Tramp obećao da će otkriti sve o ubistvu Džona Kenedija

Li Harvi Osvald je 22. novembra 1963. uhapšen zbog ubistva tadašnjeg predsjednika SAD-a Džona F. Kenedija, prilikom čega je uzviknuo čuvenu rečenicu "Ja sam samo žrtva," što je pokrenulo lavinu teorija zavjere.

Samo dva dana kasnije, Osvalda je upucao vlasnik noćnog kluba Džek Rubi, prije nego što je Osvald mogao da objasni čija je tačno žrtva, dok se u međuvremenu pojavilo mnogo različitih spekulacija.

Cijela istina

Čak i oni koji sumnjaju u umješanost CIA-e u atentat priznaju da bi neobjavljeni dokumenti mogli ozbiljno osramotiti agenciju, naročito ako se otkrije da nijesu nikoga upozorili na čovjeka o kojem su toliko znali.

Zvanična istraga, završena 1964. godine, utvrdila je da je 24-godišnji Osvald samoinicijativno počinio atentat na predsjednika bez tuđe pomoći. Međutim, niko nije uspio da utvrdi koji bi motiv mladi ljevičar imao za ubistvo liberalnog predsjednika posvećenog unapređenju građanskih prava. 

Situaciju dodatno komplikuje činjenica da je njegov ubica, Rubi, bio osoba sumnjivog karaktera, povezana s mafijom, zbog čega većina Amerikanaca vjeruje da istraga nije otkrila cijelu istinu, piše Daily Mail.

Umiješanost agencije

U središtu priče nalazi se američka obavještajna agencija CIA, kojoj je Džon F. Kenedi zaprijetio ukidanjem nakon neuspjelog pokušaja invazije Kube. Mnogi Amerikanci vjeruju da je komisija zadužena za istragu Kenediijeve smrti prerano oslobodila CIA-u bilo kakve odgovornosti. 

Teorije zavjere dodatno podstiče uporno odbijanje narednih američkih predsjednika da javnosti otkriju sve tajne dokumente povezane s atentatom.

Više od 61 godine nakon ubistva, Donald Tramp je ponovo skrenuo pažnju na CIA-u obećavajući nećaku Džona F. Kenedija, Robertu F. Kenediju mlađem, da će objaviti preostale dokumente u cjelosti. 

Radi se o hiljadama djelimično ili potpuno cenzurisanih stranica za koje se sumnja da bi mogle sadržati definitivne dokaze da je Osvald imao pomoć u planiranju atentata. 

RFK mlađi je napustio predsjedničku trku kako bi podržao Donalda Trampa, zbog čega je nagrađen pozicijom ministra zdravlja. On godinama naglašava da postoje "neoborivi dokazi" da je CIA bila umiješana u smrt njegovog ujaka zbog njegovog odbijanja da pošalje američke trupe u Vijetnam.

Manipulacija Osvaldom

Prema riječima Roberta F. Kenedija mlađeg, CIA i dalje odbija da objavi sve dokumente kako bi zaštitila samu sebe. Među neobjavljenim dokumentima nalazi se i 181 stranica podataka o Osvaldovom životu prije nego što je upucao Kenedija. 

Čak i oni koji sumnjaju u umješanost CIA-e priznaju da bi neobjavljeni dokumenti mogli ozbiljno osramotiti agenciju, posebno ako se otkrije da nisu upozorili nikoga na osobu o kojoj su imali toliko informacija. Osvald je bio pod nadzorom CIA-e od 1959. godine, kada je napustio mornaricu i pobjegao u Sovjetski Savez, gdje se oženio Ruskinjom s kojom je dobio kćerku. Američke agencije su preko njega pratile razne ljevičarske organizacije povezane s Kubom.

Stručnjak za atentat na Kenedija, Džeferson Morli, koji je napisao nekoliko knjiga o toj temi, izjavio je za Daily Mail da vjeruje da su agenti CIA-e ili čak Pentagona manipulisali Osvaldom. 

- Da li je CIA bila nemarna? Posmatrali su ga sve do Dejlija Plaze, a kada je upucao predsjednika, rekli su: "Ah, žao nam je, propustili smo ga" - kazao je.

Portparol CIA-e je 2022. godine insistirao da agencija ne krije informacije o Osvaldu, navodeći da su sakriveni samo podaci o imenima agenata, izvorima i lokacijama koje CIA koristi.

Ipak, između Trampa i objave tajnih podataka postoji još jedna prepreka. Dokument s najviše redakcija odnosi se na Osvaldovu posjetu Meksiku samo dva mjeseca prije atentata na Kenedija, organizovanu kako bi dobio vize za Sovjetski Savez i komunističku Kubu. 

CIA ga je pratila putem prisluškivača na telefonskim linijama u ambasadama, što je bilo moguće zahvaljujući saradnji s meksičkom vladom. Morli tvrdi da su tri uzastopna meksička predsjednika tokom 1960-ih i 1970-ih godina sarađivala s agentima CIA-e na projektima poput prisluškivanja političkih rivala, te da bi vlada te zemlje bila "bijesna i posramljena" kada bi se ti dokumenti objavili.