poslaničkih aktivnosti i primanja u ovom skupštinskom sazivu objedinjen u publikaciji „Politički teatar na račun građana i građanki“ koju je objavio Centar za građansko obrazovanje (CGO).
Autori publikacije su Nikola Đurašević, Nikola Obradović i Itana Gogić, a urednica Daliborka Uljarević.
CGO je, kroz dva talasa, pratio rad poslanika/ca 28. saziva Skupštine Crne Gore u dijelu njihove aktivnosti u plenumu uz poređenje sa zaradama, a periodično i upoznavao javnost o tome kroz liste najaktivnijih i najneaktivnijih. U prvoj publikaciji - <a href="https://media.cgo-cce.org/2024/03/Poslanici-i-pripravnici-moraju-mnogo-bolje.pdf">Poslanici i pripravnici moraju mnogo bolje</a> – dat je presjek za prvih pola godine, dok ova pokriva drugi šestomjesečni period, ali i daje kumulativni presjek za period od 27. jula 2023. do 27. jula 2024. godine, odnosno za prvih godinu dana rada ovog skupštinskog saziva.
Manje od pet minuta za drugih šest mjeseci prve godine rada ovog saziva Skupštine govorilo je pet poslanika/ca Pokreta Evropa sad (PES) - Uglješa Urošević, Gordan Stojović, Armen Šehović, Dragana Vučević i Dane Marković, kao i jedan poslanik Albanskog foruma – Artan Čobi. Oko osam minuta, u istom periodu, govorili su Nađa Laković iz PES-a i Ilir Čapuni iz Albanske alijanse. Nešto više od 11 minuta, izlaganja na plenumu imala su još dva poslanika PES-a – Vladimir Bakrač i Boris Pejović, koji je i jedan od potpredsjednika Skupštine. Raspon kod najneaktivnijih poslanika u plenumu kretao se od 2 minuta i 44 sekundi, koliko je govorio Uglješa Urošević do 11 minuta i 24 sekunde koje se odnose na izlaganja Borisa Pejovića.&nbsp;
<table><tbody><tr><td>Rb.</td><td>Poslanik/ca</td><td>Partija/poslanički &nbsp;&nbsp;klub</td><td>Trajanje &nbsp;&nbsp;izlaganja</td><td>Zarada u &nbsp;&nbsp;EUR
jul/novembar &nbsp;&nbsp;2024.</td></tr><tr><td>1</td><td>Uglješa &nbsp;&nbsp;Urošević</td><td>PES</td><td>00:02:44</td><td>702.65 / &nbsp;&nbsp;906.88</td></tr><tr><td>2</td><td>Gordan &nbsp;&nbsp;Stojović</td><td>PES</td><td>00:03:07</td><td>1 706.49 &nbsp;&nbsp;/ 1 820.41</td></tr><tr><td>3</td><td>Armen &nbsp;&nbsp;Šehović</td><td>PES</td><td>00:03:17</td><td>1 818.98 &nbsp;&nbsp;/ 1940.99</td></tr><tr><td>4</td><td>Dragana &nbsp;&nbsp;Vučević</td><td>PES</td><td>00:04:06</td><td>1 674.86 &nbsp;&nbsp;/ 1 786.50</td></tr><tr><td>5</td><td>Dane &nbsp;&nbsp;Marković</td><td>PES</td><td>00:04:17</td><td>1 695.95 &nbsp;&nbsp;/ 1 809.11</td></tr><tr><td>6</td><td>Artan Čobi</td><td>Albanski &nbsp;&nbsp;forum</td><td>00:04:50</td><td>1 615.09 &nbsp;&nbsp;/ 2 197.64</td></tr><tr><td>7</td><td>Nađa &nbsp;&nbsp;Laković</td><td>PES</td><td>00:08:01</td><td>1 664.30 &nbsp;&nbsp;/ 1 &nbsp;775.19</td></tr><tr><td>8</td><td>Ilir &nbsp;&nbsp;Čapuni</td><td>Albanska &nbsp;&nbsp;alijansa</td><td>00:08:41</td><td>0 / 3 &nbsp;&nbsp;452.41</td></tr><tr><td>9</td><td>Vladimir &nbsp;&nbsp;Bakrač</td><td>PES</td><td>00:11:23</td><td>180.19 / &nbsp;&nbsp;194.12</td></tr><tr><td>10</td><td>Boris &nbsp;&nbsp;Pejović</td><td>PES</td><td>00:11:24</td><td>2 123.80 &nbsp;&nbsp;/ 2 241.37</td></tr></tbody></table>
Tabela: najneaktivniji poslanici/e u plenumu u periodu od 02.02.2024. do 27.07.2024. godine i njihove zarade
Poslanici Urošević i Bakrač ostvaruju pravo na razliku u zaradu odnosu na svoj drugi stalni angažman, pa su stoga njihove zarade u Skupštini manje od nekih drugih, dok je poslanik Čapuni zaradu u Skupštini počeo primati od oktobra, a ranije je ostvarivao kroz drugi profesionalni angažman.&nbsp;
Na listi 10 najaktivnijih su ubjedljivo oni koji dolaze iz opoziconih skupštinskih klupa – šest iz Demokratske partije socijalista (DPS), dva iz GP URA i jedan iz Socijaldemokrata (SD), a poziciju parlamentarne većine među najaktivnijim poslanicima u ovom periodu „brani“ Momčilo Leković iz Demokratske Crne Gore.
Najaktivniji poslanik u plenumu u drugih šest mjeseci rada 28. saziva Skupštine bio je predsjednik poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić, sa skoro šest sati izlaganja. Slijede Boris Mugoša iz SD-a i Mihailo Anđušić iz DPS-a sa preko četiri sata izlaganja, dok su oko tri sata u ovom periodu govorili poslanici/e DPS-a - Aleksandra Vuković Kuč, Jevto Eraković i Nikola Rakočević, zatim poslanik GP URA Filip Adžić i Momčilo Leković, poslanik Demokrata. Preko dva i po sata govora u plenumu imali su i Danijel Živković iz DPS-a i Miloš Konatar iz GP URA.&nbsp;
<table><tbody><tr><td>Rb.</td><td>Poslanik/ca</td><td>Partija/poslanički &nbsp;&nbsp;klub</td><td>Trajanje &nbsp;&nbsp;izlaganja</td><td>Zarada u &nbsp;&nbsp;EUR
jul/novembar &nbsp;&nbsp;2024.</td></tr><tr><td>1</td><td>Andrija &nbsp;&nbsp;Nikolić &nbsp;</td><td>DPS</td><td>05:50:55</td><td>2 171.14 &nbsp;&nbsp;/ 2 284.30</td></tr><tr><td>2</td><td>Boris &nbsp;&nbsp;Mugoša &nbsp;&nbsp;&nbsp;</td><td>SD</td><td>04:19:16</td><td>2 266.06 &nbsp;&nbsp;/ 2 544.45</td></tr><tr><td>3</td><td>Mihailo &nbsp;&nbsp;Anđušić</td><td>DPS</td><td>04:06:48</td><td>1 674.86 &nbsp;&nbsp;/ 1 797.80</td></tr><tr><td>4</td><td>Aleksandra &nbsp;&nbsp;Vuković Kuč</td><td>DPS</td><td>03:27:05</td><td>1 685.40 &nbsp;&nbsp;/ 1 809.11</td></tr><tr><td>5</td><td>Jevto &nbsp;&nbsp;Eraković&nbsp;</td><td>DPS</td><td>03:18:56</td><td>2 079.54 &nbsp;&nbsp;/ 1 895.77</td></tr><tr><td>6</td><td>Filip &nbsp;&nbsp;Adžić&nbsp;</td><td>GP URA</td><td>03:17:36</td><td>1 601.03 &nbsp;&nbsp;/ 1 707.36</td></tr><tr><td>7</td><td>Momčilo &nbsp;&nbsp;Leković &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</td><td>Demokrate</td><td>03:14:23</td><td>1 643.22 &nbsp;&nbsp;/ 1 752.58</td></tr><tr><td>8</td><td>Nikola &nbsp;&nbsp;Rakočević &nbsp;&nbsp;</td><td>DPS</td><td>03:09:00</td><td>1 674.86 &nbsp;&nbsp;/ 1 786.50</td></tr><tr><td>9</td><td>Danijel &nbsp;&nbsp;Živković &nbsp;&nbsp;</td><td>DPS</td><td>02:39:15</td><td>1 653.76 &nbsp;&nbsp;/ 1 763.89</td></tr><tr><td>10</td><td>Miloš &nbsp;&nbsp;Konatar&nbsp;</td><td>GR URA</td><td>02:37:05</td><td>2 181.69 &nbsp;&nbsp;/ 2 306.92</td></tr></tbody></table>
Tabela: najaktivniji poslanici/e u plenumu u periodu od 02.02.2024. do 27.07.2024. godine i njihove zarade
&nbsp;
Među 10 najneaktivijih poslanika/ca tokom prve godine 28. saziva Skupštine prednjače oni iz poslaničkog kluba PES-a, sa čak 80% mjesta na toj listi.&nbsp;
Tako su za godinu dana rada, svega oko tri minuta u plenumu govorili poslanici Uglješa Urošević i Gordan Stojović iz PES-a, manje od pet minuta poslanik Artan Čobi iz Albanskog foruma, oko osam minuta poslanice PES-a Nađa Laković i Dragana Vučević. Dalje, manje od 12 minuta govorio je poslanik Marko Kovačević iz Nove srpske demokratije (NSD), a oko 13 minuta poslanici PES-a Vladimir Bakrač i Boris Pejović. Konačno, nešto više od 15 minuta su govorili u plenumu poslanici PES-a Dane Marković i Armen Šehović.
&nbsp;
<table><tbody><tr><td>Rb.</td><td>Poslanik/ca</td><td>Partija/poslanički &nbsp;&nbsp;klub</td><td>Trajanje &nbsp;&nbsp;izlaganja</td><td>Zarada u &nbsp;&nbsp;EUR
jul/novembar &nbsp;&nbsp;2024.</td></tr><tr><td>1</td><td>Uglješa &nbsp;&nbsp;Urošević&nbsp;</td><td>PES</td><td>00:02:44</td><td>702.65 / &nbsp;&nbsp;906.88</td></tr><tr><td>2</td><td>Gordan &nbsp;&nbsp;Stojović</td><td>PES</td><td>00:03:07</td><td>1 706.49 &nbsp;&nbsp;/ 1 820.41</td></tr><tr><td>3</td><td>Artan Čobi</td><td>Albanski &nbsp;&nbsp;forum</td><td>00:04:50</td><td>1 615.09 &nbsp;&nbsp;/ 2 197.64</td></tr><tr><td>4</td><td>Nađa &nbsp;&nbsp;Laković</td><td>PES</td><td>00:08:01</td><td>1 664.30 &nbsp;&nbsp;/ 1 &nbsp;775.19</td></tr><tr><td>5</td><td>Dragana &nbsp;&nbsp;Vučević</td><td>PES</td><td>00:08:18</td><td>1 674.86 &nbsp;&nbsp;/ 1 786.50</td></tr><tr><td>6</td><td>Marko &nbsp;&nbsp;Kovačević</td><td>ZBCG/NSD</td><td>00:11:50</td><td>0 / 0</td></tr><tr><td>7</td><td>Vladimir &nbsp;&nbsp;Bakrač</td><td>PES</td><td>00:12:54</td><td>180.19 / &nbsp;&nbsp;194.12</td></tr><tr><td>8</td><td>Boris &nbsp;&nbsp;Pejović&nbsp;</td><td>PES</td><td>00:12:56</td><td>2 123.80 &nbsp;&nbsp;/ 2 241.37</td></tr><tr><td>9</td><td>Dane &nbsp;&nbsp;Marković</td><td>PES</td><td>00:15:29</td><td>1 695.95 &nbsp;&nbsp;/ 1 809.11</td></tr><tr><td>10</td><td>Armen &nbsp;&nbsp;Šehović</td><td>PES</td><td>00:16:11</td><td>1 818.98 &nbsp;&nbsp;/ 1940.99</td></tr></tbody></table>
Tabela: najaktivniji poslanici/e u plenumu u periodu od od 27.07. 2023. do 27.07.2024.godine i njihove zarade
&nbsp;
Poslanik Marko Kovačević ne prima platu u Skupštini, već je ostvaruje kroz drugi profesionalni angažman.
Istovremeno, među najaktivnijim poslanicima/cama u plenumu, tokom prve godine rada ovog saziva, dominantne pozicije drže poslanici/ce opozicije – čak devet od 10 najaktivnijih su iz DPS-a, GP URA i SD-a, &nbsp;dok se iz parlamentarne većine istakao poslanik Milan Knežević iz Demokratske narodne partije (DNP).
Na nivou prve godine rada 28. saziva Skupštine Crne Gore, ubjedljivo najaktivniji poslanik u plenumu bio je poslanik Andrija Nikolić iz DPS-a sa više od 10 sati izlaganja. Nakon njega, slijede Dritan Abazović iz GP URA, Mihailo Anđušić iz DPS-a i Boris Mugoša iz SD-a koji su govorili više od šest sati u skupštinskom plenumu. Skoro šest sati su dostigli i poslanici Jevto Eraković iz DPS-a i Miloš Konatar iz GP URA, dok su oko pet sati imali izlaganja poslanici Ivan Vuković &nbsp;i Danijel Živković iz DPS-a, kao i Milan Knežević iz DNP-a.
<table><tbody><tr><td>Rb.</td><td>Poslanik/ca</td><td>Partija/poslanički &nbsp;&nbsp;klub</td><td>Trajanje &nbsp;&nbsp;izlaganja</td><td>Zarada u &nbsp;&nbsp;EUR
jul/novembar &nbsp;&nbsp;2024.</td></tr><tr><td>1</td><td>Andrija &nbsp;&nbsp;Nikolić</td><td>DPS</td><td>10:13:31</td><td>2 171.14 &nbsp;&nbsp;/ 2 284.30</td></tr><tr><td>2</td><td>Dritan &nbsp;&nbsp;Abazović</td><td>GP URA</td><td>06:33:23</td><td>1 706.49 &nbsp;&nbsp;/ 1 820.41</td></tr><tr><td>3</td><td>Mihailo &nbsp;&nbsp;Anđušić</td><td>DPS</td><td>06:01:17</td><td>1 674.86 &nbsp;&nbsp;/ 1 797.80</td></tr><tr><td>4</td><td>Boris &nbsp;&nbsp;Mugoša</td><td>SD</td><td>06:01:03</td><td>2 266.06 &nbsp;&nbsp;/ 2 544.45</td></tr><tr><td>5</td><td>Jevto &nbsp;&nbsp;Eraković</td><td>DPS</td><td>05:43:01</td><td>2 079.54 &nbsp;&nbsp;/ 1 895.77</td></tr><tr><td>6</td><td>Miloš &nbsp;&nbsp;Konatar</td><td>GP URA</td><td>05:41:07</td><td>2 181.69 &nbsp;&nbsp;/ 2 306.92</td></tr><tr><td>7</td><td>Filip &nbsp;&nbsp;Adžić</td><td>URA</td><td>05:16:42</td><td>1 601.03 &nbsp;&nbsp;/ 1 707.36</td></tr><tr><td>8</td><td>Ivan &nbsp;&nbsp;Vuković</td><td>DPS</td><td>05:01:32</td><td>0 / &nbsp;&nbsp;316.80</td></tr><tr><td>9</td><td>Milan &nbsp;&nbsp;Knežević</td><td>DNP</td><td>05:00:27</td><td>2 192.23 &nbsp;&nbsp;/ 2 306.92</td></tr><tr><td>10</td><td>Danijel &nbsp;&nbsp;Živković</td><td>DPS</td><td>04:53:25</td><td>1 653.76 &nbsp;&nbsp;/ 1 763.89</td></tr></tbody></table>
Tabela: najaktivniji poslanici/e u plenumu u periodu od 27.07. 2023. do 27.07.2024. godine i njihove zarade
&nbsp;
Poslanik Ivan Vuković ne prima zaradu za obavljanje poslaničke funkcije već zaradu prima kroz profesionalni angažman koji ima u drugoj instituciji, osim povremenih dodatnih naknada, poput ove u novembru 2024. godine.
Publikacija „Politički teatar na račun građana i građanki“, izrađena je uz podršku Core grant regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, koji sprovodi Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Centar za istraživanja i javne politike (CRPM) i Institut za demokratiju i medijaciju (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške. &nbsp;
Sadržaj publikacije je isključiva odgovornost Centra za građansko obrazovanje (CGO) i ne odražava nužno stavove CPCD, CRPM, IDM i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Poslanici PES-a najneaktivniji u Skupštini

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Prorektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Veselin Mićanović, najavio je inicijativu za izmjenu članova tek formirane Redakcije Enciklopedije Crne Gore, koju realizuje Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU). On je to saopštio gostujući u emisiji Stav na RTCG, kao "predstavnik dijela akademske zajednice" koji je nezadovoljan sastavom Redakcije.
Mićanović nije odgovorio na pitanje koji je tačno dio javnosti i akademske zajednice nezadovoljan, niti je želio da imenuje nijednog od potpisnika inicijative koju je najavio, a koja će uskoro biti predata na razmatranje Skupštini ili Vladi Crne Gore.
- Inicijativa je široko obuhvatila različite pripadnike akademske zajednice, koji nijesu uže posmatrano nacionalno prepoznatljivog srpskog identiteta. Pokušavam u ovoj priči da ne istaknem srpski jezik ili srpsku zajednicu kao oštećenu u tom dijelu, već prosto da u tom Redakcijskom odboru treba da se nalaze i ljudi iz drugih konstitutivnih elemenata u Crnoj Gori, koji su sastavni dio crnogorskog društva – kazao je Mićanović.
<h2>Projekat</h2>
Projekat Encklopedija Crne Gore pokrenut je ove godine, prvi sastanak Redakcija je imala u septembru, a trebalo bi bude realizovan do 2028. godine. O Enciklopediji Crne Gore govori se već decenijama, tačnije od 1969. godine, a sada je, kroz rad i program nove Redakcije, realizacija dugo čekane Enciklopedije najbliža ostvarenju.
U avgustu 2024. godine Predsjedništvo CANU je imenovalo 18 članova Redakcije, a Vlada je za ovaj projekat već izdvojila finansijska sredstva.
Na čelu Redakcije, kao glavni i odgovorni urednik, se nalazi doskorašnji predsjednik CANU, akademik Dragan K. Vukčević, a ostali članovi su: akademici Đorđe Borozan, Aleksandar Čilikov, Pavle Goranović, Niko Martinović, Predrag Miranović, Žarko Mirković, Vukić Pulević, Dragan Radonjić, Šerbo Rastoder, Zoran Rašović, Nenad Vuković, kao i vanredni član CANU, prof. dr Ilija Vujačić, te redovni profesori i profesoke sa Univerziteta Crne Gore prof. dr Živko Andrijašević, prof. dr Goran Barović, prof. dr Vesna Karadžić, prof. Radmila Vojvodić i prof. dr Boris Vukićević.
Međutim, kako se već od septembra špekulisalo u pojedinim prosrpskim medijima, a prije dvije noći potvrdio prorektor Mićanović, „dio javnosti“ je nezadovoljan sastavom Redakcije Enciklopedije. Dvije ključne tačke koje se uzimaju kao sporne su objektivnost i naučna utemeljenost projekata, te sam sastav Redakcije, odnosno njeni pojedini članovi.
<h2>Ideološko upodobljavanje</h2>
- Sagledavajući u posljednje vrijeme određene reakcije društva, upitan je sastav Redakcije u pogledu ideološkog gledišta na određene, u crnogorskom kontekstu vrlo značajne elemente, jer u tom sastavu bi trebalo da ima konstitutivnih elemenata svih entiteta. Šta to znači? Mi, recimo, gledano sa stanovišta Redakcije, jasno prepoznajemo da Uredništvo u svom sastavu nema vrlo značajan procenat koji bi bio iz reda značajne sprske populacije, koji u Crnoj Gori broji trećinu stanovištva, a u jezičkom kontekstu to je još više, skoro pa polovina. To znači da će produkt takve Enciklopedije biti vrlo upitan iz ugla srpskog entiteta – tvrdi prorektor.
Mićanović je istakao da svakako treba raditi na izradi Enciklopedije, ali da treba prihvatiti društvenu stvarnost, po kojoj Redakciju treba da čine predstavnici svih entiteta koji postoje u Crnoj Gori, te da se sa tog stanovišta izaberu kompetentni ljudi i stručnjaci, a njih vidi, kako je posebno istakao, u kadrovima sa Univerziteta Crne Gore.
On nije želio da navede ko to tačno u trenutnoj Redakciji nije kompetentan i stručan, posebno imajući u vidu da je čine većinom redovni i vanredni članovi Akademije. Prorektor je dalje ponudio ljude sa Univerziteta kao stručnjake koji bi mogli da uđu u sastav Redakcije, iako se u njenom trenutnom sastavu već nalaze univerzitetski profesori (sadašnji i bivši).&nbsp;
Mićanović je međutim istakao da su članovi Redakcije sigurno stručni u svojim oblastima rada i vrijedni poštovanja, ali je problematizovao njihovu objektivnost u dijelu odnosa i prihvatanja srpskog jezika i srpskog entiteta.
Ipak, prorektor nije objasnio koji su to ideološki stavovi i postulati Redakcije CANU koji konkretno smetaju srpskom entitetu. Nije odgovorio ni na potanje da li iza ove inicijative stoje i neke političke partije, crkva, ili Matica srpska, koja se još u oktobru oglašavala kritikujući sastav Redakcije Enciklopedije Crne Gore.
- Ja želim objektivno da pristupim objašnjenju problema koji će nastupiti ako budemo rasipali sredstva, a budemo uzimali u obzir sve konstitutivne elemente crnogorskog društva. Ne želim tu da istaknem samo srpski, već i bošnjački, albanski, hrvatski, crnogorski, svi ti entiteti su prepoznatljivi i kao multikulturno društvo trebali bismo da pokažemo zrelost i uvažimo sve ove vrijednosti savremenog društva. Da li postojeći redakcijski odbor odgovara tome, da ne pominjemo imena, to ćete vidjeti prema jasnim izjavama pojedinaca iz sastava Redakcije i možete očekivati kakav će biti ishod.
Pored Enciklopedije, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, u sprezi sa više od 700 saradnika, aktivno radi na izradi leksikona iz različitih oblasti, vezanih za crnogorsku likovnu umjetnost, diplomatiju, botaniku, etnologiju i slično.
Mićanović je član uredništva na Leksikonu školstva, a takođe je i zamjenik glavnog i odgovornog urednika Leksikona nauke i visokog obrazovanja.
Na pitanje zašto je on lično i dalje na ovim projektima i drži visoke funkcije, umjesto da podnese ostavku, ako se ne slaže sa politikom CANU-a, nije konkretno odgovorio, komentarišući samo toliko da su to leksikoni čiji sadržaji ne štete nijednom entitetu u Crnoj Gori.&nbsp;
<h2>Ugroženo "srpsko biće" i strah od Crnogorca Njegoša&nbsp;</h2>
Mićanović je na kraju naglasio da se ovdje svakako radi o ugroženosti sprskog nacionalog bića u Crnoj Gori, ako ova Redakcija bude radila na Enciklopediji, uzimajući kao primjer te ugroženosti Petra II Petrovića Njegoša, koji bi po njemu, izgleda, mogao da bude protumačen kao crnogorski vladar i pjesnik.&nbsp;
- Ne da se plašim, više sam nego siguran da će biti ugrožen, i da neće biti objektivno zastupljen. Vi kao član ovog društva ste svjedok različitog interpretiranja nekog koga prihvatamo kao najveću vrijednost našeg društvenog produkta, Njegoša, ''Gorskog vijenca'', imamo različita gledišta. Ako se taj ''Gorski vijenac'' bude interpretirao na jedan način, mislim da smo već u problemu, mislim da smo stvorili razliku u društvu umjesto da je pomirimo. Na te probleme ja ukazujem i govorim o stvarima da, ako radimo nešto i ulažemo određena sredstva, da ona ne budu uzaludna.&nbsp;
<blockquote>Mićanović nije želio da navede ko to tačno u trenutnoj Redakciji nije kompetentan i stručan, posebno imajući u vidu da je čine većinom redovni i vanredni članovi Akademije</blockquote>
Iako imena idejnih tvoraca i potpisnika ove inicijative još uvijek nijesu poznata javnosti, vrijedi napomenuti da je trenutni potpredsjednik Vlade za nauku, obrazovanje i odnos sa vjerskim zajednicama, dr Budimir Aleksić, izabran u naučno zvanje i zaposlen kao naučni saradnik na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore upravo u vrijeme dok je prorektor Mićanović upravljao ovom univerzitetskom jedinicom kao v.d. direktor.
Procedura izbora Aleksića u naučno zvanje na Istorijskom institututu u oblasti &nbsp;Kulturno nasljeđe Crne Gore u drugoj polovini XX vijeka od početka je bila nepravilna, a konkursna oblast pogrešno adresirana, jer ona ne pripada istorijskim već kulturološkim naukama.
Takođe, Aleskić niti je istoričar niti kulturolog, a osnovne, magistarske i doktorske studije završio je iz oblasti nauke o književnosti. Doktorirao je na temi „Fantastika i naučna fantastika u romanima za djecu i omladinu Čeda Vukovića“. Sâm Aleksić u biografiji koju je objavio na sajtu Cetinjske bogoslovije kaže da su mu oblasti interesovanja: istorija srpske književnosti i kulture i dječija književnost.
Čak su i u recenzentsku komisiju bili imenovani profesori sa Fakulteta dramskih umjetnosti i akademik SANU od kojih ni jedan nema zvanje iz oblasti za koju se Aleksić prijavio, čime je prekršen član 88 Statuta Univerziteta Crne Gore koji propisuje da najmanje dva recenzenta moraju imati zvanje iz oblasti za koju se kandidat prijavljuje, dok ni sam Aleksić nema naučnih istorijskih radova.
Tako se akademik SANU Slavenko Terzić u recenziji bavio Aleksićevim književnim radovima „Mojkovačka bitka u srpskoj hroničarskoj epici“ i „Njegoš i Lovćen kao pjesnička inspiracija Momira Vojvodića“, koji nemaju nikakve veze sa istorijskom naukom, kulturnim nasljeđem Crne Gore i Istorijskim institutom.&nbsp;
Iz Crnogorske akademije nauka i umjetnosti nijesu željeli da komentarišu ovu inicijativu ni navode prorektora Mićanovića.

Mićanović bi da nacionalno i ideološki upodobi Redakciju Enciklopedije Crne Gore "srpskom biću"

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Tag: dzon-f-kenedi

Tramp obećao da će otkriti sve o ubistvu Džona Kenedija

Stijepović podnio krivičnu prijavu protiv Ćulafića, tvrdi da je bilo zloupotrebe prilikom izbora eko ambasadora

Laković o izručenju Do Kvona: Epilog sistematično planirane afere

Milatović: U narednoj godini nas očekuju brojni izazovi, razvoj društva zavisiće od uspjeha u njihovom prevazilaženju

Poslanici PES-a najneaktivniji u Skupštini

PRATITE TVe UŽIVO