Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da će sutra biti objavljeni dosijei u vezi sa slučajem ubistva bivšeg predsjednika SAD Džona F. Kenedija.
- Sjutra objavljujemo i dajemo sve Kenedijeve dosijee - rekao je Tramp, dodajući da će biti objavljeno 80.000 stranica povjerljivih dokumenata.
Bivši američki predsjednik Džon Kenedi ubijen je 22. novembra 1963. u Dalasu.
Smrtno je ranjen hicem dok se vozio sa suprugom Žaklinom u predsjedničkoj koloni.
Kenedi je bio 35. američki predsjednik, a na dužnost je stupio 1961. godine.
Imao je 43 godine kada je izabran za predsjednika i bio je najmlađa osoba izabrana za lidera SAD.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp najavio: Sjutra objavljujemo dosijee u vezi sa ubistvom Kenedija

Američki predsjednik Donald Tramp naredio je da se skinu oznake tajnosti sa svih vladinih dokumenata vezanih za ubistva bivšeg predsjednika Džona F. Kenedija, senatora Roberta F. Kenedija i borca za građanska prava Martina Lutera Kinga mlađeg.
- Mnogi ljudi su čekali na ovo godinama, decenijama. Sve će biti otkriveno - rekao je Tramp dok je potpisivao naredbu u Ovalnoj sobi.
Tramp je naredio svom pomoćniku da osigura da olovku, kojom je potpisao naredbu, dobije Robert F. Kenedi mlađi, bivši nezavisni politički rival koji je ispao iz predsjedničke trke 2024. i podržao Trampa i koji je sada izabran za američkog sekretara za zdravstvo i ljudske usluge.
Tramp u nalogu navodi da je "u javnom interesu" objavljivanje ovih dokumenata o atentatima od prije više od šest decenija.
Direktoru Nacionalne obavještajne službe i državnom tužiocu naređeno je da u koordinaciji sa zvaničnicima Bijele kuće u roku od 15 dana predstave plan za potpuno objavljivanje zapisa u vezi s ubistvom predsjednika Džona F. Kenedija.
Zvaničnici imaju odvojeno 45 dana da predstave plan za objavljivanje dosijea u vezi sa ubistvima Roberta F. Kennedyja i Martina Luthera Kinga, mlađeg.
Predsjednik Džon F. Kenedi ubijen je u Dalasu 1963. Njegov brat Robert F. Kenedi ubijen je tokom kandidature za predsjednika u Kaliforniji 1968, samo dva mjeseca nakon što je Martin Luter King, najpoznatiji američki vođa za građanska prava, ubijen u Memfisu, Tenesi.

Tramp naredio skidanje oznake tajnosti sa spisa o ubistvima Kenedijevih i Martina Lutera Kinga

Li Harvi Osvald je 22. novembra 1963. uhapšen zbog ubistva tadašnjeg predsjednika SAD-a Džona F. Kenedija, prilikom čega je uzviknuo čuvenu rečenicu "Ja sam samo žrtva," što je pokrenulo lavinu teorija zavjere.
Samo dva dana kasnije, Osvalda je upucao vlasnik noćnog kluba Džek Rubi, prije nego što je Osvald mogao da objasni čija je tačno žrtva, dok se u međuvremenu pojavilo mnogo različitih spekulacija.
<h2>Cijela istina</h2>
Čak i oni koji sumnjaju u umješanost CIA-e u atentat priznaju da bi neobjavljeni dokumenti mogli ozbiljno osramotiti agenciju, naročito ako se otkrije da nijesu nikoga upozorili na čovjeka o kojem su toliko znali.
Zvanična istraga, završena 1964. godine, utvrdila je da je 24-godišnji Osvald samoinicijativno počinio atentat na predsjednika bez tuđe pomoći. Međutim, niko nije uspio da utvrdi koji bi motiv mladi ljevičar imao za ubistvo liberalnog predsjednika posvećenog unapređenju građanskih prava.&nbsp;
Situaciju dodatno komplikuje činjenica da je njegov ubica, Rubi, bio osoba sumnjivog karaktera, povezana s mafijom, zbog čega većina Amerikanaca vjeruje da istraga nije otkrila cijelu istinu, piše Daily Mail.
<h2>Umiješanost agencije</h2>
U središtu priče nalazi se američka obavještajna agencija CIA, kojoj je Džon F. Kenedi zaprijetio ukidanjem nakon neuspjelog pokušaja invazije Kube. Mnogi Amerikanci vjeruju da je komisija zadužena za istragu Kenediijeve smrti prerano oslobodila CIA-u bilo kakve odgovornosti.&nbsp;
Teorije zavjere dodatno podstiče uporno odbijanje narednih američkih predsjednika da javnosti otkriju sve tajne dokumente povezane s atentatom.
Više od 61 godine nakon ubistva, Donald Tramp je ponovo skrenuo pažnju na CIA-u obećavajući nećaku Džona F. Kenedija, Robertu F. Kenediju mlađem, da će objaviti preostale dokumente u cjelosti.&nbsp;
Radi se o hiljadama djelimično ili potpuno cenzurisanih stranica za koje se sumnja da bi mogle sadržati definitivne dokaze da je Osvald imao pomoć u planiranju atentata.&nbsp;
RFK mlađi je napustio predsjedničku trku kako bi podržao Donalda Trampa, zbog čega je nagrađen pozicijom ministra zdravlja. On godinama naglašava da postoje "neoborivi dokazi" da je CIA bila umiješana u smrt njegovog ujaka zbog njegovog odbijanja da pošalje američke trupe u Vijetnam.
<h2>Manipulacija Osvaldom</h2>
Prema riječima Roberta F. Kenedija mlađeg, CIA i dalje odbija da objavi sve dokumente kako bi zaštitila samu sebe. Među neobjavljenim dokumentima nalazi se i 181 stranica podataka o Osvaldovom životu prije nego što je upucao Kenedija.&nbsp;
Čak i oni koji sumnjaju u umješanost CIA-e priznaju da bi neobjavljeni dokumenti mogli ozbiljno osramotiti agenciju, posebno ako se otkrije da nisu upozorili nikoga na osobu o kojoj su imali toliko informacija. Osvald je bio pod nadzorom CIA-e od 1959. godine, kada je napustio mornaricu i pobjegao u Sovjetski Savez, gdje se oženio Ruskinjom s kojom je dobio kćerku. Američke agencije su preko njega pratile razne ljevičarske organizacije povezane s Kubom.
Stručnjak za atentat na Kenedija, Džeferson Morli, koji je napisao nekoliko knjiga o toj temi, izjavio je za Daily Mail da vjeruje da su agenti CIA-e ili čak Pentagona manipulisali Osvaldom.&nbsp;
- Da li je CIA bila nemarna? Posmatrali su ga sve do Dejlija Plaze, a kada je upucao predsjednika, rekli su: "Ah, žao nam je, propustili smo ga" - kazao je.
Portparol CIA-e je 2022. godine insistirao da agencija ne krije informacije o Osvaldu, navodeći da su sakriveni samo podaci o imenima agenata, izvorima i lokacijama koje CIA koristi.
Ipak, između Trampa i objave tajnih podataka postoji još jedna prepreka. Dokument s najviše redakcija odnosi se na Osvaldovu posjetu Meksiku samo dva mjeseca prije atentata na Kenedija, organizovanu kako bi dobio vize za Sovjetski Savez i komunističku Kubu.&nbsp;
CIA ga je pratila putem prisluškivača na telefonskim linijama u ambasadama, što je bilo moguće zahvaljujući saradnji s meksičkom vladom. Morli tvrdi da su tri uzastopna meksička predsjednika tokom 1960-ih i 1970-ih godina sarađivala s agentima CIA-e na projektima poput prisluškivanja političkih rivala, te da bi vlada te zemlje bila "bijesna i posramljena" kada bi se ti dokumenti objavili.

Tramp obećao da će otkriti sve o ubistvu Džona Kenedija

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) Crne Gore zatražilo je i preuzelo cjelokupne spise predmeta koji se vodi pred Osnovnim sudom na Cetinju protiv okrivljene Olivere Krivokapić, a u slučaju masakra na Cetinju 12. avgusta 2022. godine kada je Vuk Borilović ubio deset osoba, među kojima i dvoje djece.
Oliveri Krivokapić sudi se za nepokretanje upravnog postupka protiv Borilovića radi oduzimanja oružja, za koje se kasnije uspostavilo da ga je koristio prilikom masakra u Medovini.
Advokat Zdravko Đukanović, zastupnik porodica čiji su članovi stradali u ovoj tragediji, kazao je Televiziji E da je današnje ročište u Osnovnom sudu, na kojem je trebalo da budu iznešene završne riječi, odloženo.
- Ni mi, ni sud nemamo informaciju koji su razlozi zbog kojih je Specijalno državno tužilaštvo tražilo predmet koji se vodi protiv Krivokapić. Smatramo da je bilo primjerenije da se sačeka okončanje prvostepenog postupka jer su bile ostale samo završne riječe koje je trebalo da se daju na današnjem ročištu - istakao je Đukanović. 
On je dodao da iz njemu nepoznatih razloga predmet još nije vraćen cetinjskom Sudu, ali da očekuje da se to što prije desi nakon što SDT izvrši uvid u njega, kako bi mogla biti izrečena prvostepena presuda.
Đukanović je istakao da bi svi državni organi i SDT morali da sve radnje preduzimaju sa hitnošću jer se mora imati visok nivo poštovanja prema tragediji koju su doživjele porodice oštećeni.
- Ova situacija je jako rijetka, ali ćemo mi predmet voditi krajnje temeljno i ozbiljno i u vezi svih saznanja koje se tiču uzroka tragedije u Medovini blagovremeno informisati sredtsva javnog informisanja - poručio je Đukanović.

SDT oduzelo predmet cetinjskom sudu uoči završnih riječi; Đukanović: Tužilaštvo mora imati visok nivo poštovanja prema porodicama žrtava

Vijeće Višeg suda osudilo je bivšu predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu na 10 godina zatvora.
Presudu je izrekla sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević.
Osim Miloša i Vesne Medenice, na optuđnici su i policajac Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Stevo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Vojin Perunović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević, Radomir Raičević, Luka Bakoč kao i firma Kopad Company iz Nikšića.
Predmet protiv Medenica i ostalih prvo je bila zadužila sutkinja Nada Rabrenović ali je za godinu i deset mjeseci više od 20 puta ročište odgođano. Nakon što je Rabrenović pošla na bolovanje zbog zdravstvenih problema predmet je dodijeljen sutkinji Vesni Kovačević koja je od aprila 2025. godine preuzela taj slučaj i suđenje je krenulo ispočetka.
Prema optužnici SDT-a, organizacija Miloša Medenice stvorena je radi šverca cigareta, marihuane, kao i nezakonitog uticaja na donošenje sudskih odluka. 
 
Miloš Medenica bio je u pritvoru od maja 2022. godine do 17. oktobra 2025. godine kada je ukinut i određen mu kućni pritvor. On je napustio Istražni zatvor jer za tri godine nije donijeta prvostepena presuda.
Tužioci Jovan Vukotić i Vukas Radonjić, u završnim riječima, istakli su da je tokom postupka utvrđeno da je Miloš Medenica formirao kriminalnu grupu i da njegova majka Vesna Medenica, bivša šefica pravosuđa, nije bila „običan član već institucinalni štit kriminalne organizacije“. Oni smatraju da je dokazana krivica i ostalih šesnaest članova.Tužilac Radonjić je zatražio da Vesna i Miloš Medenica budu osuđeni na po 20 godina zatvora i da plate po 100.000 eura.
Sa druge strane, odbrana je bila kategorična da nijednim dokazom nije potvrđena krivica njihovih klijenata.
Vesna Medenica u završnoj riječi je kazala „Vesna, nikada neće progovoriti. Zna se od koga je Vesna i možda su mislili ako predlože 20 godina zatvora da ću progovoriti“.
- To se neće desiti. Ići ću čistog obraza i uzdignutog čela Prošla sam tri godine i osam mjeseci teškog života. Završavam prvo poluvrijeme života. Svoj život sam posvetila porodici, poslu i profesiji i svojom dobrotom sam hranila vukove - kazala je Medenica.
Ostaje joj, kako navodi, drugo poluvrijeme u kojem će braniti istinom a ne pretpostavkama.
Ona od početka procesa tvrdi da je postupak protiv nje montiran i iskonstruisan.

Vesna Medenica osuđena na 10 godina zatvora

U godini očekivanog pristupanja EU, Crna Gora je spremna da pokaže da može biti dobar domaćin Evropskog prvenstva za odbojkaše 2028, poručio je premijer Milojko Spajić.
-Predstavnicima Odbojkaškog saveza Crne Gore saopštio sam da će Vlada snažno podržati kandidaturu naše zemlje da, uz Srbiju, Hrvatsku i Letoniju, bude domaćin muškog odbojkaškog šampionata Evrope, rekao je Spajić.
Kako je kazao, sjajna energija, volja i profesionalizam naših odbojkaša i rekordna ulaganja u sport podsticaj su "da ugostimo najbolje evropske odbojkaše i istovremeno promovišemo Crnu Goru njenu ljepotu i potencijal."

Spajić najavio podršku kandidaturi da Crna Gora bude jedan od domaćina evropskog prvenstva u odbojci

Sara Malali je u srijedu i zvanično potvrđena za nadbiskupicu Kanterberija, čime je postala prva žena na čelu Engleske crkve.
Anglikanska zajednica širom svijeta, koja uključuje i Episkopalnu crkvu u SAD-u, nema formalnog poglavara, ali se nadbiskup Kanterberija tradicionalno smatra njenim duhovnim vođom.
Malali, 63-godišnja bivša medicinska sestra za onkološke pacijente koja je kasnije postala svećenica, i službeno je preuzela odgovornosti nove funkcije nakon što su sudije predsjedavale pravnom ceremonijom kojom je potvrđeno njeno imenovanje, objavljeno prije skoro četiri mjeseca.
Takva ceremonija, poznata kao služba Potvrde izbora (Confirmation of Election), predstavlja važnu prekretnicu za Englesku crkvu, koja je svoje prve žene svećenice zaredila 1994. godine, a prvu biskupicu 2015. godine.
Crkva svoje korijene vuče iz 16. stoljeća, kada se u vrijeme vladavine kralja Henrika VIII odvojila od Rimokatoličke crkve.

Tag: dzon-f-kenedi

Tramp najavio: Sjutra objavljujemo dosijee u vezi sa ubistvom Kenedija

Tramp naredio skidanje oznake tajnosti sa spisa o ubistvima Kenedijevih i Martina Lutera Kinga

Tramp obećao da će otkriti sve o ubistvu Džona Kenedija

SDT oduzelo predmet cetinjskom sudu uoči završnih riječi; Đukanović: Tužilaštvo mora imati visok nivo poštovanja prema porodicama žrtava

Vesna Medenica osuđena na 10 godina zatvora

Spajić najavio podršku kandidaturi da Crna Gora bude jedan od domaćina evropskog prvenstva u odbojci

Sara Malali prva žena nadbiskupica Kanterberija u istoriji Engleske crkve

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO